Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 224
Članak 38.
- potkrovlje bez ili s visinom nadozida do 1,2 m pri čemu se prostor ispod krova (unutar krovišta) može urediti za korištenje, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje. Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža oblikovana ravnim krovom, čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.
Članak 39.
Članak 39. Etažnost građevine se određuje brojem dozvoljenih etaža, pri čemu se mogućnost gradnje nepotpune etaže iznad posljednje pune etaže dodatno specificira, odnosno ukoliko nije posebno navedeno, nepotpuna etaža se iznad posljednje pune etaže ne može graditi, te takvu građevinu (ukoliko se želi postići puna dozvoljena etažnost) treba završiti s ravnim krovom ili kosim krovom čiji se prostor ispod krovišta ne može koristiti (kosi krov malog nagiba). Izuzetno od stavka 1. ovog članka, etažom se ne smatraju funkcionalni izlazi na ravni krov, svjetlici (kupole) i instalacijski elementi (klima komore i slično), ukoliko im ukupna tlocrtna površina ne prelazi 10% tlocrtne projekcije posljednje etaže.
Članak 40.
Članak 40. Najmanja i najveća dozvoljena etažnost pojedine građevine prvenstveno se određuje u odnosu na predviđeni način gradnje kao individualna ili višestambena gradnja. PPUG-om se za građevine određuje samo najveća dozvoljena etažnosti (E), ali se najmanja dozvoljena etažnost (Emin) može odrediti prostornim planom užeg područja. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima Grada koja su namijenjena stanovanju, može imati najviše ukupno četiri (4) etaže, odnosno jednu (1) podrumsku etažu i tri (3) nadzemne etaže (E=Po+1+Pk). Etažnost iz prethodnog stavka ne primjenjuje se na područje Grada Čakovca unutar obuhvata GUP-a grada Čakovca, sukladno kojem može biti i veća od iskazane u prethodnom stavku s tim da je u povijesnoj jezgri visina izgradnje uvjetovana postojećom izgradnjom i posebnim uvjetima nadležnog tijela za očuvanje i zaštitu kulturnih dobara. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, prateća građevina na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može imati najviše ukupno 3 etaže, odnosno jednu
(1) podrumsku i dvije (2) pune nadzemne etaže, pri čemu drugu nadzemnu etažu treba oblikovati kao potkrovlje, odnosno s visinom nadozida iznad stropne ploče prizemlja, ne većom od 1,20 m (E = Po+P+Pk). Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, pomoćna građevina može imati najviše ukupno 3 etaže, odnosno jednu (1) podrumsku, jednu (1) nadzemnu etažu i jednu (1) nepotpunu etažu - potkrovlje bez nadozida (E = Po+P+NPE).
Članak 41.
Članak 41. Visina građevine je visina vijenca građevine, a utvrđuje se izmjerom od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, visina osnovne građevine izvedene sa skrivenim kosim krovom ili s ravnim krovom kod koje je posljednja etaža izvedena kao nepotpuna (katna etaža uvučena od uličnog pročelja, utvrđuje se mjerenjem na uličnom pročelju od uređenog terena do vrha atike iznad zadnje pune etaže, odnosno visina građevine se ne mjeri na nepotpunoj etaži. Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha stropne konstrukcije uz ulično pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
Članak 42.
Članak 42. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina osnovne građevine na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 7,0 m. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost visina osnovne građevine na područjima Grada Čakovca određenim za Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« višestambenu gradnju može iznositi do 15,0 m, a na područjima drugih naselja do 10,5 m. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina prateće građevine na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 5,0 m. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina pomoćne građevine na područjima Grada može iznositi do 3,0 m, osim spremišta za poljoprivredne proizvode i strojeve, čija visina može iznositi do 5,0 m.
Članak 43.
Članak 43. Etažnost i visina (vijenca) građevine treba biti usklađena s navedenim elementima susjednih građevina, izvedenih s iste strane ulice, s kojima čini cjelinu uličnog niza. Susjedne građevine smatraju se oblikovno usklađenim ako im je razlika u visini vijenca maksimalno visina jedne etaže.
Članak 44. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. 2.2.4. Ograde i parterno uređenje
Članak 45.
Članak 45. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10 metara, - gradske kategorizirane ceste većeg značaja 8 metara, - kod ostalih cesta 5 metara. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica/cesta ne može biti manja od 3,0 m.
Članak 46. Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,60 m. Ograda prema susjednim česticama može se, iza građevinskog pravca, podizati do najveće visine 2,0 m, a ispred građevinskog pravca mora biti u visini ulične ograde. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti izvedeno od drveta, pocinčane žice i slično ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Radi osiguranja sigurnosti sudionika u prometu ulične ograde na česticama uglovnica moraju biti providne iznad punog podnožja. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.
Članak 47.
Članak 47. Dio seoske građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste odnosno željezničke pruge, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom. Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.
Članak 48.
Članak 48. Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na ograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska i sl.) ili drugih, ako je to određeno posebnim propisima.
Članak 49.
Članak 49. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM
Članak 50.
Članak 50. Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m. 2.2.5. Priključak na prometnu infrastrukturu
Članak 51. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,0 m. U slučaju prilaza na javnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja. 2.2.6. Komunalno opremanje građevina
Članak 52.
Članak 52. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.
Članak 53. Komunalno opremanje građevina i način priključenja na pojedini sustav komunalne infrastrukture vrši se sukladno poglavlju 5. ovih Odredbi. I]JUDÿHQH VWUXNWXUH L]YDQ JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD
Članak 54. Za sve površine koje se uređuju i sve građevine koje se grade izvan građevinskih područja naselja, bilo da su locirane na ovim Planom određenim izdvojenim područjima za obavljanje specifičnih djelatnosti ili na zemljišnim česticama koje se u svrhu gradnje izdvajaju iz poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturu, uvjeti zaštite prirodne i kulturne baštine, mjere zaštite okoliša i postupanje s otpadom jednaki su kao i za ostale površine na području Grada i određuju se prema odgovarajućim odredbama iz ovog Plana. Izvan građevinskih područja naselja graditi se može samo unutar granica izdvojenih (građevinskih) područja obavljanja gospodarskih djelatnosti te površina infrastrukture i komunalnih servisa sukladno poglavljima 3. 5. i 7. ovih odredbi ili unutar granica izdvojenih (građevinskih) područja obavljanja društvenih djelatnosti sukladno poglavlju 4. ovih Odredbi. Izuzetno od stavka 2. ovog članka, na dijelu površina obradivog tla isključivo osnovne namjene /oznake P2 i P3/ moguća je: - gradnja građevina u funkciji poljoprivrede, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1. ovih Odredbi, - uređenje rekreacijskih prostora bez značajnog utjecaja na okolinu, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.2. ovih odredbi, - izvedba istražnih i eksploatacijskih bušotina unutar utvrđenog eksploatacijskih polja plina, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.3. ovih Odredbi, - izgradnja infrastrukturnih građevina, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.4. ovih Odredbi, - rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih izvan građevinskih područja, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.6. ovih Odredbi.
Članak 54.
Kao prostorno - razvojna mjera s ciljem unapređenja poljoprivredne proizvodnje preporuča se provedba komasacije s ciljem okrupnjavanja obradivog tla. Izuzetno od stavka 2. ovog članka, u šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, lovnogospodarski i lovnotehnički objekti, građevine za potrebe obrane i nadzora državne granice, spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata i mjesta stradavanja, sve u skladu s Odredbama ovog Plana. Izgradnja građevina u šumi i na šumskom zemljištu moguća je samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta. Prilikom ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole za gradnju navedenu stavcima 5. i 6. ovog članka te izgradnju u pojasu do 50 m od ruba šume potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog šumoposjednika. 2.3.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti SWDPEHQR JRVSRGDUVNL VNORSRYL IDUPH
Članak 55.
Članak 55. Farmom se smatra gospodarski kompleks, koji se gradi u funkciji poljoprivredne proizvodnje, lociran izvan naselja na poljoprivrednom tlu, a koji može sadržavati i stambene sadržaje u funkciji poljoprivrednog gospodarstva te kompatibilne trgovačke i ugostiteljske djelatnosti. Farma se na području Grada Čakovca može graditi na površinama obradivog tla /oznake P2 i P3/, uz uvjet na nije manje od 200,0 m udaljena od južne granice građevinskog područja grada (naselja Čakovec) i da nije locirana između naselja Čakovec i Šenkovec, Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« pri čemu se farma za djelatnost uzgoja životinja, dodatno može locirati samo na površinama, koje su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje i namjena površina«, označene kao pogodne za gradnju farmi za uzgoj životinja. Građevna čestica za gradnju farme biljne proizvodnje, minimalne je površine 1.000,0 m2 i izdvaja se iz područja poljoprivrednog tla, čija površina ne može biti manja od 5,000,0 m2, te uz uvjet da ukupni zemljišni posjed gospodarstva (na jednoj ili više lokacija) na području Grada Čakovca treba, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje, minimalno iznositi: - ratarstvo 25,0 ha, - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha, - uzgoj povrća 3,0 ha, - uzgoj voća 1,7 ha, - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja 0,3 ha. Građevna čestica za gradnju farme na kojoj se vrši uzgoj životinja, minimalne je površine 2.000,0 m2.
Članak 56.
Članak 56. Na građevnoj čestici farme mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, - uzgoj životinja, - pčelarstvo, - druge vrste primarne poljoprivredne proizvodnje, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda (silosi, spremišta, manje hladnjače), - primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda, proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare, manje mljekare i slično, osim klanja životinja i prerade mesa i drugih životinjskih produkata. Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2 i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog u kompleksa. Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 40% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od bruto 5.000,0 m2 površine. Ako se farme organiziraju kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti poljoprivrede, stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva i djelatnost seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, određeno prema posebnom propisu, te djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Građevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski turizam, te trgovinu, mogu imati ukupnu bruto tlocrtnu površinu do 600,0 m2, a površina otvorenih rekreativnih sportskih igrališta može zauzeti još dodatnih 400,0 m2.
Članak 56.
Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. Uzgoj životinja na farmi biljne poljoprivredne proizvodnje dozvoljen je do kapaciteta životinja koje se po posebnim propisima mogu smjestiti na ukupnih 90,0 m2 neto površine građevina za takvu namjenu, a koji uzgoj se ne smatra komercijalnim. Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina.
Članak 57.
Članak 57. Uvjeti uređenja čestice farme i gradnje građevina na farmi su slijedeći: - regulacijski pravac od osi pristupne javne površine treba biti udaljen najmanje 5,0 m, - građevine od regulacijskog pravca trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 4,80 m, osim izuzetno, ukoliko je to nužno radi tehnologije proizvodnje ili gradnje visina vijenca građevina može biti do 7,00 m, - nagib krovnih ploha građevina može se kretati do 45°; - pokrov građevina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji; - silos može biti visine do 15,0 m, a treba biti izrađen od nehrđajućeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika ili ga se može obložiti drvetom, SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu se zelena površina za jedno stablo dimenzionira sa najmanje 8,0 m2.
Članak 57.
Svi zahvati unutar farme trebaju se izvesti na način da se osiguraju prometni i infrastrukturni servisi, te mjere zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, sukladno poglavljima 5., 7. i 8. ovih Odredbi. Za područja unutar III. zone zaštite vodocrpilišta Nedelišće, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti s posebnim propisima o zaštiti izvorišta vodocrpilišta. Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš provodi se temeljem posebnog propisa. GRVSRGDUVNH JUDÿHYLQH ]D X]JRM åLYRWLQMD VWDMH L SHUDGDUQLFL
Članak 58.
Članak 58. Građevina namijenjena za uzgoj životinja (za mliječnu proizvodnju ili proizvodnju mesa, odnosno 7DEHOD KDSDFLWHW WRYLOLãWD EURM XYMHWQLK JUOD UG do 10 UG 12 m 10-60 UG 50 m 60-100 UG 70 m 200m 100-250 UG 50 m 20 m 500 m Više od 250 UG 100 m 50 m drugih životinjskih produkata) može se izvan građevinskih područja naselja graditi: - građevina kapaciteta iznad 30 uvjetnih grla - u sklopu farme za uzgoj životinja, na površinama obradivog tla /oznake P2 i P3/, koje su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje i namjena površina« označene kao pogodne za gradnju farmi za uzgoj životinja, - građevina maksimalnog kapaciteta do 30 uvjetnih grla - na podvrtnici stambene čestice poljoprivrednog gospodarstva svih naselja osim grada Čakovca, odnosno na površini obradivog tla / oznake P2 i P3/ izvan građevinskog područja naselja koja se neposredno nastavlja na površinu stambene čestice locirane unutar građevinskog područja naselja. Ukoliko se građevina za držanje životinja (staja ili peradarnik) locira izvan građevinskog područja naselja, površina građevne čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 2.000 m2, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Gospodarske građevine poljoprivredne namjene za uzgoj stoke mogu se graditi izvan ili unutar građevinskog područja naselja, prema uvjetima (udaljenostima) navedenim u sljedećoj tabeli: Udaljenosti tovilišta NDMPDQMD XGDOMHQRVW X PHWULPD od najbliže stambene građevine od najbliže stambene građevine od najbliže stambene građevine od DC od kategoriziranih gradskih cesta od građevnog područja od DC od kategoriziranih gradskih cesta pri čemu su koeficijenti uvjetnih grla (UG) određeni u sljedećoj tabeli:
Članak 58.
7DEHOD Koeficijenti uvjetnih grla (UG) ENYLYDO VRS7A S7OKE NRHILFLMHQW WHåLQD HQW U G KUDYD VWHRQD MXQLFD 1 0 BLN VRO 6 00 -XQDG JRGLQD -XQDG PMHVHFL 7HODG 4 0 ENYLY ENYLY ENYLYDO ENYLYDO ENYLYDO ENYLYDO DOHQW DOHQW HQW HQW HQW HQW U G 4 0 U G U G U G U G U G 3 0 4 0 6 0 1 00 4 00 6 6 3 3 3 1 4 3 6 0 80 800 1 6 0 4 00 1 000 1 6 00 Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« ENYLYDO VRS7A S7OKE NRHILFLMHQW WHåLQD HQW U G KUPDþD SUDVDG 3 00 7RYQH VYLQMH SUHNR 4 0 PMHV PODGH VYLQMH GR 6 0 PMHVHFL 3UDVDG GR PMHVHFD 7HãNL NRQM 6 00 SUHGQMH WHãNL NRQM 1 0 LDNL NRQM 4 00 =GUHEDG OYFH L NR]H 1 00 -DQMDG DLYOMDþ SDSNDUL 6 6 VUQH MHOHQL KRQ]XPQD SHUDG 1 RDVSORGQH QHVLOLFH 3HUDG WHåLQH GR 1 000 NJNRP VHOLND SHUDG WHåLQH RG NJNRP YHOLNL SXUDQL L VO VHOLND SHUDG SURVMHþ- QH WHåLQH SUHNR NJ 4 0 NRP QRMHYL L VO =HüHYL L NXQLüL CLQüLOH L VOLþQH PDOH åLYRWLQMH ENYLY ENYLY ENYLYDO ENYLYDO ENYLYDO ENYLYDO DOHQW DOHQW HQW HQW HQW HQW U G 4 0 U G U G U G U G U G 1 6 0 4 00 1 000 1 6 00 3 07 7 6 9 3 088 3 000 3 3 3 3 0 4 0 6 0 1 00 4 00 4 0 80 1 3 3 3 00 4 00 6 00 1 000 4 000 6 00 800 8000 3 9 6 6 6 0 3 0000 1 0000 1 00000 3 000 4 000 6 000 1 0000 4 0000 3 000 1 6 0 4 00 1 000 1 6 00 6 000 8000 80000 Izuzetno, udaljenost staje, odnosno peradarnika od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je staja, odnosno peradarnik propisno udaljen od drugih građevinskih područja.
Članak 58.
Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene građevine tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u Tabeli 1. iz stavka 3. ovoga članka. Iznimno od kriterija propisanih u Tabeli 1. »Udaljenosti tovilišta« u ovom članku, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi u naseljima ruralnih obilježja na udaljenosti najmanje 70 m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj iste stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine. Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja naselja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije (postojeća i planirana izdvojena građevinska područja), a isto vrijedi i kada se predmetne građevine smještaju kao prateća funkcija stambene čestice unutar stambenih zona svih naselja ruralnih obilježja. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se naknadno dijeliti (parcelirati) na manje dijelove.
Članak 58a.
Članak 58a. Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM 7DEHOD Smještaj farmi za uzgoj brojlera KDSDFLWHW WRYLOLãWD NDMPDQMD XGDOMHQRVW X PHWULPD RG EURM XYMHWQLK JUOD SWDPEHQH JUDÿHYLQH UG GUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD 5.000 - 18.000 pilića 70 m od stambene građ. 18.000 - 25.000 pilića 100 m od građ. područja Više od 25.000 pilića 200 m od građ. područja
Članak 59. Veličina (kapacitet) pojedine građevine za uzgoj životinja (unutar naselja, u samostalnoj građevini za uzgoj izvan naselja ili unutar farme za uzgoj životinja) određuje se na temelju broja životinja izvedenog iz broja uvjetnih grla i posebnih propisa koji normiraju potrebnu površinu za uzgoj pojedine jedinke, ovisno o vrsti životinje, sukladno važećem Pravilniku o uvjetima kojima moraju zadovoljiti farme i o uvjetima za zaštitu životinja na farmama te drugim važećim propisima. Sukladno posebnom propisu, uvjetnim grlom smatra životinja težine 500,0 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iskazanih u Tabeli 2. »Koeficijenti uvjetnih grla (UG)« iz članka 58. stavak 3. Za životinje koje nisu sadržane u tabeli iz prethodnog stavka ovoga članka, koeficijent se određuje kao kvocijent prosječne težine odrasle jedinke izražene kilogramima i broja 500. Dozvoljeni kapacitet farme, odnosno građevine ili kompleksa građevina za uzgoj životinja utvrđuje se ovisno o lokaciji i s obzirom na uvjete iz prethodnog članka.
Članak 59.
Ukoliko posebnim propisima iz područja veterinarskih djelatnosti i zaštite okoliša nije normirano drugačije, u postupku utvrđivanja uvjeta za držanje životinja potrebno je dokazati posjedovanje ili dugoročni zakup poljoprivrednih površina na području Međimurja u funkciji proizvodnje hrane i/ili prihvata gnoja i gnojnice u omjeru: GQRMQD MDPD RGUHÿHQD NDSDFLWHWRP do 100 UG do 25000 peradi 10 - 250 UG > 25000 peradi više od 250 UG GUDGVNH NDWHJRUL]LUDQH DUåDYQH FHVWH FHVWH 30 10 50 20 100 50 - za krupnu stoku (goveda, konje i sl.) najmanje 1,5 ha po 1 životinji, - za sitnu stoku (ovce, koze i sl.), najmanje 0,5 ha/1 životinji - za svinje najmanje 100,0 m2 /1 životinji, - za male životinje i perad najmanje 10,0 m2/1 životinji. U postupku utvrđivanja uvjeta za držanje životinja potrebno je ishoditi i posebne veterinarske uvjete, a kojima se određuju specifična ograničenja na broj životinja ovisno o vrsti, mogućnost držanja različitih vrsta životinja na istom prostoru ili potrebne udaljenosti građevina za držanje životinja od stambenih zona. Ostali uvjeti gradnje građevina za uzgoj životinja jednaki su kao za ostale građevine na farmama, prema članku 57. ovih Odredbi, uz uvjet da: - visina (vijenca) građevina koje nisu locirane unutar farme, već se grade kao samostalne građevine, ne može biti viša od 4,80 m, - se za građevine koje se lociraju na podvrtnici, kolni prilaz i priključci na komunalnu infrastrukturu mogu se osigurati spojem na stambenu česticu unutar naselja.
Članak 59.a.
Članak 59.
Za potrebe privremenog skladištenja gnoja za šestomjesečno razdoblje, koji nastaje pri uzgoju stoke, moguća je gradnja gnojnih jama uz građevine za tov kao sastavni dio procesa uzgoja stoke (ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima) izvan građevinskog područja naselja na sljedećim udaljenostima: NDMPDQMD XGDOMHQRVW X PHWULPD 100 m od građevinskog područja 90 m od AC (autocesta) 50 m od DC (državnih cesta 20 m od kategoriziranih gradskih cesta 200 m od građevinskog područja 90 m od AC (autocesta) 50 m od DC (državnih cesta) 20 m od kategoriziranih gradskih cesta 500 m od građevinskog područja 100 m od AC i DC 50 m od kategoriziranih gradskih cesta Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Više tovilišta, čiji se kapaciteti zbrajaju mogu koristiti jednu gnojnu jamu. Gnojne jame potrebno je izvesti na građevnoj čestici na udaljenosti od susjedne međe za visinu bočne stranice jame i zadovoljiti sve tehničke uvjete propisane posebnim propisima. Propisane udaljenosti gnojnih jama od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zona sporta i rekreacije, te na postojeća i planirana izdvojena građevinska područja. OVWDOH JRVSRGDUVNH JUDÿHYLQH ]D REDYOMDQMH SROMRSULYUHGQLK GMHODWQRVWL VSUHPLãWD X YLQRJUD- GLPD VSUHPLãWD YRüD X YRüQMDFLPD SODVWHQLFL VWDNOHQLFL L SLODQH
Članak 60.
Članak 60. Spremišta voća i klijeti mogu se graditi na obradivom tlu /oznake P2 i P3/ samo na čestici minimalne površine 1.000,0 m2, koja se izdvaja se iz područja poljoprivrednog tla u namjeni trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, čija površina ne može biti manja od 5,000,0 m2.
Članak 61. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca treba biti najmanje 3,0 m, a od osi pristupne javne površine čestici najmanje 10,0 m.
Članak 62. Na površinama oznake P2 i P3 mogu se postavljati transportabilni pčelinjaci, bez ograničenja. Stacionarni pčelinjaci mogu se izvoditi izvan građevinskog područja naselja, kao prizemne građevine, bez podruma, s visinom vijenca 3,0 m od nivoa terena. Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz pčelinjak veličine najmanje 30 pčelinjih zajednica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine do 25 m2. Postavljanje i pozicija stacionarnih pčelinjaka i držanje pčela vrši se prema uvjetima propisanim posebnim propisima.
Članak 63.
Članak 63. Pilane se na poljoprivrednom tlu Grada Čakovca ne mogu graditi.
Članak 64. Čestica na kojoj se grade gospodarske građevine iz članka 60. mora imati priključak na javnu prometnu površinu i odgovarajuće riješeno zbrinjavanje otpadnih voda.
Članak 65. Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća. Staklenicima odnosno plastenicima se smatraju; montažne građevine s ostakljenom nosivom konstrukcijom odnosno montažne građevine od plastične folije na nosivoj konstrukciji koje trebaju biti udaljene od susjednih čestica najmanje 1,0 m. 2.3.2. Športske i rekreacijske građevine
Članak 66.
Članak 66. Izgradnja građevina športa i rekreacije na površinama Grada Čakovca nije dozvoljena izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih područja športsko - rekreacijske namjene, za koje površine su uvjeti gradnje određeni poglavljem 4. Odredbi za provođenje. Izvan građevinskog područja naselja mogu se uređivati zone sporta i rekreacije koje ne zahtijevaju izgradnju većih pratećih građevina, sportskih borilišta i korištenje infrastrukturnih sustava većih kapaciteta. To su zone čiji sadržaji mogu biti staze za hodanje, trčanje, trim staze, staze za (rekreativno) bicikliranje, sportovi i igre na otvorenom, kao što su odbojka na pijesku, streličarski sportovi, tematski parkovi koji koriste prirodne datosti prostora i sl. Uz sportske sadržaje iz prethodnog stavka moguća je izgradnja prateće građevine ugostiteljske namjene sa sanitarnom jedinicom, spremištem rekvizita i opreme i manjom nadstrešnicom. Za manifestacije koje se mogu povremeno organizirati na tim prostorima, u svrhu potrebe za povećanjem kapaciteta usluga, mogu se postaviti montažne građevine i pokretne sanitarne jedinice. Prilikom izgradnje građevina iz prethodnog stavka potrebno je poštivati sljedeće uvjete: - koristiti prirodne materijale, koristiti postojeće staze i putove - pri sadnji bilja ne smiju se uvoditi strane vrste te maksimalno očuvati postojeće visoko zelenilo, - osigurati osnovnu infrastrukturu u minimalnom opsegu, a zbrinjavanje otpadnih voda izvesti u nepropusnim trostrukim taložnicama ili putem vlastitog uređaja za pročišćavanje.
Članak 66.
Prilikom zahvata iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka ne mogu se mijenjati prirodna obilježja prostora: zadiranje u šumske površine uklanjanjem stabala, zadirati u vodotoke, vršiti velike iskope i nasipavanje zemljišta. U šumama se mogu obavljati isključivo rekreacijske aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, na način da se šumske površine koriste uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava, ukoliko je to u skladu s šumskom gospodarskom osnovom, odnosno mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke - odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM Na vodenim površinama jezera saniranih šljunčara mogu se organizirati rekreacijske aktivnosti koje bukom i drugim utjecajima neće bitno utjecati na okoliš, odnosno uređivati jezera za rekreacijski ribolov, što uključuje i uzgoj ribe za navedenu namjenu, te uređenje okolnog prostora za športska rekreacijska natjecanja prirodnim materijalima iz neposrednog okoliša. Uz pojedine rekreacijske ribnjake na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« utvrđena su izdvojena područja rekreacijske namjene, koja se uređuju sukladno poglavlju 4. odredbi za provođenje. Na vodenim površinama akumulacijskog jezera HE Čakovec, mogu se dodatno uređivati dijelovi obale na način da omoguće korištenje jezera za sportove na vodi, poput veslanja, jedrenja i slično, uz uvjet da ne utječu na stabilnost nasipa te da se građevine koje se u tu svrhu grade lociraju koncentrirano na manjem broju lokacija.
Članak 66.
2.3.3. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 67. Djelatnost istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina i drugih geopotencijala djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku, te su osnovni uvjeti obavljanja djelatnosti i definirani u poglavlju 2.1. Odredbi za provođenje, kao zahvati u prostoru od značaja za Republiku Hrvatsku, a njihovo obavljanje je precizno određeno posebnim propisima. Uvjeti eksploatacije ugljikovodika, vode, šljunka i pijeska, gline i drugog te u navedenu svrhu korištenja prostora i izgradnje građevina, u okviru ovim Prostornim planom označenih površina i uvjeta danim člancima 67a. do 67e., određeni su posebnim propisima kojima se definiraju radnje - istraživanja, koncesioniranja, eksploatacije i sanacije. Postupak procjene utjecaja na okoliš za svaku navedenu djelatnost i pojedinačnu lokaciju, određena je posebnim propisom, a navedeni postupak, sukladno posebnom propisu, treba obuhvatiti i ocjenu prihvatljivosti zahvata na prirodu. Uvjete sanacije pojedinog eksploatacijskog polja potrebno je utvrditi u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja eksploatacijskog polja.
Članak 67a.
Članak 67a. Istraživanje mineralnih sirovina šljunka i pijeska može se vršiti isključivo unutar granica istražnih prostora za navedenu namjenu, odnosno unutar površina rezerviranim za širenje postojećih eksploatacijskih polja, prema kartografskim prikazima ovog Plana. Eksploatacija utvrđenih sirovina šljunka i pijeska može se vršiti isključivo unutar eksploatacijskog polja, utvrđenog sukladno uvjetima danim u stavcima 3., 4. i 5. ovog članka. Granice izdvojenih područja namijenjenih eksploataciji šljunka i pijeska »Ivanovec«, »Prodi« i »Totovec - Galovo«, precizno su određene u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjene površina (na topografskoj podlozi) i na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja brojeva 4.2b. »Ivanovec - Preloge«, 4.3. »Kuršanec i Šandorovec« i 4.7. »Totovec i Novo Selo na Dravi« (na katastarskoj podlozi). Izdvojeno područje eksploatacije »Ivanovec« korigirano je izdvajanjem iz utvrđenog polja - koridora ceste Ivanovec - Vularija i rekreacijskog prostora sa športskim sadržajem ribičkog kluba Preloge, koji je izveden sjeverno od navedene prometnice. Granice djelomično saniranog eksploatacijskog polja »Kuršanski lug - Poleve«, koje je ovim planom planirano za reaktivaciju u svrhu daljnje eksploatacije šljunka i pijeska dubinskim iskopom unutar utvrđenih granica eksploatacijskog polja, odnosno bez dozvoljenog širenja područja eksploatacije, precizno su određene u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjene površina« (na topografskoj podlozi) i na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja Kuršanec (na katastarskoj podlozi).