Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 216
Članak 8a.
Ukoliko se postavljaju na visoke samostojeće stupove (iste ili grupirano na više njih), može ih se postavljati na obradivom tlu ili unutar gospodarskih zona izvan ili unutar naselja, uz potrebno ishođenje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na moguće narušavanje vizura na naselja. GUDÿHYLQVND SRGUXþMD QDVHOMD
Članak 9. Građevinsko područje naselja čime se podrazumijevaju i izdvojena građevinska područja naselja, je onaj dio područja obuhvata PPUG Čakovca koji je predviđen za izgradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje. Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja. Uvjeti gradnje koji se odnose na građevinska područja, određeni u poglavljima od 2.2.1 do 2.2.6 odnose se na sve funkcionalne zone unutar građevinskog područja naselja. Uvjeti gradnje iz prethodnog stavka, izuzetno se ne odnose na: - zone gospodarskih, poslovnih i ugostiteljsko - turističkih djelatnosti, - pojedine zone centralnih i društvenih sadržaja kojima se planiraju kompleksi javnih sadržaja osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, stacionarnih zdravstvenih ustanova i ustanova socijalne skrbi (bolnice, domovi za starije i nemoćne osobe i slično), društveni domovi i centri za kulturu, - pojedine zone športa sa športskim kompleksima i dvoranama te - sve druge javne sadržaje koji za razvoj zahtijevaju veće površine zemljišta i imaju veće gabarite, od uobičajene građevne strukture u naselju.
Članak 9.
Uvjeti gradnje za sadržaje unutar zona iz prethodnog stavka, utvrđuju se prema poglavlju 3. »Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti«, odnosno prema poglavlju 4. »Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim prostornim planom. Svo zemljište, koje se koristi u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje u građevinskom području naselja, koje je ovim Prostornim planom određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.
Članak 10.
Članak 10. U građevinskom području naselja predviđena je izgradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina namijenjenih za: - stanovanje; - rad bez štetnih utjecaja na okoliš (gospodarske i pomoćne građevine); - javne i prateće sadržaje, - društvene djelatnosti; - trgovačke i uslužne sadržaje; - turističke i ugostiteljske sadržaje; - vjerske sadržaje; - prometnu i komunalnu infrastrukturu; - šport i rekreaciju te odmor. Osim po namjeni, građevine se razlikuju i po međuodnosu unutar pojedine građevne čestice, pri čemu se razlikuju osnovne, prateće i pomoćne građevine. OVQRYQD JUDÿHYLQD ili građevina osnovne namjene je građevina koja određuje namjenu građevne čestice. Namjena osnovne građevine u pravilu se određuje kao identična namjeni zone unutar koje se nalazi, ali može biti i druga, ukoliko je u opisu pojedine zone u odredbama za provođenje, navedena kao moguća namjena osnovne građevine. 3UDWHüD JUDÿHYLQD ili građevina prateće namjene je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz osnovnu građevinu, a u pravilu služi obavljanju određene djelatnosti. Izuzetno, ukoliko osnovna građevina služi obavljanju djelatnost bez štetnog utjecaja na stanovanje, prateća građevina može imati stambenu namjenu. Namjena prateće građevine treba biti kompatibilna namjeni osnovne građevine, a određuje se ovisno o Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« namjeni zone u kojoj se nalazi i osnovne građevine uz koju se gradi, sukladno odredbama za provođenje.
Članak 10.
3RPRüQD građevina je građevina koja je smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.
Članak 11. Stambenim građevinama smatraju se: obiteljske kuće, stambeno-poslovne i višestambene građevine, te građevine za povremeno stanovanje - »vikendice«. Prateći sadržaj stambene namjene se određuje kao djelatnost koja se može miješati sa stanovanjem na istoj građevnoj čestici u stambenim zonama, a u određenim slučajevima i u zonama centralnih i društvenih funkcija, pri čemu se djelatnosti dijele s obzirom na mogući negativni utjecaj na stanovanje, na: - tihe i čiste djelatnosti, kao pretežito poslovne djelatnosti, kod obavljanja kojih se ne javljaju negativni utjecaji na okoliš u pogledu povećanja buke, zagađenja zraka i slično, odnosno: - intelektualne i slične usluge, koje se obavljaju u uredima, - osobne usluge, pretežito obrtničke razine (frizerske, kozmetičke fotografske, krojačke, postolarske i slično) - specijalizirane trgovačke djelatnosti prikladne za obavljanje u malim prostorima i bez potrebe za većim skladištima i/ili manipulativnim prostorom, - specijalizirane usluge koje se obavljaju u malim ordinacijama (farmaceutske, liječničke, veterinarske usluge isključivo za male životinje i slično), - ugostiteljske djelatnosti bez bučnih muzičkih ili drugih sadržaja (restorani, caffe barovi, pansioni, manji hoteli i slično), - određene vrste usluga iz djelokruga stanovanju kompatibilnih društvenih djelatnosti, manje frekvencije korisnika, kao što su odgojne, obrazovne i socijalne usluge dnevnog ili stacionarnog tipa, koje ne utječu na smanjenje kvalitete stanovanja okolnog područja (udomiteljske usluge, zbrinjavanje starih i nemoćnih osoba, dječji vrtići, dopunsko obrazovanje i slično), - druge djelatnosti koje nemaju negativan učinak na kvalitetu stanovanja.
Članak 11.
- bučne i potencijalno opasne djelatnosti - kao proizvodne i poslovne djelatnosti, kod kojih se potencijalno javlja negativan učinak na stanovanje ili okoliš u pogledu povećanja buke, zagađenja zraka i slično, ali koji utjecaji se mogu svesti u propisima dozvoljene okvire, primjenom posebnih mjera zaštite: - ugostiteljske usluge s potencijalno bučnim sadržajima (noćni klubovi, disko klubovi, ugostiteljski prostori s pratećim vanjskim športskim igralištima i slično) - usluge servisa (automehaničarske, autoelektričarske i slično), - proizvodnja u malim radionicama (stolarskim, limarskim, strojobravarskim i slično), - druge djelatnosti koje, uz primjenu mjera zaštite, nemaju negativan učinak na kvalitetu stanovanja, - poljoprivredna proizvodnja: - biljna poljoprivredna proizvodnja i osnovna prerada poljoprivrednih proizvoda (voćarstvo, povrtlarstvo, uzgoj ukrasnog i ljekovitog bilja, uljare, vinarije i slično), - uzgoj životinja - ograničeno u kapacitetu. Za građevine, odnosno prostore tihih i čistih djelatnosti, koji se pojavljuju kao prateći sadržaj stanovanju, nema ograničenja u lociranju u odnosu na stambene prostore, a navedene sadržaje je moguće locirati u osnovnoj ili pratećoj građevini na čestici. Mogućnost i uvjeti lociranja građevina, odnosno prostora za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, koji se pojavljuju kao prateći sadržaji stanovanju na istoj građevnoj čestici, ovisi o funkcionalnoj zoni u kojoj se čestica nalazi, uz uvjet da se takve djelatnosti smještavaju u pratećoj građevini. Pri tome na istoj čestici nije dozvoljeno miješanje sadržaja društvenih djelatnosti i bučnih, te potencijalno opasnih djelatnosti.
Članak 11.
Poljoprivredna proizvodnja se, kao prateći sadržaj stanovanja, može obavljati u poljoprivrednim gospodarskim građevinama (pratećim ili pomoćnim), koje se s obzirom na negativan utjecaj na stanovanje i okoliš klasificiraju kao građevine: - bez izvora zagađenja: - šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici i plastenici, pčelinjaci i sl. - s potencijalnim izvorima zagađenja: - prostori za držanje životinja, gnojišta, silaže stočne hrane, sušare (pušnice) i slično. Na građevnoj čestici stambene namjene, se građevine, odnosno prostori za držanje životinja ukupne neto površine do 90,0 m2, kao i ostale poljoprivredne građevine s potencijalnim izvorom zagađenja - gnojišta, silaže stočne hrane, sušare (pušnice) i sl., neto površine pojedine građevine do 40,0 m2, smatraju pomoćnim građevinama, a mogu se graditi samo ukoliko je stambena građevina već izgrađena ili se predviđa gradnja stambeno-gospodarskog kompleksa. Poljoprivredne građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, čija površina prelazi površine određene prethodnim stavkom ovog članka, smatraju se grad- SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM njom u komercijalne svrhe, te se na čestici stambene namjene mogu graditi kao prateći sadržaj u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti, prema uvjetima iz članka 58. stavka 6. Odredbi za provođenje.
Članak 11.a. Prema izgrađenosti, dijelovi naselja se razgraničuju na izgrađene i neizgrađene dijelove naselja.
Članak 11.
Neizgrađeni dijelovi naselja, prema uređenosti prostora, razgraničuju se na: - uređene i - neuređene, komunalno neopremljene dijelove naselja. Površine neizgrađenih uređenih dijelova naselja u kartografskim prikazima 4.1. - 4.11. »Građevinsko područje naselja« označene su svijetlo žutom bojom, i izgradnja unutar tih površina planira se neposrednom provedbom Odredbi ovog Plana. Površine neizgrađenih neuređenih i komunalno neopremljenih dijelova naselja u kartografskim prikazima 4.1. - 4.11. »Građevinsko područje naselja« koje su označene svijetlo plavom punom linijom planiraju se graditi neposrednom provedbom Odredbi ovog Plana, uz sljedeće uvjete: - koridori planiranih prometnica ucrtani su načelno te će se njihova točna lokacija u prostoru definirati projektnom dokumentacijom za ishođenje akta o građenju, - prilikom izrade projektne dokumentacije iz prethodne alineje planirati minimalnu širinu koridora širine 8,5 m, što podrazumijeva minimalno dvosmjeran promet širine kolnika min. 5,5 m, s obostrano izvedenim nogostupima min širine 1,5 m, - sukladno prethodnoj alineji formira se građevna čestica namjene javne prometne površine, kojom se osigurava neposredan pristup na građevne čestice stambene namjene, - prilikom formiranja građevnih čestica potrebno je poštivati načelo racionalnog korištenja prostora te čestice formirati neposrednim nastavljanjem jedne do druge, odnosno granice susjednih građevnih čestica formirati tako da čine među tih dviju građevnih čestica, - iznimno od prethodne alineje, ukoliko se kao posljedica parcelacije čestica formira međuprostor između dvije susjedne građevne parcele, njegova širina mora biti minimalno jednaka minimalno dozvoljenoj širini građevne čestice definiranoj prema tabeli iz čl. 25., - ukoliko nije moguće postići minimalnu širinu iz prethodne alineje, tako formirani međuprostori privode se konačnoj namjeni - zelene površine u vlasništvu vlasnika čestice te se kao takve moraju uređivati i održavati, - nije dozvoljeno formiranje čestica koje neće imati pristup na javnu prometnu površinu, već se u tom slučaju formira dodatna prometna mreža sukladno uvjetima iz alineje 2. ovog stavka.
Članak 11.
Nakon formiranja čestica sukladno uvjetima iz prethodnog stavka stambene građevine izgrađuju se sukladno uvjetima danim u ovim Odredbama, člancima 21. - 53. Površine neizgrađenih neuređenih i komunalno neopremljenih dijelova naselja u kartografskim prikazima 4.1. - 4.11. »Građevinsko područje naselja« koje su označene tamno plavom crta - točka linijom grade se posrednom provedbom Odredbi ovog Plana, propisanom obvezom izrade Urbanističkog plana uređenja. Prilikom izrade planova užih područja iz prethodnog stavka, obuhvata 5 ha i više, mješovite, pretežito stambene namjene potrebno je planirati i sadržaje središnjih funkcija naselja, čija vrsta i karakter ovise o tipu naselja, o sadržajima središnjih funkcija koji nedostaju naselju, a mogu biti prilagođeni potrebama dijela naselja ili šireg okruženja planiranog prostora za razvoj.
Članak 12.
Članak 12. Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: - stambene zone /žuto/, - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, - gospodarske zone, koje se dodatno diferenciraju kao: - proizvodne zone /ljubičasto/, - poslovne zone /narančasto/, - ugostiteljsko - turističke zone /ružičasto/, - zone športa i rekreacije /tirkizno zeleno/, - groblje unutar naselja /oznaka groblja/, - zone zelenila /svijetlo zeleno/, - šuma unutar naselja /tamno zeleno/. Manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (UPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene. Unutar svih funkcionalnih zona moguće je interpolirati manje parkovne površine i graditi prometne i infrastrukturne građevine nužne za komunalno uređenje naselja. Unutar svih funkcionalnih zona, osim groblja, moguće je interpolirati površine namijenjene dječjim igralištima, a unutar stambenih zona, zona centralnih i društvenih sadržaja, ugostiteljsko - turističkih zona i poslovnih zona moguće je interpolirati i rekreacijska igrališta, pod uvjetom da je njihova udaljenost od najbliže stambene građevine najmanje 12,0 m. Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
Članak 13.
Članak 13. Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema uzorku naselja, kao individualne ili višestambene. Na pojedinoj građevnoj čestici ne može biti više od jedne građevine stambene namjene, pri čemu kod individualnog načina gradnje broj stambenih jedinica u stambenoj građevini ne može biti veći od 3. nije veći od 3. Unutar stambene zone individualnog načina gradnje, definirano prema članku 11. ovih odredbi, na pojedinoj građevnoj čestici RVQRYQD JUDÿHYLQD može biti: - isključivo stambena ili se sadržaj stanovanja može kombinirati s tihim i čistim djelatnostima, - isključivo namijenjena obavljanju tihe i čiste djelatnosti. Uz stambenu namjenu na pojedinoj čestici unutar individualne stambene zone mogu se locirati i drugi prateći sadržaj stambene namjene, definirani prema članku 11. ovih Odredbi, u SUDWHüLP LLOL SRPRüQLP JUDÿHYLQDPD prema uvjetima iz članka 33. ovih Odredbi. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone višestambenog načina gradnje, može se smjestiti jedna RVQRYQD JUDÿHYLQD isključivo višestambenog sadržaja ili s pratećim prostorima za tihe i čiste djelatnosti, uz koju se na čestici mogu locirati SRPRüQH JUDÿHYLQH u funkciji garaža, spremišta komunalnog otpada ili infrastrukturnih servisa. Nije moguća promjena namjene dijelova postojeće višestambene građevine, izuzev adaptacije prizemlja u prostore za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, ali je moguća kompletna prenamjena građevine iz stambene u građevinu društvenih djelatnosti uprave ili poslovnu - uredsku građevinu, ukoliko korištenje građevine neće remetiti okolno stanovanje.
Članak 13.
Stambene zone je planovima uređenja užih područja moguće dodatno diferencirati s obzirom na zastupljenost pratećih sadržaja stambene namjene (mješovitost funkcija) i tipologiju gradnje (individualna ili višestambena), pri čemu se u višestambenim područjima mogu pojedina čestice odrediti i za isključivo poslovnu namjenu. Unutar neizgrađenih dijelova stambenih zona najmanje 5% ukupne površine neizgrađenih dijelova naselja potrebno je urediti kao javne zelene površine, ne uključujući zeleni koridor prometnih površina, na način da je minimalno 30% javne zelene površine uređeno kao visoko zelenilo.
Članak 14.
Članak 14. Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije. Prateći sadržaji mogu, bilo na zasebnim česticama unutar zone, ili kao prateći sadržaj građevnog kompleksa društvene namjene, biti stanovanje kolektivnog tipa, te trgovačke, uslužne i ugostiteljsko - turističke djelatnosti iz kategorije tihih i čistih, prema članku 11. Odredbi za provođenje. Stanovanje individualnog tipa može biti osnovni ili prateći sadržaj ove zone samo u zatečenim situacijama, pri čemu je na pojedinačnoj čestici stambene namjene unutar ove zone moguće vršiti zamjensku gradnju u istoj funkciji, a uz osnovnu stambenu građevinu je moguće graditi prateće i pomoćne građevine tihih i čistih djelatnosti i/ili pomoćne poljoprivredne gospodarske građevine sukladno uvjetima za stambene zone. Uz osnovnu građevinu društvene namjene nije dozvoljeno graditi prateće građevine niti poželjno graditi pomoćne građevine, već se preporuča da se takvi sadržaji integriraju unutar građevnog kompleksa.
Članak 15.
Članak 15. Proizvodnim zonama određuju se prostori namijenjeni za obavljanje prvenstveno proizvodnih, ali i drugih poslovnih gospodarskih djelatnosti, pri čemu se unutar takve zone ne mogu locirati smještajne građevine odnosno kompleksi ugostiteljsko - turističke namjene, stambene građevine ni građevine društvenih djelatnosti. Djelatnosti vezane uz postupanje s otpadom mogu se u ovim zonama locirati samo ukoliko je to određeno u poglavlju 7. Odredbi za provođenje. Na pojedinoj građevnoj čestici , unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti, - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje u gospodarskim - proizvodnim zonama određuju se prema poglavlju 3. ovih Odredbi.
Članak 16.
Članak 16. Poslovnim zonama određuju se prostori namijenjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti - uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih te dodatno ugostiteljsko - turističke građevine, što uključuje i pojedinačne smještajne turističke sadržaje (poslovni hotel ili pansion i slično) ali ne i turističke komplekse. Djelatnosti vezane uz postupanje s otpadom mogu se u ovim zonama locirati samo ukoliko je to određeno u poglavlju 7. Odredbi za provođenje. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar poslovne zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks poslovnih građevina, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti, - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi poslovnih građevina. Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje u gospodarskim - poslovnim zonama određuju se prema poglavlju 3. ovih Odredbi.
Članak 17.
Članak 17. Zona ugostiteljsko - turističke namjene određuje se kao prostor naselja namijenjen za izgradnju građevine ili ugostiteljsko - turističkog kompleksa, s mogućim pratećim uslužnim i trgovačkim te sportsko - rekreacijskim sadržajima i parkovnim površinama te pomoćnim građevinama infrastrukture i komunalnog opremanja. Drugi gospodarski sadržaji i sadržaji društvene namjene ne mogu se locirati unutar ove zone. Uvjeti za izgradnju unutar ove zone jednaki su kao i za ostale funkcionalne zone unutar građevinskih područja naselja, odnosno određeni su u poglavljima od 2.2.1 do 2.2.6.
Članak 18.
Članak 18. Zone športa i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone športa i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina ugostiteljske namjene. Unutar zone športa i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.
Članak 19.
Članak 19. Groblje unutar naselja određuju se kao javna površina za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi, a unutar Grada Čakovca odnosi se na groblje u Ivanovcu s površinom predviđenom za širenje. U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, najviše 20,0 m od granice groblja. Neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, unutar građevinskog područja naselja, potrebno je urediti kao parkovne ili parkirališne površine. Groblje se uređuje temeljem projekata koji trebaju obvezatno riješiti i hortikulturno uređenje groblja.
Članak 20.
Članak 20. Zone zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima. Kao specifični prostor prirodnih obilježja - šuma unutar naselja odnosi se na šumske površine unutar građevinskih područja naselja unutar kojih nije dozvoljena gradnja, te koje je potrebno štiti održavanjem u postojećoj površini iz ambijentalnih razloga i kao šume značajne prirodne vrijednosti, a unutar Grada Čakovca to se odnosi na: - šumu Balogovec u Mačkovcu, kao jedimo preostalo prirodno stanište bijelog bora, - šumu oko usjeka potoka Zvir u Mihovljanu, kao ekološki značajan prostor integriran u građevinsko područje naselja Mihovljan. U zonama zelenila i unutar šuma u naselju moguća je izvedba parternih građevina u funkciji pješačke i biciklističke komunikacije, a unutar šume u Mihovljanu i jedna cestovna prometnica s mostom preko potoka Zvir, koja će povezivati dva, usjekom odvojena dijela naselja. Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« 2.2.1. Oblik i veličina građevne čestice
Članak 21.
Članak 21. Građevna čestica nalazi se u građevinskom području naselja i mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s Odredbama ovog Plana i relevantnim planom uređenja prostora.
Članak 22. Prostornim planom užeg područja mogu se propisati i drugačiji (stroži) urbanističko - tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, koeficijenta izgrađenosti, interpolacije i rekonstrukcije građevina. Na građevnim česticama koje su veće od najmanjih sveukupni koeficijent izgrađenosti ne smije biti veći od 0,4.
Članak 23.
Članak 23. Gdje god je to moguće potrebno je izbjegavati formiranje građevnih čestica minimalnih dimenzija, osobito u pogledu minimalne dubine građevne čestice, a planiranje i određivanje dimenzija i oblika novih građevnih čestica prilagoditi i približiti postojećoj parcelaciji. GUP-om grada Čakovca moguće je odrediti zone u kojima površine građevnih čestica određenih u prethodnom članku mogu biti i manje ovisno o gustoći i postojećoj tipologiji izgradnje u tim zonama, te u pogledu veličine građevne čestice i koeficijenta izgrađenosti čestice. U ostalim naseljima, unutar zona povijesne ruralne matrice, omogućava se gradnja na interpoliranim građevnim česticama. Interpoliranom građevnom česticom smatra se katastarski već formirana građevna čestica u iz- NDMPDQMD NDþLQ L]JUDGQMH ãLULQD þHVWLFH a) za izgradnju na slobodnostojeći način: - prizemne 16 m - katne 18 m b) za izgradnju na poluotvoreni način: - prizemne 12 m - katne 14 m c) za izgradnju na ugrađeni način: - prizemne 8 m - katne 6 m građenom dijelu građevinskog područja, pri čemu su regulacijski i građevni pravci određeni okolnim postojećim građevinama. Nije dozvoljeno formiranje novih čestica manjih dimenzija. Interpolirana građevna čestica ne podrazumijeva nužno česticu manjih dimenzija između dvije susjedne građevne čestice s postojećom izgradnjom. Uvjeti gradnje na interpoliranim građevnim česticama su: - minimalna širina iznosi 10 m, - maksimalna katnost je prizemlje, s mogućim nadozidom i korištenjem potkrovlja, - ukoliko takva tipologija nije uobičajena, nije dozvoljena gradnja ugrađenih građevina (građevine u nizu), - ostali parametri izgradnje (površina čestice, udaljenost od susjednih međa, koeficijent izgrađenosti i ostalo) jednaki su kao za gradnju na ostalim građevnim česticama koje se ne smatraju interpoliranim.
Članak 24.
Članak 24. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju višestambenih građevina s više od 6 stanova koje mogu sadržavati i poslovne prostore građenih na: - slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,6; - ugrađeni način ne može biti veći od 0,8, s time da se, ukoliko se predviđa koeficijent izgrađenosti veći od 0,6, njihova izgradnja definira planom užeg područja.
Članak 25. Najmanje veličine građevnih čestica određuju se: NDMPDQMD KRHILFLMHQW NDMPDQMD SRYUãLQD L]JUDÿHQRVWL GXELQD þHVWLFH JUDÿHYQH þHVWLFH þHVWLFH N LJ 2 25 m 400 m 0,4 2 30 m 540 m 0,4 2 25 m 300 m 0,4 2 35 m 490 m 0,4 2 25 m 200 m 0,5 2 25 m 150 m 0,5 SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM Iznimno od prethodne tablice, u slučajevima interpolacije novih građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, moguće je građevnu česticu dimenzija određenih prema uvjetima iz ovog članka, u odnosu na pristupnu prometnicu orijentirati na način da je uz liniju regulacije položena dužom stranom. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija te pristup sa javne prometne površine.
Članak 26.
Članak 26. U postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica kojim se ne remeti tipologija izgradnje objedinjava se i površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama. Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj čestici ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke izgradnje. 2.2.2. Smještaj građevine na građevnoj čestici UGDOMHQRVW JUDÿHYLQD RG UXED JUDÿHYQH þHVWLFH
Članak 27. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 4,0 m. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način na česticama čija građevinska međa graniči s česticama čija širina iznosi od 8 - 12 m, moraju od te međe biti udaljeni minimalno 4 m. Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) od granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju ustakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
Članak 28.
Članak 28. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Građevinskom međom smatra se granica čestice uz koju se gradi na udaljenosti manjoj od 3,0 m. Prilikom izdavanja akta o građenju građevine koja se zbog minimalne širine čestice mora planirati za izgradnju na poluotvoreni način, a nalazi se između dvije čestice dostatne za izgradnju na slobodnostojeći način, dozvoljeno je njeno prislanjanje na granicu jedne od susjednih čestica. Zid koji se planira prisloniti na granicu susjedne čestice mora se izvesti kao protupožarni i na njemu nije dozvoljeno planiranje ikakvih otvora.
Članak 29.
Članak 29. Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine.
Članak 30. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.
Članak 31.
Članak 31. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj međi graditi i gospodarske prateće građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njih izvedeni vatrootporni zidovi.
Članak 32. Uz stambene građevine, na građevnoj čestici se mogu graditi pomoćne građevine što služe redovnoj upotrebi stambene građevine s prostorima za rad, spremište ogrjeva i druge svrhe te garaže tako da su: - prislonjene uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način, - odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, - na međi, sukladno uvjetima iz članka 37. Odredbi za provođenje. Površina građevne čestice pod pomoćnom građevinom uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice. Broj 8/2022. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« UGDOMHQRVW JUDÿHYLQD RG UHJXODFLMVNRJ SUDYFD
Članak 33.
Članak 33. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa/pločnika najmanje širine 1,2 m. Osnovna građevina mora se locirati na uličnom građevnom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno koji je već formiran postojećom izgradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući. U slučaju formiranja novih uličnih poteza bez donešenog prostornog plana užeg područja udaljenost uličnog građevnog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m. Najveća udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0 m. Izuzetno, udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca može biti veća, ako se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili je nemogućnost gradnje na prvih 10,0 m od regulacijskog pravca posljedica konfiguracije terena. Samostojeće prateće i pomoćne građevine, što uključuje i kioske, te reklamne panoe površine veće od 6,0 m2, trebaju biti locirane iza regulacijskog pravca. Ukoliko se na građevnoj čestici u naselju, kao prateća građevina predviđa bučna ili potencijalno opasna djelatnost, treba je locirati najmanje 20,0 m udaljeno od najbližih stambenih prostora na vlastitoj ili susjednoj čestici i 37,0 m udaljeno od regulacijskog pravca. Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja potrebno je od regulacijskog pravca udaljiti najmanje 20,0 m. Izuzetno, ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, pozicija građevine određuje se u odnosu na jedan (osnovni) regulacijski pravac, a od ostalih treba biti udaljena najmanje 4,0 m.
Članak 33.
Poljoprivredne gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, koje su člankom 11. ovih Odredbi, radi svoje komercijalne namjene, određene kao prateće, trebaju od najbliže stambene građevine biti udaljene najmanje 70,0 m. Pomoćna poljoprivredna gospodarska građevina s izvorom zagađenja, treba od najbližeg stambenog prostora biti udaljena najmanje 12,0 m, a od regulacijskog pravca koji određuje poziciju osnovne građevine najmanje 37,0 m. Izuzetno, ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, pozicija pomoćne građevine određuje se u odnosu na jedan (osnovni) regulacijski pravac, a od ostalih treba biti udaljena najmanje 6,0 m. Druge pomoćne građevine ili prostori, koji nemaju poljoprivrednu namjenu (garaže, vrtne sjenice, spremišta alata, bazeni, fontane, igrališta i slično lociraju se na čestici na način da s osnovnom i ukoliko postoji i pratećom građevinom čine oblikovnu cjelinu, uz uvjet da se na pojedinoj stambenoj čestici ne može izgraditi više od jednog tenis igrališta, koje dodatno od najbližeg stambenog prostora treba biti udaljeno najmanje 12,0 m.
Članak 34.
Članak 34. Građevna čestica ne može se osnivati, niti se na njoj može vršiti gradnja, na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za najveći protok vode ili pristup vodotoku. 0HÿXVREQD XGDOMHQRVW JUDÿHYLQD
Članak 35. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0 m. Iznimno, kad se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka.
Članak 36.
Članak 36. U slučaju izgradnje građevina na najmanjoj međusobnoj udaljenosti potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda; - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugim građevinama.
Članak 37. Prateće i pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 2.2.3. Visina i oblikovanje građevina
Članak 38.
Članak 38. Etaža je zajednički naziv za sve korisne razine zgrade, odnosno pojedinu etažu čini korisni prostor između pripadajućeg poda i stropa, ili poda i krovne konstrukcije, pri čemu je visinska kota poda iste etaže ista ili se razlikuje do okvirno ½ visine etaže (poluetaža). S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum(i), suteren, prizemlje, kat(ovi) i potkrovlje. Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže. Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 75% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+2) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s potkrovnom etažom (npr. E=P+1+Pk), potkrovlje iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže može se oblikovati kao: