Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca za razdoblje 2018. - 2023.

2. Temeljem članka 21. stavak 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13 i 73/17) i članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13 i 3/13 - pročišćeni tekst, 1/14), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 4. sjednici održanoj 1. veljače 2018. godine, donijelo sljedeću O D L U K U o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca za razdoblje 2018. - 2023.
Članak 1. Donosi se Plan gospodarenja otpadom Grada Čakovca za razdoblje 2018. – 2023. koji je izradila tvrtka INGOLAB d.o.o. Čakovec.

Članak 2.

Članak 2. Sastavni dio ove Odluke je Plan gospodarenja otpadom Grada Čakovca za razdoblje 2018. - 2023.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Službenom glasniku Grada Čakovca«. KLASA: 021-05/17-01/102 URBROJ: 2109/2-02-18-07 Čakovec, 1. veljače 2018. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Jurica Horvat Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 3 REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC 40000 Čakovec, Kralja Tomislava 15 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA ČAKOVCA - za razdoblje od 2018. do 2023. godine INGOLAB d.o.o. Franje Punčeca 6, 40000 Čakovec OIB: 49129544977 Tel. 040/310-297 092/157-1841 e-mail: [email protected] www.ingolab.hr Naručitelj: GRAD ČAKOVEC 40000 Čakovec, Kralja Tomislava 15 OIB: 44427688822 Izvršitelj: INGOLAB d.o.o. 40000 Čakovec, Franje Punčeca 6 OIB: 49129544977 Predmet: Prijedlog plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca za razdoblje 2018.-2023. godine Broj narudžbe: 57-K/2017 Oznaka plana: GO-19/17 Voditelj izrade: Velimir Pavlic, dipl.ing.građ. Suradnici: mr.sc. Tomislav Koprek, dipl.ing.geot. Silvije Šajn, mag.ing.aedif. Za INGOLAB d.o.o., direktor: Velimir Pavlic, dipl.ing.građ. Mjesto i datum: Čakovec, prosinac 2017. Stranica 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 SADRŽAJ 1. UVOD ................................................................................................................................................ 5 2. PRAVNI, ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM........................................................................................................................................ 6 2.1. Pravni i zakonodavni okvir PGO ............................................................................................... 7 2.2. Načela, red prvenstva i način gospodarenja otpadom ................................................................. 9 2.3. Institucionalni okvir i podjela odgovornosti u gospodarenju otpadom .......................................10 2.4. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom JLS........................................................................12 2.5. Postupak donošenja Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca.............................................13 2.6. Uloga, nadležnost i obveze Grada Čakovca u gospodarenju otpadom ........................................13 3. PREGLED I OCJENA POSTOJEĆEG STANJA I CILJEVA GOSPODARENJA OTPADOM GRADA ČAKOVCA.....................................................................................................14 3.1. Osnovni podaci o Gradu Čakovca.............................................................................................14 3.2. Zaštićena područja i područja ekološke mreže na području Grada Čakovca ...............................16 3.3. Referentni sastav komunalnog otpada.......................................................................................17 3.4. Količine i sastav komunalnog otpada skupljenog na području Grada Čakovca ..........................19 3.5. Analiza postojećeg stanja gospodarenja otpadom Grada Čakovca..............................................21 3.6. Zbrinjavanje nelegalno odbačenog otpada i mjere sprječavanja.................................................35 3.7. Informativne i obrazovne aktivnosti .........................................................................................37 3.8. Potpora akcijama prikupljanja otpada .......................................................................................39 3.9. Suradnja sa drugim JLS u Međimurskoj županiji ......................................................................39 3.10. Ciljevi u gospodarenju otpadom Grada Čakovca .......................................................................40 3.11. Ocjena stanja i analiza ostvarenih ciljeva u gospodarenju s otpadom Grada Čakovca ................42 4. GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE OTPADA...................................................45 4.1. Uvjeti određeni planskom dokumentacijom ..............................................................................45 4.2. Izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica............................................46 4.3. Građevine za gospodarenje otpadom na lokaciji Totovec...........................................................47 4.4. Izgradnja reciklažnih dvorišta ..................................................................................................50 5. MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA I PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM.......................................................................................................................................57 5.1. Mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada ...............................59 5.2. Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada .................................................................................................................62 5.3. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada............64 5.4. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,.............................................................................................65 6. FINANCIJSKI I ORGANIZACIJSKI ASPEKTI PROVOĐENJA PLANA.....................................66 6.1. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana ....................................................................66 6.2. Popis projekata i aktivnosti, izvora i iznosa financijskih sredstava, rokova i nositelje izvršenja Plana.........................................................................................................67 7. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE...........................................................................................69 8. POPIS PRIMIJENJENE ZAKONSKE REGULATIVE I DOKUMENATA.....................................70 8.1. Ostali izvori i dokumentacija....................................................................................................70 9. PRILOZI ..........................................................................................................................................71 9.1. PRILOG 1: Popis direktiva i dokumenata pravne stečevine EU .................................................71 9.2. PRILOG 2: Popis zakona i drugih propisa RH iz područja otpada i zaštite okoliša ....................72 9.3. PRILOG 3: Objašnjenje ključnih pojmova iz zakonske regulative gospodarenja otpadom..........73 Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 5 KRATICE - ZNAČENJE AZO Agencija za zaštitu okoliša HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu CGO Centri za gospodarenje otpadom CS Civilni sektor EE otpad Električni i elektronički otpad EU Europska unija FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost GzGOsK Građevina za gospodarenje otpadom s kompostanom na lokaciji Totovec JLS Jedinica lokalne samouprave MKO Miješani komunalni otpad BKO Biorazgradivi komunalni otpad MRD Mobilno reciklažno dvorište MZOP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (prijašnji naziv)

Članak 3.

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (naziv ministrstva u vrijeme izrade Plana) PET Polietilen tereftalat PGO Plan gospodarenja otpadom PGO RH Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine PU Privatna ulaganja PPU Prostorni plan uređenja RCGO (Piškornica) Regionalni centar za gospodarenje otpadom (Piškornica) RD Reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska SGMŽ Službeni glasnik Međimurske županije SGGČ Službeni glasnik Grada Čakovca ZOGO Zakon o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13, 73/17) ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom 1. UVOD Grad Čakovec zatražio je izradu novog Plana gospodarenja otpadom za predstojeće razdoblje od 2018. do 2023. godine, u skladu sa važećom zakonskom regulativom, prvenstveno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13, 73/17). Istekom prethodnog plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca, koji je određivao i usmjeravao gospodarenje otpadom u razdoblju od 2007. do 2015. godine, na zahtjev Grada Čakovca, 2015. godine izrađen je prijedlog novog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Tijekom donošenja novog Plana, zatražena je prethodna suglasnost na prijedlog Plana od strane nadležnog upravnog tijela Međimurske županije, ali u tom trenutku nije bio donesen važeći Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te nije postojao način kojim bi se utvrdila usklađenost Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca sa Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Članak 3.

Obzirom da je tijekom 2017. godine stupio na snagu novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 3/17) i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (»Narodne novine«, broj 50/17), te je dopunjen i izmijenjen niz zakonskih i podzakonskih propisa, uključujući i sam Zakon o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13, 73/17), stvoreni su uvjeti za donošenje novog Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca za razdoblje od 2018. do 2023. godine u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Gospodarenje otpadom obuhvaća niz aktivnosti, odluka i mjera u čijem provođenju je neophodna uska suradnja uprava jedinica lokalne samouprave, stručnjaka iz gospodarenja otpadom, pravnih subjekata iz gospodarstva i samog stanovništva. Stoga je potrebno dosljedno planiranje navedenih aktivnosti na njihovom zajedničkom provođenju, kako bi se postigli ciljevi koji su određeni zakonskim propisima i programskim dokumentima na nacionalnoj razini. Stranica 6 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 Plan gospodarenja otpadom koji se izrađuje na razini Grada Čakovca mora biti hijerarhijski usklađen sa programskim dokumentima više razine, kako bi se osiguralo funkcioniranje održivog sustava gospodarenja otpadom na lokalnoj razini, a sve u skladu s ciljevima, obvezama i smjernicama iz važeće europske i nacionalne zakonske regulative, te planskim dokumentima državne i regionalne razine. Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca proizlazi izravno iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022. godine i drugih podzakonskih propisa, te planskih dokumenata zaštite okoliša regionalne i državne razine. U tom smislu polazište za izradu ovog Plana su i prostorni planovi, kao i raniji planovi gospodarenja otpadom Međimurske županije i Grada Čakovca.

Članak 3.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom obveza je svake jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu jedne ili više mjera gospodarenja otpadom na svom području. Grad Čakovec, kao administrativni i gospodarski centar Međimurske županije, već je uspostavio kvalitetan i dobro razvijen sustav gospodarenja otpadom, sa zapaženim rezultatima na regionalnoj i nacionalnoj razini. Obzirom na stečeno iskustvo, administrativne i tehničke kapacitete, Grad Čakovec ima vodeću ulogu u gospodarenju otpadom na području Međimurske županije i može pomoći ostalim jedinicama lokalne samouprave na širem području županije u izgradnji sustava i lakšem zajedničkom ispunjavanju obveza i postizanju ciljeva u gospodarenju otpadom. Obzirom na dosadašnje uspješne rezultate u gospodarenju otpadom, Grad Čakovec u sljedećem planskom razdoblju ima ambicije dostići još višu razinu standarda u svim aspektima funkcioniranja sustava gospodarenja otpadom, propisanu zakonskom regulativom. 2. PRAVNI, ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM Primjenom pravne stečevine Europske unije koja je unešena u pravni poredak Republike Hrvatske kroz niz direktiva, daje se pravni, zakonski i institucionalni okvir Plana gospodarenja otpada. Resource Efficient Europe (Roadmap to a Resource Efficient Europe, COM(2011) 571) je vodeća od 7 inicijativa razvojne strategije Europa 2020, koja daje smjernice za preustroj gospodarstva EU u održivo gospodarstvo i gdje se učinkovito koriste prirodni resursi uz smanjenje emisija u okoliš.

Članak 3.

U njoj se definiraju srednjeročni i dugoročni ciljevi (milestones), načini njihovog postizanja, kao i osnovni ciljevi koji se moraju postići do 2020. godine. Tom inicijativom želi se prekinuti proporcionalna veza između gospodarskog rasta i stupnja korištenja resursa, a na taj način i smanjiti štetan utjecaj njihovog korištenja na okoliš. Nadalje, želi se potaknuti preustroj gospodarstva EU iz linearane u cirkularnu ekonomiju, koja se temelji na održivom gospodarenju resursima i sprječavanju nastanka otpada kroz produljenje životnog vijeka materijala i proizvoda, reciklaži i ponovnom korištenju otpada kao resursa, te smanjenju apsolutne količine preostalog otpada na minimalnu mjeru (»near zero waste economy«). Održivi način gospodarenja resursima, kroz uštede u troškovima zbog poboljšane učinkovitosti, komercijalizacije inovacija i boljeg upravljanja resursima tijekom čitavog života, donijet će veću konkurentnost i nove mogućnosti ekonomskog rasta, kao i nova radna mjesta. To zahtijeva velike promjene u načinu razmišljanja i obrascima ponašanja kako proizvođača tako i potrošača, kao i politike koje prepoznaju međuovisnost između gospodarstva, prirodnog kapitala i blagostanja društva, te nastoje ukloniti prepreke za poboljšanu učinkovitost resursa, pružajući poštenu, fleksibilnu, predvidljivu i koherentnu osnovu za poslovanje. Jedan od osnovnih ciljeva inicijative, koji se moraju postići do 2020. godine je postizanje trenda smanjenja apsolutne količine otpada i korištenje otpada kao resursa.

Članak 3.

Na taj način gospodarenje otpadom i korištenje otpada kao resursa postaje izuzetno važan cilj ne samo politike gospodarenja otpadom, nego i industrijske politike i upravljanja prirodnim resursima EU, kao okosnice tranzicije europskog društva prema zelenoj ekonomiji, u kojoj postoji balans između očuvanja ekosustava, efikasnosti gospodarstva i socijalne pravednosti i pravedne raspodjele tereta u društvu. U Direktivi o otpadu 2008/98/EZ, koja daje osnovni zakonski okvir gospodarenja otpadom EU, posebno je istaknuta izuzetna važnost mjera sprječavanja nastanka otpada kao glavnog prioriteta politike gospodarenja otpadom EU. Navedena Direktiva obvezuje sve zemlje članice EU na implementaciju mjera propisanih Direktivom u nacionalna zakonodavstva (krajnji rok za početak njihove primjene bio je do kraja 2013. godine), te postizanje zacrtanih ciljeva zadanom dinamikom. U Republici Hrvatskoj primjena Direktive je osigurana Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13, 73/17), koji je stupio na snagu 23.7.2013. godine. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 7 Osim direktive 2008/98/EZ, navedenim Zakonom se u pravni poredak RH unosi i niz drugih Direktiva Europske unije iz područja otpada, čime se na nacionalnoj razini omogućuje primjena i provođenje uredbi i odluka EU (detaljan popis nalazi se u PRILOGU 1). 2.1. Pravni i zakonodavni okvir PGO Osnova politike i zakonskog okvira sustava održivog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj određena je sljedećim temeljnim propisima i dokumentima:

Članak 3.

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13, 73/17); • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05); • Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. god. (»Narodne novine«, broj 3/17); • Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13, 153/13, 78/15); • Strategija zaštite okoliša Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 46/02). Osim navedenih, zakonsku osnovu čine usvojeni međunarodni ugovori, niz zakonskih i podzakonskih propisa koji izravno ili neizravno, reguliraju različite kategorije i tokove otpada, kao i druge aspekte gospodarenja otpadom i na taj način utječu na obaveze JLS u postupanju s otpadom u skladu s načelima zaštite okoliša i gospodarskim načelima, koji se moraju uzeti u obzir prilikom izrade Plana gospodarenja otpadom JLS. Detaljni popis svih relevantnih i korištenih propisa iz područja gospodarenja otpadom nalazi se u PRILOGU 2. Prenošenjem pravne stečevine EU vezane uz cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u zakonodavni okvir RH, definirani su i određeni ključni pojmovi, koji su predmet ovog dokumenta, a njihov popis sa potpunim opisom njihovog značenja daje se u PRILOGU 3. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13, 73/17) je temeljni zakonski propis kojim se uređuje gospodarenje otpadom u RH na način da se osiguravaju uvjeti za sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i osigurava se postupanje s otpadom na održiv način, sprječavanjem njegovog štetnog utjecaja na okoliš ne dovodeći u opasnost ljudsko zdravlje.

Članak 3.

Odredbama ZOGO definiraju se: - red prvenstva u gospodarenju otpadom, - načela, ciljevi i način gospodarenja otpadom, - strateški i programski dokumenti u gospodarenju otpadom, - nadležnosti, odgovornosti i obveze sudionika u gospodarenju otpadom, - zahtjevi i uvjeti za lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, - način obavljanja sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u gospodarenju otpadom, - prekogranični promet otpadom, - informacijski sustav gospodarenja otpadom, - način davanja koncesija te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05) je dugoročni planski dokument kojim je definirana vizija razvoja sustava gospodarenja otpadom u RH unutar kojeg se treba smanjiti količina i osigurati održivo gospodarenje proizvedenim otpadom. Njome su utvrđeni strateški i kvantitativni ciljevi u gospodarenju otpadom te predložene mjere za njihovo postupno ostvarivanje u razdoblju od 2005. do 2025. godine. Strateški ciljevi gospodarenja otpadom: - Izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru, te otpada kojeg se mora odložiti uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; - Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept - Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje); - Smanjivanje rizika od otpada (sanacijom i zatvaranjem odlagališta); - Doprinos zaposlenosti u Republici Hrvatskoj; - Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema.

Članak 3.

Strategijom je predviđeno ostvarenje navedenih strateških ciljeva putem planova gospodarenja otpadom, kroz veću kontrolu tokova otpada, a učinkovitost se nadzire pomoću skupa pokazatelja definiranih za područje zbrinjavanja otpada. Predviđena je sanacija i zatvaranje većine postojećih odlagališta i postepena transforma- Stranica 8 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 cija sustava gospodarenja otpadom prema učinkovitijem sustavu, baziranom na manjem broju većih središta s postrojenjima za odvajanje, obradu i odlaganje otpada. Strategijom su također određeni sudionici u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvažnije zadaće, kao i kvantitativni ciljevi u gospodarenju otpadom u RH u razdoblju do 2025.god., kojima se treba osigurati predviđena dinamika ostvarivanja strateških ciljeva. U međuvremenu, donošenjem ZOGO i uvođenjem pravne stečevine EU u zakonsku regulativu gospodarenju otpadom u RH, ciljevi u gospodarenju otpadom iz Strategije su temeljito revidirani i novim PGO RH postavljeni na znatno višu razinu. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (»Narodne novine«, broj 3/17) je osnovni planski dokument o gospodarenju otpadom na nacionalnoj razini. Usklađen je sa novim zakonskim propisima RH i regulativom EU, uvažavajući koncept održivog gospodarenja otpadom i red prvenstva u gospodarenju otpadom. Osnovni zadatak PGO RH u navedenom programskom razdoblju je organiziranje i provođenje mjera za postizanje glavnih ciljeva u gospodarenju otpadom u skladu s obvezama propisanih Direktivom o otpadu 2008/98/EZ i drugim propisima:

Članak 3.

- unaprijeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom; - unaprijeđenje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada; - unaprijeđenje sustav gospodarenja opasnim otpadom; - saniranje lokacija onečišćenih otpadom (»crnih točaka«) - kontinuirano provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti - unaprijeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom - unaprijeđenje nadzora nad gospodarenjem otpadom - unaprijeđenje upravnih postupaka u gospodarenju otpadom. Plan gospodarenja otpadom RH sadrži: - ocjenu stanja gospodarenja otpadom u RH; - osnovne ciljeve u gospodarenju otpadom u planskom razdoblju - procjenu razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom - kriterije za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i postrojenja - opće tehničke zahtjeve za građevine i postrojenja - organizacijske aspekte gospodarenja otpadom i raspodjelu odgovornosti između privatnih i javnih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom - mjere za provedbu Plana - provedbu Plana - projekte važne za provedbu Plana gospodarenja otpadom - Plan sprječavanja nastanka otpada - financijska sredstva potrebna za provedbu mjera Plana - procjenu korisnosti i prikladnosti uporabe ekonomskih instrumenata u gospodarenju otpadom uz nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Plan sprječavanja nastanka otpada sastavni dio je Plana gospodarenja otpadom RH i sadrži ciljeve sprječavanja nastanka otpada i mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada.

Članak 3.

Mjere su grupirane u tri osnovne skupine mjera, ovisno o fazi primjene u ciklusu nastanka otpada, u skladu s prijedlogom iz Dodatka IV. Direktive 2008/98/EZ. U Planu sprječavanja nastanka otpada za svaku mjeru zasebno prikazani su pripadajući specifični ciljevi i prijedlog mogućih mehanizama, odnosno aktivnosti za provedbu mjere: Mjere koje mogu utjecati na okvirne uvjete koji se odnose na stvaranje otpada: M.1: Poticanje ponovnog korištenja materijala od rušenja M.2: Organizacija informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka otpada od hrane M.3: Rad na unaprjeđenju sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu od hrane Mjere koje mogu utjecati na dizajn i fazu proizvodnje i distribucije: M.4: Promicanje održive gradnje M.5: Uspostava sustava doniranja hrane M. 6: Organizacija komunikacijske kampanje za građane (faza potrošnje i korištenja) Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 9 Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja: M.7. Poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica M.8. Promicanje kućnog kompostiranja M.9: Poticanje »zelene« i održive javne nabave M.10: Poticanje razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda. 2.2. Načela, red prvenstva i način gospodarenja otpadom Prema članku 6. ZOGO, gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj temelji se na uvažavanju općih načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom EU, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

Članak 3.

- »načelo onečišćivač plaća« - proizvođač, prethodni posjednik, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad; - »načelo blizine« - obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš; - »načelo samodostatnosti« - gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način, omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada; - »načelo sljedivosti« - utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu. U skladu s prvim od navedenih načela, proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom. U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se sljedeći red prvenstva gospodarenja otpadom (Slika 2.1): 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje otpada. Slika 2.1: Ilustracija reda prvenstva u gospodarenju otpadom u RH i EU (EK, 2008) Prilikom primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom nadležna tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem i pravne osobe koje prema posebnim propisima obavljaju poslove zaštite okoliša trebaju:

Članak 3.

- poduzimati mjere kojima se potiču rješenja koja nude najbolji ishod za okoliš što može uključivati i prilagodbu reda prvenstva za gospodarenje određenom vrstom otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada, Stranica 10 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 - uzimati u obzir opća načela zaštite okoliša - načelo predostrožnosti i načelo održivosti, te tehničku izvedivost, ekonomsku održivost i zaštitu resursa, kao i ukupne učinke na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu sa čl. 9. ZOGO, - uzimati u obzir da povećani troškovi koji mogu nastati primjenom reda prvenstva gospodarenja otpadom u usporedbi s drugim načinom postupanja s otpadom ne budu nerazmjerni, te da postoji tržište za dobivene materijale ili energiju, ili da se takvo tržište može oformiti. Razvijanje, proizvodnja, distribucija, potrošnja i uporaba proizvoda mora pridonijeti sprječavanju nastanka otpada i njegovog recikliranja i/ili oporabe. Nadalje, prema čl. 8 ZOGO uvodi se obveza oporabe otpada, koja se provodi u skladu s načelima i načinima gospodarenja otpadom propisanim ZOGO. Tvar koja nastaje materijalnom oporabom otpada ili proizvod nastao ukidanjem statusa otpada ne smije uzrokovati veći rizik u smislu opasnih svojstava te tvari, od rizika koji postoji, kod odgovarajuće primarne sirovine ili proizvoda proizvedenog iz primarne sirovine. Iznimno, otpad se može zbrinuti, a ne oporabiti, u sljedećim slučajevima:

Članak 3.

1. stanje tehničke spoznaje ne omogućava oporabu otpada, 2. troškovi oporabe otpada su višekratno veći od troškova njegovog zbrinjavanja, 3. nema mogućnosti daljnje uporabe otpada ili dijelova otpada, 4. ako se zbrinjavanjem otpada manje opterećuje okoliš, nego njegovom oporabom, osobito u odnosu na: - emisije tvari i energije u zrak, more, vodu i tlo, - korištenje prirodnih izvora, - energiju koju treba potrošiti ili koju je moguće obnoviti ili - opasne tvari sadržane u otpadu proizvedenom prilikom oporabe otpada. Drugi postupci zbrinjavanja otpada imaju prednost pred odlaganjem. Prilikom obrade otpada primjenjuje se načelo samodostatnosti kako bi se otpad obradio na najbližoj prikladnoj lokaciji izbjegavajući pri tom prijevoz otpada koji nije nužan. Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće: - rizik od onečišćenja voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, - pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom, - štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa, - nastajanje eksplozije ili požara. Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije. Otpadom se gospodari na način koji omogućava daljnje gospodarenje otpadom, uz poštivanje ranije navedenog reda prvenstva u gospodarenju otpadom i principa očuvanja ljudskog zdravlja i sprječavanja štetnog utjecaja na okoliš.

Članak 3.

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno sakupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama ZOGO i drugim propisima donesenim na temelju spomenutog Zakona. Republika Hrvatska različitim mjerama potiče visoko kvalitetno recikliranje kako bi se postigli nužni standardi kvalitete u pojedinim sektorima recikliranja, te se otpad treba odvojeno sakupljati kad je to prikladno i izvedivo uzevši u obzir tehničke, okolišne i ekonomske uvjete. 2.3. Institucionalni okvir i podjela odgovornosti u gospodarenju otpadom Gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine uprave (nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), kao i gotovo sva područja gospodarstva - od proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života. Obuhvaća velik broj različitih sudionika, koji prema važećim zakonskim propisima, zajednički dijele odgovornost provođenja i unapređenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH. Institucionalni okvir sustava za gospodarenje otpadom u HR čine svi sudionici u gospodarenju otpadom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, koji imaju određene ovlasti i odgovornosti u skladu s direktivama i odlukama Vijeća EU, nacionalnim zakonodavstvom, strategijama i planovima, a čine ga sljedeće sastavnice: Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 11 A. Upravna tijela na državnoj razini: Hrvatski državni sabor: - donosi Zakon o održivom gospodarenju otpadom i druge relevantne propise i strateške dokumente Ministarstvo zaštite okoliša i prirode:

Članak 3.

- priprema nove zakonske propise, strateške dokumente i Plan gospodarenja otpadom RH; - izdaje dozvole za gospodarenje koje se odnose na opasni otpad, te za termičku obradu otpada; - izdaje suglasnosti za sklapanje ugovora s FZOEU za pružanje usluge obrade određene posebne kategorije otpada, rješava zahtjeve za uvoz i izvoz otpada, izdaje odobrenja za rad organizacije; - vodi očevidnike obavljanja djelatnosti ospodarenja otpadom: uvoznika, izvoznika, trgovaca, prijevoznika, reciklažnih dv., ispitnih laboratorija; nusproizvoda, ukidanje statusa otpada; - provodi inspekcijski i upravni nadzor; - provodi mjere gospodarenja opasnim otpadom. Središnja tijela državne uprave zadužena za: - Industriju, rudarstvo, energetiku; - More, turizam i promet; - Poljoprivredu, šumarstvo, vodno gospodarstvo; - Zaštitu prirode; - Zdravstvo; - Znanost, obrazovanje; - Financije; - Upravu; - Pravosuđe; - Europske integracije; sudjeluju u koordinaciji i doprinose rješavanju problema gospodarenja otpadom. B. Upravna tijela na regionalnoj i lokalnoj razini Jedinice regionalne samouprave: - planiraju (zajedno s JLS) lokacije za gospodarenje otpadom u prostornim planovima, osiguravaju kapacitete za obradu miješanog komunalnog otpada i preostalog otpada nakon obrade MKO, izdaju dozvole za odlagališta neopasnog i inertnog otpada; - osiguravaju uvjete i provedbu mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalažnim, građevnim i drugim otpadom; - izdavaju dozvole za gospodarenje otpadom za koje nije nadležno MZOE; vrše provjeru usklađenosti i izdavanje prethodne suglasnosti na planove gospodarenja otpaom JLS s PGO RH.

Članak 3.

Vlada RH: - donosi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske; - donosi relevantne uredbe koje proizlaze iz temeljnog zakona o gospodarenju otpadom; - mandatno određuje lokacije građevina u sustavu gospodarenja otpadom Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: - provodi obračun i naplatu propisanih naknada; - vodi Registra gospodarenja posebnim kategorijama otpada; - financira i sufinancira projekte u gospodarenju otpadom i određivanje uvjeta za dodjelu sredstava; - upravlja sustavom sakupljanja i obrade određenih posebnih kategorije otpada; - rješava zahtjeve za samostalno ispunjavanje pojedinačnog cilja za određenu posebnu kategoriju otpada. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP): - priprema izvješća o gospodarenju otpadom u okviru izvješća o stanju okoliša; - razvija i vodi jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO); - vodi Registra onečišćenja okoliša, Registra djelatnosti gospodarenja otpadom i Elektronskog očevidnika o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO); - priprema izvješća o gospodarenju otpadom u okviru izvješća o stanju okoliša; - razvija pokazatelje za praćenje stanja na području otpada, određuje prioritetni set pokazatelja stanja okoliša; - surađuje s Europskom agencijom za okoliš. Jedinice lokalne samouprave: - osiguravaju javne usluge prikupljanja komunalnog otpada i uspostava reciklažnih dvorišta i provođenje drugih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom - vrše provedbu mjera sprečavanja odbacivanja otpada u okoliš i uklanjanje odbačenog otpada - donose planove gospodarenja otpadom i provedbu PGO RH - planiraju lokacije za gospodarenje komunalnim otpadom lokalnog značaja;

Članak 3.

- prikupljaju i dostavljaju podatake o otpadu (u registar onečišćivaća okoliša). Stranica 12 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 C. Ostali sudionici Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada: - su pravne i fizičke osobe čijom aktivnošću nastaje otpad (gospodarstvo, javni sektor): - sudjeluju u sustavu gosp. otpadom na razini države, JP(R)S ili JLS, ovisno o načinu i stupnju organiziranosti; - donose i provode planove gospodarenja otpadom; - dostavljaju podatke odgovarajućim tijelima. Kućanstva: - koriste javnu uslugu prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada i povezane usluge JLS, - sudjeluju u selekciji, mjerama smanjenja i sprečavanja nastanka otpada ovisno o znanju, svijesti i informiranosti. 2.4. Svrha i opseg plana gospodarenja otpadom JLS Tvrtke za gospodarenje otpadom: - organiziraju selekciju, prikupljanje i prijevoz otpada, - upravljaju građevinama i postrojenjima za gospodarenje otpadom; - prikupljaju i dostavljaju podatke odgovarajućim tijelima. Konzultantske tvrtke, strukovne org. i civilne udruge: - sudjeluju u rješavanju složenijih problema, provode aktivnosti unapređenja prakse, svijesti i informiranosti, te potiču međusobnu suradnju i sudjelovanje javnosti u aktivnostima i odlučivanju o problemima gospodarenja otpadom. Svrha donošenja PGO JLS je definiranje okvira za učinkovito gospodarenje otpadom na području JLS, te predstavlja osnovni planski dokument u uspostavi sustava održivog gospodarenja otpadom. PGO JLS daje pregled postupaka i tokova otpada, aktivnosti, odluka i mjera koje su usmjerene na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada, organizaciju prikupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti vezano za otpad, provođenje nadzora nad obavljanjem tih djelatnosti, kao i skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Članak 3.

PGO JLS mora: - biti usklađen s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom planskim dokumentima na nacionalnoj razini, te na razini Europske unije, što se postiže usklađivanjem s planskim dokumentima više (regionalne) razine, - dati pregled vrsta i svojstava otpada, kao i potrebnih kapaciteta za gospodarenje otpadom, odnosno pregled nad tokovima otpada i količinama kojima je potrebno gospodariti, te osigurati usklađivanje kapaciteta i načina skupljanja pri postupanju s otpadom kojim se mora gospodariti, - definirati tehnološke mjere za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada, pri čemu svojstva otpada kojim se gospodari određuju koje tehnološke mjere treba koristiti, - dati pregled potreba za ulaganjima i analize ekonomičnosti na temelju kojih se mogu utvrditi potrebe za budućim ulaganjima i opravdati financijski zahtjevi vezani uz aktivnosti skupljanja i obrade otpada. Prema članku 21. ZOGO, Plan gospodarenja otpadom JLS mora sadržavati najmanje sljedeće: 1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva, 2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva, 3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom, 4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju, 5.

Članak 3.

mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno - informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada, 6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, 7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana, 10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom, 11. rokove i nositelje izvršenja Plana. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 13 Sadržaj plana gospodarenja otpadom odnosi se na gospodarenje komunalnim otpadom, obzirom da su sukladno članku 28. ZOGO, gradovi i općine odgovorni za gospodarenje s komunalnim otpadom na svom području. JLS dužna je osigurati provedbu navedenih obveza na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, osiguravajući pri tom javnost rada. 2.5. Postupak donošenja plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca Jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Čakovec, dužna je na prijedlog Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca ishoditi prethodnu suglasnost nadležnog upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije). Također, Grad Čakovec dužan je od istog nadležnog Upravnog tijela provesti postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja PGO Grada Čakovca na okoliš, što je u skladu sa čl. 62 - 66. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13) gdje s određuju obaveze provedbe, postupak ocjene o potrebi strateške procjene i nadležnosti za provedbu i ocjenu o potrebi strateške procjene.

Članak 3.

Nadležno upravno tijelo u Međimurskoj županiji izdaje mišljenje ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja PGO Grada Čakovca na okoliš i nakon toga prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom, usklađen s odredbama ZOGO i pripadajućih propisa donesenih na temelju Zakona i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine. Nakon dobivanja prethodne suglasnosti nadležnog upravnog tijela u Međimurskoj županiji, predstavničko tijelo Grada Čakovca donosi Plan gospodarenja otpadom Grada Čakovca, koji se objavljuje u službenom glasilu, odnosno »Službenom glasniku Grada Čakovca«. Plan gospodarenja otpadom Grada Čakovca donosi se za razdoblje od 6 godina (od 2018. do 2023. godine), unutar kojeg razdoblja se po potrebi mogu donositi njegove izmjene i dopune. Prijedlog Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca mora se objaviti radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Posredstvom medija, Grad Čakovec izvješćuje javnost o mjestu na kojem je prijedlog Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca dostupan, te načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi na prijedlog plana. Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave. 2.6. Uloga, nadležnost i obveze Grada Čakovca u gospodarenju otpadom U Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13, 73/17), čl. 19, 20, 22, 23, 24, 28 i 29, definirane su obaveze JLS, gdje se u odnosu na obaveze iz prošlog zakona mogu prepoznati nove obaveze u gospodarenju otapadom, a koje će biti predmet novog Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca.

Članak 3.

Iz toga proizlaze dosadašnje i nove obaveze koje grad Čakovec mora osigurati: 1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13, 73/17), te uklanjanje tako odbačenog otpada, 4. provedbu Plana gospodarenja otpadom RH, 5. donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom JLS, 6. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada, 7. sudjelovanje u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, 8. plaćanje poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na tom području, tj. mjera kojom se potiče JLS da u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području predmetne JLS, 9. održavanje mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području, 10. dostavljanje godišnjeg izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Čakovca tijelu jedinice regionalne samouprave Međimurskoj županiji, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom službenom glasilu, Stranica 14 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 11. osigurati godišnju provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.

Članak 3.

Provedbu navedenih obveza potrebno je osigurati na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Više JLS mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više navedenih obveza. Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je mjera kojom se potiče JLS da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te JLS. Način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi ranije navedenih obveza JLS, granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada propisan je Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (»Narodne novine«, broj 50/17). Nove obaveze koje Grad Čakovec mora provoditi u gospodarenju otpadom biti će detaljnije definirane u sljedećim poglavljima Plana. 3. PREGLED I OCJENA POSTOJEĆEG STANJA I CILJEVA GOSPODARENJA OTPADOM GRADA ČAKOVCA Na temelju pregleda postojećeg stanja gospodarenja otpadom Grada Čakovca, daje se ocjena stanja i budućih potreba, kao i analiza ostvarenih ciljeva. Time se ostvaruju preduvjeti za realno postavljanje ciljeva u gospodarenju otpadom u idućem programskom razdoblju. 3.1. Osnovni podaci o Gradu Čakovca Grad Čakovec nalazi se središnjem dijelu Međimurske županije (zemljopisna širina 46,38 sjever, zemljopisna dužina 16,43 istok, nadmorska visina 164 m) čije je administrativno i gospodarsko središte. Na južnoj strani, uz rijeku Dravu, graniči s Varaždinskom Županijom odnosno Gradom Varaždinom, sa sjeverne strane s Gradom Mursko središće i općinama Vratišinec i Podturen, s istočne strane s općinama Belica, Pribislavec, Mala Subotica i Orehovica, a sa zapadne s općinama Nedelišće, Strahoninec, Šenkovec i Sv Juraj na Bregu (Slika 3.1).

Članak 3.

Slika 3.1: Položaj Grada Čakovca u Međumurskoj županiji Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 15 Grad Čakovec obuhvaća prostor od 72,80 km2 na kojem se nalazi 14 naselja. Prema podacima iz popisa stanovništva iz 2011. godine, Grad Čakovec je zajedno sa ostalih 13 gradskih naselja (od 2013.), imao 27.227 stanovnika, dok je uže područje Grada Čakovca imalo 15.185 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti na širem području Grada iznosila je 374 stanovnika na km 2. Usporedbom navedenih podataka u odnosu na Popis stanovništva 2001. godine, proizlazi da se broj stanovnika smanjio za 299, odnosno za 1,1%. Međutim, treba napomenuti da je u trenutku Popisa stanovništava 2001. u sastavu Grada Čakovca bilo i naselje Pribislavec, koje je postalo općina i izdvojeno je 2003. godine. Isto tako, 2013. godine je u područje Grada Čakovca uključeno i naselje Štefanec, pa općenito analize sa službenim podacima preuzetim iz Popisa stanovništva u navedenom razdoblju nisu konzistentne. Položaj naselja Grada Čakovca prikazan je na Slici 3.2. U Tablici 3.1 prikazani su podaci o broju stanovnika i kućanstava na užem području Grada Čakovca i ostalih gradskih naselja u sastavu Grada iz Popisa stanovništva 2011. uključujući promjene nastale uključenjem naselja Štefanec u područje Grada 2013., kao i korigirani zbirni podaci iz Popisa stanovništva 2001., nakon istupanja naselja Pribislavec iz područja Grada 2003. godine. Slika 3.2: Karta naselja Grada Čakovca Tablica 3.1: Pregled broja stanovnika i kućanstava gradskih naselja u sastavu Grada (prema podacima DZS, Popis stanovništva 2011. god.):

Članak 3.

Broj Mjesto stanovnika Čakovec (uže područje) 15.185 Ivanovec 2.101 Krištanovec 620 Kuršanec 1.598 Broj Stamb. jedinice Stamb. jedinice kućanstava ukupno stalno stanovanje 5.605 6.482 6.425 660 749 749 167 193 192 340 383 378 Stranica 16 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 Broj Mjesto stanovnika Mačkovec 1.329 Mihovljan 1.377 Novo Selo na Dravi 644 Novo Selo Rok 1.462 Savska Ves 1.216 Slemenice 244 Šandorovec 343 Totovec 527 Žiškovec 542 Grad Čakovec Ukupno (2011) 27.227 Štefanec (od 2013.)1 717 Grad Čakovec Ukupno (od 2013)2 27.944 Grad Čakovec Ukupno (2003-2011)3 27.526 3.2 Broj Stamb. jedinice Stamb. jedinice kućanstava ukupno stalno stanovanje 382 409 396 412 450 450 180 188 186 415 455 448 360 411 407 62 66 66 98 105 105 150 183 180 167 188 186 9.022 10.287 10.193 240 250 249 9.262 10.537 10.442 8.767 9.260 9.179 Zaštićena područja i područja ekološke mreže na području Grada Čakovca Područje Grada Čakovca obuhvaća zaštićena područja i područja ekološke mreže Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, broj 124/13, 105/15) i predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Unutar područja Grada Čakovca nalazi se u jednom određenom dijelu Regionalni park Mura-Drava i dva spomenika parkovne arhitekture; Perivoj Zrinski u Čakovcu i dvije glicinije (Wisteria sinensis) ispred ulaza u Učiteljski fakultet u Čakovcu, Sveučilište u Zagrebu. Regionalni park Mura-Drava kao zaštićeno područje proglasila je Vlada Republike Hrvatske u veljači 2011.

Članak 3.

godine, a proteže se na području pet hrvatskih županija uz rijeke Muru i Dravu, od Međimurja do Parka prirode Kopačkog rita. U granicama regionalnog parka nalaze se neka od najznačajnijih staništa za brojne svojte flore i faune, a parkom se proteže i ekološka mreža NATURA 2000. Ukupna površina regionalnog parka u svih pet županija pokriva 87.680 hektara ili 877 četvornih kilometara što ga čini jednim od većih europskih zaštićenih područja. Na području Međimurske županije nalazi se 16.962 ha (19,4% površine Parka). Park u Međimurskoj županiji obuhvaća površinu 3 grada (Prelog, Mursko Središće, Čakovec) i 13 općina (Štrigova, Sveti Marin na Muri, Podturen, Dekanovec, Domašinec, Goričan, Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Orehovica, Nedelišće). Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, broj 124/13, 105/15) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju). Na području Međimurske županije nalaze se slijedeća područja ekološke mreže značajno za vrste i stanišne tipove (POVS): Drava - akumulacije (kod područja HR2001307), Mačkovec - ribnjak (kod područja HR2001034)

Članak 3.

i područja očuvanja značajna za ptice (POP): Dravske akumulacije (kod područja HR1000014). Unutar zaštićenih područja i područja ekološke mreže na području Grada Čakovca nisu planirane građevine za gospodarenje otpadom. Uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite okoliša i zaštite prirode te izbjegavanja zahvata u prostoru koji bi mogli negativno utjecati na područja ekološke mreže može se isključiti značajan negativan utjecaj sustava gospodarenja otpadom koji se primjenjuje na području Grada Čakovca na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. 1 Naselje Štefanec uključeno je u područje Grada Čakovca tijekom 2013. godine. 2 Uključujući Štefanec. U Popisu stanovništva 2011. naknadno je popisano 39 osoba, 24 kućanstva i 25 stanova, koji se daju na razini JLS, ali nisu razvrstani u pripadajuća naselja. 3 Grad Čakovec bez naselja Pribislavec, koje je 2003. izdvojeno u novu općinu; (Grad Čakovec je 2001.g., uključujući i Pribislavec, imao 30.455 stanovnika, 9.603 kućanstava, 10.103 stamb. jedinica i 10.018 stanova za stalno stanovanje) Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 17 3.3. Referentni sastav komunalnog otpada Za potrebe planiranja izgradnje RCGO Piškornica, izrađen je Elaborat o nastajanju, količinama i sastavu komunalnog otpada, te količine i vrste otpada iz privrede koji nastaju na području Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., 2003.), u kojem je, na temelju ispitivanja sastava otpada, procijenjen prosječni sastav i količina komunalnog otpada u 4 navedene županije SZHR.

Članak 3.

Sastav komunalnog otpada s preračunatom sitnicom (sitnom frakcijom miješanog komunalnog otpada do 40 mm, čiji je maseni udio iznosio 30,7%) u odgovarajuće komponente otpada prikazan je na Slici 3.3. Komponenta mas.% Papir i karton 17,9 Staklo 5,1 Plastika 12,1 Guma 0,8 Metal 3,5 Drvo 1 Kuhinjski biootpad 41,2 Vrtni biootpad 6,5 Tekstil 4,6 Pelene 4,4 Inertni 2,2 Posebni otpad 0,7 Slika 3.3: Morfološki sastav komunalnog otpada Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., 2003.) Podaci o sastavu dobiveni su na način da se ukupno stvorenom miješanom komunalnom otpadu pribrojila količina izdvojeno skupljenog otpada za oporabu na razini županija, kako bi se dobila ukupna količina stvorenog komunalnog otpada iz kućanstava. Procjena količine izdvojeno skupljenog otpada temelji se na provedenim anketama i podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zbog duljeg vremenskog razdoblja proteklog od navedene procjene sastava otpada, kao i promjena u gospodarenju otpadom koje su nastupile donošenjem Zakona o otpadu, Strategije gospodarenja otpadom RH, Plana gospodarenja otpadom RH i Pravilnika o ambalažnom otpadu, u razdoblju nakon 2006. godine došlo je do značajnije promjene sastava komunalnog otpada. Na temelju ranije procijenjenog sastava miješanog komunalnog otpada za područje 4 županije SZHR iz 2003. godine, te trendova promjene sastava otpada utvrđenih na sličnim, usporedivim područjima Republike Hrvatske prije i nakon 2006. godine, 2013. godine je izrađena nova procjena sastava miješanog komunalnog otpada mjerodavnog za navedeno područje (IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., 5-2013).

Članak 3.

Pretpostavljeni sastav otpada (s preračunatom sitnom frakcijom - sitnicom, čiji je udio u komunalnom otpadu procijenjen na 22,7%), mjerodavan za 4 navedene županije SZHR, za razdoblje nakon 2006. godine prikazan je na Slici 3.4. Komponenta mas.% Papir i karton 20,9 Staklo 4 Plastika 16,5 Guma 0,3 Metal 2,9 Drvo 0,9 Kuhinjski biootpad 33,6 Vrtni biootpad 7,8 Tekstil 5,3 Pelene 5 Inertni 2,1 Posebni otpad 0,7 Slika 3.4: Procjena sastava miješanog komunalnog otpada Koprivničko-križevačke, Krapinsko- zagorske, Međimurske i Varaždinske županije nakon 2006. god, IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., 2013.) Stranica 18 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 Usporedba sastava odnosno procjene sastava komunalnog otpada za 4 navedene sjeverozapadne županije u razdoblju prije i poslije 2006. godine, s indeksom promjene udjela pojedinih komponenti u sastavu KO prikazana je u Tablici 3.2. Među najzastupljenijim komponentama, uočljiva je promjena u udjelu plastike (porast za cca 36%), papira/ kartona (porast za cca 16%) te biootpada (kuhinjskog i vrtnog otpada, smanjenje za cca 13%). Među manje zastupljenim komponentama, uočljiv je umjereni trend smanjenja udjela stakla (22%), metala (16%), drva (5%) i inertnog otpada (4%), te značajno smanjenje udjela gume (65%). Tablica 3.2: Usporedba sastava komunalnog otpada 4 županije 2003. i 2013. godine Sastav KO 2003. Broj Komponenta godine mas% 1 Papir i karton 17,9 2 Staklo 5,1 3 Plastika 12,1 4 Guma 0,8 5 Metal 3,5 6 Drvo 1 7 Kuhinjski biootpad 41,2 8 Vrtni biootpad 6,5 9 Tekstil 4,6 10 Pelene 4,4 11 Inertni 2,2 12 Posebni otpad 0,7 Indeks promjene Sastav KO (procjena (2003 / 2013.)