Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja zapadnog dijela naselja Savska Ves

108. Na temelju odredbe članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13), članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13, 3/13 - pročišćeni tekst i 01/14) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja »ZAPADNOG DIJELA NASELJA SAVSKA VES« (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 10/08), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 20. sjednici održanoj 15. rujna 2016. donijelo sljedeću O D L U K U o donošenju Urbanističkog plana uređenja zapadnog dijela naselja Savska Ves I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja ZAPADNOG DIJELA NASELJA SAVSKA VES (u daljnjem tekstu Plan) kojeg je izradila tvrtka Arhitekt atelje d.o.o. Čakovec. Odgovorni voditelj izrade Urbanističkog plana uređenja bio je dipl.ing. arh. Armin Sovar.
(2) Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Razrađuje uvjete za uređenje zemljišta, gradnju i uređenje građevnih čestica, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Obveza izrade, obuhvat Plana, osnovne namjene prostora i smjernice za planiranje utvrđeni su Prostornim planom uređenja Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/03) te Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 6/12, 7/14, 1/15), a granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima br. 1A – 4b.
(2) Površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja iznosi 20,825 ha.
Članak 3.
(1) Urbanistički plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO UPU I OPĆI DIO (PRILOZI) UPU-a • obrazac prostornog plana • izvod iz sudskog registra za izrađivača prostornog plana • suglasnost ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja za upis u sudski registar – dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga za izdavanje lokacijskih dozvola • imenovanje odgovornog voditelja izrade UPU-a • rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista II. TEKSTUALNI DIO - ODLUKA O DONOŠE- NJU UPU-a I OPĆE ODREDBE II ODREDBE ZA PROVOđENJE III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE III.GRAFIČKI DIO UPU-a Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1a PODLOGA ZA IZRADU PLANA- KATASTARSKI PLAN 1:2000 1b KORIŠTENJE I NAmJENA PO- VRŠINA 1:2000 2a PROmETNA, ULIČNA I KOmU- NALNA INFRASTRUKTURNA mREŽA PLAN PROmETA 1:2000 2b PROmETNA, ULIČNA I KOmU- NALNA INFRASTRUKTURNA mREŽA ELEKTROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKO- mUNIKACIJE 1:2000 2c PROmETNA, ULIČNA I KOmU- NALNA INFRASTRUKTURNA mREŽA PLINOOPSKRBA 1:2000 2d PROmETNA, ULIČNA I KOmU- NALNA INFRASTRUKTURNA VODOOPSKRBA I ODVODNJA OBORINSKIH I OTPADNIH VODA 1:2000 Stranica 480 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREđE- NJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:2000 4a UVJETI I NAČIN GRADNJE 1:2000 4b PLAN PARCELACIJE GRAđEV- NIH ČESTICA 1:1000 OBAVEZNI PRILOZI UPU-a I. Obrazloženje Urbanističkog plana uređenja 1.1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog uređenja 3. Plan prostornog uređenja
(2) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio, grafički dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98;

Članak 3.

39/04; 45/04 i 163/04).
Članak 4. POJMOVNIK • osnovna namjena prostora je planirano korištenje prostora unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene. • površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, igrališta, parkirališta, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.) • građevna čestica je jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornim planom, a namijenjena je za gradnju građevina. • regulacijski pravac je pravac koji određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. • obavezni građevni pravac je pravac na koji se obavezno postavlja pročelje ili dio pročelja osnovne građevine. • zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine). • komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa. • građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

Članak 4.

• rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove. • osnovna građevina je građevina koja određuje namjenu građevne čestice. Namjena osnovne građevine u pravilu se određuje kao identična namjeni zone unutar koje se nalazi, ali može biti i druga, ukoliko je u opisu pojedine zone u odredbama za provođenje, navedena kao moguća namjena osnovne građevine. • prateća građevina je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz osnovnu građevinu, a u pravilu služi obavljanju određene djelatnosti. Izuzetno, ukoliko osnovna građevina služi obavljanju djelatnosti bez štetnog utjecaja na stanovanje, prateća građevina može imati stambenu namjenu. Namjena prateće građevine treba biti kompatibilna namjeni osnovne građevine, a određuje se ovisno o namjeni zone u kojoj se nalazi. • pomoćna građevina je građevina koja je smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop. • stambenim građevinama smatraju se: obiteljske kuće, stambeno-poslovne i višestambene građevine. Prateći sadržaj stambene namjene se određuje kao djelatnost koja se može miješati sa stanovanjem na istoj građevnoj čestici.

Članak 4.

• građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi). • tlocrtna površina građevine /PG/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. • građevinska (bruto) površina građevine / GBP/ je zbroj ukupne bruto površine svih etaža građevine. • koeficijent izgrađenosti građevne čestice / kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PG/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. • koeficijent iskoristivosti građevne čestice / kis/ je odnos zbroja svih građevinskih bruto površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 481 • visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,2m. • ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. • maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa.

Članak 4.

• etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. • maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. • stan je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji. • podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. • suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. • prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). • kat (K) je dio građevine koji se nalazi između dva poda iznad prizemlja. • potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. • samostojeća građevina (SS) je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. • dvojna građevina (D) je vrsta poluugrađene građevine koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. Svi uvjeti iz ovog UPU definirani za dvojnu gradnju analogno se odnose i na poluugrađenu gradnju, odnosno na situacije kada se na zajedničkoj bočnoj međi locira samo jedna zgrada, a na susjednoj čestici se predviđa zgrada drugačije tipologije (samostojeća ili kompleks) ili se uopće ne predviđa gradnja zgrade.

Članak 4.

• građevni kompleks (K) je građevina s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih ili samostojećih građevina. • višestambena građevina (VS) je građevni kompleks u kojem su sve ili pretežiti broj zasebnih jedinica stambene namjene. • mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOđENJE URBANISTI- ČKOG PLANA UREđENJA 1.0. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANI- ČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Razgraničavanje površina javnih i drugih namjena provedeno je graničnom linijom pojedine površine, bojom površine te planskim znakom na kartografskom prikazu 1b.Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000 sukladno uvjetima Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.
(2) Unutar pojedine namjenske kategorije, ovisno o razgraničenju utvrđenom u okviru oblika korištenja prostora na kartografskom prikazu »4a.« - Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000, provodi se nova gradnja zatim rekonstrukcija, zamjena ili održavanje postojećih građevina.
(3) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija, na površinama iz stavka (2.) ovog članka osigurati će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Katastarska čestica nedovoljne površine, koja se nalazi unutar zone na kojoj je dopuštena gradnja i ima pristup s javne prometnice, može se koristiti za Stranica 482 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 gradnju samo uz uvjet prethodnog spajanja s okolnim česticama iste namjene radi formiranja građevne čestice prema kartografskom prikazu »4b.« – Plan parcelacije građevnih čestica u mjerilu 1:1000.
(2) Ukoliko se dio katastarske čestice nalazi na prostoru određenom za gradnju, a površina tog dijela odgovara uvjetima za osnivanje građevne čestice propisanim urbanim pravilima, može se predmetni dio zadržati kao građevna čestica.
(3) Odstupanja od utvrđenog načina osnivanja građevnih čestica prema prethodnom stavku ovog NAMJENA NAČIN GRADNJE OSNOVNE PODRUČJA GRAĐEVINE (ZONA) samostojeća prizemna samostojeća katna S1 dvojna samostojeća prizemna M1 samostojeća katna dvojna /D/ samostojeća stambena ili poslovna M višestambena samostojeća /VS/ višefunkcionalni kompleks /K/

Članak 7.

Članak 7.
(1) Unutar granica obuhvata UPU-a, pretežita namjena površina i njihovo razgraničenje na površine javnih i drugih namjena uvjetovane su mogućnostima prostora, a razgraničenje na površine javnih i drugih namjena određeno je prema kartografskom prikazu broj »1b.« Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.
(2) Utvrđene namjene površina unutar granica obuhvata UPU-a su slijedeće: - stambena namjena – individualna stambena namjena (oznaka S1) – žute boje - mješovita namjena – stambena i/ili poslovna (oznaka m) – narančasta boja - mješovita namjena – pretežito stambena postojeća (oznaka m1p) – narančasta boja - mješovita namjena – pretežito stambena (oznaka m1) – narančasta boja - javne zelene površine – javni park (oznaka Z1) – zelene boje - površine infrastrukturnih sustava – površine za trafostanicu (oznaka IST) – bijele boje - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: članka, dozvoljeno je iznimno, samo u slučajevima kada će se na taj način omogućiti učinkovitije rješavanje vlasničko pravnih pitanja, a neće se ograničiti ili onemogućiti formiranje građevnih čestica adekvatne veličine na susjednim parcelama. Pri tome nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Urbanističkog plana uređenja.
(4) U slučajevima iz prethodnog stavka, minimalna veličina građevne čestice utvrđuje se prema vrijednostima iz slijedeće tabele: NAJMANJA NAJMANJA NAJMANJA ŠIRINA DUBINA POVRŠINA GRAĐEVNE GRAĐEVNE GRAĐEVNE ČESTICE /m/ ČESTICE /m/ ČESTICE /m2/ 16,0 25,0 400,0 18,0 30,0 540,0 14,0 40,0 560,0 16,0 40,0 640,0 18,0 40,0 720 14,0 40,0 560,0 20,0 60,0 1200,0 26,0 60,0 1560,00 26,0 60,0 1560,00 - planirani ulični koridor (oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom) – (linijski)

Članak 7.

- kolno-pješački prilazi (oznaka KPP sa dodatnom numeričkom oznakom) – (linijski) - pješački koridori (oznaka PK sa dodatnom numeričkom oznakom) – (linijski) 1.1. POVRŠINA JAVNE NAMJENE
Članak 8.
(1) Površinama javne namjene smatraju se: - prometne površine preko kojih se osigurava pristup do građevnih čestica, kao i do drugih čestica unutar obuhvata plana, a koje nisu predviđene kao građevne - pješački koridori preko kojih se povezuju pješačke staze - javne zelene površine - čestice infrastrukturnih sustava
(2) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije. Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice prometnice ili druge prometne građevine i granica područja unutar kojeg se zemljište predviđa parcelirati u svrhu formiranja građevnih čestica, odnosno drugih čestica u skladu s namjenom površina. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 483 1.2. POVRŠINA DRUGIH NAMJENA 1.2.1. ZONE STAmBENE NAmJENE (S1)

Članak 9.

Članak 9.
(1) Stambena namjena za individualnu gradnju / oznaka S1/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine - stambene građevine ili stambeno - poslovne građevine, te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Stambena namjena građevine podrazumijeva minimalno 70% stambenih sadržaja BRP-a građevine.
(3) Unutar čestica stambene namjene (S1) ne mogu se obavljati proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje osim peradi za vlastite potrebe, niti obavljati druge djelatnosti koje bi narušavale primarnu stambenu funkciju stambene zone u pogledu povećanje razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - ili stambeno-poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore max 30% BRP-a namijenjene obavljanju: • financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), • obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), • turističkih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline, • trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).
(2) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu, nego prateći sadržaj, ukoliko se takav sadržaj predviđa treba biti smješten unutar građevine osnovne namjene, odnosno građevina treba biti oblikovana kao arhitektonska cjelina.
(3) Uz osnovnu građevinu na čestici individualne stambene namjene /S1/ može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina. Kao pomoćni sadržaji na čestici predviđaju se: - garaža, koja može biti integrirana unutar osnovne građevine, prigrađena uz osnovnu građevinu ili locirana kao samostojeća na čestici, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, a koje je potrebno locirati iza osnovne građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine s ograničenim izvorom zagađenja namijenjene za držanje peradi maksimalne površine do 30 m2 - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, /alatnice, fontane, vrtni paviljoni, bazen i slično/.

Članak 10.

(4) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.
(5) Pomoćne građevine odnosno građevine u funkciji osnovne građevine koje se grade uz osnovnu građevinu na istoj građevnoj čestici, mogu se graditi: - prislonjene uz osnovnu građevinu na poluugrađeni način, - odvojene od osnovne građevine na istoj građevnoj čestici. 1.2.2. mJEŠOVITA NAmJENA (m)
Članak 11.
(1) mješovita namjena planirana je na površinama koje osim stambene mogu imati i različite poslovne te gospodarske, javne, društvene i ostale namjene koje su sukladne općoj namjeni uz uvjet usklađenosti namjena međusobno, s mogućnostima prostora i odredbama Plana.
(2) Prema UPU za mješovitu namjenu određuju se površine za: - mješovitu namjenu – stambenu i/ili poslovnu (m) - mješovitu namjenu – pretežito stambenu (m1)
(3) Postojeće građevine na česticama, odnosno površinama mješovite namjene (m1) koje su izgrađene moguće je rekonstruirati u istoj namjeni.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Unutar površina mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake m/ moguće je formirati građevnu česticu i graditi građevine prvenstveno u funkciji stanovanja ili obavljanja poslovnih djelatnosti.
(2) Osnovna građevina na čestici može biti: - individualna stambena građevina - višestambena građevina Stranica 484 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 - poslovna građevina namijenjena obavljanju: • financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi) • obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i sl. radionice) • ugostiteljske djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanja razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane, kafići i sl.) • trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i sl.) • poslovne usluge iz oblasti društvenih djelatnosti gdje se ne predviđa duži smještaj ljudi (ambulantno organizirana zdravstvena zaštita, djelatnosti dopunskog obrazovanja) - građevina društvenih djelatnosti iz područja uprave, odgoja, kulture, vjerskih funkcija, ambulantno i/ili stacionirano organiziranih djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi (dječji vrtić, crkva, poliklinika, dom za starije i sl.)

Članak 12.

- višestambeno-poslovna građevina, odnosno kompleks koji objedinjava funkcije navedene u alinejama 1. i 3. ili 2. i 3. ovog stavka.
(3) Svi sadržaji koji se lociraju na čestici unutar područja mješovite stambene i/ili poslovne namjene trebaju biti integrirani u jedinstvenu građevinu, odnosno građevni kompleks od više građevina.
Članak 13.
(1) mješovita namjena - pretežito stambena /oznaka m1/ je stambena namjena veća od 50% ukupne bruto površine građevine, čija je dispozicija moguća u svakoj etaži građevine, ali prvenstveno na katu. U ovoj zoni moguća je ekološki čista djelatnost (bez buke, neugodnih mirisa i sl.), koja ne smeta stanovanju, npr. ured, tihi obrt, osobne usluge i sl.
(2) Unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka m1/ moguće je formirati građevnu česticu i graditi građevine prvenstveno u funkciji stanovanja s mogućnošću obavljanja poslovnih djelatnosti kao prateće funkcije.
(3) Osnovna građevina na čestici može biti: - stambena građevina individualnog tipa, odnosno građevina koja sadrži najviše tri zasebne stambene jedinice - poslovna građevina namijenjena obavljanju: • financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi) • obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice) • ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kafići, kavane i sl.) • trgovine proizvodima koje ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuje pojave koje mogu ugroziti ljude ili okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i sl.)

Članak 13.

• poslovne usluge iz oblasti društvenih djelatnosti gdje se ne predviđa duži boravak ljudi (ambulantno organizirana zdravstvena zaštita, djelatnosti dopunskog obrazovanja)
(4) Na čestici je kao samostojeću građevinu ili u kompleksu s osnovnom moguće graditi prateću građevinu ukoliko je osnovna građevina stambena – jednu poslovnu građevinu, definiranu prema stavku 3, alineji 2 ovog članka.
(5) Prateća građevina koja se gradi kao samostojeća može biti namijenjena obavljanju potencijalno bučnih djelatnosti (npr. proizvodnja u manjim radionicama, stolarskim, limarskim, strojobravarskim i sl.) uz uvjet da je od regulacijske linije udaljena minimalno 36,0 m.

Članak 14.

Članak 14. Na svakoj građevnoj čestici, ovisno o zoni u kojoj se nalazi, mogu se graditi građevine prema slijedećem tabelarnom prikazu: Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 485 1.3. ZELENE POVRŠINE /Z1/
Članak 15.
(1) Zone zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora i nisu namijenjena za izgradnju građevina. Uređuju se izvedbom parternog oploćenja postavom urbane opreme i sadnjom visokog i niskog zelenila.
(2) Na pojedinoj čestici urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava odnosno gradnja javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta - postava klupa za sjedenje 1.4. POVRŠINE INfRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 16.

Članak 16.
(1) Površina infrastrukturnih sustava - za trafostanicu /oznaka IST1-IST2/ namijenjena je formiranju građevne čestice i izgradnji građevine transformatorske stanice. 1.5. PROMETNE POVRŠINE /UK, PK, KPP/
Članak 17.
(1) Kao prometne površine tretiraju se sve javne površine predviđene za kolni i pješački promet kao i za promet u mirovanju. Stranica 486 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4
(2) Prema stupnju opterećenja prometom i poprečnim profilom ulice prometne površine dijele se na mjesne ulice (UK), pješačke prolaze (PK) i kolno-pješačke prilaze (KPP).
(3) Prometne površine moraju se graditi i uređivati tako da omogućuju podzemno vođenje komunalne infrastrukturne mreže.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Prometne površine planiranih uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se formirati i graditi fazno.
Članak 19.
(1) Prometne površine postojećih ulica – Bratstva i jedinstva i Josipa Bajkovca, površine su čestica postojećih ulica, koje uključuju i raskrižja navedenih ulica s planiranom UK1 i UK2.
(2) Površine postojećih ulica, raskrižja s planiranom UK1, UK2 i drugi pripadajući objekti, nisu predmet ovog Urbanističkog plana uređenja, te se zahvati na njima rješavaju neposrednom primjenom odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja grada Čakovca.
(3) Ostale servisne ili prateće površine – zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2.0. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOS- PODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 20.

Članak 20.
(1) Sukladno odredbama članaka 9.10. i 11. ove Odluke, sve gospodarske djelatnosti utvrđene kao moguće unutar obuhvata UPU utvrđene su kao poslovne djelatnosti.
(2) Građevine gospodarskih, odnosno poslovnih djelatnosti se kao osnovne građevine unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja, mogu locirati na površinama: - mješovite, stambene i/ili poslovne namjene / oznake m i oznake m1/.
(3) Veličina i oblik građevnih čestica, površina, smještaj i oblikovanje građevina, te uređenje građevnih čestica za čestice na kojima se gospodarska djelatnost predviđa kao osnovna namjena utvrđuje se odredbama iz poglavlja 2.1 – 2.5. ove Odluke.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Na česticama na kojima osnovna građevina ima gospodarsku, odnosno poslovnu namjenu, namjena prateće građevine (ili prateći sadržaj unutar kompleksa), utvrđuje se prema čl. 14.
Članak 22.
(1) Gospodarska, odnosno poslovna djelatnost se, kao prateći sadržaj na čestici, unutar područja obuhvata ovog plana, može locirati na površinama: - mješovite, stambene i/ili poslovne namjene / oznake m/ - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka m1 i m1post/ - pretežito stambene namjene /oznake S1/
(2) Uvjeti lociranja gospodarske, odnosno poslovne djelatnosti kao prateće namjene na česticama na kojima je osnovna namjena stambena, utvrđuje se prema poglavlju 4. »Uvjeti i način gradnje stambenih građevina« iz ove Odluke. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 23.

Članak 23.
(1) Veličina i oblik građevnih čestica namijenjenih poslovnim djelatnostima (osnovna namjena), utvrđuje se prema kartografskom prikazu »4b.« Plan parcelacije građevnih čestica u mjerilu 1:1000, iznimno i drugačije ako postoje okolnosti iz čl. 6. st. 2. ove Odluke, uz uvjet da nakon parcelacije ne preostanu »međuprostori« koji ne mogu biti samostalne građevne čestice odnosno koje nije moguće pripojiti drugim zemljišnim parcelama radi formiranja građevne čestice. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA KOJE SE MOGU IZRADITI NA GRA- ĐEVNOJ ČESTICI

Članak 24.

Članak 24.
(1) Veličina i površina građevina određuje se prema veličini čestice, temeljem koeficijenata izgrađenosti ( kig) i iskoristivosti čestice (kis).
(2) Najveći dozvoljeni kig za čestice s osnovnom poslovnom namjenom iznosi 0,40.
(3) Za zonu mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake m/ najveći dozvoljeni kis iznosi 1,6.
Članak 25.
(1) maksimalna visina i etažnost poslovnih građevina utvrđuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se grade, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz slijedeće tabele: Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 487 OSNOVNA GRAĐEVINA max. ZONA PRATEĆA GRAĐEVINA max. max. etažnost max. etažnost NAMJENA visina vijenca S stambeno poslovna 7,0 NAMJENA visina E E vijenca 4/Po+P+1+Pk ne može se graditi stambena 7,0 4/Po+P+1+Pk poslovna 5,0 3/Po+P+Pk M1 stambeno poslovna 7,0 4/Po+P+1+Pk poslovna 5,0 3/Po+P+Pk poslovna 7,0 4/Po+P+1+Pk poslovna 5,0 3/Po+P+Pk poslovna 7,0 4/Po+P+1+Pk poslovna 5,0 3/Po+P+Pk M stambeno poslovna 10,0 4/Po+P+2 poslovna 5,0 3/Po+P+Pk
(2) Ukupna visina građevine ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(2) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor. 2.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 27.
(1) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza »4a.« Način i uvjeti gradnje i to: - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica zone - obaveznim građevnim pravcem koji je određen za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine
(2) Od ostalih međa sa susjednim česticama, osnovna građevina ne može biti udaljena manje od širine strehe.
(3) Prateće i pomoćne građevine, ukoliko su dopuštene prema uvjetima zone, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene, osim u slučaju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio kompleksa osnovne građevine, u kojem slučaju se na obavezni građevni pravac locira pročelje garaže.
(4) Udaljenost pojedine građevine do građevine na susjednoj građevnoj čestici ne može biti manja od visine ½ više građevine.
(5) međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura:

Članak 27.

- sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnih vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu-izvedbom protupožarnih barijera 2.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 28.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Ukoliko se predviđa samostojeća gradnja, građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od više jedinica objedinjenih u jednu građevinsku cjelinu.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 30.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi:
(2) Otvorima se u smislu stavka 1.ovog članka ne smatraju: Stranica 488 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60x60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20cm, odnosno stranice 15x20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt 2.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.5.1. OSNOVNI UVJETI UREđENJA GRAđEV- NIH ČESTICA

Članak 31.

Članak 31.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 32.
(1) Priključenje građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu vrši se neposredno s ulice ili s više njih prema kojoj je čestici utvrđena linija regulacije.
(2) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(3) Točna pozicija priključenja rješava se za svaku česticu zasebno, glavnim projektom. 2.5.2. UVJETI GRADNJE I UREđENJE mANI- PULATIVNIH POVRŠINA I POVRŠINA PARKIRALIŠTA

Članak 33.

Članak 33.
(1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Na svakoj građevnoj čestici, na kojoj je osnovna građevina gospodarske namjene, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice na način da se izlaz sa čestice na prometnicu izvodi prednjom stranom vozila.
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2.»Promet u mirovanju«.
(5) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. »Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama«. 2.5.3. GRADNJA OGRADE