Arhiva › 2026. › SGMŽ 24

SGMŽOpćina Mala Subotica · 2. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-07/1 · URBROJ 2109-10-01-26-130

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 323

Članak 110.

(4) Zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično). Stranica 324 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M
(5) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(6) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.
(7) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima planiranja građevinskih zahvata i na zemljišnim česticama u neposrednom kontaktnom prostoru.
(8) u slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 111.

Članak 111.
(1) unutar obuhvata Plana evidentirani su arheološki lokaliteti / nalazišta: - Mala Subotica, lokalitet Turnišće, neistražen (pojedinačni nalaz datiran u neolit) - Mala Subotica, okoliš župne crkve Porođenja Marijinog, istražen, datiran u 11. st. - Mala Subotica, lokacija današnjeg Doma kulture - Sveti Križ, lokalitet Staro groblje - Sveti Križ, područje uz crkvu, provedena manja arheološka istraživanja - Sveti Križ, lokalitet Marof - Sveti Križ, lokalitet Most (povezuje se s periodom antike).
(2) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(3) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(4) u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(5) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(6) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.

Članak 111.

rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.
Članak 112.
(1) unutar obuhvata Plana nema kulturnih dobara zaštićenih na lokalnoj razini.
(2) evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom provedena je tijekom postupka izrade ovog Plana, te predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata unutar obuhvata Plana, s ciljem njihova upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno radi zaštite kulturnih dobara na lokalnoj razini, i to za: - sakralni sklop/građevina/obilježje: 1. Držimurec, poklonac sv. Križa u naselju uz cestu prema Turčišću, druga pol.19. st.; unutar poklonca je drveno raspelo 2. Držimurec, poklonac sv. Križa blizu groblja, 1822. 3. Držimurec, poklonac sv. Ivana nepomuka, sredina 19.st. 4. Držimurec, raspelo na groblju Držimurec-Streleciz 1894. 5. Mala Subotica, poklonac sv. Imbre, na raskrižju uz glavnu cestu Čakovec–Hodošan; unutar poklonca je kip sv. Imbre (emerika) s označenom 1711. godinom, čime je on jedan od najstarijih primjera javne plastike na području Međimurja 6. Mala Subotica (Benkovec), raspelo iz 1861. (obnovljen 1966.) 7. Mala Subotica, svetište Majke Triput Divne, Kraljice i Pobjednice Schönstattske iz 2009. 8. Palovec, poklonac sv. Tri Kralja, usred naselja uz cestu za Držimurec; grupna plastika sv. Tri Kralja unutar poklonca datirana je 1800. godinu (godina na kapitelu stupa); poklonac neprimjereno obnovljen 1983.

Članak 112.

9. Palovec, poklonac sv. Florijana, na raskrižju Glavne i Male ulice, iz 1820., neprimjereno obnovljen 10. Palovec, raspelo s Marijom od sedam žalosti iz 1914. 11. Palovec, Pil s raspelom i Marijom Dolorosom iz 1737.; vrlo vrijedan akcent na rubu naselja u ravničarskom krajobrazu 12. Palovec, raspelo na groblju iz 1894. 13. Strelec, kapela sv. Ane iz 1907. uz stablo iznimno stare lipe 14. Strelec, raspelo iz 1928. 15. Sveti Križ, raspelo iz 1860. kod crkve sv. Križa, premješteno s izvorne lokacije sa starog groblja - civilni sklop/građevina/obilježje: 16. Držimurec, dvije kuće uz glavnu prometnicu, kbr. 120 i 122, primjeri rijetko očuvane tradicijske stambene arhitekture 17. Mala Subotica, Dravska ulica 2-4, visoka prizemnica na uličnom građevinskom pravcu, sa šest prozorskih osi na ulicu, smještena na raskrižju u blizini poklonca sv. Florijana, nastala vjerojatno početkom 20. stoljeća 18. Mala Subotica, kuća u ulici A. Stepinca 4, izgrađena 1925. godine, u blizini poklonca sv. Imbre, vrlo izduženog tlocrta, zabatnim pročeljem okrenuta na ulicu i s pomoćnim građevinama u dvorištu 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M 19. Mala Subotica, kuća u ul. Benkovec 52, jednostavna niska prizemnica manjih dimenzija smještena na rubu naselja iza poklonca sv. Roka 20. Mala Subotica, Glavna 49, tradicijska stambena prizemnica smještena u neposrednoj blizini cestovnog prijelaza preko željezničke pruge, sa sjeverne strane 21. Mala Subotica, niz tradicijskih kuće u Glavnoj ulici i to k.br. 87, 89, 91, 93 i 97.

Članak 112.

22. Palovec, kuća s kućnim brojem 58 i 60 23. Strelec, tradicijske kuće na kbr. 56, 57 i 59 iz početka 20. st. - spomen obilježje: 24. Držimurec, Spomenik borcima nOB-e i žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu, u dvorištu područne škole, recentna izrada 25. Mala Subotica, Spomenik palim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata ispred današnje Doma kulture, recentna izrada 26. Mala Subotica, spomen ploča posvećena Tomašu Goričancu, na mjestu rodne kuće Tomaša Goričanca, na pročelju recentne građevine, posvećena je autoru jednog od najznačajnijih epskih djela hrvatske kajkavske književnosti
(3) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
(4) Zabranjuje se smještaj manjih infrastrukturnih građevina neposredno uz male sakralne građevine i obilježja (kapelice i raspela), a prometnu signalizaciju i informacijske ploče je potrebno postavljati s mjerom opreza i ciljem da se ne naruši dignitet sakralne građevine, odnosno obilježja.
(5) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, kao i unutar njihovih građevnih čestica, primjenjuju se pravila provedbe unutar kojeg se građevina, odnosno građevna čestica nalazi, a dodatno je potrebno tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 112.

(6) Mišljenje iz prethodnog stavka je za sakralna kulturna dobra, arheološke lokalitete i memorijalna obilježja obvezujućeg značaja, a za profana usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja, pri čemu: - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog Plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (e, ep, en, epom, eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite evidentirane građevine, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 325 neusklađenim s ovim Planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom Planu. 3.1.3. krajobraz

Članak 113.

Članak 113.
(1) Barska staništa na starim, napuštenim šljunčarama potrebno je prepustiti prirodnoj sukcesiji.
(2) na ovim vodama nije dozvoljeno vršiti nikakve zahvate, osim uklanjanja alohtonih i invazivnih vrsta ukoliko se primijeti njihovo prisustvo. 3.1.4. ekološka mreža (natura 2000)
Članak 114.
(1) u obuhvatu Plana nema površina ekološke mreže. 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. tlo
Članak 115.
(1) Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,80 g, što odgovara potresu između VI. i VII. stupnja MCS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,169 g, što odgovara potresu između VII. i VIII. stupnja MCS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi.

Članak 116.

Članak 116.
(1) Zabranjena je gradnja na trasi rasjeda. 3.2.2. vode i more
Članak 117.
(1) Gotovo cijela površina obuhvata Plana je unutar zone vodonosnika, postupanje prema posebnim propisima i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(2) Južni dio područja obuhvata Plana nalazi se unutar III. zone zaštite izvorišta vodocrpilišta Prelog i Sveta Marija, na kojem je obavezna primjena posebnih propisa za zaštitu izvorišta.
Članak 118.
(1) Procjenom rizika od velikih nesreća za Općinu Mala Subotica utvrđen je rizik porasta vodostaja vodotoka I. reda - Trnava Murska, te nekoliko kritičnih dijelova dionice nasipa Trnave unutar područja obuhvata Plana.
(2) Zahvati na uređenju vodotoka državnog značaja radi obrane od plavljenja provode se neposrednom primjenom Stranica 326 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.

Članak 119.

Članak 119.
(1) Prema PPMŽ dio područja obuhvata Plana u opasnosti je od poplave koja bi se mogla dogoditi u slučaju pucanja nasipa akumulacije He Čakovec (Varaždinsko jezero).
(2) nasipi akumulacija hidroelektrana su građevine od državnog značaja, zahvati na njima (uključujući zahvate održavanja) provode se neposrednom primjenom prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Mjere zaštite od posljedica poplave nastale uslijed pucanja nasipa He obrađene su u sektorskom dokumentu županijske i općinske razine iz područja civilne zaštite, a načelno se sastoje od mjera prevencije, prvenstveno kvalitetnog sustava obavještavanja i uzbunjivanja stanovništva i kvalitetno organizirane službe civilne zaštite. 3.2.3. područja posebnih ograničenja

Članak 120.

Članak 120.
(1) Površine s posebnim režimom zaštite okvirno su prikazane u grafičkom dijelu Plana.
(2) Radi zaštite građevina, površina i zahvata za koje je režim zaštite utvrđen, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a u cijelosti ili dijelom se planiraju se unutar površina s režimom zaštite, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti odgovarajućih javnopravnih tijela i sukladno istima izdaje suglasnost za zahvat.
(3) Zaštitni pojas izgrađene i kategorizirane javne ceste utvrđen sektorskim propisom mjeri se od ruba cestovnog pojasa i ovisno o kategoriji javne ceste iznosi: - za AC - 40,0 m - za DC - 25,0 m - za ŽC - 15,0 m - za LC - 10,0 m.
(4) Površina koridora planirane javne ceste predstavlja područje zabrane gradnje do utvrđivanja projektiranog koridora odgovarajućim aktom kojim se građevna čestica buduće javne ceste precizno smješta u prostoru.
(5) Zaštitni pružni pojas kategoriziranih (razvrstanih) željezničkih pruga iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi krajnjeg kolosijeka).
(6) Gotovo cijelo područje obuhvata Plana nalazi se u III. zoni zaštite aerodroma Varaždin, unutar koje je posebnim propisom utvrđeno ograničenje gradnje za građevine više od 60,0 m iznad n.v. aerodroma; kod provedbe zahvata temeljem ovog Plana posebne uvjete u odnosu na zaštitu aerodroma utvrđuje javnopravno tijelo nadležno za civilno zrakoplovstvo.
(7) Za magistralne i međunarodne cjevovode za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika: - zona opasnosti iznosi 60,0 m (30,0 m obostrano od osi cjevovoda), unutar koje je zabranjena gradnja sadržaja za boravak ljudi - zaštitna zona iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi cjevovoda)

Članak 120.

eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. - zona zabrane sadnje bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m ispod površine tla iznosi 10,0 m (5,0 m obostrano od osi cjevovoda).
(8) Zaštitni pojas za zračne elektroenergetske prijenosne vodove (dalekovodi): - za postojeći 110 kV DV - 40,0 m (20,0 m obostrano od osi voda) - za postojeći 35 kV DV - 30,0 m (15,0 m obostrano od osi voda).
(9) Zaštitni pojasevi građevina s posebnim režimom zaštite, u slučajevima kada zbog naknadne izvedbe ili rekonstrukcije nisu obrađeni obim Planom, provodi se prema posebnim sektorskim propisima (sektorski zakoni, pravilnici, mrežna pravila i drugo). 3.2.4. Zrak

Članak 121.

Članak 121.
(1) Područje povećane ugroze onečišćenja zraka odnosi se na površine eksploatacije pijeska i šljunka.
(2) Mjere praćenja i poboljšanja kakvoće zraka provode se neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja
Članak 122.
(1) Cijelo područje obuhvata Plana nalazi se unutar istražnog prostora ugljikovodika IPu SZH-01.
(2) Površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika prema sektorskom propisu ujedno su i područja istraživanja, odnosno eksploatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(3) na području obuhvata Plana dodatno je utvrđeno u PPMŽ: - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika - istražni potencijal geotermalne vode Prelog - istražni potencijal geotermalne vode Međimurje 3
(4) unutar područja obuhvata Plana nalaze se površine visoke istraženosti nalazišta šljunka Držimurec - Turčišće, prema PPŽ.
(5) Površine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalnih voda precizno su prikazane u grafičkom dijelu Plana, u provedbi služe samo kao informativni podatak, odnosno zahvati za ovu svrhu se provode prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.

Članak 123.

Članak 123.
(1) Površina za smještaj viška iskopa mineralne sirovine u postupku izvođenja građevinskih radova planirana je u okviru Zone poduzetništva Mala Subotica, na građevnoj čestici najmanje površine 600,0 m2.
(2) Precizna lokacija i površina građevne čestice za višak iskopa utvrđuje se kroz izradu prostornog plana užega područja.
Članak 124. 3.3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M
Članak 125.
(1) u obuhvatu Plana nema utvrđenih područja s primjenom posebnih mjera uređenja i zaštite. pojmovi

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim Pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi - koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine - zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana - interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica - regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena - građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije - obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije - namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje - primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom - sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata - prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom - glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine - postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 327 kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena - pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine - prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom - prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama - zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano - javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

Članak 4.

- zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine - smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti načinsu jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola - prema ovom Pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom - odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu - hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) - turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima - adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema Stranica 328 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

Članak 4.

- zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park - krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika - vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza - zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra - zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem - zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) - površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) - površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)

Članak 4.

- manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama - prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa - cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja - cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja - cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine - cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom - staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila - željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom - željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

Članak 4.

- luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima - privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva b) u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće - urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 2. Građevine prema namjeni - građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) - građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene - građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika - građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika - građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

Članak 4.

d) građevina za uzgoj životinja e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i g) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje - građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika - građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja - građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika - ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.)

Članak 4.

- građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim Pravilnikom - infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje - građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika - prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima). 3. Dijelovi i etaže zgrade - etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja - nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje - podzemna etaža je podrum - podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren - suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren - prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena - kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja - uvučeni kat (Uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 329 natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane - potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima - galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.)

Članak 4.

odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75% neto površine te etaže - tehnička etaža je prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari - balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije svoje strane, a koji može biti u ravnini dviju susjednih pročelja te dijelom ili u potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/ građevine - lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom - terasa je otvoreni vanjski dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini - krovovi građevina su: kosi krovovi (jednostrešni, dvostrešni, višestrešni), ravni krovovi (nagiba do 6%), zaobljeni krovovi, krovovi nepravilnih geometrijskih oblika ili kombinacija navedenih - krovna kućica je dio krovne konstrukcije potkrovlja, odnosno krovni istak, s otvorom istaknut iznad ravnine krovne plohe - istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/građevine. 4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici - slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena - poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedna bočna strana nalazi na granici građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

Članak 4.

- ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) - dvojna zgrada se sastoji od dvije zasebne poluugrađene zgrade koje se naslanjaju jedna na drugu - niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada - uglovnica je zgrada izgrađena na građevnoj čestici s najmanje dvije regulacijske linije, odnosno koja se nalazi na raskrižju ulica ili ulice, trga ili parka, a graniči s ulicom, trgom ili parkom s najmanje dvije strane. Stranica 330 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M 5. Prostorni pokazatelji - koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice - koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice - koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice - koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice - zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže - građevinska (bruto) površina (GBP) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade - visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine - ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela - kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12° - konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena.

Članak 4.

Pod konačno uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju značenje određeno propisima kojima se uređuju upravna područja prostornog uređenja i gradnje, te posebnim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje i gradnju, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije. prometni sustav cestovni promet

Članak 80.

Članak 80.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Izvan građevinskih područja cestovno zemljište formira se kao cestovni koridor, a unutar građevinskog područja kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) unutar zemljišta za smještaj ceste treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) Prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - unutar građevinskih područja kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - izvan građevinskih područja kolne prometne površine mogu biti obrađene jednako kao u građevinskim područjima ili mogu biti izvedene u makadamu, odnosno završni sloj prometnice može biti od drugog ekološki prihvatljivog materijala za područje unutar kojeg se prometna površina smješta - unutar građevinskih područja pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Trase cesta državnog i regionalnog značaja prikazane linijski određene su približno.
(2) Površina autoceste prikazana je prema pripadajućoj katastarskoj čestici.
(3) Ceste državnog značaja u obuhvatu Plana: - autocesta A4 / Goričan (granica RH/Mađarska) - Varaždin - Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) - DC3 / Goričan (granica RH/Mađarska) - A4) - Hodošan (A4) - Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Popovec (A1) - Karlovac (DC1) - Rijeka (DC8) - DC20 / Pribislavec (DC3) - Sveti Križ - Donja Dubrava - Koprivnica (DC2)
(4) Ceste regionalnog značaja u obuhvatu Plana: - ŽC2022 / Belica (ŽC2018) - Sveti Križ - Šemovec (DC2) - ŽC2023 / Turčišće (ŽC2003) - Palovec (DC3) - ŽC2024 / Palovec (DC3) - Palinovec (LC20031) - ŽC2038 / Sveti Križ (DC20) - Podbrest (LC20037) - LC20035 / Mala Subotica (ŽC2022) - Sveti Križ (DC20) - LC20047 / Belica (ŽC2022) - Palovec (ŽC2023) - LC20051 / Držimurec (ŽC2023 - ŽC2024) - LC20053 / Držimurec (ŽC2023) - Piškorovec - LC20088 / Belica (ŽC2018) - Držimurec (LC20053).
(5) u obuhvatu Plana planirana je trasa nove ceste regionalnog značaja čvor Turčišće (A4) - most na Muri (Podturen) - Republika Mađarska (čvor Tornyszentmiklos na AC Budimpešta - Trst).
(6) Koridor planirane ceste regionalnog značaja čvor Turčišće (A4) - most na Muri (Podturen) - Republika Mađarska (čvor Tornyszentmiklos na AC Budimpešta - Trst) određen je površinom prema PPMŽ, pri čemu širina planiranog koridora iznosi 200,0 m, odnosno 100,0 m obostrano od osi planirane trase.

Članak 81.

(7) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji javnih cesta kao građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(8) Zaštita postojećih javnih cesta provodi se prema posebnom sektorskom propisu za javne ceste, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom Planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pojasa javne ceste (ovisno o vrsti), primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela.
(9) Zaštita planiranih javnih cesta provodi se zabranom provedbe bilo kakvih zahvata predviđenih ovim Planom, unutar utvrđenog koridora za smještaj planirane javne ceste, a ukoliko koridor nije prikazan površinom, uzima se da je širine 50,0 m (25,0 m obostrano od grafički prikazane trase javne ceste).
(10) Priključenje cestovnih prometnica lokalne razine (nerazvrstane ceste i putovi), kao i pojedinačnih građevnih čestica drugih namjena na cestovne prometnice državne i regionalne razine vrši se prema odgovarajućim sektorskim propisima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Trase cesta lokalnog značaja prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji nerazvrstanih cesta.
(2) Gradnja na planiranoj trasi ceste lokalnog značaja, unutar grafički određenog koridora ili u širini pojasa od 10,0 m (po 5,0 m obostrano od osi planirane trase), nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu.
(3) nove ceste lokalnog značaja, uključujući i druge elemente cestovne infrastrukture (biciklističke i pješačke staze i drugo) mogu se po potrebi trasirati unutar obuhvata Plana i ukoliko nisu prikazane grafički kao planirane, svugdje gdje je potrebno povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom ili osigurati mogućnost kolnog priključenja građevnih čestica na javnu prometnu površinu.
(4) u postupku projektiranja nove ceste lokalnog značaja, najmanja širina cestovnog, odnosno uličnog koridora iznosi: - 12,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena: T, I i K) - 10,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina ostalih namjena - 7,0 m za cestu za jednosmjerni promet i za slijepu cestu za dvosmjerni promet dužine do 300,0 m - 6,0 m za poljski i/ili šumski put, odnosno za nerazvrstanu cestu 4. razine.
(5) Izuzetno, dio uličnog koridora nove ceste za dvosmjerni promet koji se trasira kroz izgrađeno građevinsko područje naselja, može biti i uži od određenog prethodnim stavkom, ali ne uži od 7,0 m.

Članak 82.

(6) Okretišta i/ili površine za mimoilaženje, na odgovarajućim međusobnim udaljenostima određenim prema posebnim tehničkim propisima, obavezni su za slijepe ceste i sve ostale ceste čiji koridor je uži od 10,0 m.
(7) ukoliko se regulacijska linija postojeće ulice ili dijela ulice unutar građevinskog područja naselja nanovo utvrđuje, eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 331 udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi: - najmanje 6,0 m unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena T, I i K) - najmanje 5,0 m unutar površina svih ostalih namjena.
(8) najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(9) unutar zemljišta ceste moguć je smještaj manjih infrastrukturnih građevina ili nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(10) Projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora ceste širine 10,0 m i više, najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - unutar koridora ceste širine do 10,0 m najmanje jedna pješačka staza - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.

Članak 82.

(11) ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine.
Članak 83.
(1) Kolni prilazi i prolazi izvan uličnih koridora mogu se formirati kao javne površine komunalne infrastrukture rezervirane za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (samo bicikl, bicikl i mala elektrovozila i slično).
(2) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje, površine za održavanje javnih manifestacija i slično.
(3) najmanja širina prometne površine izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.
(4) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi iz rješenja krajobraznog uređenja. Stranica 332 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M

Članak 84.

Članak 84.
(1) Sva nova javna parkirališta, kao i sva ostala parkirališta (koja nisu javna) predviđena na zasebnim građevnim česticama parkirališta ili na građevnim česticama druge namjene, potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) nove površine za parkiranje s neposrednim izlazom vozila na kolnik (parkirališna mjesta unutar cestovnog koridora) mogu se predvidjeti samo unutar koridora nerazvrstanih cesta (nC) i javnih cesta u kategoriji lokalna cesta (LC), pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(3) Rekonstrukcija parkirališnih površina s neposrednim izlazom vozila na cestovni kolnik dozvoljena je prema uvjetima nadležne uprave za ceste ukoliko se radi o: - javnoj cesti (prema posebnom sektorskom propisu) unutar čijeg koridora su izvedena postojeća parkirališta kao sastavni dio postojeće građevine javne ceste - parkiralištu izvedenom na zasebnoj građevnoj čestici, ako se predmetno parkiralište prema Zakonu smatra postojećom građevinom.
(4) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(5) Površine namijenjene parkiranju teretnih vozila, autobusa, radnih strojeva i slično (autobusni depoi, kamionski terminali, depoi građevinskih i drugih radnih strojeva i slično), ne smatraju se parkiralištima prema uvjetima ovoga članka, već se smatraju građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se smještaju unutar površina gospodarskih namjena ili organiziraju u stražnjim dijelovima građevnih čestica drugih namjena, ukoliko je na tim građevnim česticama dozvoljeno obavljanje gospodarskih djelatnosti.

Ostali akti u ovom izdanju (63)