Arhiva › 2026. › SGMŽ 24

SGMŽOpćina Mala Subotica · 2. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-07/1 · URBROJ 2109-10-01-26-130

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 332

Članak 84.

(6) Željeznički promet
Članak 85.
(7) Trase željezničkih pruga prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji željezničke infrastrukture.
(8) Željezničke pruge za međunarodni promet: - željeznička pruga M501 / (Središče) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur), kategorizirana u ostale željezničke pruge za međunarodni promet, s kolodvorom Mala Subotica - za postojeću M501, uz jedan postojeći dodatno je planiran drugi kolosijek.
(9) Prema PPŽ utvrđen je projektni koridor za prugu velike učinkovitosti i velikih brzina od širine 260,0 m (po 130,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka M501. - za planirani drugi kolosijek širine 100,0 m (po 50,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka) - za prugu velike učinkovitosti i velikih brzina od širine 260,0 m (po 130,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka).
(10) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji željezničkih građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(11) Zaštita postojeće željezničke infrastrukture provodi se prema posebnomsektorskompropisuza željezničku infrastrukturu, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom Planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pružnog pojasa, određenom prema sektorskom propisu, primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela nadležnog za željezničku infrastrukturu.

Članak 85.

(12) Pomorski promet
Članak 86.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana, Općina je dio kontinentalnog područja RH. 1.1.1. promet unutarnjim vodama
Članak 87.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. Zračni promet
Članak 88.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 1.1.komunikacijski sustav 1.1.1. elektronička komunikacijska mreža
Članak 89.
(1) Trase eKI prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnih operatora.
(2) Ovisno o tipu i značaju, linijska eKI izvodi se kao pojedinačni kabelski vod ili kao kabelska kanalizacija predviđena za smještaj više vodova jednog ili više operatera.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje eKI vodova od međunarodnog, državnog i regionalnog značaja, utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje, pri čemu je za sve takve vodove kod drugih zahvata koji se provode prema ovom Planu, potrebno poštivati zaštitni pojas eKI voda širine 6,0 m (3,0 + 3,0 obostrano od osi voda) ili u drugoj dimenziji ukoliko je utvrđena posebnim propisom ili posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Distribucijske vodove eKI smješta se prvenstveno u odgovarajuću podzemnu elektroničku kabelsku kanalizaciju (eKK) smještenu unutar koridora cestovne infrastrukture, a izuzetno i na drugim površinama, ukoliko je to tehnički opravdano.
(5) Osim podzemno, distribucijske vodove eKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.

Članak 89.

(6) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ ili na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju uz uvjet da je takva mogućnost predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom Planu. 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M
Članak 90.
(1) Smještaj samostojećih antenskih stupova i pripadajuće povezne opreme za potrebe bežične eKI izvan građevinskih područja smatra se zahvatom regionalnog značaja, moguć je isključivo unutar površina utvrđenih za tu svrhu, provodi se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje, osim u smislu informacije o površinama za smještaj antenskih stupova za eKI.
(2) unutar građevinskih područja dozvoljeno je smještati samostojeće antenske stupove i pripadajuću poveznu opremu za potrebe eKI, isključivo unutar površina s proizvodnom namjenom (I1) i s namjenom farme (I3), bez obzira da li se nalaze unutar zona smještaja eKI prikazanih u grafičkom dijelu Plana, uz uvjet da takva mogućnost nije zabranjena odgovarajućim pravilom provedbe prema ovom Planu.
(3) Antenske prihvate i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične eKI, najveće visine antenskog prihvata do 5,0 m, moguće je unutar građevinskih područja smjestiti na ravne krovove zgrada nadzemne etažnosti en=2 ili više, uz uvjet da je takva mogućnost specifično predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom Planu.

Članak 90.

(4) Opremu za bežičnu eKI moguće je postavljati neposredno na pročelja zgrada, osim na zgrade vjerske namjene (zvonike i druge dijelove crkvi, kapelica, poklonaca i drugih memorijalnih spomenika), na pročelja viših građevina koje nisu zgrade (reklamni totemi, viši dimnjaci) i na stupove ulične rasvjete, odnosno na stupove niskonaponske elektroenergetske mreže.
(5) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti kod utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova i antenskih prihvata na krovovima zgrada, na cijelom području obuhvata Plana. 1.1.1. sustav veza, odašiljača i radara

Članak 91.

Članak 91.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. energetski sustavnafta i plin 1.1.1.1. cijevni transport ugljikovodika
Članak 92.
(1) u obuhvatu Plana nema međunarodnih i magistralnih cjevovoda za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika. Javna plinoopskrba
Članak 93.
(1) Javni sustav opskrbe plinom u obuhvatu Plana je uspostavljen kao dio regionalnog sustava plinoopskrbe, i to izgradnjom srednjetlačne i niskotlačne opskrbne mreže, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima.
(2) unutar obuhvata Plana nalaze se lokalni plinovodi, koji čine dio plinskog opskrbnog sustava regionalnog značaja: - distribucijski plinovod (prsten) Ivanovec-Pribislavec-Belica-Gardinovec-Strelec-Palovec-Štefanec - distribucijski plinovod Orehovica-Mala Subotica - distribucijski plinovod Gornji Kruršanec-Prelog. eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 333
(3) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(4) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne plinoopskrbe preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(5) Plinsku redukcijsku stanicu, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju ili na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“.elektroenergetika 1.1.1.1. javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 94.

Članak 94.
(1) u obuhvatu Plana nalazi se: - DV 110 kV He Čakovec - TS Prelog - DV 35 kV TS Prelog - TS Ivanovec - DV 35 kV TS Prelog - TS Dekanovec.
(2) Svi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje. 1.1.1.1. javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu
Članak 95.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području obuhvata Plana je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 35/10(20) kV i 10(20)/0,4 kV.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Transformatorske stanice preporuča se smjestiti na vlastitim građevnim česticama.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) u građevinskim područjima se vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča polagati podzemno.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora kod širenja javne distribucijske elektroenergetske mreže: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora Stranica 334 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti isti koridor.

Članak 95.

(7) ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom Planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar cestovnih koridora ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.
(8) Kabelski razvodni ormar (KRO) je moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 1.1. vodnogospodarski sustav 1.1.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda 1.1.1. vodoopskrba

Članak 96.

Članak 96.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata Plana izgrađen je kao dio regionalnog sustava javne vodoopskrbe s napajanjem iz vodocrpilišta nedelišće.
(2) Trase izgrađenih magistralnih vodova javne vodoopskrbe, kao i trase izvedenih opskrbnih vodova sustava javne vodoopskrbe prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje dijelova sustava javne vodoopskrbe regionalnog značaja utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(4) Opskrbne cjevovode javne vodoopskrbe vezane na magistralni vod u pravilu se smješta unutar cestovnih koridora, a samo ukoliko je tehničku opravdana i unutar površina drugih namjena, uz osiguranje služnosti prilaza radi održavanja cjevovoda.
(5) ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante.

Članak 97.

Članak 97.
(1) u slučajevima gdje se kroz posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav javne vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za korištenje podzemne vode - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i prikleĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. jučenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu.
(4) Drugo korištenje voda

Članak 98.

Članak 98.
(1) u području obuhvata Plana nema planiranih sustava navodnjavanja. otpadne i oborinske vode
Članak 99.
(1) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(3) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(4) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.
(5) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o sastavu tih otpadnih voda, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(6) Oborinske vode nije dozvoljeno ispuštati u sustav javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko je sustav utvrđen kao razdjelni.

Članak 100.

Članak 100.
(1) u obuhvatu Plana nema izvedenog sustava javne odvodnje otpadnih voda.
(2) na području Općine planirani su regionalni sustavi javne odvodnje: - Aglomeracija Podturen, s vezom na uređaj za pročišćavanje uPOV Podturen planiranog kapaciteta 17.600 eS, za naselja Držimurec, Mala Subotica, Palovec, Piškorovec i Strelec - Aglomeracija Podbrest, s vezom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Podbrest, kapaciteta 12.000 eS, za naselje Sveti Križ.
(3) Svi elementi sustava javne odvodnje utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(4) Dio područja obuhvata Plana je vodonosno područje, te se svi elementi koji čine dio sustava javne odvodnje trebaju predvidjeti na način da se sustavu osigura nepropusnost. 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M
(5) na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.

Članak 101.

Članak 101.
(1) na površinama u obuhvatu Plana, na kojima se izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda ne predviđa ili još nije dovršena: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

Članak 102.

Članak 102.
(1) Javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio regionalnog vodnogospodarskog sustava.
(2) Oborinske vode s javnih prometnih površina u načelu je potrebno ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje i to: - cjevovodi javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar građevinskih područja se preferiraju izvesti kao zacjevljeni - sustav javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar i izvan građevinskih područja može se izvesti otvorenim kanalima ukoliko je to tehnički i/ili ekološki prihvatljivo.
(3) Oborinske vode je s građevnih čestica koje nisu javne prometne namjene, potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog.

Članak 103.

Članak 103.
(1) nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 335 se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) na površinama gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje pojedinačne građevne čestice ili većeg broja čestica i/ili javnih površina, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(4) uređenje vodotoka i voda

Članak 104.

Članak 104.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, prvenstveno od izlijevanja voda I. reda - uspostavljen je izgradnjom nasipa.
(2) elementi sustava zaštite od voda I. reda utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi.

Članak 105.

Članak 105.
(1) uređenje vodotoka i voda provodi se neposrednom primjenom posebnih sektorskih propisa, prema pravilima struke i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(2) Izvan građevinskih područja potrebno je zahvate uređenja vodotoka uskladiti sa zahtjevima za zadržavanje voda u okolišu, odgovarajućom sporadičnom ili cjelovitom primjenom metoda projektiranja kojima se osiguravaju meandri, prostori za plavljenje, mrtvice i druge vrste projektnih rješenja kojima se postiže veća biološka raznolikost u prostoru.
(3) Površinske vode, tekuće i stajaće mogu se koristiti za uzgoj riba za sportski, odnosno rekreacijski ribolov, uz obavezu ispitivanja utjecaja zahvata na okoliš i prirodu, prema posebnom propisu, te prema posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(4) Korištenje otvorenih vodotoka i drugih površinskih voda za individualnu proizvodnju energije nije dozvoljeno.
(5) Iskopi u svrhu osnivanja ribnjaka nisu dozvoljeni. 1.1.1. melioracijska odvodnja

Članak 106.

Članak 106.
(1) unutar obuhvata Plana nije uspostavljen značajniji sustav melioracije poljoprivrednih površina. posebne mjere posebne vrijednosti Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 107. Stranica 336 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M
(1) Dio površine obuhvata Plana ulazi u zonu prijelazno područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te se prema uvjetima posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 108.

Članak 108.
(1) u obuhvatu Plana nema zaštićenih površina ni pojedinačnih spomenika prirode.
Članak 109.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(2) Posebne mjere sprječavanja i ublažavanja utjecaja provedbe Plana na sastavnice i čimbenike u okolišu utvrđene strateškom studijom za PPuO: - radi zaštite rijetkih i ugroženih livada s naglaskom na srednjoeuropskim livadama rane pahovke (C.2.3.2.1.) prilikom projektiranja unutar građevinskog područja GPn Mala Subotica-Palovec potrebno je osigurati da unutar građevnih čestica prirodni teren u najvećoj mjeri čine postojeće livade. - radi sprečavanja gubitka sjemenjača hrasta lužnjaka, s naglaskom na smanjenje općekorisnih funkcija šuma prilikom izrade uPu Benkovec-jug potrebno je zatečene šume hrasta lužnjaka zadržati kao dio javne parkovne površine.
(3) Ostale mjere zaštite u cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.

Članak 109.

onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.
(4) Ostale mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Članak 109.

1.1.1. kulturna baština
Članak 110.
(1) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na području obuhvata Plana status zaštite odnosi se na: - Mala Subotica, Crkva Porođenja Marijinog i kurija župnog dvora, Z-1118 - Sveti Križ, Crkva sv. Križa, Z-1122.
(2) Postupci zaštite provode se prema posebnom sektorskom propisu, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovarajućim podzakonskim aktima i pripadajućim aktima zaštite za pojedinačna kulturna dobra.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar granice kulturnog dobra, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, uz poštivanje sljedećeg: - preslika akta o zaštiti kulturnog dobra obavezni je prilog 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M posebnih uvjeta zaštite za pojedinačni zahvat unutar granica kulturnog dobra - ukoliko se posebnim uvjetima utječe na formiranje građevne čestice ili površinu obuhvata zahvata u prostoru, posebni uvjeti trebaju biti sukladni uvjetima za oblik i veličinu građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru utvrđeni pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana, unutar kojeg se kulturno dobro nalazi - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog Plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (e, ep, en, epom, eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto)

Članak 110.

površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim Planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom Planu - unutar granica kulturnog dobra se posebnim uvjetima može povećati ili smanjiti vrijednost udjela prirodnog terena unutar građevne čestice utvrđena pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana, uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti.
(4) Zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično).
(5) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(6) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorskorestauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.

Članak 110.

(7) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima planiranja građevinskih zahvata i na zemljišnim česticama u neposrednom kontaktnom prostoru.
(8) u slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 111.

Članak 111.
(1) unutar obuhvata Plana evidentirani su arheološki lokaliteti / nalazišta: - Mala Subotica, lokalitet Turnišće, neistražen (pojedinačni eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 337 nalaz datiran u neolit) - Mala Subotica, okoliš župne crkve Porođenja Marijinog, istražen, datiran u 11. st. - Mala Subotica, lokacija današnjeg Doma kulture - Sveti Križ, lokalitet Staro groblje - Sveti Križ, područje uz crkvu, provedena manja arheološka istraživanja - Sveti Križ, lokalitet Marof - Sveti Križ, lokalitet Most (povezuje se s periodom antike).
(2) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(3) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(4) u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(5) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.

Članak 111.

(6) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.
Članak 112.
(1) unutar obuhvata Plana nema kulturnih dobara zaštićenih na lokalnoj razini.
(2) evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom provedena je tijekom postupka izrade ovog Plana, te predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata unutar obuhvata Plana, s ciljem njihova upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno radi zaštite kulturnih dobara na lokalnoj razini, i to za: - sakralni sklop/građevina/obilježje: 1. Držimurec, poklonac sv. Križa u naselju uz cestu prema Turčišću, druga pol.19. st.; unutar poklonca je drveno raspelo 2. Držimurec, poklonac sv. Križa blizu groblja, 1822. 3. Držimurec, poklonac sv. Ivana nepomuka, sredina Stranica 338 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M 19.st. 4. Držimurec, raspelo na groblju Držimurec-Streleciz 1894. 5. Mala Subotica, poklonac sv. Imbre, na raskrižju uz glavnu cestu Čakovec–Hodošan; unutar poklonca je kip sv. Imbre (emerika) s označenom 1711. godinom, čime je on jedan od najstarijih primjera javne plastike na području Međimurja 6. Mala Subotica (Benkovec), raspelo iz 1861. (obnovljen 1966.)

Članak 112.

7. Mala Subotica, svetište Majke Triput Divne, Kraljice i Pobjednice Schönstattske iz 2009. 8. Palovec, poklonac sv. Tri Kralja, usred naselja uz cestu za Držimurec; grupna plastika sv. Tri Kralja unutar poklonca datirana je 1800. godinu (godina na kapitelu stupa); poklonac neprimjereno obnovljen 1983. 9. Palovec, poklonac sv. Florijana, na raskrižju Glavne i Male ulice, iz 1820., neprimjereno obnovljen 10. Palovec, raspelo s Marijom od sedam žalosti iz 1914. 11. Palovec, Pil s raspelom i Marijom Dolorosom iz 1737.; vrlo vrijedan akcent na rubu naselja u ravničarskom krajobrazu 12. Palovec, raspelo na groblju iz 1894. 13. Strelec, kapela sv. Ane iz 1907. uz stablo iznimno stare lipe 14. Strelec, raspelo iz 1928. 15. Sveti Križ, raspelo iz 1860. kod crkve sv. Križa, premješteno s izvorne lokacije sa starog groblja - civilni sklop/građevina/obilježje: 1. Držimurec, dvije kuće uz glavnu prometnicu, kbr. 120 i 122, primjeri rijetko očuvane tradicijske stambene arhitekture 2. Mala Subotica, Dravska ulica 2-4, visoka prizemnica na uličnom građevinskom pravcu, sa šest prozorskih osi na ulicu, smještena na raskrižju u blizini poklonca sv. Florijana, nastala vjerojatno početkom 20. stoljeća 3. Mala Subotica, kuća u ulici A. Stepinca 4, izgrađena 1925. godine, u blizini poklonca sv. Imbre, vrlo izduženog tlocrta, zabatnim pročeljem okrenuta na ulicu i s pomoćnim građevinama u dvorištu 4. Mala Subotica, kuća u ul. Benkovec 52, jednostavna niska prizemnica manjih dimenzija smještena na rubu naselja iza poklonca sv. Roka 5. Mala Subotica, Glavna 49, tradicijska stambena prizemnica smještena u neposrednoj blizini cestovnog prijelaza preko željezničke pruge, sa sjeverne strane 6. Mala Subotica, niz tradicijskih kuće u Glavnoj ulici i to k.br. 87, 89, 91, 93 i 97.

Članak 112.

eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. 7. Palovec, kuća s kućnim brojem 58 i 60 8. Strelec, tradicijske kuće na kbr. 56, 57 i 59 iz početka 20. st. - spomen obilježje: 1. Držimurec, Spomenik borcima nOB-e i žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu, u dvorištu područne škole, recentna izrada 2. Mala Subotica, Spomenik palim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata ispred današnje Doma kulture, recentna izrada 3. Mala Subotica, spomen ploča posvećena Tomašu Goričancu, na mjestu rodne kuće Tomaša Goričanca, na pročelju recentne građevine, posvećena je autoru jednog od najznačajnijih epskih djela hrvatske kajkavske književnosti
(3) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
(4) Zabranjuje se smještaj manjih infrastrukturnih građevina neposredno uz male sakralne građevine i obilježja (kapelice i raspela), a prometnu signalizaciju i informacijske ploče je potrebno postavljati s mjerom opreza i ciljem da se ne naruši dignitet sakralne građevine, odnosno obilježja.
(5) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, kao i unutar njihovih građevnih čestica, primjenjuju se pravila provedbe unutar kojeg se građevina, odnosno građevna čestica nalazi, a dodatno je potrebno tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 112.

(6) Mišljenje iz prethodnog stavka je za sakralna kulturna dobra, arheološke lokalitete i memorijalna obilježja obvezujućeg značaja, a za profana usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja, pri čemu: - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog Plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (e, ep, en, epom, eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite evidentirane građevine, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim Planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom Planu. 1.1.1. krajobraz

Članak 113.

Članak 113.
(1) Barska staništa na starim, napuštenim šljunčarama potrebno je prepustiti prirodnoj sukcesiji. 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M
(2) na ovim vodama nije dozvoljeno vršiti nikakve zahvate, osim uklanjanja alohtonih i invazivnih vrsta ukoliko se primijeti njihovo prisustvo. 1.1.1. ekološka mreža (natura 2000)
Članak 114.
(1) u obuhvatu Plana nema površina ekološke mreže. 1.1. posebna ograničenja 1.1.1. tlo
Članak 115.
(1) Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,80 g, što odgovara potresu između VI. i VII. stupnja MCS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,169 g, što odgovara potresu između VII. i VIII. stupnja MCS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi.

Članak 116.

Članak 116.
(1) Zabranjena je gradnja na trasi rasjeda. 1.1.1. vode i more
Članak 117.
(1) Gotovo cijela površina obuhvata Plana je unutar zone vodonosnika, postupanje prema posebnim propisima i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(2) Južni dio područja obuhvata Plana nalazi se unutar III. zone zaštite izvorišta vodocrpilišta Prelog i Sveta Marija, na kojem je obavezna primjena posebnih propisa za zaštitu izvorišta.
Članak 118.
(1) Procjenom rizika od velikih nesreća za Općinu Mala Subotica utvrđen je rizik porasta vodostaja vodotoka I. reda - Trnava Murska, te nekoliko kritičnih dijelova dionice nasipa Trnave unutar područja obuhvata Plana.
(2) Zahvati na uređenju vodotoka državnog značaja radi obrane od plavljenja provode se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.

Članak 119.

Članak 119.
(1) Prema PPMŽ dio područja obuhvata Plana u opasnosti je od poplave koja bi se mogla dogoditi u slučaju pucanja nasipa eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 339 akumulacije He Čakovec (Varaždinsko jezero).
(2) nasipi akumulacija hidroelektrana su građevine od državnog značaja, zahvati na njima (uključujući zahvate održavanja) provode se neposrednom primjenom prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Mjere zaštite od posljedica poplave nastale uslijed pucanja nasipa He obrađene su u sektorskom dokumentu županijske i općinske razine iz područja civilne zaštite, a načelno se sastoje od mjera prevencije, prvenstveno kvalitetnog sustava obavještavanja i uzbunjivanja stanovništva i kvalitetno organizirane službe civilne zaštite. 1.1.1. područja posebnih ograničenja

Ostali akti u ovom izdanju (63)