Arhiva › 2026. › SGMŽ 24

SGMŽOpćina Mala Subotica · 2. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-07/1 · URBROJ 2109-10-01-26-130

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 316

Članak 74.

Članak 74.
(1) nakon isključenja naselja Štefanec iz područja Općine Mala Subotica i pripojenja Gradu Čakovcu, Detaljni plan uređenja ulice Ivana novaka Štefanec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/06) više nema status prostornog plana užega područja u obuhvatu ovoga Plana 0.4.15. ostale mjere provedbe plana
Članak 75.
(1) ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog Plana za kig, kis, GBP, H, Huk i druge, određuje nAJVeĆu DOZVOLJenu VRIJeDnOST, koja se u primjeni Plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice: ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje).

Članak 76.

Članak 76.
(1) uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole.
Članak 77.
(1) uklanjanje postojećih građevina vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.
(2) Za uklanjanje postojeće građevine ovim Planom utvrđene kao zaštićeno ili evidentirano kulturno dobro potrebno je ishoditi konzervatorsko odobrenje, prema posebnom sektorskom propisu za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno je Zakonom o gradnji i Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji se primjenjuju neposredno.
Članak 79.
(1) u obuhvatu Plana nije dozvoljen robinzonski smještaj izvan građevinskih područja.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, robinzonski smještaj izvan građevinskih područja moguć je isključivo ukoliko se takva namjena predvidi prostornim planom više razine za neposrednu provedbu tog prostornog plana više razine, u kom slučaju se ovaj Plan ne primjenjuje. 2. inFrastrukturni sustavi 2.1. prometni sustav 2.1.1. cestovni promet 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M

Članak 80.

Članak 80.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Izvan građevinskih područja cestovno zemljište formira se kao cestovni koridor, a unutar građevinskog područja kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) unutar zemljišta za smještaj ceste treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) Prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - unutar građevinskih područja kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - izvan građevinskih područja kolne prometne površine mogu biti obrađene jednako kao u građevinskim područjima ili mogu biti izvedene u makadamu, odnosno završni sloj prometnice može biti od drugog ekološki prihvatljivog materijala za područje unutar kojeg se prometna površina smješta - unutar građevinskih područja pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Trase cesta državnog i regionalnog značaja prikazane linijski određene su približno.
(2) Površina autoceste prikazana je prema pripadajućoj katastarskoj čestici.
(3) Ceste državnog značaja u obuhvatu Plana: - autocesta A4 / Goričan (granica RH/Mađarska) - Varaždin - Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) - DC3 / Goričan (granica RH/Mađarska) - A4) - Hodošan (A4) - Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Popovec (A1) - Karlovac (DC1) - Rijeka (DC8) - DC20 / Pribislavec (DC3) - Sveti Križ - Donja Dubrava - Koprivnica (DC2)
(4) Ceste regionalnog značaja u obuhvatu Plana: - ŽC2022 / Belica (ŽC2018) - Sveti Križ - Šemovec (DC2) - ŽC2023 / Turčišće (ŽC2003) - Palovec (DC3) - ŽC2024 / Palovec (DC3) - Palinovec (LC20031) - ŽC2038 / Sveti Križ (DC20) - Podbrest (LC20037) - LC20035 / Mala Subotica (ŽC2022) - Sveti Križ (DC20) - LC20047 / Belica (ŽC2022) - Palovec (ŽC2023) - LC20051 / Držimurec (ŽC2023 - ŽC2024) - LC20053 / Držimurec (ŽC2023) - Piškorovec - LC20088 / Belica (ŽC2018) - Držimurec (LC20053).
(5) u obuhvatu Plana planirana je trasa nove ceste regionalnog značaja čvor Turčišće (A4) - most na Muri (Podturen) - eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 317 Republika Mađarska (čvor Tornyszentmiklos na AC Budimpešta - Trst).
(6) Koridor planirane ceste regionalnog značaja čvor Turčišće (A4) - most na Muri (Podturen) - Republika Mađarska (čvor Tornyszentmiklos na AC Budimpešta - Trst) određen je površinom prema PPMŽ, pri čemu širina planiranog koridora iznosi 200,0 m, odnosno 100,0 m obostrano od osi planirane trase.

Članak 81.

(7) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji javnih cesta kao građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(8) Zaštita postojećih javnih cesta provodi se prema posebnom sektorskom propisu za javne ceste, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom Planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pojasa javne ceste (ovisno o vrsti), primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela.
(9) Zaštita planiranih javnih cesta provodi se zabranom provedbe bilo kakvih zahvata predviđenih ovim Planom, unutar utvrđenog koridora za smještaj planirane javne ceste, a ukoliko koridor nije prikazan površinom, uzima se da je širine 50,0 m (25,0 m obostrano od grafički prikazane trase javne ceste).
(10) Priključenje cestovnih prometnica lokalne razine (nerazvrstane ceste i putovi), kao i pojedinačnih građevnih čestica drugih namjena na cestovne prometnice državne i regionalne razine vrši se prema odgovarajućim sektorskim propisima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Trase cesta lokalnog značaja prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji nerazvrstanih cesta.
(2) Gradnja na planiranoj trasi ceste lokalnog značaja, unutar grafički određenog koridora ili u širini pojasa od 10,0 m (po 5,0 m obostrano od osi planirane trase), nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu.
(3) nove ceste lokalnog značaja, uključujući i druge elemente cestovne infrastrukture (biciklističke i pješačke staze i drugo) mogu se po potrebi trasirati unutar obuhvata Plana i ukoliko nisu prikazane grafički kao planirane, svugdje gdje je potrebno povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom ili osigurati mogućnost kolnog priključenja građevnih čestica na javnu prometnu površinu.
(4) u postupku projektiranja nove ceste lokalnog značaja, najmanja širina cestovnog, odnosno uličnog koridora iznosi: - 12,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena: T, I i K) - 10,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina ostalih namjena - 7,0 m za cestu za jednosmjerni promet i za slijepu cestu za dvosmjerni promet dužine do 300,0 m - 6,0 m za poljski i/ili šumski put, odnosno za nerazvrstanu cestu 4. razine.
(5) Izuzetno, dio uličnog koridora nove ceste za dvosmjerni promet koji se trasira kroz izgrađeno građevinsko područje Stranica 318 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M naselja, može biti i uži od određenog prethodnim stavkom, ali ne uži od 7,0 m.

Članak 82.

(6) Okretišta i/ili površine za mimoilaženje, na odgovarajućim međusobnim udaljenostima određenim prema posebnim tehničkim propisima, obavezni su za slijepe ceste i sve ostale ceste čiji koridor je uži od 10,0 m.
(7) ukoliko se regulacijska linija postojeće ulice ili dijela ulice unutar građevinskog područja naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi: - najmanje 6,0 m unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena T, I i K) - najmanje 5,0 m unutar površina svih ostalih namjena.
(8) najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(9) unutar zemljišta ceste moguć je smještaj manjih infrastrukturnih građevina ili nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(10) Projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora ceste širine 10,0 m i više, najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - unutar koridora ceste širine do 10,0 m najmanje jedna pješačka staza - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.

Članak 82.

(11) ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine.
Članak 83.
(1) Kolni prilazi i prolazi izvan uličnih koridora mogu se formirati kao javne površine komunalne infrastrukture rezervirane za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (samo bicikl, bicikl i mala elektrovozila i slično).
(2) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje, površine za održavanje javnih manifestacija i slično.
(3) najmanja širina prometne površine izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.
(4) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. stavkom, ukoliko to proizlazi iz rješenja krajobraznog uređenja.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Sva nova javna parkirališta, kao i sva ostala parkirališta (koja nisu javna) predviđena na zasebnim građevnim česticama parkirališta ili na građevnim česticama druge namjene, potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) nove površine za parkiranje s neposrednim izlazom vozila na kolnik (parkirališna mjesta unutar cestovnog koridora) mogu se predvidjeti samo unutar koridora nerazvrstanih cesta (nC) i javnih cesta u kategoriji lokalna cesta (LC), pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(3) Rekonstrukcija parkirališnih površina s neposrednim izlazom vozila na cestovni kolnik dozvoljena je prema uvjetima nadležne uprave za ceste ukoliko se radi o: - javnoj cesti (prema posebnom sektorskom propisu) unutar čijeg koridora su izvedena postojeća parkirališta kao sastavni dio postojeće građevine javne ceste - parkiralištu izvedenom na zasebnoj građevnoj čestici, ako se predmetno parkiralište prema Zakonu smatra postojećom građevinom.
(4) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(5) Površine namijenjene parkiranju teretnih vozila, autobusa, radnih strojeva i slično (autobusni depoi, kamionski terminali, depoi građevinskih i drugih radnih strojeva i slično), ne smatraju se parkiralištima prema uvjetima ovoga članka, već se smatraju građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se smještaju unutar površina gospodarskih namjena ili organiziraju u stražnjim dijelovima građevnih čestica drugih namjena, ukoliko je na tim građevnim česticama dozvoljeno obavljanje gospodarskih djelatnosti.

Članak 84.

2.1.2. željeznički promet
Članak 85.
(1) Trase željezničkih pruga prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji željezničke infrastrukture.
(2) Željezničke pruge za međunarodni promet: - željeznička pruga M501 / (Središče) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur), kategorizirana u ostale željezničke pruge za međunarodni promet, s kolodvorom Mala Subotica - za postojeću M501, uz jedan postojeći dodatno je planiran drugi kolosijek.
(3) Prema PPŽ utvrđen je projektni koridor za prugu velike učinkovitosti i velikih brzina od širine 260,0 m (po 130,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka M501. - za planirani drugi kolosijek širine 100,0 m (po 50,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka) - za prugu velike učinkovitosti i velikih brzina od širine 260,0 m (po 130,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka). 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M
(4) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji željezničkih građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(5) Zaštita postojeće željezničke infrastrukture provodi se prema posebnom sektorskom propisu za željezničku infrastrukturu, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom Planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pružnog pojasa, određenom prema sektorskom propisu, primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela nadležnog za željezničku infrastrukturu.

Članak 85.

2.1.3. pomorski promet
Članak 86.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana, Općina je dio kontinentalnog područja RH. 2.1.4. promet unutarnjim vodama
Članak 87.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.1.5. Zračni promet
Članak 88.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. elektronička komunikacijska mreža
Članak 89.
(1) Trase eKI prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnih operatora.
(2) Ovisno o tipu i značaju, linijska eKI izvodi se kao pojedinačni kabelski vod ili kao kabelska kanalizacija predviđena za smještaj više vodova jednog ili više operatera.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje eKI vodova od međunarodnog, državnog i regionalnog značaja, utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje, pri čemu je za sve takve vodove kod drugih zahvata koji se provode prema ovom Planu, potrebno poštivati zaštitni pojas eKI voda širine 6,0 m (3,0 + 3,0 obostrano od osi voda) ili u drugoj dimenziji ukoliko je utvrđena posebnim propisom ili posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Distribucijske vodove eKI smješta se prvenstveno u odgovarajuću podzemnu elektroničku kabelsku kanalizaciju (eKK) smještenu unutar koridora cestovne infrastrukture, a izuzetno i na drugim površinama, ukoliko je to tehnički opravdano.
(5) Osim podzemno, distribucijske vodove eKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.

Članak 89.

eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 319
(6) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ ili na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju uz uvjet da je takva mogućnost predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom Planu.
Članak 90.
(1) Smještaj samostojećih antenskih stupova i pripadajuće povezne opreme za potrebe bežičneeKI izvan građevinskih područja smatra se zahvatom regionalnog značaja, moguć je isključivo unutar površina utvrđenih za tu svrhu, provodi se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje, osim u smislu informacije o površinama za smještaj antenskih stupova za eKI.
(2) unutar građevinskih područja dozvoljeno je smještati samostojeće antenske stupove i pripadajuću poveznu opremu za potrebe eKI, isključivo unutar površina s proizvodnom namjenom (I1) i s namjenom farme (I3), bez obzira da li se nalaze unutar zona smještaja eKI prikazanih u grafičkom dijelu Plana, uz uvjet da takva mogućnost nije zabranjena odgovarajućim pravilom provedbe prema ovom Planu.
(3) Antenske prihvate i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične eKI, najveće visine antenskog prihvata do 5,0 m, moguće je unutar građevinskih područja smjestiti na ravne krovove zgrada nadzemne etažnosti en=2 ili više, uz uvjet da je takva mogućnost specifično predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom Planu.

Članak 90.

(4) Opremu za bežičnu eKI moguće je postavljati neposredno na pročelja zgrada, osim na zgrade vjerske namjene (zvonike i druge dijelove crkvi, kapelica, poklonaca i drugih memorijalnih spomenika), na pročelja viših građevina koje nisu zgrade (reklamni totemi, viši dimnjaci) i na stupove ulične rasvjete, odnosno na stupove niskonaponske elektroenergetske mreže.
(5) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti kod utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova i antenskih prihvata na krovovima zgrada, na cijelom području obuhvata Plana. 2.2.2. sustav veza, odašiljača i radara

Članak 91.

Članak 91.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.3. energetski sustav 2.3.1. nafta i plin 2.3.1.1. Cijevni transport ugljikovodika
Članak 92.
(1) u obuhvatu Plana nema međunarodnih i magistralnih cjevovoda za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika. Stranica 320 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M 2.3.1.2. javna plinoopskrba
Članak 93.
(1) Javni sustav opskrbe plinom u obuhvatu Plana je uspostavljen kao dio regionalnog sustava plinoopskrbe, i to izgradnjom srednjetlačne i niskotlačne opskrbne mreže, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima.
(2) unutar obuhvata Plana nalaze se lokalni plinovodi, koji čine dio plinskog opskrbnog sustava regionalnog značaja: - distribucijski plinovod (prsten) Ivanovec- Pribislavec-Belica-Gardinovec-Strelec-Palovec- Štefanec - distribucijski plinovod Orehovica-Mala Subotica - distribucijski plinovod Gornji Kruršanec-Prelog.
(3) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(4) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne plinoopskrbe preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(5) Plinsku redukcijsku stanicu, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju ili na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“.

Članak 93.

2.3.2. elektroenergetika 2.3.2.1. javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu
Članak 94.
(1) u obuhvatu Plana nalazi se: - DV 110 kV He Čakovec - TS Prelog - DV 35 kV TS Prelog - TS Ivanovec - DV 35 kV TS Prelog - TS Dekanovec.
(2) Svi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje. 2.3.2.2. javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 95.

Članak 95.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području obuhvata Plana je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 35/10(20) kV i 10(20)/0,4 kV.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava. eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.
(3) Transformatorske stanice preporuča se smjestiti na vlastitim građevnim česticama.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) u građevinskim područjima se vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča polagati podzemno.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora kod širenja javne distribucijske elektroenergetske mreže: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti isti koridor.
(7) ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom Planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar cestovnih koridora ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.

Članak 95.

(8) Kabelski razvodni ormar (KRO) je moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda 2.4.1.1. vodoopskrba
Članak 96.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata Plana izgrađen je kao dio regionalnog sustava javne vodoopskrbe s napajanjem iz vodocrpilišta nedelišće.
(2) Trase izgrađenih magistralnih vodova javne vodoopskrbe, kao i trase izvedenih opskrbnih vodova sustava javne vodoopskrbe prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje dijelova sustava javne vodoopskrbe regionalnog značaja utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(4) Opskrbne cjevovode javne vodoopskrbe vezane na magistralni vod u pravilu se smješta unutar cestovnih koridora, a samo ukoliko je tehničku opravdana i unutar površina drugih namjena, uz osiguranje služnosti prilaza radi održavanja cjevovoda.
(5) ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante.

Članak 97.

Članak 97.
(1) u slučajevima gdje se kroz posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav javne vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za korištenje podzemne vode - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 2.4.1.2. drugo korištenje voda

Članak 98.

Članak 98.
(1) u području obuhvata Plana nema planiranih sustava navodnjavanja. 2.4.2. otpadne i oborinske vode
Članak 99.
(1) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(3) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(4) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.
(5) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o sastavu tih otpadnih voda, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(6) Oborinske vode nije dozvoljeno ispuštati u sustav javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko je sustav utvrđen kao razdjelni.

Članak 100.

Članak 100.
(1) u obuhvatu Plana nema izvedenog sustava javne odvodnje otpadnih voda.
(2) na području Općine planirani su regionalni sustavi javne odvodnje: eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 321 - Aglomeracija Podturen, s vezom na uređaj za pročišćavanje uPOV Podturen planiranog kapaciteta 17.600 eS, za naselja Držimurec, Mala Subotica, Palovec, Piškorovec i Strelec - Aglomeracija Podbrest, s vezom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Podbrest, kapaciteta 12.000 eS, za naselje Sveti Križ.
(3) Svi elementi sustava javne odvodnje utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(4) Dio područja obuhvata Plana je vodonosno područje, te se svi elementi koji čine dio sustava javne odvodnje trebaju predvidjeti na način da se sustavu osigura nepropusnost.
(5) na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.

Članak 101.

Članak 101.
(1) na površinama u obuhvatu Plana, na kojima se izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda ne predviđa ili još nije dovršena: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

Članak 102.

Članak 102.
(1) Javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio regionalnog vodnogospodarskog sustava.
(2) Oborinske vode s javnih prometnih površina u načelu je potrebno ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje i to: - cjevovodi javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar građevinskih područja se preferiraju izvesti kao zacjevljeni - sustav javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar i izvan građevinskih područja može se izvesti otvorenim kanalima ukoliko je to tehnički i/ili ekološki prihvatljivo. Stranica 322 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M
(3) Oborinske vode je s građevnih čestica koje nisu javne prometne namjene, potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog.

Članak 103.

Članak 103.
(1) nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) na površinama gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje pojedinačne građevne čestice ili većeg broja čestica i/ili javnih površina, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 2.4.3. uređenje vodotoka i voda

Članak 104.

Članak 104.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, prvenstveno od izlijevanja voda I. reda - uspostavljen je izgradnjom nasipa.
(2) elementi sustava zaštite od voda I. reda utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj Plan se ne primjenjuje.
(3) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi.

Članak 105.

Članak 105.
(1) uređenje vodotoka i voda provodi se neposrednom primjenom posebnih sektorskih propisa, prema pravilima struke i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(2) Izvan građevinskih područja potrebno je zahvate uređenja vodotoka uskladiti sa zahtjevima za zadržavanje voda u okolišu, odgovarajućom sporadičnom ili cjelovitom primjenom metoda projektiranja kojima se osiguravaju meandri, prostori za plavljenje, mrtvice i druge vrste projektnih rješenja kojima se postiže veća biološka raznolikost u prostoru.
(3) Površinske vode, tekuće i stajaće mogu se koristiti za uzgoj riba za sportski, odnosno rekreacijski ribolov, uz obavezu ispitivanja utjecaja zahvata na okoliš i prirodu, eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. prema posebnom propisu, te prema posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(4) Korištenje otvorenih vodotoka i drugih površinskih voda za individualnu proizvodnju energije nije dozvoljeno.
(5) Iskopi u svrhu osnivanja ribnjaka nisu dozvoljeni. 2.4.4. melioracijska odvodnja

Članak 106.

Članak 106.
(1) unutar obuhvata Plana nije uspostavljen značajniji sustav melioracije poljoprivrednih površina. 3. posebne mjere 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 107.
(1) Dio površine obuhvata Plana ulazi u zonu prijelazno područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te se prema uvjetima posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 108.

Članak 108.
(1) u obuhvatu Plana nema zaštićenih površina ni pojedinačnih spomenika prirode.
Članak 109.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(2) Posebne mjere sprječavanja i ublažavanja utjecaja provedbe Plana na sastavnice i čimbenike u okolišu utvrđene strateškom studijom za PPuO: - radi zaštite rijetkih i ugroženih livada s naglaskom na srednjoeuropskim livadama rane pahovke (C.2.3.2.1.) prilikom projektiranja unutar građevinskog područja GPn Mala Subotica-Palovec potrebno je osigurati da unutar građevnih čestica prirodni teren u najvećoj mjeri čine postojeće livade. - radi sprečavanja gubitka sjemenjača hrasta lužnjaka, s naglaskom na smanjenje općekorisnih funkcija šuma prilikom izrade uPu Benkovec-jug potrebno je zatečene šume hrasta lužnjaka zadržati kao dio javne parkovne površine.
(3) Ostale mjere zaštite u cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih vrsta: 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 109.

(4) Ostale mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 323 3.1.2. kulturna baština

Članak 110.

Članak 110.
(1) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na području obuhvata Plana status zaštite odnosi se na: - Mala Subotica, Crkva Porođenja Marijinog i kurija župnog dvora, Z-1118 - Sveti Križ, Crkva sv. Križa, Z-1122.
(2) Postupci zaštite provode se prema posebnom sektorskom propisu, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovarajućim podzakonskim aktima i pripadajućim aktima zaštite za pojedinačna kulturna dobra.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar granice kulturnog dobra, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, uz poštivanje sljedećeg: - preslika akta o zaštiti kulturnog dobra obavezni je prilog posebnih uvjeta zaštite za pojedinačni zahvat unutar granica kulturnog dobra - ukoliko se posebnim uvjetima utječe na formiranje građevne čestice ili površinu obuhvata zahvata u prostoru, posebni uvjeti trebaju biti sukladni uvjetima za oblik i veličinu građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru utvrđeni pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana, unutar kojeg se kulturno dobro nalazi - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog Plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (e, ep, en, epom, eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim Planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom Planu - unutar granica kulturnog dobra se posebnim uvjetima može povećati ili smanjiti vrijednost udjela prirodnog terena unutar građevne čestice utvrđena pripadajućim pravilom provedbe iz ovog Plana, uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti.

Ostali akti u ovom izdanju (63)