Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Nedelišće

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine koja odgovara uvjetima ovog pravila provedbe vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine b. ako je postojeća glavna građevina zgrada izvedena s većom etažnosti (E) i/ili visinom (H, Huk) nego što je dozvoljeno ovim pravilom provedbe, može se rekonstruirati na način da se u postojećem dijelu takva etažnost i visina zgrade zadrže, a dogradnja se provodi prema uvjetima iz ovog pravila provedbe c. ako je postojeća glavna građevina zgrada SS, pu, D ili uGl, rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe d. ako je postojeća glavna građevina zgrada u tipologiji gradnje u i n rekonstruira se na način da se na izgrađeni dio građevine primjenjuju uvjeti prema kojima je zgrada izgrađena, a dogradnja u smjeru dvorišta se oblikuje kao pu zgrada prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe e. izuzetno, postojeće glavne građevine čija udaljenost od regulacijske linije je veća od utvrđene ovim pravilom provedbe, kod rekonstrukcije zadržavaju postojeći građevinski pravac ili se mogu dograđivati, pri čemu se dogradnja u smjeru regulacijske linije može predvidjeti najviše do 5,0 m udaljenosti od regulacijske linije. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćnim građevinama se smatraju slobodnostojeće ili prigrađene nadstrešnice za sjedenje, sjenice i slične građevine čija upotreba je neodjeljivo vezana uz upotrebu građevine primarne ili prateće namjene b. najveća dozvoljena visina pročelja pomoćne građevine H(pom)=3,5 m, najveća ukupna visina Huk(pom)=4,5 m, a etažnost E(pom)=1/p c. pomoćne građevine se grade kao SS i smještaju najmanje 5,0 m udaljeno od regulacijske linije 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 275 pristupne ulice, od jedne bočne ili stražnje međe udaljeno najmanje za 1,0 m, a od ostalih međa vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 4,0 m.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. sadržaje prateće namjene prvenstveno je potrebno je integrirati u zgradi ili jednoj od zgrada primarne namjene u sklopu arhitektonskog kompleksa b. alternativno je zgrade prateće namjene moguće predvidjeti kao SS građevine, u kom slučaju se oblikuju kao pomoćne građevine iz točke 14.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: T-AK1 1. Broj samostalnih uporabnih cjelina se ne ispituje Suc=X. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja) i otvoreni bazeni, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljeni od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. Sve smještajne jedinice potrebno je oblikovati na način da su pristupačne za održavanje na način sukladan posebnim propisima zaštite na radu i da ne iziskuju specijalne vještine zaposlenika (spremač/spremačica i slično). članak 41.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: T-AK2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. pravilo provedbe odnosi s na ugostiteljskoturističke smještjne sadržaje unutar GpIn u Macincu - kao dio centra za očuvanje autohtonog konja b. obuhvat zahvata u prostoru utvrđuje se ukupnom površinom pripadajućeg pravila provedbe, a preporuča se da se u istoj površini formira (jedinstvena) građevna čestica arhitektonskog kompleksa c. ukoliko se građevna čestica unutar pojedinačnog pravila provedbe formira kao manja od te površine, ne može biti manja od 20.000,0 m2 d. najmanja površina zasebne građevne čestice zelene površine i prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuje, a najveća iznosi 30% površine pripadajućeg pravila provedbe e. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedine građevine arhitektonskog kompleksa ugostiteljsko - turističke namjene utvrđuje se prema posebnim sektorskim propisima, u kojima je određena i turistička kategorizacija b. namjena pratećih građevina utvrđuje se prema odjeljku “namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, a ovisno o pojedinačnom slučaju alternativno je moguće graditi jednu građevinu b. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se mogu predvidjeti kao SS i pu, pri čemu se preporuča da slobodnostojeće zgrade budu međusobno udaljene za najmanje 1/2H više zgrade, ali ne manje od 4,0 m d. za postojeće građevine uvučene od linije regulacije ulice preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s 5,0 m uvučeno od regulacijske linije ulice e. nove građevine unutar pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije pristupne prometnice trebaju biti uvučene za visinu vlastitog pročelja (H), ali ne manje od 5,0 m f. nove zgrade unutar pojedinog arhitektonskog kompleksa, od stražnje međe koja nije regulacijska linija i od jedne bočne međe mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m.

4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,2. b. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na otvorena sportska i rekreacijska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,6 b. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na otvorena sportska i rekreacijska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za središnju građevinu (pansion, motel, restoran, recepcija turističog naselja) GBp=1.000,0 m2 b. za individualne građevine smještajne namjene u turizmu (bungalovi, kuće za odmor i slično) građevinska (bruto) površina jedne zasebne smještajne jedinice iznosi najviše GBp=100,0 m2 c. za nastambe za smještaj konja se građevinska (bruto) površina ne ispituje d. za pojedinačnu građevinu drugih dozvoljenih namjena se građevinska (bruto) površina ne ispituje e. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina unutar pravila provedbe GBp=5.000,0 m2 7. visina i broj etaža građevine a. za glavnu građevinu u sklopu arhitektonskog kompleksa ako se radi o hotelu, pansionu, motelu ili apartman hotelu H=12,0 m, Huk=17,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/bez obzira na vrstu etaže b. za sve ostale zgrade u ugostiteljsko - turističkoj namjeni u sklopu arhitektonskog kompleksa osim navedenih prethodnom podtočkom H=5,0 m, Huk=8,0 m, E=3, Ep=1/po, En=2/p+pk Stranica 276 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

c. za zgrade za držanje konja i servise H=7,0 m; Huk=10,0 m, E=3,0 m, Ep=1/po En=2/p+pk d. najniža dozvoljena etaža građevina može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m b. specifične građevine koje turističku ponudu upotpunjuju radi svog inventivnog oblika ili funkcije, kao što su vidikovac, staza kroz krošnje i druge slične građevine, mogu se graditi bez ispitivanja visine i etažnosti H=X, Huk=X, E=X, uz uvjet da nemaju smještajnu namjenu c. otvorena sportska i rekreacijska igrališta dimenzioniraju se prema odgovarajućem sektorskom propisu. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. sve zgrade u sklopu arhitektonskog kompleksa orijentirane na pristupnu ulicu moraju se oblikovati reprezentativno b. za zgrade je obavezna primjena kosog krova nagiba do 60 stupnjeva c. izuzetno od prethodnog, glavna građevina ako se radi o hotelu, može se oblikovati s ravnim krovom u sustavu “zeleni krov” d. očekuje se da se zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju ili na način da suvremenim oblikovanjem interpretiraju tradicijsku ruralnu gradnju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša e. na kosom terenu se može primijeniti oblikovanje za pretežito ukopanu zgradu, na način utvrđen u odjeljku “Ostale odredbe”, pododjeljku “Minimalni standardi i tipovi građevnih čestica unutar građevinskih područja naselja i način njihova formiranja”. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanje jedno a najviše dva parkirališta za potrebe arhitektonskog kompleksa smještaju se unutar pojedinog pravila provedbe na tehnički i oblikovno najpovoljnijoj poziciji najmanje 5,0 m udaljeno od regulacijske linije javne prometne površine, dimenzioniraju se prema odjeljku “Ostale odredbe”, a oblikuju prema odredbama odjeljka “cestovni promet” c. ukoliko se parkiralište predviđa s nadstrešnicama, na oblikovanje nadstrešnica primjenjuju se uvjet visine, ukupne visine i etažnosti za pomoćne građevine prema točki 14.

d. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 60% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. gradnja ograda veće visine dozvoljena je samo radi zaštite sportskih i rekreacijskih igrališta, a visina ograde se u tom slučaju određuje ovisno o funkciji zaštite. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je osigurati mogućnost pristupa za osobe smanjene pokretljivosti na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva za površine i građevine javne namjene. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”.

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine koja odgovara uvjetima ovog pravila provedbe vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćnim građevinama se smatraju slobodnostojeće ili prigrađene nadstrešnice za sjedenje, sjenice i slične građevine čija upotreba je neodjeljivo vezana uz upotrebu građevine primarne ili prateće namjene b. najveća dozvoljena visina pročelja pomoćne građevine H(pom)=3,5 m, najveća ukupna visina Huk(pom)=4,5 m, a etažnost E(pom)=1/p c. pomoćne građevine se grade kao SS i smještaju najmanje 5,0 m udaljeno od regulacijske linije pristupne ulice, od jedne bočne ili stražnje međe udaljeno najmanje za 1,0 m, a od ostalih međa vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 4,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. sadržaje prateće namjene prvenstveno je potrebno je integrirati u zgradi ili jednoj od zgrada primarne namjene u sklopu arhitektonskog kompleksa b. alternativno je zgrade prateće namjene moguće predvidjeti kao SS građevine, u kom slučaju se oblikuju kao pomoćne građevine iz točke 14.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: T-AK2 1. Broj samostalnih uporabnih cjelina se ne ispituje Suc=X. 2. Sve smještajne jedinice potrebno je oblikovati na način da su pristupačne za održavanje na način sukladan 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 277 posebnim propisima zaštite na radu i da ne iziskuju specijalne vještine zaposlenika (spremač/spremačica i slično).

članak 42.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: K-AK 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice određuju se s pGč=1.000,0 m2 i ŠGč=28,0 m b. izuzetno od prethodnog, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje građevne čestice s postojećim zgradama mogu imati manju površinu i manju širinu, ali širina ne može biti manja od 16,0 m c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i Suc-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu d. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m f. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m g. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,8. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. H=10,0 m; Huk=13,0 m; E=3; Ep=1/po; En=2/ p+1K. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=10,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeću građevinu moguće je rekonstruirati u odgovarajućoj namjeni prema ovom planu b. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. Stranica 278 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, u pravilu na zasebnoj građevnoj čestici b. alternativno, ukoliko su jedna ili više pratećih građevina druge namjene funkcionalno kompatibilne glavnoj građevini, mogu se graditi na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: K-AK 1. najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa Suc=6, pri čemu namjene pojedinih Suc trebaju biti međusobno kompatibilne. 2. Stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “cestovni promet”. 4. OIE - elektrane a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. unutar ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana ne može biti glavna građevina c. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se ne može postaviti d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj drugih tipova komercijalnih OIE elektrana - geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, bioplinske elektrane, elektrane na druge vrste biomase, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda e. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici.

f. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu g. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu. članak 43.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-AK1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice određuju se s pGč=1.000,0 m2 i ŠGč=28,0 m b. izuzetno od prethodnog, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje građevne čestice s postojećim zgradama mogu imati manju površinu i manju širinu, ali širina ne može biti manja od 16,0 m c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i Suc-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu d. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m f. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m g. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

4. izgrađenost građevne čestice a. za građevnu česticu površine do 1,0 ha - kig=0,4 b. za građevnu česticu površine veće od 1,0 ha - kig=0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. za građevnu česticu površine do 1,0 ha - kis=1,0 b. za građevnu česticu površine veće od 1,0 ha - kis=1,2. 6. građevinska (bruto) površina građevina 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 279 a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. H=15,0 m; Huk=18,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/ p+2K b. izuzetno, kod hala velikih volumena, ukoliko je unutar korpusa hale moguće izvesti veći broj etaža manjih visina, primjerice za uredsku namjenu, broj etaža se ne ograničava, osim osnovnim volumenom hale. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za samostojeći reklamni pilon Huk=23,0 m b. za samostojeći antenski stup EKI Huk=18,0 m c. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=15,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeću građevinu moguće je rekonstruirati u odgovarajućoj namjeni prema ovom planu b. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, u pravilu na zasebnoj građevnoj čestici b. alternativno, ukoliko su jedna ili više pratećih građevina druge namjene funkcionalno kompatibilne glavnoj građevini, mogu se graditi na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-AK1 1. najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa Suc=6, pri čemu namjene pojedinih Suc trebaju biti međusobno kompatibilne 2. Stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “cestovni promet”. 4. OIE - komercijalna sunčana elektrana unutar Gpn a. unutar građevinskog područja naselja (Gpn) i ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana ne može biti glavna građevina b. unutar građevinskog područja naselja (Gpn) i ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina uz drugu glavnu građevinu gospodarske namjene, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici. 5. OIE - komercijalna sunčana elektrana unutar GpIn a. unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) i ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana može biti glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz uvjet da ukupna površina koju jedna ili više takvih elektrana mogu zauzeti unutar pojedinog GpIn, ne Stranica 280 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. smije prijeći 30% ukupne površine pripadajućeg GpIn b. unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) i ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina uz drugu glavnu građevinu gospodarske namjene, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici.

6. OIE - ostali tipovi elektrana a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. bioplinsko postrojenje i elektrane na druge vrste obnovljivih izvora koji koriste biomasu, uključujući kogeneraciju, mogu se unutar ovog pravila provedbe graditi za vlastite potrebe i/ili u komercijalnu svrhu prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) udaljene najmanje 500,0 m c. unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) i ovog pravila provedbe, geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina mogu se u graditi u komercijalnu svrhu, prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su građevine od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) udaljene najmanje 300,0 m. d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj vjetroelektrana niti elektrana koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda. 7. OIE - skladištenje energije a. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici.

8. OIE - povezivanje, odnosno priključenje na elektroenergetsku mrežu a. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu b. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu. članak 44.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-AK2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice određuju se s pGč=1.000,0 m2 i ŠGč=28,0 m b. izuzetno od prethodnog, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje građevne čestice s postojećim zgradama mogu imati manju površinu i manju širinu, ali širina ne može biti manja od 16,0 m c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i Suc-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu d. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m f. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m g. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

4. izgrađenost građevne čestice a. za građevnu česticu površine do 1,0 ha - kig=0,4 b. za građevnu česticu površine veće od 1,0 ha - kig=0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. za građevnu česticu površine do 1,0 ha - kis=1,0 b. za građevnu česticu površine veće od 1,0 ha - kig=1,2. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 281 b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. H=12,0 m; Huk=15,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/ p+2K b. izuzetno, kod hala velikih volumena, ukoliko je unutar korpusa hale moguće izvesti veći broj etaža manjih visina, primjerice za uredsku namjenu, broj etaža se ne ograničava, osim osnovnim volumenom hale. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=15,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeću građevinu moguće je rekonstruirati u odgovarajućoj namjeni prema ovom planu b. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, u pravilu na zasebnoj građevnoj čestici b. alternativno, ukoliko su jedna ili više pratećih građevina druge namjene funkcionalno kompatibilne glavnoj građevini, mogu se graditi na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-AK2 1. najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa Suc=6, pri čemu namjene pojedinih Suc trebaju biti međusobno kompatibilne 2. Stambeni sadržaji: a. novi stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni b. postojeći stambeni sadržaj smješteni unutar GpIn pZ “pušćine-Gornji Kuršanec” dugoročno se trebaju ukloniti, rekonstruirati ili adaptirati u namjene sukladne ovom pravilu provedbe, a do tada se rekonstrukcija postojećih stambenih građevina može vršiti prema uvjetima za glavnu građevinu H=7,0 m; Huk=10,0 m, E=4/ po+p+1K+pk; kig=0,4; kis=1,0; za pomoćnu građevinu H=3,5 m; Huk=5,0 m; E=1/p, a prateće građevine druge namjene nisu dozvoljene. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “cestovni promet”. 4. OIE - komercijalna sunčana elektrana unutar Gpn a. unutar građevinskog područja naselja (Gpn) i ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana ne može biti glavna građevina b. unutar građevinskog područja naselja (Gpn) i ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina uz drugu glavnu građevinu gospodarske namjene, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici.

5. OIE - komercijalna sunčana elektrana unutar GpIn a. unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) i ovog pravila provedbe, Stranica 282 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. komercijalna sunčana elektrana može biti glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz uvjet da ukupna površina koju jedna ili više takvih elektrana mogu zauzeti unutar pojedinog GpIn, ne smije prijeći 30% ukupne površine pripadajućeg GpIn b. unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) i ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina uz drugu glavnu građevinu gospodarske namjene, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici. 6. OIE - ostali tipovi elektrana a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. bioplinsko postrojenje i elektrane na druge vrste obnovljivih izvora koji koriste biomasu, uključujući kogeneraciju, mogu se unutar ovog pravila provedbe graditi za vlastite potrebe i/ili u komercijalnu svrhu prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično)

udaljene najmanje 500,0 m c. unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) i ovog pravila provedbe, geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina mogu se u graditi u komercijalnu svrhu, prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su građevine od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) udaljene najmanje 300,0 m. d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj vjetroelektrana niti elektrana koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda. 7. OIE - skladištenje energije a. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 8. OIE - povezivanje, odnosno priključenje na elektroenergetsku mrežu a. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu b. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.

članak 45.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-FA 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. arhitektonski kompleks za uzgoj životinja - farma b. građevna čestice određuje se kao područje pripadajućeg pravila provedbe, a iz tehničkih razloga može biti do 5% manja c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina u funkciji farme i kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “namjena prostora” b. ukoliko je tehnički izvedivo, moguća je rekonstrukcija u svrhu prenamjene za uzgoj druge vrste životinja. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu c. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije pristupne prometne površine d. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m e. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,4. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/ p+1K+pk. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za samostojeći antenski stup EKI Huk=15,0 m b. za silose Huk=12,0 m 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 283 c. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. sve površine za parkiranje se obavezno smješta unutar vlastite građevne čestice kao pomoćni sadržaj glavnoj građevini c. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 d. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela e. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m f. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća građevina rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, na zasebnoj građevnoj čestici ili alternativno na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-FA 1. Kapacitet farme tovne peradi u odnosu na udaljenost od građevinskog područja naselja i drugih elemenata u prostoru utvrđuje se: a. za kapacitet od 5.000 kom do 18.000 kom - najmanje 70,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično); najmanje 30,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 15,0 m od ceste regionalnog značaja (ž) b. za kapacitet iznad 18.000 kom do 25.000 kom - najmanje 100,0 m od granice građevinskog područja naselja (Gpn) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) turističke namjene; najmanje 50,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 20,0 m od ceste regionalnog značaja (ž) c. za kapacitet iznad 25.000 kom - najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (Gpn) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) turističke namjene; najmanje 100,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 50,0 m od ceste regionalnog značaja (ž). 2. Kapacitet farme za ostale uzgojne vrste, osim tovne peradi, u odnosu na udaljenost od građevinskog područja naselja i drugih elemenata u prostoru utvrđuje se: a. za kapacitet od do 10 uG - najmanje 12,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) b. za kapacitet iznad 10 uG do 60 uG - najmanje 50,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično)

c. za kapacitet iznad 60 uG do 100 uG - najmanje 70,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično); najmanje 20,0 m od ceste državnog značaja (D) d. za kapacitet iznad 100 uG do 250 uG - najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (Gpn) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) turističke namjene; najmanje 50,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 20,0 m od ceste regionalnog značaja (ž) e. za kapacitet iznad 250 uG - najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (Gpn) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) turističke namjene; najmanje 100,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 50,0 m od ceste regionalnog značaja (ž). 3. najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa Suc=6, pri čemu Stranica 284 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. namjene pojedinih Suc trebaju biti međusobno kompatibilne. 4. unutar pojedine građevne čestice moguće je urediti najviše 2 stana za vlasnika/zaposlenika/održavatelja farme, pri čemu je obavezna provjera utjecaja stambenog sadržaja u odnosu na posebne veterinarske propise uzgoja životinja. 5. Turistički smještajni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 6. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “cestovni promet”.

7. OIE - elektrane a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. unutar ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana ne može biti glavna građevina c. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici d. bioplinsko postrojenje i elektrane na druge vrste obnovljivih izvora koji koriste biomasu, uključujući kogeneraciju, mogu se unutar ovog pravila provedbe graditi za vlastite potrebe i/ili u komercijalnu svrhu prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su od najbližeg stambenog prostora, izuzev stanova smještenih unutar istog GpIn, te od najbliže odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično), udaljene najmanje 500,0 m e. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj geotermalnih i hibridnih elektrana koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, vjetroelektrana, niti elektrana koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda f. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici.

g. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu h. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu. članak 46.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-FA/OG 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. pravilo provedbe specifično se određuje za postojeće odlagalište pilećeg gnoja b. oblik i veličina građevne čestice identični su pravilu provedbe. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. zgrade i druge građevine za potrebe privremenog odlaganja i zrenja pilećeg gnoja b. druge građevine nisu dozvoljene unutar ovog pravila provedbe. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine se smještaju u vidu arhitektonskog kompleksa. 4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,4. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč).

7. visina i broj etaža građevine a. H=X; Huk=5,0 m, E=1/p. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. X. 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 285 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak ostvaruje se neposredno s dostupne prometne površine koja može biti javna cesta regionalnog ili cesta lokalnog značaja ili preko druge tehnički prihvatljive kolne površine kao što je poljski put, kolni prilaz i slično b. ukoliko je veći broj kolnih priključaka uvjetovan tehnološkim razlogom obavljanja djelatnosti na čestici, njihova pozicija, međusobna udaljenosti i oblikovanje utvrđuju se prema posebnim uvjetima upravitelja odgovarajuće kategorije prometne površine na koji se priključak predviđa c. ukoliko je za obavljanje gospodarske djelatnosti potrebno, moguće je ali nije obavezno, priključenje na javne sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje, u kom slučaju se primjenjuju posebni uvjeti nadležnog javnopravnog tijela i odredbe iz odjeljka “Infrastrukturni sustavi” ovog plana.