Arhiva › 2026. › SGMŽ 6

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 31. ožujka 2026. · KLASA 240-01/250- · URBROJ 2109-06-02-25-1

Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donji Kraljevec – Revizija III – 1/2026

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 457

Članak 3.

Tablica 4: Društvena stabilnost i politika Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura Kriterijštete u% Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna JLP(R)S 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Kriterijštete u% Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna JLP(R)S 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Stranica 458 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Tablica 5: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na Kritična građ. od javnog Kategorija Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 X X X 2 3 4 5 vJEROJATNOST DOGAĐAJA Procjena vjerojatnosti, odnosno frekvencije “najvjerojatnijeg događaja” temelji se na rezultatima tzv. PSA (Probabilistic Safety Assessment) postupka. Općenito, PSA je moguće provesti na tri razine. U NE Krško su provedene i povremeno se ažuriraju prva i druga razina. U okviru prve razine postupka procijenjena je frekvencija oštećenje reaktorske jezgre, i to u iznosu od 4,3 x 10-5 po reaktor-godini. To je u suglasju s rezultatima dobivenim za druge nuklearne elektrane. Oni se kreću u rasponu od 10-4 do 10-7, pri čemu se najčešće navode vrijednosti od oko 5 x 10-5 oštećenja jezgre po reaktorgodini. Rezultati druge razine PSA postupaka za NE Krško ukazuju na to da je u slučaju oštećenja jezgre najvjerojatniji slijed događaja upravo onakav kakav je pretpostavljen u “najvjerojatnijem događaju”. To podrazumijeva ispuštanje radioaktivnih tvari iz jezgre u primarni krug, ispuštanje iz primarnog kruga u zaštitnu zgradu, zadržavanje radioaktivnih tvari u zaštitnoj zgradi određeno vrijeme i na kraju kontrolirano (filtrirano) ispuštanje u okoliš. Sumarna frekvencija za kontrolirane ispuste iz zaštitne zgrade NE Krško u okoliš procijenjena je na 3,0 x 10-5 po reaktor-godini.

Članak 3.

Ukoliko se pretpostavi da će NE Krško biti u pogonu još 25 godina (dakle do 2043. godine), proizlazi da vjerojatnost da tijekom preostalog pogonskog vijeka dođe do takvih ispusta iznosi 7,5 x 10-4, odnosno manje od jedan promil. Tablica 6: Vjerojatnost/frekvencija vjerojatnost/frekvencija jerojatnost KategorijaKvalitativnov Frekvencija Događaj s najgorim mogućim posljedicama “Događaj s najgorim mogućim posljedicama” odvija se identično kao “najvjerojatniji događaj”, uz jednu bitnu razliku: u ovom slučaju ispuštanje iz zaštitne zgrade u okoliš nije kontrolirano, odnosno ne odvija se kroz filtre. Zbog toga u okoliš dospijevaju znatno veće količine radioaktivnih tvari. I u ovom slučaju nesreća započinje pojavom vremenskih uvjeta koji na području Slovenije i u susjednim državama uzrokuju formiranje debele ledene kore na tlu. Zbog oštećenja na sustavu za prijenos i distribuciju električne energije NE Krško ostaje bez vanjskih izvora napajanja, a zbog problema koje ledena kora uzrokuje na samom postrojenju i bez vlastitih izvora napajanja. To dovodi do pregrijavanja i oštećenja reaktorske jezgre, ispuštanja radioaktivnosti iz jezgre u primarni krug, a potom i do ispuštanja iz primarnog kruga u zaštitnu zgradu elektrane. Deset sati nakon oštećenja jezgre započinje ispuštanje radioaktivnih tvari iz zaštitne zgrade u okoliš. Ispuštanje se ne odvija kroz filtre, pa tijekom 5 sati u okoliš dospijeva svih 6,2 x 1018 Bq sadržanih u atmosferi zaštitne zgrade. Zbog toga što ne prolazi kroz filtre, ispust u “događaju s najgorim mogućim posljedicama” sadrži 100 puta više joda i 1000 puta više ostalih aerosola od ispusta u “najvjerojatnijem događaju”. Količine ispuštenih plemenitih plinova su u oba slučaja jednake, jer filtri na njih nemaju utjecaja.

Članak 3.

Slika 4: Područja na kojima se provodi evakuacija ili zaklanjanje /u ovom scenariju!/ Slika 5: Područja na kojima se primjenjuje profilaksa stabilnim jodom ODABRANO Iznimno 1 događaj u 100 1 <1% X mala godina i rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1-5% do 100 godina 1 događaj u 2-20 3 Umjerena 5-50% godina 51- 1 događaj u 1-2 4 Velika 98% godine Iznimno 1 događaj 5 >98% velika godišnje i češće 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 459 POSLJEDICE Život i zdravlje ljudi Čak i bez primjene zaštitnih mjera doze koje bi primilo stanovništvo nisu takve da bi prouzročile pojavu ranih (determinističkih) učinaka ionizirajućeg zračenja. S obzirom na to da je scenarijem predviđeno poduzimanje širokog spektra hitnih, ranih i dugoročnih zaštitnih mjera, doze koje će primiti stanovništvo biti će znatno manje od projiciranih. Zbog toga ne treba očekivati niti zakašnjele (stohastičke) učinke koje bi bilo moguće detektirati i sa sigurnošću pripisati posljedicama izlaganja zračenju. To vrijedi i za karcinom štitnjače. S duge strane, predviđa se da će evakuacija i preseljenje stanovništva uzrokovati nekoliko desetaka smrtnih slučajeva koji nisu izravno povezani s ionizirajućim zračenjem. Većinu stradalih će sačinjavati starije i bolesne osobe, a uzrok stradavanja će biti stres prouzročen evakuacijom ili preseljenjem te nemogućnost dobivanja odgovarajuće medicinske skrbi. Manjinu će predstavljati osobe stradale u prometu tijekom samoevakuacije. U kasnijim fazama nesreće doći će do porasta pritiska na zdravstveni sustav zbog potrebe dugoročnog medicinskog praćenja znatnije ozračenih osoba te zbog zabrinutosti stanovništva za zdravlje uzrokovane nepovjerenjem, dezinformacijama i sl. Posljedice “događaja s najgorim mogućim posljedicama” može se iskazati putem pre-definiranih matrica. Posljedice po život i zdravlje ljudi su ocijenjene “katastrofalnim”, jer se uz gubitak nekoliko desetaka života predviđa evakuacija i preseljenje nekoliko desetaka tisuća te zaklanjanje nekoliko stotina tisuća ljudi.

Članak 3.

Tablica 7: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kriterij% Kategorija Posljedice ODABRANO osoba JLP(R)S 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> X Gospodarstvo U ovom se scenariju primjenjuje mnogobrojne mjere zaštite, a svaka od njih stvara određene troškove. U ukupnim troškovima poduzimanja mjera zaštite dominantni će biti oni vezani uz preseljenje stanovništva, dekontaminaciju objekata i okoliša te uz poljoprivredu. Troškovi preseljenja i kompenzacije isplaćene preseljenom stanovništvu procjenjuju se na nekoliko desetaka milijardi kuna. Troškovi dekontaminacije objekata i okoliša se procjenjuju na dodatnih desetak milijardi kuna. Dekontaminacija je nužna kako bi se barem dijelu preseljenog stanovništva omogućilo povratak. U poljoprivredi se predviđa provedba čitavog niza mjera u cilju zadržavanja koncentracija radionuklida u prehrambenim proizvodima ispod najviših dopuštenih vrijednosti. Kada je u pitanju ratarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo, na površini od desetak tisuća km2 biti će nužno zabraniti konzumaciju i distribuciju svih proizvoda koje se uzgaja na otvorenom prostoru. Na tom području će također biti potrebno provoditi razne mjere smanjenja kontaminacije tla, da bi se nakon nekoliko godina moglo ponovo započeti s proizvodnjom. Nesreća će, dakle, dovesti do gubitka ukupne višegodišnje ratarske, voćarske i vinogradarske proizvodnje na najvećem dijelu područja zahvaćenog radioaktivnim oblakom, kao i do potrebe zbrinjavanja kontaminiranih proizvoda. Kada je riječ o stočarstvu, nužne mjere uključuju:

Članak 3.

• eutanaziranje visoko kontaminirane stoke i zbrinjavanje ostataka, • držanje stoke u zatvorenim prostorima i do nekoliko godina, • osiguranje zamjenske stočne hrane iz uvoza, • košnju i zbrinjavanje kontaminirane trave za terenima za ispašu, • uvođenje radiološke kontrole prije klanja stoke i • uvođenje radiološke kontrole prehrambenih proizvoda. Ukupni troškovi poduzimanja mjera zaštite u poljoprivredi procjenjuju se na nekoliko desetaka milijardi kuna. Najveće pojedinačne stavke su višegodišnji gubitak ratarske, voćarske i vinogradarske proizvodnje, troškovi mjera za smanjenje razine kontaminacije poljoprivrednih površina i troškovi zbrinjavanja kontaminiranog materijala. Značajna stavka su i troškovi radioloških mjerenja. Ostale ekonomske gubitke sačinjavaju
(1) gubitci uzrokovani drastičnim padom potražnje za hrvatskim proizvodima (poljoprivrednim i drugim) i (2) gubitci u turizmu. Jedni i drugi su vezani uz narušavanje reputacije, odnosno uz stvaranje loše slike o Hrvatskoj. Prva podskupina predstavlja gubitke zbog potpunog sloma izvoza te zbog značajnog smanjenja plasmana hrvatskih proizvoda (poljoprivrednih i drugih) na domaćem tržištu. Na međunarodnim tržištima se predviđa uvođenje dugoročnih zabrana za hrvatske proizvode, a na domaćim okretanje potrošača proizvodima iz uvoza. Gubitci iz ove podskupine se procjenjuju na milijarde eura. Druga podskupina predstavlja najveću pojedinačnu stavku među svim financijskim posljedicama nesreće. Zbog spominjanja Hrvatske u kontekstu nuklearne nesreće stvara se loša slika, pa najveći dio potencijalnih gostiju zbog brige za zdravlje odabire neku drugu destinaciju. Predviđa se da bi štetni utjecaji u turizmu potrajali godinama i da bi gubici premašili iznos od stotinu milijardi kuna. I u slučaju “događaja s najgorim mogućim posljedicama” valja upozoriti na posebnu kategoriju ekonomskih gubitaka, vezanu uz suvlasništvo HEP-a u NE Krško. Tu se ubrajaju (1) gubitci zbog smanjenja vlastitih proizvodnih kapaciteta i (2) gubici zbog odgovornosti za počinjenu štetu. Gubici pod (1) proizlaze iz potrebe nadomještanja električne energije koja bi bila proizvedena u NE Krško energijom iz drugih (za HEP skupljih) izvora. Ti gubici su identični kao u slučaju “najvjerojatnijeg događaja” i procjenjuju se na nekoliko milijardi kuna. Gubici pod (2), koji proizlaze iz činjenice da su u slučaju nuklearne nesreće osiguranjem pokrivene samo štete do određenog iznosa, znatno su veći nego za “najvjerojatniji događaj”. U “događaju s najgorim mogućim posljedicama” se gubici zbog odgovornosti za štetu procjenjuju takvima da bi opstanak HEP-a zasigurno bio doveden u pitanje. Posljedice po gospodarstvo se mogu aproksimirati zbrojem troškova poduzimanja zaštitnih mjera, gubitaka uzrokovanih smanjenjem potražnje za hrvatskim proizvodima i gubitaka u turizmu (milijarde eura). Nesumnjivo je da su posljedice po gospodarstvo “katastrofalne”, te da to vrijedi i bez uračunavanja šteta vezanih uz suvlasništvo HEP-a u NE Krško.

Stranica 460

Članak 3.

Stranica 460 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Tablica 8: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kriterij-štete Kategorija Posljedice u% proračuna ODABRANO JLP(R)S 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X Društvena stabilnost i politika S obzirom na to da vidljive promjene u biljnom ili životinjskom svijetu nisu uočene čak niti u Černobilskoj nesreći, takve se promjene ne predviđaju niti u “događaju s najgorim mogućim posljedicama”. No, za očekivati je da bi na područjima s visokim razinama kontaminacije bilo nužno uvesti ograničenja u korištenju ili im privremeno ili trajno promijeniti namjenu. Primjer je gubitak terena za sport i rekreaciju, što može bitno utjecati na kvalitetu života. Ovakve utjecaje je vrlo teško kvantificirati. Provedba mjera zaštite, smanjenje prihoda kao i sam život na kontaminiranom području nesumnjivo uzrokuju značajne psihološke, socijalne i političke utjecaje. Oni su u ovom slučaju bitno izraženiji od onih za “najvjerojatniji događaj”. Primjer su strah, zabrinutost, stigmatizacija stanovništva sa zahvaćenih područja, pad povjerenja u državne institucije i porast stope siromaštva (zbog pada prihoda i porasta cijena, među ostalim hrane). Pretpostavlja se da bi “događaj s najgorim mogućim posljedicama “dodatno ubrzao iseljavanje iz Hrvatske i uzrokovao povlačenje stranog kapitala, što bi predstavljalo težak udarac za dohodovnu stranu držanog proračuna. Kada je u pitanju društvena sigurnost i politika, u “događaju s najgorim mogućim posljedicama” neće doći do oštećenja kritične infrastrukture niti do izravnih šteta ili gubitaka na građevinama od javnog društvenog značaja.

Članak 3.

Do prestanka rada kritične infrastrukture će doći na visoko kontaminiranim područjima s kojih je stanovništvo preseljeno. Dakle, prestanci u radu kritične infrastrukture dulji od 10 dana će se sasvim sigurno dogoditi, ali na područjima na kojima neće biti potencijalnih korisnika te infrastrukture. Zbog svega navedenog, posljedice “neznatne”. Tablica 9: Društvena stabilnost i politika Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura Kriterij-štete Kategorija Posljedice u% proračuna ODABRANO JLP(R)S 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 Kategorija Posljedice Kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Kriterij-štete Kategorija Posljedice u% proračuna ODABRANO JLP(R)S 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 10: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na građ. Kritična Kategorija Ukupno od javnog infrastruktura društvenog značaja 1 2 3 4 5 X X X vJEROJATNOST DOGAĐAJA I u ovom slučaju se procjena vjerojatnosti, odnosno frekvencije, temelji na rezultatima PSA postupka provedenog za NE Krško. Frekvencija “događaja s najgorim mogućim posljedicama” aproksimira se sumarnom frekvencijom velikih (nekontroliranih) ispusta iz NE Krško, do kakvih bi moglo doći nakon oštećenja reaktorske jezgre. Do takvih ispusta može doći zbog gubitka izolacijske funkcije zaštitne zgrade ili u slučaju njenog zaobilaska.

Članak 3.

Prema rezultatima druge razine PSA postupka, sumarna frekvencija za velike ispuste iz NE Krško iznosi 1,84 x 10-6 po reaktor-godini. Ako se taj iznos usvoji za frekvenciju “događaja s najgorim mogućim posljedicama”, proizlazi da je ona dvadesetak puta manja od frekvencije “najvjerojatnijeg događaja”, te da u matrici nesumnjivo ulazi u kategoriju “iznimno male”. Vjerojatnost da se “događaj s najgorim mogućim posljedicama” pojavi u preostalom životnom vijeku NE Krško (dakle do 2043. godine) iznosi 4,6 x 10-5, odnosno oko 1/20.000. Tablica 11: Vjerojatnost/frekvencija vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija ODABRANO <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1-5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5-50% 1 događaj u 2-20 godina 51-98% 1 događaj u 1-2 godine 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 461 5 Katastrofalne Iznimno velika Nepouzdanost rezultata procjene rizika Za detaljnije spoznaje o ovoj složenoj tematici potrebno je proučiti: - sadržaje iz Procjene rizika RH (scenariji iz 2019.) - Procjenu nuklearne i radiološke opasnosti za RH (2018.) - Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, te - Strategiju radiološke i nuklearne sigurnosti, - i druga dokumenta na web Ravnateljstva CZ RH. Ključno za Općinu Donji Kraljevec - EPD planska zona = do 100 km, obuhvaća i Općinu Donji Kraljevec, od NE Krško (Slovenija, ranija slika) - ICPD planska zona = 100 - 300 km, obuhvaća i Općinu Donji Kraljevec, od NE Pakš (Mađarska, ranija slika) Zona EPD (Extended Planning Distance, - Proširena planska udaljenost) podrazumijeva primjenu sljedećih mjera zaštite nakon proglašenja opće opasnosti:

Članak 3.

a) upute za smanjenje unosa radioaktivnosti prehranom, b) nadzor brzine doze od depozicije sa svrhom utvrđivanja lokalnih kontaminacija (hot spots) koja mogu prouzročiti potrebu za evakuacijom unutar jednog dana >98% 1 događaj godišnje i češće odnosno potrebu za preseljenjem unutar tjedan do mjesec dana. Zona ICPD (Ingestion and Commodities Planning Distance - Planska udaljenost za ograničenje konzumacije prehrambenih proizvoda) podrazumijeva primjenu sljedećih mjera zaštite nakon proglašenja opće opasnosti: a) zaštita ispaše i druge stočne hrane, b) zaštita zaliha pitke vode, c) ograničenje konzumacije lokalnih prehrambenih proizvoda, d) prestanak distribucije proizvoda i robe sve dok se ne provedu odgovarajuće radiološke procjene. Navedeni scenariji i dokumenta, a osobito akt Vlade RH iz 2/2022. - Plan pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na radiološki ili nuklearni izvanredni događaja, daju obavezu obrade u Planu djelovanja CZ Općine Donji Kraljevec (separat Plana). 5.6. Matrice rizika NAZIv SCENARIJA: Radiološke i nuklearne nesreće Stranica 462 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. 5.7. Karte rizika a) Najvjerojatniji neželjeni događaj b) Događaj s najgorim mogućim posljedicama Međimurska županija svojom Procjenom rizika (11/22.) NIJE procjenjivala ovaj rizik! Scenarij IX. Požari otvorenog tipa u području Općine Donji Kraljevec 1. Naziv scenarija, rizik Rizik požara otvorenog tipa (otvorenih područja šuma, poljoprivrednih površina i sl.) naglašen je za područje primorskog dijela Republike Hrvatske, sa vrlo visokim rizikom u središnjem dijelu (Dalmacija). No uslijed učestalih klimatskih ekstrema, osobito suša koje su sve intenzivnije i vremenski duže traju, rizik je značajan i u pojedinim dijelovima unutrašnjosti Hrvatske. Obzirom da je problematika požara (te i onih otvorenog tipa) cjelovito obrađena u Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Donji Kraljevec i Plana zaštite od požara Općine, a u ovoj reviziji III Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine, u želji da izbjegnemo preklapanja Procjena (vatrogasne i CZ), težište je na informativnom pristupu, radi spoznaja značaja ovog rizika za sustav CZ.

Članak 3.

Obzirom na geografski položaj i površine pod šumama, poljoprivrednim i drugim raslinjem, kao i periode dugotrajnih suša, područje Općine Donji Kraljevec ima određeni potencijal ugroze požarima otvorenog tipa. Požari raslinja stvaraju znatne izravne i neizravne štete, a njihovo gašenje ponekad iziskuje angažiranje velikog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala sustava zaštite i spašavanja. Tablični prikaz opisa scenarija Naziv scenarija: Požari otvorenog tipa u području Općine Donji Kraljevec 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 463 Grupa rizika: Požar Rizik: Požari otvorenog tipa Radna skupina: Radna skupina Općine određena Odlukom općinskog načelnika Opis scenarija: Opisan u tablici i nastavku; Težišno događaj s najgorim mogućim posljedicama Uvod Osim što šuma i sva ostala zemljišta obrasla vegetacijom imaju gospodarsku važnost kao izvori sirovina, poljoprivredna zemljišta za proizvodnju hrane, navedeni prostori predstavljaju i dobra od općeg interesa koja iziskuju posebnu zaštitu. Osnovne općekorisne funkcije šuma i ostalog raslinja su: zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim, plodnost tla, klimu, pročišćavanje atmosfere, zaštita, očuvanje i unaprjeđenje okoliša, izgleda i ljepote krajolika, te stvaranje uvjeta za život, rad, odmor, liječenje, oporavak, turizam i lovstvo. Stoga požari živog i mrtvog goriva na otvorenom prostoru na površinama šumskog, poljoprivrednog i ostalog neobrađenog i zapuštenog zemljišta generiraju velike poremećaje cijelog ekosustava i teško nadoknadive gospodarske štete, velike troškove obnove i druge posredne i neposredne gubitke. Potrebno je navesti da takvi požari kontaminiraju zrak na užem prostoru, ali i uzrokuju dugoročne štete emisijom ugljičnog dioksida.

Članak 3.

Osim toga požari raslinja mogu trajati relativno duže vrijeme (više dana ili tjedana) uslijed nepovoljnih meteoroloških uvjeta, a osobito je zahtjevno gašenje na teško pristupačnim područjima gdje ne postoji razvijena infrastruktura (prometnice, vodovod, mogućnost komunikacije između interventnih snaga). Požari raslinja i ostalog mrtvog goriva na otvorenom prostoru (sva goriva tvar iznad mineralnog dijela tla) su prirodna pojava koja će pojavljivati i u budućnosti, bez obzira na širinu i intenzitet poduzetih mjera. Gašenje takvih požara podrazumijeva angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala sustava zaštite i spašavanja, ponekad iz više općina i gradova, pa čak i Županije. Požari raslinja, osim svega navedenog, mogu imati utjecaj na percepciju globalne sigurnosti zemlje tijekom turističke sezone u ovom području. Za izračun određenih parametara u ovoj procjeni rizika, korišteni su izvori tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite od požara - Ministarstva unutarnjih poslova, koje ima zakonsku obvezu vođenja statističkih podataka o požarima. Korišteni su podaci iz važeće Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Donji Kraljevec. Požari na otvorenom prostoru Općine odnose se uglavnom na požare izazvane nekontroliranim ili nedovoljno kontroliranim spaljivanjem korova na poljoprivrednim površinama. Požari otvorenog prostora su u pravilu sa ograničenom materijalnom štetom. 2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i X brane, prijenos, skladištenje, transport)

Članak 3.

komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet na unutarnjim vodama) zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vode) hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć i dr.) X nacionalni spomenici i vrijednosti 3. Kontekst Zaštita od požara uređena je Zakonom o zaštiti od požara (“Narodne novine” broj 92/10 i 114/22) i predstavlja sustav koji se sastoji od planiranja, propisivanja i provođenja kao i financiranja mjera zaštite od požara, te ustrojavanja subjekata koji provode zaštitu od požara. Subjekti su osim fizičkih i pravnih osoba propisanih zakonom i pravne osobe i udruge koje obavljaju vatrogasnu djelatnost, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Županija donosi Plan zaštite od požara za svoje područje na temelju procjene ugroženosti od požara. Procjena ugroženosti i Plan zaštite od požara županije temelje se na procjenama ugroženosti i planovima zaštite od požara gradova i općina na području županije. Planom zaštite od požara općine i gradovi definiraju subjekte odgovorne za provođenje vatrogasne djelatnosti.

Članak 3.

Sukladno članku 13. stavak 8. Zakona o zaštiti od požara, predstavničko tijelo županije jednom godišnje razmatra izvješće o stanju zaštite od požara na svom području i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara županije. Vatrogasna djelatnost uređena je Zakonom o vatrogastvu (“Narodne novine” broj 125/19 i 114/22). U članku 1. navedenog Zakona stoji: Vatrogasna djelatnost je sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i tehnološkom eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama, a provodi se na kopnu, moru, jezerima i rijekama. Vatrogasna zajednica Općine Donji Kraljevec svake godine donosi Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara, na osnovu takvog Plana VZ Međimurske županije i Republike Hrvatske. Na području Općine Donji Kraljevec djeluje: • Vatrogasna zajednica Općine Donji Kraljevec, sa šest dobrovoljnih vatrogasnih društava: Palinovec, Donji Hrašćan, Hodošan, Sveti Juraj u Trnju, Donji Pustakovec i Donji Kraljevec. • JVP Grada Čakovca • Vatrogasna zajednica Međimurske županije Stranica 464 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Pregled broja požarnih intervencija na području MŽ za deset godina Podaci pokazuju da je od ukupnog broja intervencija na požarima, najviše bilo intervencija na požarima otvorenog prostora – 2.413 intervencija, odnosno 72,35% svih intervencija.

Članak 3.

Požari na otvorenom prostoru se uglavnom odnose na požare izazvane nekontroliranim spaljivanjem korova na poljoprivrednim površinama. 4. Uzrok Statistički podaci Ministarstva unutarnjih poslova te Vatrogasne zajednice Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec u pogledu požara raslinja, između ostalog, promatraju dvije osnovne kategorije: uzroke požara i načine izazivanja požara. Promatrajući te dvije kategorije može se konstatirati da je nastanak požara raslinja uglavnom povezan s ljudskom djelatnošću. Najčešći način izazivanja je nemar ili poradi paljenja korova i bio-otpada, radova u šumi, nepažnji sa ložištima za roštilje, neugašenoj vatri, dječje igre i zapuštenih neuređenih deponija organskog i anorganskog otpada. Prisutno je i namjerno paljenje poradi pretvorbe zemljišta u građevinsko, tradicija obnove pašnjaka paljenjem suhe trave, a u manjoj mjeri i piromanija, osveta, krivolov i terorističko djelovanje. Najčešći uzroci požara su otvoreni plamen, a nešto manji postotak požara je uzrokovan pražnjenjem atmosferskog elektriciteta ili toplinom koja nastaje trenjem (ispadanje užarenih kočionih obloga). Prema mjestu nastanka na jedan šumski požar nastao u državnim šumama, nastaje jedan požar na zapuštenim poljoprivrednim površinama i u privatnim šumama. Posljednjih nekoliko godina oko 40% dojava požara stiglo je od radnika Hrvatskih šuma, 45% od građana, 10% od vatrogasaca i 5% od policije. Prema vlasničkoj strukturi, šume u državnom vlasništvu su zastupljene sa 3: 1 u odnosu na površine šuma u privatnom vlasništvu. Međutim, udio državnih šuma u ukupnoj opožarenoj površini u odnosu na šume privatnih šumo-posjednika je skoro 1:1 što je posljedica nedovoljne brige šumovlasnika i neprovođenja potrebnih mjera zaštite u smislu izgradnje protupožarnih prosjeka, čuvanja šume i provođenja uzgojnih mjera u funkciji zaštite od požara.

Članak 3.

Općekorisne funkcije šuma Sva zemljišta obrasla vegetacijom imaju gospodarsku važnost kao i cijeli niz općekorisnih funkcija bitnih za život. Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma koje „proizvode život“ uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja. Osnovne općekorisne funkcije šuma su: • postojanje biološkoga kapitala velike vrijednosti, • zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije vodom i vjetrom, • uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te zaštita od bujica i poplava, • pozitivan utjecaj na vodni režim podzemnih i nadzemnih voda, • pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom, • utjecaj na plodnost tla i ljepotu krajobraza, • pozitivan utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost, • pročišćavanje atmosfere i ublažavanje učinka »staklenika« vezivanjem ugljičnog dioksida i obogaćivanje okoliša kisikom, • gospodarski značaj u smislu izvora sirovina, eksploatacije drveta, prerade drveta, zapošljavanja ljudi i razvoja ekološkog, lovnog i seoskoga turizma, • zaštita, očuvanje i unaprjeđenje okoliša, estetike i ljepote krajolika, • očuvanje genofonda šumskoga drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze, • očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza, • podržavanje opće i posebne zaštite prirode osnivanjem nacionalnih parkova i parkova prirode, • stvaranje povoljnijih uvjeta za život, rad, odmor, liječenje, oporavak, turizam i lovstvo.

Članak 3.

Šume su utvrđene kao resurs od značaja za RH a šumarska djelatnost se provodi u skladu sa Zakonom o šumama (NN 68/18.115/18, 98/19 i 32/20). Na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o. – Šumarija Čakovec, G.j. Donje Međimurje - privatne šume. Poljoprivredna zemljišta Poljoprivredna zemljišta su značajna za proizvodnju hrane te navedeni prostori predstavljaju dobra od općeg interesa, koja iziskuju posebnu zaštitu. Prema podacima iz Statističkog ljetopisa, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj je 2.695.037 ha, a od toga je u vlasništvu države 890.214 ha ili 33%. U privatnom vlasništvu je 1.804.823 ha ili 67%. Gledano s aspekta zaštite od požara poljoprivrednih zemljišta, također dolaze do izražaja određene specifičnosti: • ugroženost poljoprivrednih kultura od požara osobito je naglašena tijekom sušnih razdoblja (polja žitarica i uljarica, maslinici, vinogradi), a pojedine kulture ugrožene su u posljednjim fazama dozrijevanja, • znatne izravne i neizravne materijalne štete, zastoji u proizvodnji, potreba sanacije tla, • tereni su relativno teško pristupačni za vatrogasnu tehniku, • potrebno je poduzimanje prevencijskih mjera u fazama dozrijevanja (nadzor prostora, prosjeci uz prometnice i pružne pravce, informiranje i edukacija stanovništva), • znatne površine zemljišta koje su nekada bile obrađene sada se više ne održavaju te su gusto obrasla i povećavaju požarnu ugroženost. Poljoprivredne, šumske i druge površine Općine 31. ožujka 2026.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 465 Općina je izrazito poljoprivredno područje, sa ukupno poljoprivrednim površinama od 2.137, 39 ha. Površine su još uvijek usitnjene a proizvodnja ekstenzivna. Iz PPU Općine Klimatski aspekti Pod klimom (podnebljem) se podrazumijeva ukupnost meteoroloških čimbenika i pojava koji opisuju srednje (prosječno) stanje atmosfere na određenom mjestu i u određenom višegodišnjem razdoblju. Za potrebe učinkovitog planiranja i prevencije u zaštiti šuma od požara nedovoljan je prikaz općih, makroklimatskih zona kakvim se u većini slučajeva raspolaže. Takovi prikazi su dobri kao početak izrade specijaliziranih karata (mikroklimatskih, sezonskih klimatskih karata pojedinih godišnjih doba, pojedinih meteoroloških elemenata i sl.) koje bi, preklapajući se, davale veću ili manju ugroženost pojedinog područja u manjim vremenskim razdobljima. Dakako, detaljno poznavanje klime bitno je za preventivno planiranje i nakon šumskih požara, posebice kad se radi o obnovi biljnog pokrova na opožarenom području i očuvanju plodnog tla. Na području Hrvatske dominantna su četiri tipa klime, ali zato dvadesetak različitih klimatskih podvarijanti (ovisno o metodi). Do velikih promašaja u planiranju može doći zbog neuvažavanja posebitosti pojedinih klimatskih podvarijanti. Iako požari otvorenog prostora ovise o nizu čimbenika kao što su vegetacijski, geološki, geomorfološki i pedološki ipak klimatske prilike, posebice u posljednjih tri desetljeća, imaju još važniju ulogu na njihov nastanak i širenje. Ekstremno visoka temperatura i niska vlažnost zraka (osobito ako je dugotrajno), pokazatelj je vremenskog stanja koje pospješuje isušivanju mrtvog gorivog materijala na tlu, ali i vegetacije općenito, te se tako povećava potencijalna opasnost od požara raslinja u toplom dijelu godine. Nadalje, vrućine koje djeluju u sprezi sa sušnim razdobljima stvaraju povoljne vremenske uvjete za nastanak i širenje požara raslinja.

Članak 3.

Prema raznim klimatskim scenarijima očekuju se intenzivniji, češći i duljeg trajanja valovi vrućine u Europi u drugoj polovici 21. stoljeća. Prostorna razdioba ugroženih područja od toplinskog stresa na području Hrvatske potvrđuje da je jadransko područje najugroženije s obzirom na klimatske promjene kod nas, a u Europi Sredozemlje. Ono se širi od jadranske obale prema unutrašnjosti Hrvatske odnosno od juga prema sjeveru i od istoka prema zapadu u posljednja tri desetljeća. Pokazuje se i znatno povećani broj vrućih dana i broj razdoblja s više od deset uzastopnih vrućih dana posljednjih 30 godina u odnosu na standardno klimatsko razdoblje. Može se zaključiti da će se trend promjena koje se događaju posljednjih nekoliko desetljeća nastaviti i u budućnosti. To znači daljnje povećanje temperaturnih ekstrema i povećanje učestalosti toplinskih valova s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka većom od 30°C na području Hrvatske. Svakako da povećanje srednje sezonske temperature zraka, koje se kod nas ne opaža samo tijekom ljeta, već i u ostalim godišnjim dobima, utječe na raniji početak vegetacije (listanje i cvjetanje) u proljeće i kasniji završetak (žućenje i opadanje lišća). To produljuje vegetacijsko razdoblje pa bi se i o tome trebalo voditi računa prilikom planiranja zaštite šuma od požara. Svako mjesto ima svoj požarni režim koji se može opisati izvedenim veličinama koje su rezultat međudjelovanja vlažnosti/suhoće prirodnog gorivog materijala i klimatskih prilika određenog kraja.

Članak 3.

Jedna od takvih bez dimenzionalnih veličina je ocjena žestine. Ona može biti mjesečna i sezonska, a određuje se kanadskom metodom za procjenu opasnosti od požara raslinja (Canadian Forest Fire Weather Index System, CFFWIS) ili poznatija kao skraćenica FWI (Fire Weather Index). Ocjena žestine u sebi sadrži meteorološke uvjete i stanje vlažnosti mrtvog šumskog gorivog materijala i služi za klimatsko-požarni prikaz prosječnog stanja na nekom području. Općenito se smatra da je potencijalna opasnost od požara raslinja vrlo velika ako je SSR > 7. Prostorna analiza srednjih sezonskih žestina (SSR) posljednja tri desetljeća je pokazala širenje područja s velikom potencijalnom opasnošću od požara raslinja od dalmatinskih otoka i obale prema zaleđu u odnosu na standardno klimatsko razdoblje Jasno je vidljivo da se područja s povećanom potencijalnom opasnost od požara raslinja nezaustavljivo šire. Osim prostorne promjene zapažena je i vremenska promjena. Analiza linearnih trendova pokazuje produljenje požarne sezone na Jadranu od svibnja do listopada zbog klimatskih promjena. Ovi rezultati se uklapaju u širu sliku širenja područja velike ugroženosti od požara raslinja na Sredozemlju i istočnoj Europi u ljetnim mjesecima. Ponovno napominjemo da je konkretna analiza i procjena glede požara otvorenog tipa (otvorenih prostora) za Općinu Donji Kraljevec izvršena u protupožarnim dokumentima! Iz Izvješća o stanju vatrogastva i zaštite od požara u Međimurskoj županiji Stranica 466 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026.

Članak 3.

Najvjerojatniji neželjeni događaj Najvjerojatniji scenarij se u načelu događa svake godine. Tijekom sušnih razdoblja, kao i ljeti na području priobalja (ponekad i na kontinentalnom dijelu) nastaje više istovremenih požara raslinja. Najvjerojatniji scenarij odvija se u priobalnim županijama. Požari mogu mjestimično ugrožavati ljude i imovinu te je moguće kratkotrajno (od nekoliko sati ili jedan do dva dana) premještanje ljudi i imovine na sigurna područja. Takvi požari na jednom području neće trajati dulje vremensko razdoblje, budući da nakon što prođe opasnost od topline i produkata gorenja, život i rad ljudi može se normalno nastaviti. Moguć je nastanak štete na građevinama, pokretninama kao i određeni broj stradalih osoba (lake ozljede/teže ozljede/smrtno stradavanje), što se ne može uvijek izbjeći. Moguć je i kratkotrajni prekid (do par dana) opskrbe energijom, vodom, namirnicama ili zastoji u prometu. Ne očekuje se značajniji efekt na odvijanje turističke sezone, ali mjere oporavka vegetacije su dugoročne. Posljedice za općekorisne funkcije šuma su dugoročne. Život i zdravlje ljudi Podaci o broju stanovnika ugroženih požarom ali i vatrogasaca su na osnovi prikupljenih podataka s intervencija, na godišnjoj osnovi. Moguća su povređivanja, pa i sa smrtnim ishodima. Tablica 1: Posljedica za život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kriterij% Kategorija Posljedice ODABRANO osoba BBŽ 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 X 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo Štete se procjenjuju po svakom događaju – vatrogasnoj intervenciji, te i za požare otvorenog tipa.

Članak 3.

Tablica 2: Posljedice za gospodarstvo Gospodarstvo Kriterij-štete Kategorija Posljedice u% proračuna ODABRANO BBŽ 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Društvena stabilnost i politika Tablica 3: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na građevinama od javnog značaja Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura Kriterijštete u% Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna BBŽ 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Kriterijštete u% Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna BBŽ 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Tablica 4: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na Kritična građ. od javnog Kategorija Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 X X X 2 3 4 5 Događaj s najgorim mogućim posljedicama 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 467 Ovakav scenarij događa se svakih 20-ak godina i može biti događaj s najgorim mogućim posljedicama. Scenarij je slijedeći: Ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura zraka, suša, udari groma) pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju. Gašenje takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak iz cijele zemlje. Snage su razvučene na više požara, ali poradi ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće staviti pod nadzor više dana. Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su iscrpljene. U takvim izvanrednim situacijama je potrebna i međunarodna pomoć, međutim često puta je situacija kritična i u drugim mediteranskim zemljama, pa pomoć izostaje ili je nedostatna. Bitno je naglasiti da kod nepovoljnih meteoroloških uvjeta (jaki vjetar i suša) požare nije moguće staviti pod nadzor zemaljskim i zračnim snagama (više dana ili tjedana), a opožarena površina se povećava. Na nekim požarima moguće je smrtno stradavanje, hrvatskih i/ili stranih državljana. Mjestimični zastoji u cestovnom, željezničkom, zračnom i pomorskom prometu, poremećaj opskrbe energijom, vodom, namirnicama. Mjere oporavka vegetacije i opožarenih prostora su dugoročne. Posljedice za općekorisne funkcije šuma su dugoročne.

Članak 3.

Slika A: Karta indeksa potencijalne opasnosti od požara raslinja u sezoni lipanj-rujan Slika B: Iz Procjene rizika od katastrofa za RH ukupno – rizik požara otvorenog tipa Život i zdravlje ljudi Scenarij glede požara otvorenog tipa u području Općine Donji Kraljevec daje mogućnosti stradavanja pojedinih osoba. Osim direktne ugroženosti tijekom požara isti izaziva i dugoročno pogoršanje životnog standarda na opožarenom području. Tablica 5: Posljedica za život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kriterij% Kategorija Posljedice osoba JLP(R) ODABRANO S 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 X 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo Obzirom na brojnost dešavanja požara otvorenog tipa štete kod najvećih požara u dijelovima područja Općine bile bi značajne. Tablica 6: Posljedice za gospodarstvo Gospodarstvo Kriterij-štete Kategorija Posljedice u% proračuna ODABRANO BBŽ 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 X 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura Državne, županijske i lokalne ceste, elektroenergetska i dalekovodna mreža i TS, komunikacije fiksne i mobilne, objekti prehrane i skladišta hrane, … Opasnosti za stanovništvo: opasnost od stradavanja u požarima i gubicima materijalnih dobara Tablica 7: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na građevinama od javnog značaja Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura Kriterijštete u% Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna BBŽ 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 Stranica 468 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026.

Članak 3.

3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Kriterijštete u% Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna BBŽ 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Tablica 8: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na Kritična građ. od javnog Kategorija Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 X X X 2 3 4 5 Tablica 9: Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Posljedice Kvalitativno vjerojatnost 1 Neznatne Iznimno mala <1% 2 Malene Mala 1-5% 3 Umjerene Umjerena 5-50% 4 Značajne Velika 51-98% 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% vjerojatnost/frekvencija Frekvencija ODABRANO 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 100 godina 1 događaj u 2-20 godina X 1 događaj u 1-2 godine 1 događaj godišnje i češće Podaci, izvori i metode izračuna Činjenična baza za procjenu Baza za procjenu sastojala se od prikupljenih (raspoloživih) informacija o zabilježenim požarima otvorenog tipa u području Općine te utvrđenim štetama i posljedicama istih. Radna grupa je u cijelosti proučila Procjenu ugroženosti od požara i Plan zaštite od požara Općine Donji Kraljevec. Tablica 10: Nepouzdanost rezultata procjene rizika Ne postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se očekuju značajne greške vrlo visoka nepouzdanost 4 visoka nepouzdanost 3 Niska nepouzdanost 2 vrlo niska nepouzdanost 1 Postoji dovoljna X količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno 6. Matrice rizika 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 469 7. Karte rizika a) Najvjerojatniji neželjeni događaj b) Događaj s najgorim mogućim posljedicama Međimurska županija svojom Procjenom rizika (11/22.) NIJE procjenjivala ovaj rizik! Stranica 470 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026.

Članak 3.

Scenarij X. SUŠA na području Općine Donji Kraljevec 1. Naziv scenarija, rizik Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za vodom od opskrbe. Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potražnja uključuje eko-sustave i ljudske aktivnosti. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom razdoblju dok ljetne suše pogoduju širenju šumskih požara. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Općina Donji Kraljevec i Međimurska županija imaju značajne poljoprivredne površine, i periodično je izložena pojavama suše obilježja prirodnih nepogoda, iako postoje dostatne vode za organizaciju navodnjavanja. Tablični opis scenarija Naziv scenarija: Suše u području Općine Donji Kraljevec Grupa rizika: Suša Rizik: Suša Radna skupina: Radna skupina Općine određena Odlukom općinskog načelnika Opis scenarija: Opisan u tablici i nastavku; Težišno događaj s najgorim mogućim posljedicama Uvod Suša je prirodna pojava, prirodna nepogoda koja je primarno vezana uz deficit oborine kroz dulje vremensko razdoblje u odnosu na prosječne oborinske prilike na određenom području. Sušu definira i povećana temperatura zraka u odnosu na prosječne temperaturne prilike na određenom području. Ona predstavlja kompleksan proces koji uključuje različite faktore za određivanje rizika i osjetljivosti na sušu. U usporedbi s drugim prirodnim nepogodama, na primjer poplavama, suša se relativno sporo razvija, dugo traje, i teško je odrediti njezin vremenski početak i kraj. Stoga i ne postoji univerzalna definicija suše. Posljedice suše ogledaju se gotovo u svim aspektima života kod ljudi, biljaka i životinja. Manjak oborine se može pojaviti tijekom tjedana, mjeseci ili godina što može imati za posljedicu smanjenje površinskih i podzemnih zaliha vode, odnosno smanjenje protoka vode u vodotocima te razine vode u jezerima i u podzemlju, uzrokujući hidrološku sušu.

Članak 3.

Pored hidrološke suše i kratkoročni manjak oborine u vegetacijskom razdoblju može uzrokovati nedostatak vode u tlu (zasušenje) koja je potrebna za razvoj biljnih kultura te biljke zaostaju u rastu i razvoju što se u konačnici odražava smanjenjem prinosa i nestabilnošću biljne proizvodnje. Osim nedostatka oborine, kad dođe do povećanja temperature zraka (zatopljenje) kod biljke se javlja povećana potreba biljke za vodom. Pojava suše (zasušenje i zatopljenje) u biljnoj proizvodnji naziva se agronomska suša. Agronomska suša se može pojaviti u sva četiri godišnja doba i imati posljedice na opskrbu biljke vodom. Kada je zima bez oborine (kiša, snijeg ili pojava suhog snijega), ne stvara se zaliha vode u tlu. U vrijeme suhog proljeća i uz pojavu vjetrova isušuje se površinski sloj tla, te jare kulture ne mogu pravodobno i kvalitetno nicati. Tijekom jeseni, nedovoljno oborina usporava razvoj ozimih kultura. Kada suša nepovoljno utječe na raspoložive zalihe vode i posljedično na opskrbu vodom radi zadovoljavanja ljudskih i gospodarskih i kulturnih potreba, tada je riječ o socijalnoekonomskoj suši. Opažene klimatske promjene upućuju na osušenje u Sredozemlju, kojemu pripada i dio Hrvatske, osobito u ljetnim mjesecima. Osim smanjenja oborine prisutno je i povećanje temperature zraka koje doprinosi negativnom učinku suše. Nadalje, klimatski scenariji za Hrvatsku prema kraju 21. stoljeća ukazuju na moguće smanjenje ukupne količine oborine u tri sezone (proljeće, ljeto i jesen), prvenstveno u priobalnoj, južnoj i gorskoj Hrvatskoj. Zbog toga predviđanje suša i njihovih posljedica postaje sve složenije.

Članak 3.

Osnovni zadatak suvremene poljoprivredne proizvodnje je postizanje visokih i kvalitetnih prinosa gajenih biljaka. Time, s jedne strane, poljoprivredni proizvođač ostvaruje rentabilnu proizvodnju i dobit, a s druge strane to pridonosi povećanju ukupnog fonda hrane koja sve više postaje strategijska sirovina današnjeg svijeta. 2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport) komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet na unutarnjim vodama) zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vode) hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 471 javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti Utjecaj suše na poljoprivredne kulture te koje se mjere poduzimaju radi umanjenja štetnog utjecaja Suša kao prirodna nepogoda ima veliki negativan utjecaj koji se iskazuje kroz smanjeni prinos poljoprivrednih kultura, izostanka žetve / berbe, što nadalje rezultira nedostatkom hrane za stočni fond što u konačnici poskupljuje proizvodnju i konačni proizvod.

Članak 3.

Mjere koje se preporučuju da se umanji negativni utjecaji suše u poljoprivredi jesu; - zatvaranje zimske brazde – obaviti rano u proljeće prije proljetnih vjetrova - pravilna gnojidba - dobra ishranjenost biljke osigurava jači korijenski sustav i bolje korištenje vode i hranjiva iz tla. U sušnim godinama usjevi kod kojih je zaorano gnojivo imaju jače razvijen korijenski sustav u dubljim slojevima tla i manje trpe od suše - ranija sjetva - ako nam uvjeti tla dozvoljavaju sjetvu možemo obaviti i nekoliko dana ranije od uobičajenih rokova da izbjegnemo nicanje i ukorjenjivanje u sušnom periodu - sjetva sijačicama - a ne razbacivačima gnojiva, jer je ravnomjernije i bolje ulaganje sjemena. - sjetva na veću dubinu-u sušnom periodu sjetva do 1 cm dublje od optimalne osigurava dovoljno vlage za klijanje i nicanje - valjanje – nakon usjeva osigurava se bolji kontakt sjemena s vlagom iz tla - sjetva sorata/hibrida koji su otporniji na sušne uvjete - sjetva poljoprivrednih vrsta dubokog korijenskog sustava, u plodoredu naizmjenično izmjenjivati kulture plićeg i dubokog korijenskog sustava. - obaviti prašenje strništa-smanjuje se isparavanje vode iz tla - zasijati siderate - pokrovni usjevi sprečavaju isušivanje tla i povećavaju sadržaj organske tvari u tlu - provesti dubinsko rahljenje tla - podrivanje utječe na vodozračne odnose u tlu i dubinu zakorijenjivanja te omogućuje akumulaciju potrebne vlage u tlu za biljke u sušnom razdoblju. 3. Kontekst Reljef, svojstva tla, klima, vode, štete od prirodnih nepogoda (suše) i druge značajke u području Općine opisani su u uvodnom dijelu ove revizije III Procjene rizika te se ne ponavljaju! Poljoprivredne površine i struktura istih u Općini Općina je izrazito poljoprivredno područje, sa ukopno poljoprivrednim površinama od 2.137, 39 ha. Površine su još uvijek usitnjene a proizvodnja ekstenzivna.

Članak 3.

Korištenje voda za navodnjavanje Navodnjavanje kao vodnogospodarska djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta, sportskih terena ili drugoga zemljišta je u vlasništvu i upravljanju jedinica regionalne samouprave. Pravo na korištenje voda za potrebe navodnjavanja ostvaruje se sukladno Zakonu o vodama, a radi ostvarenja ciljeva Nacionalnoga projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, planova i programa navodnjavanja jedinica područne (regionalne) samouprave te za zadovoljenje potreba za navodnjavanjem različitih korisnika za razne namjene. Poslovi Hrvatskih voda u navodnjavanju su upravljanje projektima i sufinanciranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno nacionalnim programima i projektima. Podloga za izradu Programa je Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH, te županijski planovi navodnjavanje. S obzirom na prirodne potencijale Republike Hrvatske, a to su kvalitetna tla i bogati vodni resursi uz klimatske pogodnosti, navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne mogućnosti, važnost i potrebe. Prema veličini navodnjavanih površina od oko 9000 ha, Hrvatska se nalazi na jednom od posljednjih mjesta u Europi. U području Općine Donji Kraljevec i Grada Preloga najznačajniji sustav navodnjavanja je Podsustav navodnjavanja Prelog-Donji Kraljevec.

Stranica 472

Članak 3.

Stranica 472 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Izgradnja ovog sustava je u zastoju, uglavnom zbog slabe zainteresiranosti korisnika (usitnjene parcele). Iz Izvješća o reviziji sustava navodnjavanja Županije Višegodišnjim programom gradnje identificirana su tri projekta navodnjavanja na području Županije kojima je obuhvaćeno poljoprivredno zemljište površine od 1 900 ha, i to: • Prelog – Donji Kraljevec prva faza površine 375 ha, • Prelog – Donji Kraljevec druga faza površine 925 ha Prelog – Donji Kraljevec prva i druga faza planirani su od 2013. do 2017., no realizacija je izostala. Zahvat vode za sustav navodnjavanja predviđen je kao sifon (natega) preko lijevog nasipa akumulacijskog jezera HE Dubrava na stacionaži 7+061. Zahvat vode dimenzioniran je tako da se njime osigurava sigurna opskrba vodom svih triju podsustava u dovoljnoj količini i uz zadovoljavanje svih tehničkih kriterija. Podsustav Prelog-Donji Kraljevec obuhvaća: • zahvatnu građevinu (natega + zasunska komora) na akumulacijskom jezeru HE Dubrava kapaciteta 620 l/s (za sva 3 podsustava), • dovodni gravitacijski cjevovod DN 1200 mm, kapaciteta 620 l/s (za sva tri podsustava) i duljine 3.406,86 m od zahvatne građevine, odnosno zasunske komore do CS Prelog, • CS Prelog ukupnog kapaciteta 150 l/s, Hm=65 m i -tlačnu distribucijsku mrežu DN 160-450 mm ukupne duljine 17.401,24 m. OBORINSKI REŽIM Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Međimurskoj županiji i Općini obilježavaju količine oborine između 800 i 900 mm u njenom pretežito nizinskom dijelu na visinama 100-300 m. U još nižem području uz Muru (100-200 m) količine su od 700-800 mm. Samo zapadni, brdovitiji dio (200-400 m) županije bilježi veće količine oborine od 900- 1000 mm, a zbog visine terena mogu se očekivati i količine veće od 1000 mm.

Članak 3.

Karta izohijeta Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec Tablica 1: Godišnji hod odabranih parametara, 20-godišnji period MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA BEZ OBORINE SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 473 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za vodom od opskrbe. Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potražnja uključuje eko-sustave i ljudske aktivnosti. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom razdoblju dok ljetne suše na Jadranu pogoduju širenju šumskih požara. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. U ovoj studiji za ocjenu ugroženosti od suše analizirani su dani bez oborine definirani kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0.1 mm oborine. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Međimurske županije analizirani su podaci s klimatološke postaje Čakovec. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju 20 godina.

Ostali akti u ovom izdanju (251)