GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 6

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 31. ožujka 2026. · KLASA 240-01/250- · URBROJ 2109-06-02-25-1

Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donji Kraljevec – Revizija III – 1/2026

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 443

Članak 3.

Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima u gospodarstvu Rizik: Industrijska nesreća Radna skupina: Radna skupina Općine Donji Kraljevec određena Odlukom općinskog načelnika Opis scenarija: Opisan je u tablici 1., te prikazane i zone ugroze iz drugih postrojenja s opasnim tvarima u malim količinama u području Općine Donji Kraljevec Uvod Pojam rizika po okoliš i sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari definirani su Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 80/13 i 153/13, 78/15 u daljnjem tekstu: Zakon) i Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“, broj 44/2014, u daljnjem tekstu: Uredba), a isti propisi u pravni poredak Republike Hrvatske transponiraju odgovarajuće direktive Europske unije. 2 Definiranje opasnih tvari utemeljeno je na Uredbi o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Sevesso II Direktiva EU, NN 30/14 i 67/14). Obzirom da operateri koji posluju imaju opasne tvari navedene u prilozima Uredbe u količinama od nekoliko posto od graničnih, one se kvalificiraju kao opasne tvari u malim količinama, a operatori su dužni za takva postrojenja izraditi dokumentaciju CZ tj. Procjenu rizika i Operativni plan te iste dostaviti i jedinici lokalne samouprave na čijem području je postrojenje. U tom smislu općina Donji Kraljevec je i pismeno upozorila identificirane operatore a dokumentaciju su do sada dostavili samo navedene pravne osobe. Stranica 444 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026.

Članak 3.

U području Općine Donji Kraljevec ima nekoliko postrojenja s opasnim tvarima u malim količinama, a potencijal ugroze postoji i iz: - cestovnog prometa, gdje se provoze opasne tvari, cisterne sa gorivom i sl., prvenstveno županijske prometnice kroz naselja (dok zone ugroze uz dio autoceste A4 ne obuhvaća naselja Općine), - željezničkog prometa, gdje se kroz naselje Donji Kraljevec provoze razne opasne tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju, -kontaktnog jugozapadnog područja (Vodocrpilište Prelog) od kojeg zone ugroze toksičnim klorom dosežu i do dijelova naselja Donji Kraljevec. Najvjerojatnije neželjeni događaj predstavlja onaj scenarij kada dođe do manjeg istjecanja opasnih tvari u postrojenjima i sl. Takvi događaji u pravilu završavaju unutar perimetra postrojenja mjerodavnog operatora, pa bez obzira što mogu izazvati i stradavanje neposrednih radnika i štete, nemaju obilježja velikih nesreća u području Općine Donji Kraljevec. Događaj s najgorim mogućim posljedicama, tj. sa worstcase scenarijem za veliko istjecanje klora na vodocrpilištu Prelog (kontaktno područje Općine!) ili istjecanje opasne tvari (razne) iz vagona-cisterne, u prolazu kroz naselje. 5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport) komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet na unutarnjim vodama)

Članak 3.

zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vode) hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti 5.3. Kontekst Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje Općina Donji Kraljevec ima 4.043 stanovnika. Gustoća naseljenost je u Općini 111 st/km2. Napomene: • Reljef, geološke i pedološke osobine tla, hidrografija, cestovni i drugi promet, zdravstvene ustanove i kapaciteti, i druge osobine i značajke područja Općine Donji Kraljevac – kao u uvodnom dijelu ove revizije III Procjene rizika, te se ne ponavlja ovdje u Scenariju. • U vremenu od dostavljanja Operativnog plana operatora Međimurske vode d.o.o. po osnovi „posjedovanja opasnih tvari u malim količinama“, došlo je do više promjena u postrojenju vodocrpilišta Prelog – no sadržaji po pitanju opasnih tvari (klor) ostale su iste. 5.4. Uzrok Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust djelatnika, a uslijed kojih se može osloboditi opasna tvar ili tvari koje mogu uzrokovati opasnost, te može doći do povezivanja u uzročno-posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavljaju dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu opasnost.

Članak 3.

Tablica 1: Identificirane vrste opasnosti, prema uzročniku SKUPINA MOGUĆI UZROCI UNUTAR UZROKA SKUPINE Nepažnja prilikom dopremeotpreme opasnih tvari tj. pretakanja, manipulacije, prijevoza, odlaganja, skladištenja, rada u laboratoriju, punjena el.agregata gorivom i sl. Uporaba otvorenog plamena, ili pak rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten način. Nepridržavanje uputa za rukovanje opasnim tvarima (uporaba otvorenog plamena ili alata koji iskri, pušenje na mjestima koja nisu za to LJUDSKI predviđena i sl.) FAKTOR Nošenje odjeće koja stvara statički elektricitet u blizini lako zapaljivih tvari. Nepoštivanje propisa o rukovanju i održavanju postrojenja Nepridržavanje mjera sigurnosti prilikom remonta postrojenja. Neprikladno pohranjivanje zapaljivih tvari. Nepažnja prilikom rukovanja opasnim tvarima. Zatajenje prateće opreme spremnika opasne tvari (električna oprema, sigurnosni ventili, odušci, cjevovodi, alarmi, evakuacijski bazen klora, POREMEĆAJI ventila boce i sl.) TEHNOLOŠKOG Propuštanje spremnika, cjevovoda, PROCESA tankvane i sl. Kvarovi većeg opsega na postrojenju (havarije, kratki spojevi, eksplozije i sl.) Organizirani kriminal. NAMJERNO Terorizam. RAZARANJE Sabotaže. Psihički nestabilne osobe. 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 445 SKUPINA MOGUĆI UZROCI UNUTAR UZROKA SKUPINE PRIRODNE Požar. NEPOGODE JAČEG Potres; Poplava INTENZITETA Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u veliku nesreću (razmjeri katastrofa ne procjenjuju se kao mogući) ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji. Posljedice i utjecaji ovakvih izvanrednih događanja na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji mogu imati je ponajprije na život i zdravlje radnika djelatnika, potom ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini kao i okolna postrojenja i objekte, zatim na stanje u okolišu te na objekte kritične infrastrukture (cestovne, željezničke i dr.).

Članak 3.

Jačina utjecaja izvanrednog događaja (ID) ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom položaju, njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga reagiranja - spašavanja. Razvoj događaji koji prethodi velikoj nesreći Scenarij je ispuštanje opasne tvari iz spremnika, autocisterne, vagona cisterne i stvaranje toksičnog oblaka nakon što su zakazali svi zaštitni sustavi. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Otkaz/lom ventila ili cjevovoda na spremniku opasne tvari, prometnom nesrećom i sl. sa istjecanjem opasne tvari u okolinu, stvaranje oblaka toksičnih para, otkazi zaštitnih sustava; vjetar. 5.5. Opis događaja U nastavku scenarija i analize dajemo dvije inačice dešavanja izvanrednog događanja sa opasnim tvarima (naftni derivati, plin, klor sa vodocrpilišta Prelog, cisterne sa raznim opasnim tvarima u željezničkom provozu i sl.: 1. Najvjerojatniji neželjeni događaj (NND), koji predstavlja manje istjecanje opasne tvari, i nema značajne ugroze van postrojenja operatora, 2. Događaj sa najgorim mogućim posljedicama (DNP), kakav procjenjujemo da bi se u području Općine Donji Kraljevec teško mogao desiti, sa većim istjecanjem opasnih tvari iz transportnog vlaka, i sa obilježjima velikih nesreća. Najvjerojatniji neželjeni događaj Manja istjecanja opasnih tvari, posljedice u pravilu unutar postrojenja. Život i zdravlje ljudi Tablica 2: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice % ODABRANO 1 Neznatne <0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 X 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo Tablica 3: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija % proračuna ODABRANO 1 0,5-1 X 2 1-5 3 5-15 4 15-25 5 >25 Društvena stabilnost i politika Tablica 4: Društvena stabilnost – Kritična infrastruktura (KI)

Članak 3.

Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura % Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna 1 0,5-1 Neznatne X 2 1-5 Malene 3 5-15 Umjerene 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Tablica 5: Društvena stabilnost – Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja % Kategorija Posljedice ODABRANO proračuna 1 0,5-1 Neznatne X 2 1-5 Malene 3 5-15 Umjerene 4 15-25 Značajne 5 >25 Katastrofalne Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Tablica 6: Društvena stabilnost i politika Društvena stabilnost i politika Štete/gubici Kritična na građ. od Kategorija Ukupno infrastruktura javnog društ. značaja 1 X X X 2 Stranica 446 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. 3 4 5 v jerojatnost/frekvencija događaja Tablica 7: Vjerojatnost/frekvencija v Kategorija Kvalitativno vjerojatnost 1 Iznimno mala <1% 2 Mala 1-5% 3 Umjerena 5-50% 4 Velika 51-98% 5 Iznimno velika >98% jerojatnost/frekvencija Frekvencija ODABRANO 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 100 godina 1 događaj u 2-20 godina X 1 događaj u 1-2 godine 1 događaj godišnje ili češće Događaj s najgorim mogućim posljedicama Predstavlja veliko istjecanje opasnih tvari (kemikalija) iz više vagona-cisterni u provozu kroz naselje. Slika 5: Kod požara i izvanrednih događaja s opasnim tvarima (oblak para), od osobitog je značaja trenutni smjer i intenzitet vjetra radi proširenja zone ugroze i poduzimanja mjera niz vjetar.

Članak 3.

Tablica graničnih vrijednosti izloženosti Scenarij visoka smrtnost Smrtnost Vatra 12,5 kW/m2 7 kW/m2 (stacionarna radijacija) BLEVE11/vatrena kugla Unutar radijusa vatrene 350 kJ/m2 (nestacionarna radijacija) kugle Eksplozivna vatra LFL12 ½ LFL (trenutna termička radijacija) VCE13/ 0,3 bar Eksplozija parnog oblaka– 0,14 bar (0,6 otvoreni prostor) nadtlak Toksična emisija (upijena LC50 (30min)14 - doza) Izvor podataka: Trajne Privremene Granica domino posljedice posljedice efekta 5 kW/m2 3 kW/m2 12,5 kW/m2 200-800 m 200 kJ/m2 125 kJ/m2 (ovisno o vrsti spremnika) - - - 0,07 bar 0,03 bar 0,3 bar LOC16 IDLH15 - (1/10 IDLH) Uredba o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14) 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 447 Iznimno mogući slučaj ispuštanja klora raspadom boce od 50kg s klorom, vodocrpilište Prelog Posljedice U zamišljenom slučaju incidenta s opasnom tvari iz vagonacisterni razmotren je i ekstreman slučaj – istjecanje velike količine opasne tvari kada se može očekivati istjecanje u slobodnu atmosferu, i kretanje toksičnog oblaka niz vjetar. Pri tome (utjecaju vjetra) koncentracija tvari u oblaku pada kao i vrijeme izloženosti istom. Razvidno je da bi kod ovakvog scenarija u crvenoj zoni ugroze stradao veći broj ljudi ali samo onoj koja je niz vjetar u odnosu na postrojenje – mjesto istjecanja. Život i zdravlje ljudi Tablica 8: Posljedice za Život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice % ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 X 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo vrsta štete Pokazatelj 1.1. Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini 1.2. Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad 1.3. Štete na javnim zgradama i ustanovama koje ne spadaju pod druge kategorije 1. Direktne 1.4. Trošak sanacije, oporavka, asanacije te štete srodni troškovi 1.5. Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi 1.6. Gubitak dobiti 1.7. Gubitak repromaterijala 2.1. Izostanak radnika s posla (potrebno je procijeniti trošak)

Članak 3.

2.2. Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak) 2. 2.3. Gubitak prestiža i renomea (potrebno je Indirektne procijeniti trošak) štete 2.4. Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) 2.5. Pad prihoda 2.6. Pad proračuna Tablica 9: Gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice % ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Društvena stabilnost i politika Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Ukoliko je ukupna materijalna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, odnosno Općine Donji Kraljevec, prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Tablica 10: Društvena stabilnost – Kritična infrastruktura (KI) Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura Kategorija Posljedice % ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 U kriteriju ukupne materijalne štete na građevinama od javnog društvenog značaja šteta se prikazuje u odnosu na proračun Općine Donji Kraljevec. Građevinama javnog društvenog značaja smatraju se sportski objekti, objekti kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl. Tablica 11: Društvena stabilnost i politika – Ustanove/ građevine javnog društvenog značaja Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja Kategorija Posljedice % ODABRANO Stranica 448 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026.

Članak 3.

1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazujemo zbirno. Vrijednosti pokretnina i nekretnina odredili smo korištenjem procijenjenih podataka, osobito od strane operatera, odnosno korištenjem vrijednosti iz tablice priloga XII. Smjernica za izradu procjena rizika Županije (RH) – Približni pojedinačni troškovi izgradnje raznih kategorija građevina (tablica B ove procjene) Tablica 12: Posljedice na Društvenu stabilnost i politiku Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na Kritična Kategorija Ukupno građ. od javnog infrastruktura društ.značaja 1 X X v Kategorija Kvalitativno vjerojatnost 1 Iznimno mala <1% 2 Mala 1-5% 3 Umjerena 5-50% 4 Velika 51-98% 5 Iznimno velika >98% 2 X 3 4 5 vjerojatnost/frekvencija događaja Uz sve poduzete tehničke i organizacijske mjere u operatera (Hrvatske željeznice, ili drugi) značajna ugroza od izvanrednog događaja po scenariju najgoreg mogućeg slučaja u praksi ne postoji, te niti ugroza stanovništva Općine, iako računalni model (potencijala ugroze) daje velike zone ugrožavanja obzirom na toksičnost pojedinih tvari (kemikalija) koje se provoze. Tablica 13: Vjerojatnost/frekvencija dešavanja ID opasnim tvarima u Općini Donji Kraljevec jerojatnost/frekvencija Frekvencija ODABRANO 1 događaj u 100 god i rjeđe 1 događaj u 20 do 100 godina X 1 događaj u 2 do 20 godina 1 događaj u 1 do 2 godine 1 događaj godišnje i češće Tablica 14: Nepouzdanost rezultata procjene rizika Ne postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se očekuju značajne greške vrlo visoka nepouzdanost 4 visoka nepouzdanost 3 Niska nepouzdanost 2 vrlo niska nepouzdanost 1 Postoji dovoljna X količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno Podaci, izvori i metode izračuna Za izradu scenarija i obradu korišteni su podaci iz Procjene ugroženosti (rizika) i Operativnog plana CZ operatera Međimurske vode d.o.o. (klor na vodocrpilištu Prelog), te drugih (no HŽ nije dostavio Općini dokumenta o provozu opasnih tvari ovom željezničkom prugom!.

Članak 3.

Kao metode izračuna zona ugroženosti kod ID korišteni su, od operater primijenjeni i vjerodostojni računalni programi (uobičajeni za ovakve vrste proračuna) a u dokumentaciji operatora i drugi modeli. Ostale ugroze koje postoje u Općini Donji Kraljevec iz postrojenja s opasnim tvarima i imaju manje zone ugroze i van perimetra postrojenja tih operatera su relativno male. U pravilu su unutar postrojenja tih operatera i ne ugrožavaju stanovništvo i materijalna dobra intenzitetima velikih nesreća. No potencijal ugroze opasnim tvarima je značajan i iz prometa (cestovnog i željezničkog) kroz Općinu. 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 449 5.6. Matrice rizika RIZIK: TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE NESREĆE U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA Stranica 450 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. 5.7. Karte rizika NND DNP Izvodno iz Procjene rizika Međimurske županije (11/2022.), drugi scenarij -benzinska postaja Scenarij vIII. 5. Opis scenarija: Tehničko-tehnološke nesreće – Slika 1 Lokacije s radioaktivnim izvorima i rute za prijevoz Nuklearne i radiološke nesreće izvora 5.1. Naziv scenarija, rizik Radiološke nesreće U Republici Hrvatskoj se radioaktivne izvore široko primjenjuje u zdravstvu, industriji i znanstveno istraživačkim djelatnostima. Prema podacima iz očevidnika Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (sada Ravnateljstvo CZ u okviru MUP RH), u rujnu 2017. godine u primjeni je bilo 143 izvora dovoljne aktivnosti da ugroze ljudski život i zdravlje ukoliko bi se našli izvan kontrole (misli se na izvore 1. do 4.

Članak 3.

kategorije). Nadalje, u Hrvatskoj se na pojedinim lokacijama upotrebljavaju ili proizvode otvoreni radioaktivni izvori, koji također predstavljaju potencijalnu opasnost. Rizici od incidenata, nezgoda i nesreća s radioaktivnim izvorima nisu vezani samo uz lokacije na kojima se oni koriste, nego i na rute kojima se dovoze i odvoze. U Hrvatskoj se, naime, svake godine obavi nekoliko stotina prijevoza otvorenih ili zatvorenih radioaktivnih izvora. Konačno, opasnost predstavljaju i izvori bez posjednika koji u Hrvatsku dospijevaju nenamjerno, kao i izvori koje se prebacuje preko državne granice u sklopu nelegalnih aktivnosti. 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 451 Slika 2 Kategorije i tipična područja primjene radioaktivnih izvora Kako je iz Slike 1 vidljivo u području Općine Donji Kraljevec nema radioaktivnih izvora niti se područjem Općine vrši prijevoz radioaktivnog materijala (to ne znači potpuni izostanak rizika npr. od pada satelita s radioaktivnim izvorom, krađe i terorizam i sl.). Iz tog razloga u nastavku nećemo razrađivati radiološki rizik i scenarije izvanrednih događaja za područje Općine (mogu se vidjeti u Državnoj Procjeni rizika iz 2019.!) već samo rizike/scenarije nuklearnih rizika (nesreća). Obzirom na: - obradu ove problematike u Procjeni rizika od katastrofa za RH (dodatni scenariji iz 2019.g), što je osnova za sadržaje i u ovoj Reviziji III Procjene za Općinu Donji Kraljevec, - aktualne ratne događaje u Ukrajini te učestale prijetnje uporabe nuklearnog oružja, koje izazivaju pojačani interes pučanstva RH i Općine glede ovih (nuklearnih)

Članak 3.

rizika, - da je JLS – Općina Donji Kraljevec u povišenoj zoni ugroženosti („žuta zona“) od NE Krško te „bijeloj zoni“ od NE Paks, - te objavu dokumenta Vlade RH od 18.veljače 2022. godine – Plan pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na nuklearni ili radiološki izvanredni događaj, iz kojeg izlaze i obaveze JLS (Općina Donji Kraljevec) na izradu svojih planskih dokumenata (posebni Separat u Planu djelovanja CZ Općine) Općina Donji Kraljevec u ovoj Reviziji III. Procjene rizika obrađuje i ovaj scenarij nuklearnih i radioloških nesreća. Nuklearne nesreće U Republici Hrvatskoj nema nuklearnih postrojenja, niti je njihova izgradnja u planu. No, u susjednim Sloveniji i Mađarskoj su u pogonu dvije nuklearne elektrane s 5 reaktora, dok je u ostalim europskim državama u radu još 179 energetskih reaktora. Nuklearne elektrane sadrže velike količine radioaktivnih tvari, pa predstavljaju potencijalnu opasnost. Svako značajnije ispuštanje radioaktivnosti u okoliš može prouzročiti raznovrsne i ozbiljne štetne učinke, i to ne samo u najbližem okruženju nego i na većim udaljenostima. Zbog toga su procjena i upravljanje rizikom od nuklearne nesreće važni i za države koje na svom teritoriju nemaju nuklearnih elektrana, posebice ako su, kao u slučaju Hrvatske, takva postrojenja smještena u neposrednoj blizini državne granice. Sigurnosti nuklearnih elektrana se posvećuje velika pažnja u svih fazama njihovog životnog ciklusa. No, izgraditi potpuno sigurno tehnološko postrojenje nije moguće, što znači da se nepravilnosti, incidenti, nezgode pa i teške nesreće mogu dogoditi i u nuklearnim elektranama. Najteži oblici nuklearnih nesreća su oni u kojima dolazi do oštećenja reaktorske jezgre i do velikih ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš.

Članak 3.

Do sada je u komercijalnim nuklearnim elektranama zabilježeno 8 nesreća s oštećenjem jezgre, a u dva slučaja je došlo i do velikih ispuštanja. Riječ je o nesrećama u Černobilu 1986. godine i u Fukushimi 2013. godine. Nuklearna nesreća Nuklearnim nesrećama uobičajeno se smatraju neželjeni događaji u kojima se pojavljuju štetni utjecaji ionizirajućeg zračenja na čovjeka i okoliš, a koji se vezuju uz nuklearne (fisibilne) materijale. Nuklearne nesreće valja razlikovati od radioloških nesreća, vezanih uz nefisibilne radioaktivne materijale (npr. izvore zračenja u zdravstvu ili industriji). Iako se nuklearne nesreće mogu dogoditi i tijekom obrade, skladištenja ili prijevoza nuklearnih materijala, najveću opasnost predstavljaju nesreće na energetskim reaktorima. Zbog prisutnosti velikih količina radioaktivnih tvari, posljedice takvih nesreća mogu biti znatne i manifestirati se na širokom području. Nesreća u nuklearnom postrojenju može nastupiti kao rezultat kvarova ili uslijed ljudskih grešaka. Ona također može biti prouzročena vanjskim utjecajima kao što su potres, poplava, ekstremni meteorološki uvjeti ili pak teroristički napad. U slučaju nesreće može doći do ispuštanja radioaktivnog materijala iz postrojenja u okoliš. Radioaktivnost može biti ispuštena u atmosferu, površinske vode ili u tlo, odnosno u podzemni vodotok. Dosadašnja iskustva upućuju na to da najviše pozornosti treba posvetiti nesrećama s ispuštanjem velike količine radioaktivnosti i toplinske energije u atmosferu.

Članak 3.

Ukoliko bi došlo do ispuštanja radionuklida iz postrojenja u atmosferu, formirao bi se tzv. radioaktivni oblak. On bi se potom širio pod utjecajem kompleksnih atmosferskih procesa. Populacija zahvaćena radioaktivnim oblakom prvo bi bila izložena učincima izravnog zračenja iz oblaka, te udisanja radioaktivnih čestica i plinova sadržanih u oblaku. U kasnijoj fazi, nakon taloženja čestica na tlu, najznačajniji bi bili učinci izravnog zračenja deponiranog radioaktivnog materijala, udisanja prašine i konzumiranja kontaminirane hrane i vode. Tablični prikaz opisa scenarija Naziv scenarija: Izvanredni događaj u Nuklearnoj elektrani Krško Grupa rizika: Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima Rizik: Nuklearne nesreće Radna skupina: Radna skupina Općine Donji Kraljevec određena odlukom općinskog načelnika Opis scenarija: Opisan u tablici i nastavku; Težišno događaj s najgorim mogućim posljedicama U ovoj procjeni su nuklearne nesreće reprezentirane s dva potencijalna neželjena događaja (scenarija): “najvjerojatnijim događajem” i “događajem s najgorim mogućim posljedicama”. Oba događaja su vezana za NE Krško koja, kao najbliža nuklearna elektrana, ima potencijal uzrokovanja najvećih posljedica na hrvatskom teritoriju. “Najvjerojatniji” događaj uključuje oštećenje jezgre i kontrolirano (filtrirano) ispuštanje Stranica 452 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. radioaktivnosti u okoliš, dok u “događaju s najgorim mogućim posljedicama” dolazi do oštećenja jezgre i nekontroliranog ispuštanja. U okviru procjene su utvrđene vrste i magnitude posljedica koje bi se pojavile, kao i vjerojatnosti dva razmatrana događaja.

Članak 3.

Nepouzdanost procjene je velika, ali rezultati neovisno o tome mogu biti od koristi u upravljanju rizicima. Važno je naglasiti da se procijenjeni rizici odnose isključivo na dva razmatrana događaja. Drugim riječima, ova procjena ne daje uvid u ukupni rizik od nesreće u NE Krško, a još manje u sveukupni rizik od nuklearne nesreće koji bi uključivao i doprinose od drugih nuklearnih elektrana. Uvod Na području Republike Hrvatske nema izgrađenih nuklearnih elektrana (NE), ali u susjednim državama su dvije, nama najbliže: NE Krško u Republici Sloveniji (10,6 km od državne granice) i NE Paks u Republici Mađarskoj (74,1 km od državne granice). Na udaljenosti do 1.000 km od područja Republike Hrvatske, odnosno od njenih najvećih populacijskih centara (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka) u pogonu se nalazi 40 NE. Na lokacijama tih NE smješteno je 89 energetskih reaktora (1 do 4 reaktorske jedinice po elektrani). Reaktori se razlikuju po snazi, životnoj dobi i tehnologiji. Rizik od nuklearne nesreće Sva tehnička postrojenja, pa tako i nuklearna, u svom pogonu generiraju određene rizike. Za nuklearna postrojenja najveći rizici se vezuju uz pojavu takvih događaja koji bi doveli do nekontroliranog ispuštanja većih količina radioaktivnih tvari u okoliš. Da bi se spriječila pojava kvarova koji dovode do nekontroliranog ispuštanja radioaktivnosti u okoliš, u nuklearnim elektranama se provodi princip obrane po dubini („defence in depth“) koji se sastoji od uvođenja niza aktivnih i pasivnih barijera između radioaktivnih tvari smještenih u jezgri reaktora i okoliša. Unatoč tome, ipak postoji mala vjerojatnost pojave takvog slijeda događaja koji bi doveo do ispuštanja većih količina radioaktivnih tvari u okoliš - nuklearne nesreće.

Članak 3.

Slika 1: Energetski nuklearni reaktori na udaljenosti od 1000 km od gradova RH NUKLEARNE ELEKTARNE U OKRUŽENJU Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u svijetu su koncem 2017. godine u pogonu bila 453 energetska nuklearna reaktora, 56 reaktora je bilo u izgradnji te još oko 90 u planu za izgradnju. Na gornjoj slici 1. su prikazani svi energetski nuklearni reaktori koji su bili u pogonu na dan 30. lipnja 2018. i koji su udaljeni do 1.000 km od najvećih populacijskih centara u Republici Hrvatskoj (misli se na Zagreb, Osijek, Rijeku i Split). Riječ je o 79 ukupno energetskih reaktora, lociranih u 35 nuklearnih elektrana. Broj reaktora po elektrani se kreće od 1 do 4. U određenom broju elektrana se nalaze identični reaktori, dok se u ostalim elektranama nalaze različiti tipovi reaktora istog proizvođača, a u nekim slučajevima i reaktori različitih proizvođača. Najstariji reaktori su u pogonu već pedesetak godina. Prema izvedbi, reaktore se može podijeliti na tlakovodne “zapadne proizvodnje” (PWR- pressurized water reactor), tlakovodne “istočne proizvodnje” (VVER- voda-vodyanoi energetichesky reactor), kipuće (BWR-boiling water reactor) i teškovodne (HWR- heavy water reactor). Reaktori tipa PWR, BWR, HWR i VVER-1000 opremljeni su zaštitnom zgradom koja u izvanrednom događaju predstavlja zadnju barijeru u sprječavanju ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš. Reaktori tipa VVER-440 takve zaštite nemaju. Tablica 1: Podaci o najbližim energetskim reaktorima Kada je riječ o reaktorima u pogonu, teritoriju Republike Hrvatske su najbliži onaj u NE Krško (Slovenija, udaljenost do hrvatske državne granice oko 10 km), četiri reaktora u NE Paks (Mađarska, 70 km), po dva reaktora u NE Mochovce i NE Bohunice (Slovačka, 240 km) te četiri reaktora u NE Dukovany (Češka, 280 km). Dodatni podaci o tim reaktorima dani su u tablici 2. U tablici je za svaki reaktor naznačena država, tip, toplinska snaga i udaljenosti od Zagreba, Rijeke, Osijeka i Splita.

Članak 3.

SIGURNOST NUKLEARNIH ELEKTRANA Nuklearna elektrana, bez obzira na tip postrojenja, sadrži velike količine radioaktivnih tvari, pa predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš. Najveći dio radioaktivnosti vezan je za fisijske proizvode koji se nalaze u jezgri reaktora. Svako nekontrolirano ispuštanje radioaktivnih tvari iz nuklearne elektrane u okoliš ugrožava zdravlje i živote stanovništva. Stoga je sigurnost nuklearne elektrane određena stupnjem osiguranja okoliša od takvog prodora. Sigurnost nuklearne elektrane postiže se nizom mjera u fazi projektiranja, gradnje i tijekom pogona. U provedbi mjera primjenjuju se dva osnovna principa: (1) princip “ALARA” i
(2) princip obrane po dubini. Prema principu ALARA (As Low As Reasonably Achievable) izlaganje ionizirajućem zračenju je potrebno reducirati na “razumnu” mjeru. Princip uključuje proces optimiranja u kojem se uz zdravstvene također uvažavaju ekonomski i socijalni aspekti. Obrana po dubini se sastoji u poduzimanju većeg broja sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava nuklearne elektrane važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski. To znači da izgubljenu 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 453 funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi. Sigurnosne mjere obrane po dubini mogu se podijeliti na skup ugrađenih fizičkih barijera i na skup mjera koje se poduzimaju za zaštitu tih barijera, odnosno za povećanje njihove djelotvornosti. Fizičke barijere sačinjavaju (1) matrica nuklearnog goriva, (2) obloga gorivnog elementa, (3) primarni krug i (4) zaštitna zgrada.

Članak 3.

Matrica nuklearnog goriva smatra se prvom zaštitnom barijerom zbog toga što, zbog malenog dometa, glavnina fisijskih proizvoda biva zadržana u samom gorivu. Zadržavanje fisijskih proizvoda u nuklearnom gorivu bitno ovisi o temperaturi, u smislu da značajno opada s njenim porastom. Kao primjer mogu se navesti rezultati mjerenja koji pokazuju da UO2 pri temperaturama nižim od 1950 K ispušta svega oko 1% plinovitih fisijskih proizvoda. No, u blizini temperature taljenja (3.030 K) iz goriva izlaze praktički svi plinoviti fisijski elementi. Zadatak obloge gorivnog elementa jest sigurno zadržavanje fisijskih proizvoda u gorivnoj šipci, ali i osiguranje dobrog prijelaza topline između goriva i rashladnog fluida. Statistički je dokazano da jedan broj obloga gorivnih šipki, bez obzira na strogu kontrolu pri njihovoj izradi, ima male pukotine kroz koje fisijske proizvode ispušta u rashladni fluid. No takvih je šipki malo (0,1% ili manje), pa propuštanja ne ugrožavaju nuklearnu sigurnost objekta niti okoliš nuklearne elektrane. Integritet obloga gorivnih elemenata osigurava se njihovom zaštitom od pregrijavanja. Rashladni fluid u reaktorskom postrojenju cirkulira u zatvorenoj petlji. Zahvaljujući tome radioaktivne tvari ispuštene kroz obloge gorivnih elemenata ostaju u primarnom krugu. Tek s gubitkom integriteta primarnog kruga sadržana radioaktivnost može prodrijeti u zaštitnu zgradu reaktorskog postrojenja. Zaštitna zgrada štiti okolinu od ispuštanja ako primarni krug izgubi integritet. Ta je zaštita posebno važna u slučaju kada je zbog gubitka prve i druge barijere radioaktivnost rashladnog fluida visoka. Zaštitna zgrada se projektira za tlak koji u njoj može nastati nakon isparavanja i ekspanzije rashladnog fluida reaktora zbog kvarova u primarnom krugu. Integritet zaštitne zgrade ovisi o mehaničkim naprezanjima materijala zbog vanjskih ili unutarnjih utjecaja. Potrebno je naglasiti da stariji tipovi nuklearnih elektrana građeni u istočnoeuropskim državama nemaju zaštitne zgradu, ili je zaštitna zgrada bitno lošijih karakteristika od onih u nuklearnim elektranama izgrađenim prema “zapadnoj školi”.

Članak 3.

Integritet ukratko opisanih fizičkih barijera ne bi bilo moguće održati kada ih se ne bi štitilo nizom mjera u fazi projektiranja, gradnje i pogona nuklearne elektrane. Te se mjere može podijeliti na ugrađene tehničke sustave, te na ostale mjere. U ugrađene tehničke sustave ubrajaju se (1) sustav za zaštitno hlađenje jezgre reaktora i (2) sustav za očuvanje integriteta zaštitne zgrade. Ostale mjere za poboljšanje djelotvornosti fizičkih barijera sačinjavaju (1) konzervativni projekt elektrane, (2) osiguranje kvalitete, (3) školovanje kadrova, (4) detekcija nenormalnih događaja, te (5) periodička inspekcija opreme. Iz svega dosad navedenog očigledno je da se sigurnosti nuklearnih elektrana posvećuje velika pažnja, te da se rizici pokušavaju svesti na što manju mjeru. No, dosadašnja iskustva su pokazala da su se nepravilnosti, incidenti, nezgode pa i nesreće u nuklearnim elektranama ipak događale. Od posebnog interesa su nesreće u kojima dolazi do značajnih ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš. RAZvOJ DOGAĐAJA U NUKLEARNOJ NESREĆI Nesreće u nuklearnim elektranama mogu nastupiti kao rezultat kvarova ili ljudskih pogrešaka, a mogu biti prouzročene i vanjskim utjecajima kao što su potres, poplava, ekstremne meteorološke prilike ili teroristički napad. Jednostruki kvar ili ljudska pogreška u pravilu neće prouzročiti ozbiljniju nesreću s ispuštanjem radioaktivnosti u okoliš. Da bi do takve nesreće došlo, uz navedene uzroke je nužan istovremeni otkaz više sigurnosnih sustava. Nuklearne nesreće tijekom kojih bi se ispustile najveće količine radioaktivnog materijala su nesreće u kojima bi došlo do oštećenja jezgre reaktora, gubitka integriteta primarnog kruga, a odmah potom do otkaza ili zaobilaženja (bypass) zaštitne zgrade.

Članak 3.

Dođe li do ispuštanja radioaktivne materije u atmosferu formirat će se tzv. radioaktivni oblak, koji će se širiti pod utjecajem vrlo kompleksnih atmosferskih procesa. Ugrubo se može pretpostaviti da će koncentracije radionuklida u prizemnim slojevima atmosfere (a time i posljedice po ljudsko zdravlje) opadati proporcionalno s udaljenosti od nuklearne elektrane. Međutim, ovisno o meteorološkim prilikama može doći do značajnih odstupanja. Ako npr. zbog toplinske energije ispuštena materija dospije u više slojeve atmosfere, može se dogoditi da koncentracije radionuklida na većim udaljenostima budu veće od onih na manjim. Brzina kojom će se ispušteni radioaktivni materijal deponirati na tlo ovisi o karakteristikama materijala, meteorološkim prilikama i karakteristikama tla. Tako se npr. brzina depozicije u slučaju oborina povećava 10 do 100 puta u odnosu na suhe vremenske uvjete. Zbog toga su oborine glavni uzročnik tzv. hot-spotova (mjesta na kojima je razina radioaktivne kontaminacije značajno viša od razine kontaminacije na okolnom području). Radioaktivni materijal deponiran na tlo može se pod utjecajem prirodnih procesa (ponajprije vjetra) ili ljudskih aktivnosti (poljoprivredni radovi, transport i sl.) ponovo emitirati u atmosferu, te se deponirati na novoj lokaciji. Intenzitet takve ponovne emisije osim o uzročniku ovisi i o meteorološkim prilikama te o karakteristikama površine. Procesi kojima se radioaktivno kontaminira ljudski prehrambeni lanac su složeni. Radioaktivni materijal deponiran na vegetaciju može biti apsorbiran ili ponovo emitiran u atmosferu. Kontaminacija biljaka moguća je i apsorpcijom radionuklida iz tla, bilo da se radi o deponiranim i infiltriranim radionuklidima ili o radionuklidima iz kontaminirane vode za navodnjavanje. Moguć je međutim i obrnut proces, odnosno transport radionuklida iz biljke natrag u tlo. Životinje pak unose radionuklide u organizam udisanjem radioaktivnog oblaka, kao i udisanjem radionuklida koji su bili deponirani pa zatim ponovo emitirani u atmosferu. Kontaminacija životinja moguća je i konzumiranjem kontaminirane hrane i vode.

Članak 3.

Slika 2 daje pojednostavljen prikaz načina ozračenja u slučaju nuklearne nesreće. Dođe li do ispuštanja radioaktivnog materijala iz nuklearne elektrane u atmosferu, stanovništvo će prvotno biti izloženo izravnom zračenju radioaktivnog oblaka, a doći će i do udisanja radioaktivnih čestica i plinova sadržanih u oblaku. U kasnijoj fazi, nakon taloženja čestica na površini i prolaska radioaktivnog oblaka, dominantni načini ozračenja biti će putem izravnog zračenja deponiranog materijala i udisanja ponovo emitiranih čestica. Nadalje, kontaminirana atmosfera, voda i tlo, a time i biljna i životinjska hrana, dovest će do ozračenja putem prehrambenog lanca. Stranica 454 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Slika 2: Pojednostavljen prikaz načina ozračenja u slučaju nuklearne nesreće Ozračenje ljudskog tkiva ili organa može prouzročiti odumiranje stanica u tolikoj mjeri da će funkcija tkiva/organa biti ugrožena. Učinke takve vrste se naziva determinističkim. Oni će se pojaviti samo ukoliko je primljena doza iznad granične vrijednosti, a biti će to izraženiji (ozbiljniji) što je doza veća. Granične vrijednosti se razlikuju u ovisnosti o tkivu/ organu i kreću se u rasponu od jednog do nekoliko greja (Gy). Radi se, dakle, o izuzetno visokim dozama zračenja, koje uz to moraju biti primljene u kratkom vremenskom intervalu. Ozračenje osim odumiranja može uzrokovati i promjene na stanicama nakon kojih će one zadržati sposobnost dijeljenja. Izmijenjena stanica nakon latentnog perioda može postati karcinomska (ukoliko je tjelesna) ili prouzročiti nasljedne promjene (ukoliko je spolna). Takvi učinci ozračenja se nazivaju stohastičkim. Vjerojatnost pojave stohastičkih učinaka je proporcionalna primljenoj dozi ionizirajućeg zračenja, dok je njihova ozbiljnost neovisna o dozi. Postojanje granične vrijednosti (donjeg praga) za pojavu stohastičkih učinaka nije dokazano.

Članak 3.

Najteži oblici nuklearnih nesreća mogu prouzročiti determinističke učinke (ozlijede i gubitke života) već u prvim satima nakon ispuštanja, i to na udaljenostima do oko 5 km od postrojenja. Na većim udaljenostima se pojavljuju isključivo stohastički učinci. Na udaljenostima do približno 30 km udisanje radioaktivnog materijala može znatno povećati rizik obolijevanja od karcinoma, a taj rizik može biti neprihvatljiv i na udaljenostima većim od 100 km. Važno je naglasiti da uz učinke ionizirajućeg zračenja na ljudsko zdravlje nesreće u nuklearnim elektranama mogu prouzročiti ozbiljne ekonomske, psihološke i socijalne učinke, kao i štetne učinke u okolišu. ODGOvOR NA NUKLEARNU NESREĆU Odgovor na nuklearnu nesreću podrazumijeva poduzimanje mjera za ublažavanje posljedica za ljudski život i zdravlje, okoliš i imovinu te stvaranje preduvjeta za nastavak normalnih socijalnih i ekonomskih aktivnosti. Primjeri mjera koje se poduzima u okviru odgovorna na nuklearnu nesreću su: • evakuacija (kontrolirano i brzo izmještanje stanovništva iz potencijalno ugroženog područja na kraći period), • zaklanjanje (zadržavanje stanovništva u zatvorenim prostorima, najčešće u trajanju do 24 sata), • profilaksa stabilnim jodom (zasićenje štitnjače stabilnim jodom kako bi se smanjilo ili onemogućilo vezanje radioaktivnog joda), • preseljenje (kontrolirano izmještanje stanovništva iz ugroženog područja na dulji period ili trajno), • mjere za smanjenje razine kontaminacije u poljoprivrednim proizvodima, • ograničenja konzumacije i distribucije potencijalno kontaminirane hrane, mlijeka i hrane za životinje, • dekontaminacija stanovništva, sudionika odgovora, objekata, otvorenih površina i dr., • kontrola pristupa u ugrožena područja i • pojačani nadzor prekograničnog prometa ljudi i roba.

Članak 3.

Osnovna načela kojih se potrebno pridržavati u odgovoru na nuklearnu nesreću su:
(1) načelo opravdanosti i
(2) načelo optimizacije. Ona su vezana uz činjenicu da svaka mjera uz pozitivne učinke (misli se ponajprije na sprječavanje ozračenja ili smanjenje primljenih doza) nužno donosi i negativne učinke (gospodarske, socijalne i druge). Prema načelu opravdanosti, u odgovoru se poduzimaju samo one mjere za koje se ocjenjuje da će pozitivni učinci biti veći od negativnih, odnosno koristi veće od šteta. Načelo optimizacije kaže da je način provedbe, opseg i trajanje pojedine mjere nužno optimizirati u cilju postizanja što je moguće veće neto koristi. Primjena načela opravdanosti osigurava se uspostavljanjem jasnih kriterija za poduzimanje pojedine mjere. Tako je npr. evakuaciju ili zaklanjanje stanovništva opravdano poduzeti samo ukoliko se sedmodnevna efektivna doza procjenjuje na više od 100 mSv. Profilaksu stabilnim jodom će se primijeniti ukoliko se sedmodnevna ekvivalentna doza na štitnjaču procjenjuje na više od 50 mSv, a preseljenja stanovništva će se organizirati ako se godišnja efektivna doza procjenjuje na više od 100 mSv. Pridržavanje načela optimizacije osigurava se na način da se tijekom nesreće periodički procjenjuje učinak poduzetih mjera. Ovisno o dobivenim rezultatima, mjerama se može produljiti primjena, a mogu se i ojačati, proširiti, ublažiti ili ukinuti. Zbog složenosti mjera i zbog potrebe njihove brze provedbe zadovoljavajući odgovor na nuklearnu nesreću nije moguć bez kvalitetne pripreme. U cilju sistematiziranja priprema za poduzimanje mjera uspostavljaju se tzv. planske zone i udaljenosti. Tako je na primjer u Hrvatskoj u svrhu pripreme za nesreće u NE Krško uspostavljena (među ostalim) zona za planiranje hitnih mjera zaštite (UPZ). Riječ je o hrvatskom teritoriju unutar polumjera 20 km od NE Krško, na kojemu se provode opsežne pripreme kako bi se omogućilo obavještavanje stanovništva i pokretanje hitnih zaštitnih i drugih mjera unutar jednog sata od proglašenja tzv. opće opasnosti u nuklearnoj elektrani. Zbog složenosti mjera i zbog potrebe njihove brze provedbe zadovoljavajući odgovor na nuklearnu nesreću nije moguć bez kvalitetne pripreme. U cilju sistematiziranja priprema za poduzimanje mjera uspostavljaju se tzv. planske zone i udaljenosti. Tako je na primjer u Hrvatskoj u svrhu pripreme za nesreće u NE Krško uspostavljena (među ostalim)

Članak 3.

zona za planiranje hitnih mjera zaštite (UPZ). Riječ je o hrvatskom teritoriju unutar polumjera 20 km od NE Krško, na kojemu se provode opsežne pripreme kako bi se omogućilo obavještavanje stanovništva i pokretanje hitnih zaštitnih i drugih mjera unutar jednog sata od proglašenja tzv. opće opasnosti u nuklearnoj elektrani. DOSADAŠNJA ISKUSTvA S NUKLEARNIM NESREĆAMA Iskustva prikupljena u tri nuklearne nesreće su od posebnog značaja. Riječ je o nesrećama u nuklearnim elektranama Otok tri milje, Černobil i Fukushima Daiichi. Nesreća u nuklearnoj elektrani Otok tri milje nije rezultirala s ozbiljnijim ispuštanjem radioaktivnih tvari, ali je prouzročila značajne posljedice unutar 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 455 nuklearne industrije. Tijekom nesreće u nuklearnoj elektrani Černobil uočen je čitav niz slabih točaka u odgovoru na taj događaj, pa su predložena i provedena značajna unaprjeđenja. Nesreća u Fukushimi je među ostalim pokazala da pomaci nakon Černobilske nesreće nisu bili dovoljni. Sve tri nesreće detaljno su opisane u Procjeni rizika od katastrofa RH (web). Uzrok Uzrok ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš elektrane uzrokovao je gubitak svih vanjskih i vlastitih izvora napajanja, pregrijavanja i oštećenja reaktorske jezgre i u konačnici kontroliranog (kroz filtre), odnosno nekontroliranog (bez filtra) ispuštanja radioaktivnih tvari iz zaštitne zgrade u okoliš. Nuklearne elektrane Krško i Pakš predstavljaju petu kategoriju pripravnosti za izvanredni događaj za Republiku Hrvatsku. Ostale nuklearne elektrane u svijetu predstavljaju četvrtu kategoriju pripravnosti za izvanredni događaj. Za nuklearne elektrane udaljenije od 300 km međunarodne preporuke ne predlažu uspostavu zona pripravnosti. U slučaju izvanrednog događaja u nuklearnoj elektrani koja nije Nuklearna elektrana Krško ili Nuklearna elektrana Pakš, ne očekuje se da bi stanovništvo Republike Hrvatske moglo biti ozračeno iznad godišnjih granica niti da bi moglo dići do ograničenja upotrebe proizvoda, uključujući i poljoprivredne proizvode.

Članak 3.

DOGAĐAJ u NE Krško Zone rizika oko Nuklearne elektrane Krško, a Općina Donji Kraljevec u „žutoj“ zoni - do 100 km NE Paks (samo osnovno) Slika 3: ICPD zona (do 300 km) oko NE Paks, koja obuhvaća i područje Općine Donji Kraljevec Generičke intervencijske razine za hitne zaštitne mjere Zaštitna mjera Intervencijska razina Zaklanjanje 10 mSv Evakuacija 50 mSv Jodna profilaksa 100 mGy (štitna žlijezda) Najvjerojatniji neželjeni događaj “Najvjerojatniji događaj” započinje na način da se tijekom zime na području Slovenije, u zapadnim dijelovima Hrvatske i Mađarske, u južnim pokrajinama Austrije te u istočnim dijelovima Italije pojavljuju vrlo specifični vremenski uvjeti. Hladan polarni zrak širi se iz pravca sjevera u nižim slojevima atmosfere, dok u višim slojevima pristiže topao i vlažan zrak s Mediterana. Takva situacija rezultira snježnim oborinama, koje prolaskom kroz topao sloj prelaze u kišu. Kišne kapi se hlade u prizemnom sloju atmosfere i naposljetku formiraju ledenu koru na tlu. S porastom debljine ledene kore dolazi, među ostalim, do teških oštećenja na sustavu za prijenos i distribuciju električne energije. Prvo stradavaju niskonaponske mreže, a potom i one na najvišim naponskim razinama. Vremenska nepogoda zahvaća i slovensku regiju Posavje, u kojoj se nalazi NE Krško. Zbog oštećenja dalekovoda to postrojenje ostaje izolirano, dakle bez tzv. off-site napajanja. Ledena kora također uzrokuje niz problema unutar samog postrojenja, pa postupno dolazi i do gubitka svih vlastitih (onsite) izvora napajanja, odnosno do stanja u struci poznatog kao station blackout.

Članak 3.

Unatoč nastojanjima da se stanje dovede pod kontrolu, dolazi do pregrijavanja i oštećenja reaktorske jezgre te do ispuštanja radioaktivnosti iz jezgre u primarni krug, a potom i iz primarnog kruga u zaštitnu zgradu elektrane. Tlak u zaštitnoj zgradi postupno raste, pa se 10 sati nakon oštećenja jezgre započinje s kontroliranim ispuštanjem njenog sadržaja u okoliš. Ispuštanje traje 5 sati, a odvija se kroz filtre koji zadržavaju 99% joda i 99,9% ostalih aerosola, dok na plemenite plinove nemaju utjecaja. Stranica 456 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Ispuštanje iz elektrane u okoliš započinje u 20 sati po lokalnom vremenu. Atmosferska disperzija se tijekom noći (do 6:30 ujutro) odvija u stabilnim uvjetima (klasa stabilnosti F, brzina vjetra 2 m/s, bez oborina), a kasnije (tijekom dana) u neutralnim uvjetima (klasa stabilnosti D, brzina vjetra 5 m/s, bez oborina). Vjetar inicijalno puše iz smjera zapada. Tijekom ispuštanja i u periodu nakon ispuštanja smjer iz kojeg vjetar puše se mijenja na način da se jednoliko zakreće prema sjeveru. Brzina promjene smjera je takva da 12 sati nakon početka ispuštanja vjetar puše približno iz smjera sjeverozapada, a 24 sata od početka ispuštanja iz smjera sjevera. Smjer širenja radioaktivnog oblaka je sa stanovišta Republike Hrvatske nepovoljan (slike). Oblak zahvaća oko 10.000 km2 hrvatskog teritorija uključujući velika populacijska središta (Samobor, Zaprešić, Zagreb, Veliku Goricu, Sisak, Kutinu, Požegu, Slavonski Brod,...)

Članak 3.

POSLJEDICE Općenito, posljedice nuklearnih nesreća su raznovrsne i može ih se kategorizirati na više načina (radiološke/ne radiološke, izravne/neizravne, kratkoročne/dugoročne, on-site/ off-site,...). Agencija za nuklearnu energiju (NEA) Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predlaže podjelu posljedica nuklearne nesreće u sljedeće glavne kategorije: • utjecaji izlaganja ionizirajućem zračenju na zdravlje stanovništva (bolesti, smrtni slučajevi, bol, patnja, troškovi liječenja, gubici prihoda,...), • troškovi poduzimanja zaštitnih mjera (troškovi evakuacije, troškovi dekontaminacije, gubici prihoda, gubici vrijednosti nekretnina, gubici kontaminiranih poljoprivrednih i drugih proizvoda, troškovi osiguranja nadomjesne hrane i vode za piće,...), • ostali ekonomski gubici (gubici u izvozu zbog stvaranja loše slike, gubici u turizmu,...), • utjecaji na okoliš i • psihološki, socijalni i politički utjecaji. U nastavku su posljedice “najvjerojatnijeg događaja” iskazane putem predefiniranih matrica koje se odnose na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo i društvenu stabilnost i politiku. Posljedice po život i zdravlje ljudi su ocijenjene kao “neznatne”, jer u ovoj vrsti nesreće nema poginulih, ozlijeđenih, oboljelih, zbrinutih, evakuiranih niti sklonjenih osoba. Posljedice po gospodarstvo su aproksimirane kao zbroj troškova poduzimanja mjera zaštite (nekoliko stotina mil eura), gubitaka uzrokovanih smanjenjem potražnje za hrvatskim proizvodima (stotine mil eura) i gubitaka u turizmu (nekoliko desetaka milijardi eura) Razvidno je da je i bez uzimanja u obzir gubitaka vezanih uz suvlasništvo HEP-a u NE Krško zbroj znatno veći od milijardu eura, pa se posljedice u gospodarstvu ocjenjuju “katastrofalnim”. Kada se radi o društvenoj sigurnosti i politici, u “najvjerojatnijem događaju” ne dolazi do oštećenja kritične infrastrukture, štete ili gubitaka na građevinama od javnog društvenog značaja niti do prestanka rada kritične infrastrukture na rok dulji od 10 dana. Iz tog razloga su posljedice u sva tri slučaja ocijenjene kao “neznatne”.

Članak 3.

Jasno je, međutim, da posljedice ovakvog događaja na društvenu sigurnost i politiku nisu neznatne. Upravo obrnuto, razmatrani scenarij bi zasigurno prouzročio znatne psihološke, socijalne i političke utjecaje, ali bi se oni manifestirali na područjima koja nisu obuhvaćena matricama. U nastavku se razmatraju posljedice “najvjerojatnijeg događaja” prema svakoj od navedenih kategorija. Život i zdravlje ljudi Rane efektivne doze koje će primiti stanovništvo, kao i ekvivalentne doze na štitnjaču, upućuju na to da u slučaju “najvjerojatnijeg događaja” ne treba očekivati pojavu ranih (determinističkih) učinaka ionizirajućeg zračenja. Isto vrijedi i za zakašnjele (stohastičke) učinke koje bi bilo moguće detektirati. Iz toga proizlazi da utjecaji izlaganja ionizirajućem zračenju na zdravlje stanovništva u ovakvom scenariju nisu od primarnog značaja. Neovisno o tome, za očekivati je određeno povećanje pritiska na zdravstveni sustav zbog zabrinutosti stanovništva za zdravlje, uzrokovanog dezinformacijama i sl. Tablica 2: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kriterij% Kategorija Posljedice osoba JLP(R) ODABRANO S 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> Gospodarstvo Kada su u pitanju troškovi poduzimanja mjera zaštite, u ovakvoj vrsti nesreće dominiraju oni vezani uz poljoprivredu. Ispuštanje radioaktivnog materijala u okoliš dovodi do kontaminacije takve razine da je nužno uvesti i mjesecima provoditi niz mjera kako koncentracije radionuklida u prehrambenim proizvodima ne bi premašile najviše dopuštene vrijednosti. Kada je riječ o ratarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu, 31. ožujka 2026.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 457 na površini od nekoliko tisuća km2 je nužno zabraniti konzumaciju i distribuciju svih proizvoda koje se uzgaja na otvorenom prostoru. Na tom području, dakle, nesreća uzrokuje gubitak ukupne godišnje ratarske, voćarske i vinogradarske proizvodnje. Nužne mjere u stočarstvu uključuju: • držanje stoke u zatvorenim prostorima i do nekoliko mjeseci, • osiguranje zamjenske stočne hrane iz uvoza, • košnju i zbrinjavanje kontaminirane trave za terenima za ispašu, • uvođenje radiološke kontrole prije klanja stoke i • uvođenje radiološke kontrole prehrambenih proizvoda. Ukupni troškovi poduzimanja mjera zaštite u poljoprivredi procjenjuju se na stotine miliona eura, Najveće pojedinačne stavke su gubitak jednogodišnje ratarske, voćarske i vinogradarske proizvodnje te troškovi zbrinjavanje kontaminirane trave i poljoprivrednih proizvoda. Značajna stavka su i troškovi radioloških mjerenja. Potrebno je naglasiti da poduzimanje nužnih mjera zaštite, posebice onih u poljoprivredi, nije moguće bez značajnih povećanja kapaciteta za obavljanje radioloških mjerenja (in-situ i laboratorijskih). Ostale ekonomske gubitke se može podijeliti u dvije podskupine:
(1) gubitke uzrokovane smanjenjem potražnje za hrvatskim proizvodima (poljoprivrednim i drugim) i (2) gubitke u turizmu. Jedni i drugi su vezani uz narušavanje reputacije, odnosno uz stvaranje loše slike o Hrvatskoj. Prva podskupina se odnosi na gubitke zbog smanjenja izvoza i plasmana na domaćem tržištu prehrambenih i drugih proizvoda koji su s radiološkog stanovišta potpuno sigurni, ali koji za kupce postaju nepoželjni zbog područja s kojeg dolaze. Na međunarodnim tržištima se predviđa i uvođenje privremenih zabrana distribucije hrvatskih proizvoda. Valja naglasiti da je jednom izgubljeno tržište vrlo teško vratiti, pa privremene zabrane mogu imati dugoročne utjecaje. Gubitci iz ove podskupine se procjenjuju na milijardu eura. Za Hrvatsku, kao zemlju u kojoj turizam predstavlja stratešku granu gospodarstva i jednu od najkonkurentnijih djelatnosti, utjecaji na taj sektor su izuzetno važni. Spominjanje Hrvatske u kontekstu nuklearne nesreće nesumnjivo stvara lošu sliku, pa će dobar dio potencijalnih gostiju zbog brige za zdravlje odabrati neku drugu destinaciju. Dugoročni štetni utjecaji u turizmu procjenjuju se na milijarde eura.

Članak 3.

Posebna kategorija “ostalih ekonomskih gubitaka” su oni koji proizlaze iz suvlasništva HEP-a u NE Krško, odnosno u postrojenju koje je uzročnik nesreće. U tu kategoriju ulaze
(1) gubici zbog smanjenja vlastitih proizvodnih kapaciteta i
(2) gubici zbog odgovornosti za počinjenu štetu. Gubici pod (1) proizlaze iz potrebe nadomještanja električne energije koja bi bila proizvedena u NE Krško energijom iz drugih (za HEP skupljih) izvora. Ti se gubici procjenjuju na nekoliko milijardi kuna. Gubici pod (2) proizlaze iz činjenice da su u slučaju nuklearne nesreće osiguranjem pokrivene štete do određenog iznosa, dok sve daljnje štete snosi vlasnik nuklearne elektrane. Štete koje nisu pokrivene osiguranjem mogle bi biti tolike da bi u pitanje bio doveden i sam opstanak HEP-a. Tablica 3: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kriterij-štete Kategorija Posljedice u% proračuna ODABRANO JLP(R)S 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Društvena stabilnost i politika U ovoj vrsti nesreće razina radioaktivne kontaminacije okoliša nije tolika da bi trebalo očekivati vidljive promjene u biljnom ili životinjskom svijetu. Nije za očekivati niti nužnost dugoročnijeg ograničavanja upotrebe zahvaćenih područja ili pojavu potrebe za njihovom prenamjenom. Dakle, u “najvjerojatnijem događaju” su utjecaji na okoliš (uz izuzetak ekonomskih utjecaja na gospodarske sektore) od sekundarnog značaja. Unatoč tome što su utjecaji izlaganja ionizirajućem zračenju na zdravlje stanovništva zanemarivi i što odgovor na nesreću ne uključuje mjere koje uzrokuju najviše stresa (misli se ponajprije na evakuaciju i preseljenje), nesumnjivo je da bi “najvjerojatniji događaj” prouzročio značajne psihološke, socijalne i političke utjecaje. Tu se ubrajaju, strah, zabrinutost, stigmatizacija stanovništva sa zahvaćenih područja, pad povjerenja u državne institucije, porast broja građana kojima je potrebna socijalna pomoć i dr.

Ostali akti u ovom izdanju (251)