Arhiva › 2024. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Podturen · 29. srpnja 2024. · KLASA 350-02/23-01/04 · URBROJ 2109-13-01-24-106

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podturen

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2717

Članak 164.

Članak 164.
(1) Za područje Općine predviđen je razdjelni sustav javne odvodnje, kao dio aglomeracije Podturen.
(2) Sustav javne odvodnje planira se nadalje razvijati fazno, sukladno odgovarajućim tehničkim studijama, odnosno projektima.
(3) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.
Članak 165.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda.
(2) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.

Članak 166.

Članak 166.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.

Članak 167.

Članak 167.
(1) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Do funkcionalne uspostave pojedinog sustava javne odvodnje ili dijela sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(3) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda - na drugi odgovarajući način, utvrđen posebnim propisima.

Članak 168.

Članak 168.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti Stranica 2718 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 169.

Članak 169.
(1) Obrana od štetnog djelovanja voda je uspostavljena izvedbom sljedećih građevina i zahvata: - inundacija rijeke Mure sa zaštitnim nasipima – dio glavnog murskog nasipa kod naselja Novakovec i nasipi Podturen, Lončarevo i Miklavec - postojeći sustav kanala za oborinsku i melioracijsku odvodnju.
(2) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata iz članka 7. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
(3) Radi osiguranja povoljnih mikroklimatskih uvjeta za javne i društvene sadržaje južno od crkve Podturnu predlaže se zacjevljivanje otvorenog kanala južno od nogometnog igrališta u Podturnu sve do planirane južne obilaznice Podturna. 5.4.4. Korištenje voda

Članak 170.

Članak 170.
(1) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(2) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 171.

Članak 171.
(1) Uzgoj riba je moguć isključivo u rekreacijskim ribnjacima, za takvu namjenu, a komercijalno ribnjačarstvo na općinskom području nije dozvoljeno.
(2) Rekreacijski ribnjaci na općinskom području: - unutar građevinskih područja naselja (GPN): - Stari rukavac Mure u Podturnu - u rekreacijskoj zoni sjeverno od Murske ulice u Novakovcu - unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja (IGPIN): - unutar IGPIN zone za lovstvo u Novakovcu - izvan građevinskih područja: - na dijelu Starog rukavca Mure u Podturnu - sjeverno od Podturna u inundaciji Mure - sjeverno od Miklavca.
(3) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJoBRAZNIH, PRIRoDNIH I KULTURNo - PoVIJESNIH VRIJEDNoSTI

Članak 172.

Članak 172.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJoBRAZNIH VRIJEDNoSTI
Članak 173.
(1) Prema Prostornom planu Međimurske županije: - šume uz Muru /oznaka Š2/ potrebno je proglasiti zaštitnim šumama - površinu javne zelene površine „Gmajna“ u Sivici, dio ostatka nekadašnjih zajedničkih poljoprivrednih površina, kao elementa autohtonog krajolika naselja od važnosti za Županiju, potrebno je zaštititi od izgradnje i urediti kao javnu zelenu površinu.
(2) Krajobrazni vrijednostima općinske razine utvrđuju se: - Stari rukavac Mure u Podturnu - Trg Kalvarija u Podturnu - struktura ruralnog prostora.

Članak 174.

Članak 174.
(1) Nije dopušteno krčenje ni prenamjena šuma u poljoprivredno zemljište.
Članak 175.
(1) „Gmajna“ u Sivici jedinstveni je autohtoni krajobrazni prostor, kojem radi zaštite izvorne ruralne kulture Međimurja treba minimalno u dijelu zapadno i sjeverno od postojećeg kanala, uključujući i kanal, potrebno adekvatno prezentirati, s ciljem očuvanja kulturnog identiteta i u funkciji kulturnog turizma.
(2) Gradnja na površinama utvrđenim u namjeni javne zelene površine /oznaka Z/ unutar područja „Gmajne“ nije dozvoljena, osim minimalnih zahvata uređenja pješačkih staza.
(3) U manjoj mjeri do najviše 5% ukupne javne i zelene površine /oznaka Z/ unutar područja „Gmajne“ moguća je postava urbane opreme – klupe za sjedenje, igrala za djecu, sprave za vježbanje.

Članak 176.

Članak 176.
(1) Stari rukavac Mure u Podturnu dijelom se nalazi izvan inundacije Mure i u građevinskom području naselja, te je tehnički uređen na način da se kontrolirano omogućava priljev vode iz inundacije Mure unutar rukavca i ispust viška vode iz rukavca u inundacija Mure. 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2719
(2) Kontrolirano odmuljivanje i drugi zahvati (čišćenje, košnja, uklanjanje preraslog raslinja i drugo) kao i postava pozicija za ribiče mogući su uz primjenu posebnih propisa zaštite unutar područja zaštićene prirode i ekološke mreže.
(3) Neposredno uz kolni prijelaz prema skeli „Podturen“ moguće je kao dio šire turističke ponude, na starom rukavcu izvesti repliku murskog mlina /oznaka T7/, s pristupom iz Murske ulice u Podturnu.
(4) Ukupna tlocrtna površina zahvata koji uključuje površinu replike mlina i okolni pristupni prostor, utvrđuje se s najviše 1.000,0 m2.
(5) Oblikovanje replike mlina se treba bazirati na autentičnim dostupnim izvorima, prilagođeno dimenzijama rukavca.

Članak 177.

Članak 177.
(1) Trg Kalvarije u Podturnu treba zadržati u izvornom obliku kao košeni travnjak s tri raspela, rubno ukrašen tradicijskim vrstama iz seoskog cvjetnjaka.
(2) Pristup do raspela se preporuča izvesti u betonskim pješačkim podnim pločama dimenzija 40/40/4 cm, odnosno na drugi način umjerene intervencije.
(3) Sve okolne zgrade orijentirane na Trg Kalvarije mogu imati najveću dozvoljenu etažnost E=Po+P+Pk, odnosno moraju se oblikovati kao prizemnice s kosim krovom, pri čemu prostor ispod krova može biti tavan ili potkrovlje u stambenoj ili poslovnoj namjeni.

Članak 178.

Članak 178.
(1) Krajobraznu vrijednost (strukturu) ruralnog prostora čini tradicijski odnos naselja i obradivog tla, a potrebno ju je čuvati primjenom sljedećih mjera: - usmjeravanjem gradnje građevinskih sklopova poljoprivrednih gospodarstava unutar granica izgrađenih dijelova građevinskog područja - zabranom gradnje izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava na poljoprivrednom tlu, izuzev mogućnosti rekonstrukcije i dogradnje dviju već postojećih farmi.
Članak 179.
(1) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazivnih alohtonih vrsta - uvođenje drugih neautohtonih vrsta, bez odgovarajuće provjere i odobrenja nadležnog ministarstva.

Članak 180.

Članak 180.
(1) U cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, te treba osobito štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada, kao ekološki vrijednih područja.
(2) Postojeće veće površine obradivog tla potrebno je mjestimično presijecati prirodnom vegetacijom u vidu šumaraka, živica, livada i slično, a preporuča se da se takve površine uređuju kao neograđene lovačke remize, odnosno prostori za sklanjanje divljači.

Članak 181.

Članak 181.
(1) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima - ograđenim cvjetnjakom, te jednim ili skupinom visokih stabala.
(2) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRoDNIH VRIJEDNoSTI

Članak 182.

Članak 182.
(1) Zaštita prirode treba se provoditi kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila.
Članak 183.
(1) Sjeverni dio općinskog područja nalazi se unutar granica Rezervata biosfere „Mura – Drava – Dunav“, zaštita kojeg se provodi neposredno temeljem rješenja o zaštiti, kroz djelovanje nacionalnih i regionalnih tijela i ustanova za zaštitu prirode.
Članak 184.
(1) Unutar Općine nalaze se dijelovi područja zaštićenog prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23): - Regionalni park „Mura – Drava“ („Narodne novine“ broj 22/11) - Značajni krajobraz „Mura“ („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 1/01, 1/02).
(2) U Regionalnom parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima, a pri čemu je potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, odnosno zaštititi njegova bitna obilježja.
(3) Unutar područja zaštićene prirode ovim PPUO predviđeni su zahvati: - unutar građevinskih područja naselja, prema poglavlju 2.2 „Građevinska područja naselja“ - unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, prema poglavlju 2.3.1.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene - izvan građevinskih područja, prema poglavlju 2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja.
(4) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti zaštićenih područja temeljni dokument je Plan upravljanja regionalnim parkom „Mura – Drava“ (PU 007 Mura- Drava), koji se primjenjuje neposredno i /ili posredno kroz primjenu PP Županije.

Članak 184.

(5) Prostorni plan područja posebnih obilježja regionalnog parka (PPPPO) u PP Međimurske županije nije predviđen kao obavezan, a prema Planu upravljanja je utvrđeno poticanje dionika na njegovu izradu.
(6) Zaštita značajnog krajobraza „Mura“ obrađena je Planom upravljanja regionalnim parkom, „Mura – Drava“, te se isti dokument primjenjuje i u primjeni zaštite značajnog Stranica 2720 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. krajobraza, kroz kontrolu provedbe svakog zahvata (građevinskog i negrađevinskog) unutar zaštićenih područja.

Članak 185.

Članak 185.
(1) Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19, 119/23), unutar područja Općine nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - područja očuvanja značajna za vrte i stanišne tipove (POVS): - HR 2000364 „Mura“
(2) Zaštita područja ekološke mreže, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže.
(3) Dodatno je zaštita značajnog krajobraza obrađena Planom upravljanje regionalnim parkom „Mura – Drava“, te se isti dokument primjenjuje i u primjeni zaštite ekološke mreže.
(4) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno posebnom propisu.
(5) U postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u području ekološke mreže, potrebno je od nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate.
(6) Posebni uvjete zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže.

Članak 186.

Članak 186.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (“Narodne novine” br. 144/13, 73/16).
(2) Strogo zaštićene vrste obrađene su Planom upravljanje regionalnim parkom „Mura – Drava“, kojim su dodatno utvrđene zabilježene strane i invazivne vrste, te se predmetni dokument primjenjuje neposredno kroz djelovanje nadležnog županijskog ureda za zaštitu prirode i županjske javne ustanove za zaštitu prirode. 6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNo – PoVIJESNIH VRIJEDNoSTI

Članak 187.

Članak 187.
(1) Mjere zaštite zaštićenih kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21, 114/22).
(2) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti na području Općine nadležno je odgovarajuće ministarstvo, pripadajuća Uprava za zaštitu kulturne baštine i Konzervatorski odjel.
(3) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a sva kulturna dobra kao i pripadajući akti zaštite trebala bi biti evidentirana u Geoportalu kulturnih dobara nadležnog ministarstva.
(4) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu gradnju neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 188.

Članak 188.
(1) Prema Geoportalu kulturnih dobara, na području Općine Podturen zaštićeno kulturno dobro je Crkva sv. Martina, Čakovečka ulica 1, Podturen, kao pojedinačno kulturno dobro - sakralno, Z-2623.
(2) Ukoliko se za pojedina evidentirana kulturna dobra utvrđena ovom Odlukom, kroz postupak vrednovanja za zaštitu na lokalnoj razini utvrdi da se radi o dobru od potencijalno nacionalnog značaja, za ista se može pokrenuti postupak utvrđivanja vrijednosti za zaštitu upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(3) Sve zahvate na materijalnim kulturnim dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i na pripadajućim građevnim česticama, kao i za kulturna dobra u postupku vrednovanja, treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno prema posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje, ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje kao što su restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja i slično.

Članak 189.

Članak 189.
(1) Na području Općine nalaze se (neistraženi) arheološki lokaliteti: - prostor groblja kraj župne crkve Sv. Martina u Podturnu - „Utvrda Podturen“ - na povišenju u centru naselja Podturen, na mjestu srušene stare škole.
(2) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na pojedinom arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, na dubini većoj od 40,0 cm ispod razine tla, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(3) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2721 potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 190.

Članak 190.
(1) Evidentirana sakralna dobra na području Općine: - Celine: - kapela Sv. Josipa - Ferketinec: - poklonac s kipom Krista u centru - raspelo kraj vatrogasnog doma - Novakovec: - poklonac s kipom tužnog Krista, 1767. god. U Glavnoj ulici - kapela Sv. Florijana, u Selskoj ulici - poklonac u parku u Selskoj ulici - raspelo u Glavnoj ulici - Miklavec: - kapela Sv. Trojstva - poklonac uz županijsku cestu na sjevernom ulazu u Miklavec - poklonac Sv. Marije – u polju, predio Kračine - raspelo sjeveroistočno od nogometnog igrališta u Miklavcu - Podturen: - poklonac s kipom Sv. Florijana, rustični barok, u Glavnoj ispred k.br. 28 - raspelo uz županijsku cestu Podturen – Novakovec, rustični barok - Kalvarija s 3 kamena križa, klasicizam - raspelo na križanju županijskih cesta na zapadnom ulazu u Podturen - Sivica: - kapela na uglu Glavne i Sportske - kapela Svete Ane u šumi Dubrava uz županijsku cestu Sivica – Podturen. - poklonac Sv. Križa u Dugoj ulici - poklonac Sv. Križa uz groblje - raspelo na groblju.
(2) Evidentirane pojedinačne tradicijske stambene građevine ili stambeno – gospodarski
(3) sklopovi: - Novakovec: - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi u Selskoj ulici kućni brojevi: 5, 47 i 51 - Podturen: - ruralna aglomeracija u središnjem povijesnom dijelu naselja - Trg Kalvarija kućni brojevi: 6, 8 i 11 - župni dvor u Podturnu - Sivica: - pojedinačni stambeno-gospodarski sklop u Glavnoj ulici broj 46 i 48 i u Dugoj ulici broj 3.

Članak 191.

Članak 191.
(1) Evidentirana kulturna dobra predlažu za zaštitu na lokalnoj razini usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(2) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
(3) Mišljenje iz prethodnog stavka je usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja.

Članak 192.

Članak 192.
(1) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino evidentirano kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od evidentiranog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova.
(2) Izvedene stupove javne rasvjete i stupove zračne niskonaponske mreže smještene neposredno uz sakralna obilježja potrebno je izmjestiti na druge lokacije. 7. PoSTUPANJE S oTPADoM

Članak 193.

Članak 193.
(1) Gospodarenje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 84/21, 142/23), odgovarajućih podzakonskih propisa i općinskog plana gospodarenja otpadom.
(2) Lokacije građevina i površina rezerviranih za gospodarenje otpadom prikazane su na kartografskom prikazu br. 2. „Infrastrukturni sustavi“.
(3) Na općinskom području se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa.
(4) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom.

Članak 194.

Članak 194.
(1) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, koji obuhvaća odvojeno skupljanje, odvoz, odvajanje korisnih komponenti, zbrinjavanje komunalnog otpada na siguran način i druge potrebne postupke, u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(2) Za cjelovito područje Općine je: - uspostavljen sustav razvrstavanja, odvojenog skupljanja i organiziranog odvoza komunalnog otpada s kućnog praga - uspostavljen je sustav mobilnih reciklažnih dvorišta - utvrđene su lokacije zbrinjavanja građevinskog otpada izvan područja Općine, kroz zajedničke programe Općine i koncesionara za zbrinjavanje otpada.
(3) Mobilna reciklažna dvorišta mogu se postavljati na odgovarajućim javnim površinama dostupnim vozilom, odnosno na javnim trgovima, na dijelovima javnih Stranica 2722 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. parkirališta i drugim česticama unutar funkcionalnih zona gospodarske i mješovite namjene /oznake I, K, M1 i M2/.
(4) Daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom treba usklađivati prema razvoju sustava županijske, odnosno regionalne razine i provoditi prema važećem Planu gospodarenja otpadom Općine.

Članak 195.

Članak 195.
(1) Proizvodna zona u južnom dijelu Općine, dio sjeverno od ŽC 20029 utvrđena je kao površina za uređenje i gradnju reciklažnog dvorišta za građevinski otpad /oznaka RDG/
(2) Unutar iste građevne čestice sadržaja iz prethodnog stavka moguće je organizirati i površinu za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/ i druge sadržaje u funkciji djelatnosti postupanja s otpadom, kao i kompatibilne djelatnosti, izuzev odlaganja otpada.
(3) Uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim zonama“.
(4) Obvezna je primjena mjera zaštite prirode, te mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke.

Članak 196.

Članak 196.
(1) Površine svih gospodarskih, proizvodnih zona /oznake I/, određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi lokacije za obavljanje gospodarske djelatnosti postupanja s otpadom prema Zakonu o gospodarenju otpadom, kao komercijalna i/ili vlastita reciklažna dvorišta, odnosno kao druge građevine za obradu i oporabu otpada.
(2) Skladišta za skupljanje i selektiranje otpada koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta), prema ovoj Odluci gospodarske građevine iz Grupe 2, mogu se smještati i unutar poslovne zone /oznaka K/ i unutar mješovite, stambeno – poslovne zone /oznaka M2/
(3) Posebni uvjeti u odnosu na građevine za obradu i oporabu otpada utvrđuju se prema posebnim propisima, a namjena ostali prema uvjetima za zonu unutar koje se smještaju.

Članak 197.

Članak 197.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 198.

Članak 198.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada.
(2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja može se graditi u sklopu građevne čestice poljoprivrednoga gospodarstva za uzgoj životinja (farme, tovilišta) ili na zasebnoj građevnoj čestici u blizini, obavezno izvan područja zaštićene prirode i ekološke mreže.
(3) Ukoliko se građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja gradi na zasebnoj građevnoj čestici: - treba biti najmanje 200,0 m udaljeno od granica građevinskih područja naselja - čestica se dimenzionira se kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m.
(4) Farme izgrađene izvan građevinskog područja naselja, kao jedan od načina zbrinjavanja otpada nastalog na gospodarstvu, mogu unutar kompleksa farme urediti postrojenje za proizvodnju energije korištenjem otpada s poljoprivrednog gospodarstva kao obnovljivog izvora energije (OIE) i to prvenstveno postrojenja na biomasu. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPoVoLJNA UTJECAJA NA oKoLIŠ 8.1. Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama

Ostali akti u ovom izdanju (24)