Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podturen

26. Na temelju članka 109. stavka 4. i članka 198. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 59. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 67/23), članka 30. Statuta Općine Podturen (“Službeni glasnik Međimurske županije» broj 8/21) i Odluke o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podturen („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 28/23), Općinsko vijeće Općine Podturen na 26. sjednici održanoj dana 25.07.2024. donosi oDLUKU o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Podturen I. oPćE oDREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podturen („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/05, 6/15, 9/19, 12/19 – pročišćeni tekst), (u daljnjem tekstu: Odluka).
Članak 2.
(1) Sastavni dio Odluke je provedbeni dio Elaborata: „III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podturen“ (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Tekstualni dio sadrži odredbe za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine 2. Uvjeti za uređenje prostora 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana.
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA MJ=1:25.000 POVRŠINA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ=1:25.000 3. UVJETI KORIŠTENJA, MJ=1:25.000 UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA MJ=1:5.000 NASELJA 4.1. Celine 4.2. Miklavec i Ferketinec 4.3. Novakovec 4.4. Podturen i IDGPN Matekovec i Lončarevo 4.5. Sivica i IDGPN Inkejevica
(5) Obrazloženjem se daje analiza, ciljevi prostornog uređenja i plansko obrazloženje rješenja, te evidencija postupka izrade III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podturen.

Članak 3.

Stranica 2676 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. II. oDREDBE ZA PRoVEDBU
Članak 4.
(1) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Podturen („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/05, 6/15, 9/19, 12/19 – pročišćeni tekst) naziv poglavlja: „II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE“ mijenja se i glasi: „II. ODREDBE ZA PROVEDBU“.
(2) Članci od članka 3. do članka 202. i pripadajući naslovi i podnaslovi mijenjaju se i glase: „Članak 3.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Balkon je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog otvorenog prostora zgrade. - Erker je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog zatvorenog prostora zgrade. - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Članak 4.

- Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. - Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop.

Članak 4.

- Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / GBP/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan linije pročelja zgrade. - Krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površine, odnosno čestice, drugih namjena.

Članak 4.

- Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+2K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+2K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE), pri čemu se potkrovlje bez nadozida i uvučena katna etaža grade umjesto potkrovlja, a druga etaža potkrovlja se gradi kao dodatna etaža iznad potkrovlja. - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2677 potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. - Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično.

Članak 4.

- Površina tlocrta etaže /PTE/ je vertikalna projekcija na podnu ravninu etaže, svih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade pripadajućih istoj etaži, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Površina tlocrta zgrade /PTZ/ je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Prostorni plan užega područja je u smislu ove Odluke svaka vrsta prostornog plana niže razine i užeg obuhvata od Prostornog plana uređenja Općine (detaljni, urbanistički i drugi). - Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija građevinska bruto površina etaže iznosi više od 75% površine tlocrta etaže. - Tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se: - Individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice. - Višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice, a može biti manja višejedinična ukoliko sadrži od 4 do 6 zasebnih korisničkih jedinica ili veća višejedinična ukoliko sadrži više od 6 zasebnih korisničkih jedinica. - Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Članak 4.

- Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu ili drugu prometnu površinu s javnom namjenom (trg, šetalište, višekorisnički kolni prilaz i slično). - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. - Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zasebna korisnička jedinica je dio nekretnine, koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno, pri čemu se jednom zasebnom korisničkom jedinicom može smatrati i kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici:

Članak 4.

- funkcionalno jedinstveni smještajni turistički sadržaj od više smještajnih jedinica (soba, kamp mjesta i slično) - gospodarski kompleks za obavljanje iste djelatnosti (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine) - poljoprivredno gospodarstvo, kao specifični oblik gospodarskog kompleksa u funkciji poljoprivredne djelatnosti - drugi građevinski kompleksni sadržaji s istom funkcijom. - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama - Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - Slobodnostojeća zgrada je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada se jednom svojom stranom prislanja uz među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu.

Članak 4.

- Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu je zgrada koja se s najmanje dvije, a najviše tri strane prislanja na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. Stranica 2678 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. - Arhitektonski kompleks je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama.
(2) Pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektroenergetski prijenosni sustav je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima. - Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika.

Članak 4.

- Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je sustav odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), kojima se osigurava rasvjetljavanje javnih kolnih i pješačkih površina, a u vlasništvu je ili pod upravljanjem jedinice lokalne samouprave. - Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika. - Komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša.

Članak 4.

- Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav. - Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom.

Članak 4.

- Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih.“
(3) Vrste zgrada i drugih građevina prema sadržaju: - Građevina gospodarskih djelatnosti ili gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a ovisno o mogućem utjecaju na okolinu može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva. - Gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti sadrži prostore: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2679 prostor, kao što su požari ili eksplozije (prostori za prodaju obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (hotel, pansion, motel, kamp, kamp odmorište, restoran, bar, bistro i slično) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male tiskare, male pekare i slastičarske radionice i slično)

Članak 4.

- izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, izrada papirne, drvene i plastične ambalaže i slično) - djelatnosti prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare i/ili destilerije, mini mljekare - kapaciteta do 10.000 l/dnevno i slično) - elektrane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (sunčane elektrane, elektrane na biomasu i slično) - rasadničke djelatnosti i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. - Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem dijele se u dvije grupe: - Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - industrijske proizvodnje i prerade bez ograničenja u površini industrijskog kompleksa, odnosno djelatnosti tipa: klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja na otvorenom i u zatvorenom prostoru za djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije – velike hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično)

Članak 4.

- transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje, obradu i oporabu komunalnog, građevinskog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta) - elektrane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i slično) - drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - proizvodnje i prerade manjeg obima u kompleksu od jedne ili više građevnih čestica ukupne površine kompleksa do najviše 1,0 ha – proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice, manje pilane, sušare i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja u zatvorenom prostoru – hladnjače, silosi, trgovine gorivom, trgovine plinom i slično - postaje za prodaju goriva na malo (benzinske, plinske i slične stanice) - servisi uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i slično - za skupljanje, obradu i oporabu otpada koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta)

Članak 4.

- drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Gospodarska poljoprivredna građevina je građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti, odnosno građevine poljoprivrednog gospodarstva, a može biti: - bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine tipa silosi, hladnjače i druge - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, vinarije, destilerije, uljare i slično - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije - držanje pčela - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliša ili širenje neugodnih mirisa. - s potencijalnim izvorom zagađenja za: - držanje životinja - silažu stočne hrane - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine Stranica 2680 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva s mogućim negativnim utjecajem. - Građevina društvenih djelatnosti je građevina za djelatnosti u funkciji društvene zajednice, odnosno građevina uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti:

Članak 4.

- građevina (osnovne) društvene infrastrukture - građevina društvene nadgradnje. - Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebice ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično). - Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih drugih kompatibilnih funkcionalnih zona, prvenstveno unutar zona mješovite i poslovne namjene: - razni oblici obrazovanja za djecu i odrasle izvan javnog sustava ili kao proširenje javnog sustava - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj starijih i/ili nemoćnih osoba - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i slično - upravni sadržaji s prostornim zahtjevima sličnim uredskim poslovnim sadržajima - javni servisi sa specifičnim tehničkim prostornim zahtjevima (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i slično) - druge vrste javnih sadržaja ili uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice.

Članak 4.

- Građevine infrastrukturnih sustava su dijelovi prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, koji se instaliraju ili grade unutar ili izvan naselja, a mogu biti: - linijske (prometnice, pješačke i/ili biciklističke staza, pruge, cjevovodi, oborinski kanali i slično) - nadzemne ili podzemne građevine ili uređaji (parkirališta, transformatorske, elektroničke komunikacijske, plinske i druge stanice, komunikacijska, elektro i druga oprema, crpne stanice sustava vodoopskrbe, odvodnje i slično, lagune sustava oborinske odvodnje i slično). - Poslovna zgrada sadrži prostore za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i/ili djelatnosti društvene nadgradnje. - Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni funkcionalne zone u koju se smještava. Stambena zgrada u odnosu na tipologiju gradnje može biti individualna, manja višejedinična (manja višestambena) i veća višejedinična (veća višestambena). - Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene, koja može sadržavati fizički povezane i/ili fizički odvojene pomoćne prostore smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge.

Članak 4.

1. UVJETI ZA oDREĐIVANJE NAMJENA PoVRŠINA NA PoDRUČJU oPćINE
Članak 4.
(1) Namjena površina Općine određena je kartografskim prikazom broj 1. “Korištenje i namjena površina” i razlikuje: - građevinska područja naselja (GPN) i izdvojene dijelove građevinskih područja naselja (IDGPN) - izdvojena građevinska područja izvan naselja (IGPIN) - površine za istraživanje i eksploataciju - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - šume isključivo osnovne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodene površine - površine infrastrukturnih sustava.
(2) Lokacije zahvata planiranih izvan građevinskih područja približno su označene pojedinačnim oznakama za zahvat.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Građevinska područja naselja su površine namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti u naseljima Općine: Celine, Ferketinec, Miklavec, Novakovec, Podturen i Sivica.
(2) Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja, nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom, pri čemu IDGPN Podturna - Matekovec i Lončarevo, te IDGPN Sivice – Inkejevica zauzimaju veće površine.
(3) Izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine namijenjenih gradnji ili drugim zahvatima za gospodarske i druge sadržaje, osim stanovanja, a na području Općine se utvrđuju zone, odnosno površine: - gospodarske namjene: - ugostiteljsko – turistička /oznaka T4/ - sportsko – rekreacijske namjene: - za lovstvo /oznaka R6/ - za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/.
(4) Površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe: 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2681 - oznaka granice eksploatacijskog i istražnog prostora, neovisno o namjeni površine zemljišta na tlu (dio EPU Zebanec, dio IPU SZH-01).
(5) Svo poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene je na cijelom općinskom području utvrđeno u kategoriji vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/.
(6) Šume isključivo osnovne namjene utvrđene u kategorijama: - gospodarske šume /oznaka Š1/ - zaštitne šume /oznaka Š2/.

Članak 5.

(7) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište / oznake PŠ/ je prostor miješane strukture zemljišta koje se koristiti u funkciji poljoprivrede i šumarstva.
(8) Vodene površine: - rijeke Mure, uključujući rukavce i mrtvice, te druge veće vodene površine /oznaka V/ - rekreacijski ribnjaci /oznaka RI/ - postojeći otvoreni vodotoci – potoci i kanali /linijska oznaka/.
(9) Površine infrastrukturnih sustava su zemljišne čestice koje zauzimaju građevine i/ili uređaji infrastrukture i koridori rezervirani za njihovu gradnju, odnosno rekonstrukciju: - UPOV Podturen /oznaka IS1/ - površine mogućih koridora za prometnu infrastrukturu državnog i županijskog značaja.
(10) Ostali sadržaji odnose se na planirane površine izvan naselja na kojima se točkasto utvrđuje mogućnost gradnje sadržaja u svrhu razvoja turizma ograničeno u odnosu na zaštitu prirode i ekološke mreže, a neovisno o utvrđenoj namjeni površina: - skela na Muri /oznaka T6/ - mlin (replika murskog mlina) /oznaka T7/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama građevinskih područja naselja.
(2) Izdvojena građevinska područja izvan naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama izdvojenih građevinskih područja.
(3) Zahvati gradnje se u pravilu trebaju planirati u građevinskim područjima.
(4) Površine izvan građevinskih područja trebaju se koristiti u planiranu svrhu, a gradnja na tim površinama je ograničena i načelno u funkciji osnovne djelatnosti, u funkciji infrastrukturnih ili gospodarskih transportnih sustava, a samo izuzetno se izvan građevinskih područja planiraju lokacije u funkciji turizma i/ili rekreacije.
(5) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, usklađuju se s osnovnim namjenama površina, na način da što manje narušavaju prostornim planom utvrđenu namjenu površina.
(6) Prenamjena površina izvan građevinskih područja, kao ni korištenje površina u druge svrhe nije dozvoljena, osim za slučajeve utvrđene ovom Odlukom, poglavljem 2.3.2. „Zahvati izvan građevinskih područja“.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Temeljna ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora unutar i izvan građevinskih područja proizlaze iz posebnih propisa, pri čemu se: - ograničenja zahvata na vodenim površinama, inundacijama, koritima otvorenih vodotoka i drugim površinama čijim zadiranjem se može utjecati na vode utvrđuju Hrvatske vode, izdavanjem posebnih uvjeta i odobrenja, prema Zakonu o vodama („Narodne novine“ broj 66/19, 84/22, 47/23) - ograničenja zahvata unutar zaštićenih dijelova prirode i unutar ekološke mreže utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) - ograničenja zahvata na kulturnim dobrima utvrđuju prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21, 114/22) - zabranjuje se prenamjena poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, a mogućnosti gradnje u svrhu poljoprivrede i kompatibilnih djelatnosti utvrđuje se prema odredbama iz poglavlja 3.3.2. „Poljoprivreda“. - ograničenja zahvata u šumama i u pojasu 50,0 m od ruba šume, kao i nadležnost izdavanja posebnih uvjeta u postupcima izdavanja akata u svrhu gradnje na tim površinama proizlaze iz Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, 101/23, 36/24) i odredbi poglavlja 3.3.3. „Šumarstvo i lovstvo“ - ograničenja zahvata u zonama zaštite linijske infrastrukture i planiranim i mogućim planiranim koridorima prometnica, utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.

Članak 7.

(2) Odstupanja od temeljnih ograničenja iz stavka 1. ovog članka moguća su u slučajevima zahvata na već postojećim legalnim građevinama, te u slučaju gradnje infrastrukture, ukoliko odstupanje posebnim uvjetima za pojedinačni zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo.
(3) Izmjena trasa infrastrukturnih sustava u odnosu na utvrđene u kartografskim prikazima ovog Prostornog plana, moguća je ukoliko se temelji na stručno verificiranoj studiji i/ili projektnom rješenju, uz zadovoljenje uvjeta iz prethodna dva stavka ovog članka. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PRoSToRA 2.1. GRAĐEVINE oD DRŽAVNoG I ŽUPANIJSKoG ZNAČAJA

Članak 8.

Članak 8.
(1) Klasifikacija građevina od državnog i županijskog značaja na općinskom području, uključujući i površine i zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, utvrđuje se temeljem Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja („Narodne novine“ broj 37/14, 154/14, 30/21, 75/22, 61/23).
(2) Uvjeti provedbe zahvata i zaštite predmetnih građevina i površina državnog i županijskog značaja utvrđeni su: - za građevine gospodarske namjene u poglavlju 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ Stranica 2682 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. - za infrastrukturne građevine u poglavlju 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, u slučajevima za koje je prostornim planom više razine provedba zahvata od državnog i područnog (regionalnog) značaja utvrđena neposrednom primjenom prostornog plana više razine, prema ovoj Odluci se provodi samo zaštita.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Građevine, površine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem, od državnog značaja, na području Općine: 1. Energetske građevine: - međunarodni i magistralni cjevovodi koji služe za transport nafte, plina ili naftnih derivata, uključivo terminal, otpremnu i mjerno-regulacijsku (redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu s tim cjevovodom: - otpremni plinovod DN 300/75, čvor Međimurje – CPS Molve, blokadna stanica BS-2 i pripadajući optički kabel u istoj trasi - magistralni naftovod – JANAF – odvojak NT Virje – NT Lendava. 2. Vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama I. reda: - inundacija rijeke Mure sa zaštitnim nasipima – dio glavnog murskog nasipa kod naselja Novakovec i nasipi Podturen, Lončarevo i Miklavec. 3. Površine državnog značaja: - istražni koridori i površine za planiranje građevina državnog značaja: - planirani stalni granični prijelaz za promet putnika na trasi planirane spojne ceste Turčišće (novi čvor na A4) – Podturen – G.P. R. Slovenija, prema PP Međimurske županije - planirani višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate, u trasi JANAF-a - mogući planirani magistralni plinovod DN 1200/100 „Sotin – Mursko Središće“, kao dio tranzitnog plinskog transportnog sustava, u koridoru otpremnog plinovoda čvor Međimurje – CPS Molve.
(2) Zahvati u prostoru, odnosno površine državnog značaja koje se ne smatraju građenjem: - istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, ugljikovodika, geotermalnih voda za energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida, uključujući i građevine za istraživanje i eksploataciju unutar eksploatacijskog polja:

Članak 9.

- dio utvrđenog EPU „Zebanec“ - dio utvrđenog IPU „SZH–01“ - deponije mineralnih sirovina: - planirana lokacija površine za deponiranje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova, unutar gospodarske, proizvodne zone u Ferketincu.
Članak 10.
(1) Građevine i površine od područnog (regionalnog) značaja, na području Općine: 1. Građevine i površine prometne i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme: - ceste u nadležnosti županijske uprave za ceste: - ŽC 2003 / Jalšovec (GP Bukovje (granica RH/ Slovenija)) – Sveti Martin na Muri – Mursko Središće (DC209) – Miklavec – Podturen – Turčišće (ŽC2023) - ŽC 2017 / Podturen (ŽC2003) – A.G. Grada Čakovca (Novo Selo Rok) - LC 20020 / Gornji Kraljevec (ŽC2010) – Sivica (ŽC2017) - LC 20029 / Ferketinec (ŽC2003) – Sivica (LC20020) - LC 20085 / Sivica (ŽC2017) – Belica (ŽC2018) - trasa moguće planirane spojne ceste Turčišće (novi čvor na A4) – Podturen – G.P. (novi granični prijelaz s R. Slovenijom) – čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta – Trst, prema Prostornom planu Međimurske županije širine koridora 200,0 m - trasa moguće planirane obilaznice Podturna, širine koridora 40,0 m - građevine elektroničkih komunikacija: - EKI zone i odašiljači nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža izvan građevinskog područja - županijski elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama. 2. Energetske građevine: - dalekovodi od 35 kV do 220 kV, s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tom dalekovodu:

Članak 10.

- dalekovod DV 35 kV / TS 35/10(20) kV Dekanovec – TS 35/10 (20) Prelog / - dalekovod DV 110 kV / TS Nedeljanec – TS Čakovec – TS Lenti / - planirani priključni dalekovod PL DV 2x110 kV / PL TS Mursko Središće na DV 110 kV TS Čakovec – TS Lenti /. 3. Vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama, osim za vode I. reda: - postojeća kanalska mreža vodotoka II. reda i mreža melioracijske odvodnje - za zaštitu voda kapaciteta do 100.000 ekvivalentnih stanovnika u dvije ili više jedinica lokalne samouprave: - Aglomeracija Podturen s UPOV Podturen. 4. Ostalo, prema PPŽ: - postojeći lokalni distribucijski plinovodi: - Turčišće – Domašinec – Ferketinec - Peklenica – Ferketinec – Sivica – Vratišinec. 2.2. GRAĐEVINSKA PoDRUČJA NASELJA 2.2.1. Razgraničenje površina naselja

Članak 11.

Članak 11.
(1) Građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja prikazani su na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:25000, te detaljnije na kartografskim 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2683 prikazima iz grupe 4. „Građevinska područja naselja“ u mjerilu 1:5000.
Članak 12.
(1) Razgraničenje površina naselja prema izgrađenosti i uređenosti određuje se radi razlikovanja načina na koji se utvrđuju uvjeti provedbe zahvata.
(2) Prema izgrađenosti i uređenosti građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja razlikuju: - izgrađena područja i neizgrađena područja planirana za daljnji prostorni razvoj naselja - uređena i neuređena područja.
(3) Neizgrađeno područje smatra se o uređenim ukoliko je do pojedinačnih zemljišnih čestica unutar područja osiguran pristup s ceste planirane ovim prostornim planom ili prostornim planom užega područja.
(4) Za provedbu zahvata u prostoru na izgrađenim područjima, kao i na neizgrađenim uređenim područjima, neposredno se primjenjuje ova Odluka.
(5) Za neizgrađene i neuređene površine građevinskih područja naselja, je sukladno Zakonu, u poglavlju 9. ove Odluke utvrđena obveza izrade prostornih planova užih područja, iz kojeg razloga neposredna provedba zahvata samo temeljem ove Odluke nije moguća.
(6) Za ostale neizgrađene površine građevinskih područja naselja, za koja ovom Odlukom nije propisana obveza izrade prostornog plana užega područja:

Članak 12.

- komunalno opremanje predviđa se proširenjem postojećih mreža prometa i komunalne infrastrukture temeljem pojedinačnih projekata prometne i komunalne infrastrukture - provedba pojedinačnog zahvata u prostoru uvjetovana je osiguranjem osnovne infrastrukture.
Članak 13.
(1) Površine unutar građevinskih područja naselja se s obzirom na namjenu razgraničuju na funkcionalne zone, odnosno prema pretežitosti sadržaja dijela naselja.
(2) Razgraničenje područja na funkcionalne zone određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih namjena i s ciljem izbjegavanja negativnog utjecaja pojedinih djelatnosti na područja s posebnom osjetljivošću u pogledu emisija buke, onečišćenja zraka i drugih potencijalno negativnih utjecaja.
(3) Pojedinačni sadržaj se ne može smjestiti unutar pojedine funkcionalne zone ukoliko takva mogućnost nije izričito utvrđena u odredbama za provedbu za predmetnu funkcionalnu zonu prema ovoj Odluci ili ukoliko se ne može jednoznačno utvrditi sličnost predmetnog pojedinačnog sadržaja sa sadržajima za koje je u ovoj Odluci mogućnost smještaja unutar pojedine funkcionalne zone izričito utvrđena.