Arhiva › 2024. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Podturen · 29. srpnja 2024. · KLASA 350-02/23-01/04 · URBROJ 2109-13-01-24-106

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podturen

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2711

Članak 128.

Članak 128.
(1) Širina novih cestovnih (uličnih) koridora unutar građevinskog područja naselja, treba iznositi najmanje: - za županijske i lokalne ceste 16,0 m - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama 12,0 m - za ostale ceste unutar građevinskih područja naselja 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
Članak 129.
(1) Kod postojećih ulica unutar građevinskog područja naselja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m.
(3) Izuzetno se može odstupiti od prethodnog stavka, ukoliko se na manjoj udaljenosti nalazi naseljena zgrada ili se radi o ogradi registriranog kulturnog dobra, odnosno ogradi zgrade koja je evidentirana za postupak zaštite kulturnog dobra od lokalnog značaja.

Članak 130.

Članak 130.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s: - 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano ne nalaze prepreke, - 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 131.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture (kolnici, biciklističke staze, pješačke staze, parkirališne površine) dimenzioniraju se primjenom posebnih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
(4) Sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 132.

Članak 132.
(1) Preporuča se da kolnici unutar građevinskih područja naselja imaju kolovoznu širinu najmanje 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za: - za dvosmjerni promet slijepe ulice, na preglednom prostoru i s ograničenim brzinom kretanja, te pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na odgovarajućim udaljenostima prema tehničkoj normi - za jednosmjerni promet, ukoliko se predviđa regulacija ulice kao jednosmjerne.
(3) Neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, sve prometnice kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama, širina koridora i kolnika, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.

Članak 133.

Članak 133.
(1) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16). Stranica 2712 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024.
(2) Moguće je predvidjeti objedinjenu pješačko - biciklističku stazu.
(3) Minimalna širina pješačke staze unutar uličnog koridora, ako ona nije kombinirana s biciklističkom stazom određuje se sukladno odgovarajućim tehničkim propisima i prema pravilima struke.
(4) Preporuča se da se pješačke površine unutar uličnog koridora izvode obostrano.
(5) Izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.

Članak 134.

Članak 134.
(1) Preporuča se da se pješačke površine unutar kolnika izvode obostrano.
(2) Izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.
Članak 135.
(1) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) Pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) Ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze izvan uličnih koridora treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) Pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.

Članak 136.

Članak 136.
(1) Sva nova javna parkirališta, kao i sva parkirališta čiji ukupni broj na građevnoj čestici iznosi više od 5, potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, unutar koridora nekategoriziranih cesta i kategoriziranih cesta iz nadležnosti županijske uprave za ceste, iznimno je moguća je izvedba novih javnih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu je obavezna primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) Unutar cestovnih koridora (unutar kolnika ili na drugi način) i na drugim odgovarajućim površinama unutar naselja mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.

Članak 137.

Članak 137.
(1) U gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama / oznake I i K/ i izdvajanjem čestica uz kategorizirane ceste iz površina obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ moguće je smjestiti: - postaje za opskrbu vozila gorivom, uz koje je moguće urediti i parkirališta za kamione - stacionare, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
(2) Uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima za formiranje čestica i gradnju u gospodarskim zonama.
(3) Iznimno, komercijalne elektro punionice za hibridna vozila i vozila na elektro pogon, se kao prateći sadržaj, mogu postavljati i unutar drugih funkcionalnih zona u naselju na javnim parkiralištima i javno dostupnim parkiralištima građevnih čestica drugih poslovnih namjena.

Članak 138.

Članak 138.
(1) Izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) Slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim zonama /oznake I i K/.
(3) Slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama mješovite i turističke namjene /oznaka M1, M2 i T/ na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) Unutar površina svih ostalih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja naselja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.

Članak 139.

Članak 139.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak širine najmanje 3,0 m na prometnu površinu predviđenu za kolni promet - najmanje jedan pješački pristup s javne prometne površine - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna priključka s javne prometne površine.
(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, kolni priključak građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.

Članak 140.

Članak 140.
(1) U slučaju da se kolni priključak na pojedinačnu česticu ne može ostvariti neposredno s ceste ili javnog puta, odnosno ukoliko zemljišna čestica javne prometne površine ili javnog puta i građevna čestica na kojoj se planira graditi nemaju zajedničku među, kolni pristup do građevne čestice 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2713 se može ostvariti preko zasebne čestice kolnog prilaza najmanje širine 3,5 m, čija ukupna duljina ne može biti veća od 5,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, može biti i veće duljine, te mu je iz tehničkih razloga moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) Postojeći kolni prilaz duljine veće od 5,0 m koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, moguće je smatrati pristupom i neizgrađenim građevnim česticama uz njega, ako se radi o površini unutar utvrđenog građevinskog područja naselja.

Članak 141.

Članak 141.
(1) Služnost za prilaz na pojedinačnu građevnu česticu moguć je samo ukoliko se radi o postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici, koja nema mogućnosti za direktan prilaz na javnu prometnu površinu, odnosno o čestici koja kolni prilaz već ima osiguran na takav način.
(2) U slučaju potrebe za redefiniranjem trase postojećeg služnog prilaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolni prilaz za česticu ne može riješiti drugačije.
Članak 142.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: broj namjena građevine / parkirališnih ili koeficijent prostora garažnih mjesta na PROIZVODNJA I 1 zaposlenika po 1 0,50 SKLADIŠTA smjeni UREDSKI PROSTORI 100 m2 korisnog 2 2,00 I TRGOVINE prostora USLUGE I 100 m2 korisnog 3 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora VIŠENAMJENSKE 1 zaposlenika po 1,00 DVORANE smjeni 4 I VJERSKE 0,10 1 korisnika GRAĐEVINE 0,15 1 gledatelja SPORTSKE 1 otvoreno 5 GRAĐEVINE 4,00 sportsko igralište 1 zaposlenika po PREDŠKOLSKA 1,00 smjeni 6 I ŠKOLSKA jednu učionicu NAMJENA 1,00 ili grupu djece 1 zaposlenika po 1,00 ZDRAVSTVENA smjeni 7 NAMJENA 100 m2 korisnog 1,00 prostora STAMBENA 8 1,00 1 stan NAMJENA utvrđuje se ovisno o SMJEŠTAJNI kategorizaciji turističkog 9 TURISTIČKI sadržaja, prema posebnom SADRŽAJI propisu utvrđuje se prema posebnom 10 GROBLJE propisu
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.

Članak 142.

(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(4) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus.
(5) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(6) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih (legalnih) prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta.
(7) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih (legalnih) prostora kod kojih se predviđa promjena namjene i/ili povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine.
(8) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 143.

Članak 143.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici ili na neposrednoj susjednoj čestici zasebnog parkirališta.
(2) Iznimno od prethodnog stavka, za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, parkirališna i/ili garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, a preostala parkirališta za korisnike mogu biti osigurana korištenjem javnog parkirališta na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
(3) Parkiranje za potrebe groblja moguće je riješiti uređenjem parkirališta za groblje u pristupnom dijelu groblja ili uređenjem višenamjenskog javnog parkirališta.
(4) Površine parkirališta i/ili garaža izvedena na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(5) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade. Stranica 2714 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024.

Članak 144.

Članak 144.
(1) Specijalizirane parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, koje se smještaju na specijaliziranim parkiralištima unutar funkcionalnih zona gospodarske namjene /oznake I i K/.
(2) Parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima gospodarskih građevnih čestica, ili na drugi način zaklonjeno od pogleda s ulice. 5.2.2. Poštanski promet

Članak 145.

Članak 145.
(1) Mreža poštanskog prometa za područje Općine Podturen uspostavljena je sa jednom područnom poštanskom jedinicom – Podturen, broj pošte 40317, za naselja Podturen i Sivica.
(2) Naselja Ferketinec i Miklavec orijentirana su na poštansku jedinicu Vratišinec, broj pošte 40316.
(3) Naselje Novakovec orijentirano je na poštansku jedinicu Dekanovec, broj pošte 40318.
(4) Ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se smjestiti u svim funkcionalnim zonama unutar naselja, u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.3. Elektronički komunikacijski sustav

Članak 146.

Članak 146.
(1) Razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijsku infrastrukture i poveznu opremu, radijske koridore i druge elemente sustava elektroničkih komunikacijskih sustava.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Na kartografskom prikazu elektroničkih komunikacijskih sustava okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) - pozicije mjesnih telefonskih centrala - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.

Članak 147.

Članak 147.
(1) Postojeću zračnu elektroničku komunikacijsku mrežu preporuča se postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Gradnja građevina i opreme elektroničke komunikacijske infrastrukture unutar građevinskih područja naselja utvrđena je uvjetima za svaku pojedinu funkcionalnu zonu u poglavlju 2.2.1. „Razgraničenje površina naselja prema izgrađenosti, odnosno uređenosti i prema namjeni“.

Članak 148.

Članak 148.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a može ih se smjestiti i unutar građevinskih područja u gospodarske, proizvodne ili poslovne zone /oznaka K i I/, najmanje za visinu tornja udaljeno od javne ceste.
(2) Ovisno o tehničkim mogućnostima, na isti samostojeći antenski stup potrebno je omogućiti postavljanje uređaja više operatera.
(3) Unutar drugih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja naselja nije dozvoljeno postavljati samostojeće stupove s antenskim uređajima.
(4) Unutar zona javne i društvene namjene /oznaka D/ antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(5) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.
(6) Za postavu samostojećeg stupa za antenske uređaje potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 149.

Članak 149.
(1) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 5.3. ENERGETSKI SUSTAV 5.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 150.
(1) Na području Općine: - se ne nalaze, niti se predviđa mogućnost gradnje građevina za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom - trenutno ne postoje građevine za proizvodnju električne energije upisane u nacionalni Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIE), te povlaštenih proizvođača
(2) Uvjeti za smještaj i gradnju ostalih građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.6. „Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije“. 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2715

Članak 151.

Članak 151.
(1) Područjem Općine prolaze ili su planirani elektroenergetski vodovi: - dalekovod DV 35 kV / TS 35/10(20) kV Dekanovec – TS 35/10 (20) Prelog / - dalekovod DV 110 kV / TS Nedeljanec – TS Čakovec – TS Lenti / - planirani priključni dalekovod PL DV 2x110 kV / PL TS Mursko Središće na DV 110 kV TS Čakovec – TS Lenti /.
(2) Zaštitni pojas zračnih elektroenergetskih vodova: - za planirani DV 2 x 110 kV iznosi 60,0 m (30,0 m obostrano od osi voda) - za postojeći DV 110 kV iznosi 40,0 m (20,0 m obostrano od osi voda) - za postojeći DV 35 kV iznosi 30,0 m (15,0 m obostrano od osi voda).
(3) Zaštitni pojas podzemnih elektroenergetskih vodova iznosi 3,0 m obostrano od osi voda.
(4) Zahvati unutar zaštitnih pojaseva mogući su ukoliko ih posebnim uvjetima odobri odgovarajući operator, odnosno svi nadležni operatori ukoliko je na isti noseći stup ovješeno više zračnih elektroenergetskih vodova raznih naponskih razina.
(5) Izvedene sustave za prijenos električne energije je prema potrebi moguće rekonstruirati i dograđivati, sukladno posebnim propisima.

Članak 152.

Članak 152.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području Općine je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(4) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) U građevinskim područjima naselja se niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju izvoditi kao podzemne.
(6) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(7) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor.

Članak 153.

Članak 153.
(1) Elektroenergetske priključke na javnu elektroopskrbnu mrežu, uključujući i priključenje mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (KRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) Tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod.
(3) Povezivanje, odnosno način priključenje planiranog komercijalnog obnovljivog izvora energije na elektroenergetsku mrežu obrađen je u poglavlju 3.3.6. „Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije“. 5.3.2. Cijevni transport ugljikovodika i opskrba plinom 5.3.2.1. Cijevni transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika

Članak 154.

Članak 154.
(1) Područjem Općine prolaze ili se planiraju magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - otpremni plinovod DN 300/75, čvor Međimurje – CPS Molve, blokadna stanica BS-2 i pripadajući optički kabel u istoj trasi - magistralni naftovod – JANAF – odvojak NT Virje – NT Lendava. - planirani višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate, u trasi JANAF-a - mogući planirani magistralni plinovod DN 1200/100 „Sotin – Mursko Središće“, kao dio tranzitnog plinskog transportnog sustava, u koridoru otpremnog plinovoda čvor Međimurje – CPS Molve.
(2) Gradnja, odnosno rekonstrukcija građevina i drugih elemenata magistralnih sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa, neposredno se primjenjuje Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L. br. 26/85, preuzet zakonom NN br. 53/91.)

Članak 155.

Članak 155.
(1) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
(2) U pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m.
(3) Zahvate unutar zaštitnih koridora cjevovoda za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika moguće je Stranica 2716 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. izvoditi uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. Plinoopskrba

Članak 156.

Članak 156.
(1) Sustav opskrbe plinom izgrađen je i u funkciji na područjima svih naselja, a daljnji razvoj i unapređenje sustava očekuje se, prema potrebi.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 26/20, 100/21) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(4) Plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(5) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(6) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 157.

Članak 157.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak ne može se postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.3.3. Sustavi za prijenos i opskrbu toplinskom energijom

Članak 158.

Članak 158.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Općine ne predviđa.
(2) Za prijenos toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je unutar područja Općine postavljati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode, kabelsku kanalizaciju i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora. 5.4. VoDNoGoSPoDARSKI SUSTAV

Članak 159.

Članak 159.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Javna vodoopskrba
Članak 160.
(1) Na području Općine nema izvorišta vodocrpilišta niti utvrđenih zona zaštite izvorišta, ali se cijela Općina nalazi u zoni vodonosnika.
(2) Opskrbni sustavi vodoopskrbe za naselja predviđeni su vezom na odgovarajuće magistralne cjevovode.
(3) Širenje vodoopskrbne mreže predviđa se osobito na površinama građevinskih područja.

Članak 161.

Članak 161.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na odgovarajućim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine treba odnosno hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
Članak 162.
(1) Na područjima Općine na kojima se izgradnja javnog sustava vodoopskrbe ne predviđa ili se izgradnja sustava vodoopskrbe još nije dovršila, moguće je opskrbu pitkom vodom predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2717 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 163.

Članak 163.
(1) Površina za smještaj UPOV Podturen /oznaka IS1/ namijenjena je isključivo za formiranje građevne čestice, rekonstrukciju i dogradnju uređaja za pročišćavanje i pratećih servisnih građevina i opreme, kao dio sustava aglomeracije Podturen.
(2) Organizacija prostora i tehnički parametri gradnje unutar površine za smještaj UPOV određuju se temeljem posebnih propisa i normi, uz obavezu primjene mjera zaštite iz poglavlja 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
(3) Koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskoristivosti (kis) se ne ispituju.
(4) Visina (vijenca) građevina se utvrđuje s najviše 7,0 m, osim građevina (ili dijelova građevina) koje radi tehnološkog razloga moraju imati veću visinu, a koje mogu biti i više.

Ostali akti u ovom izdanju (24)