Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec

područje maloga sliva Trnava, Hrvatske vode, 2014.god. 7. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) 6.9. riZik – potres 6.9.1. naZiV sCenarija – podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine naziv scenarija Podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine Grupa rizika Potres rizik Potres radna skupina Stranica 268 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vratišinec Nositelj: DVD Vratišinec, DVD Gornji Kraljevec Izvršitelj: DVD Vratišinec, DVD Gornji Kraljevec 6.9.2. uvod – potres Republika Hrvatska nalazi se na području izražene seizmičke aktivnosti. Prema kvalifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na to da štete po stanovništvu i na materijalnom dobru, potresi se nalaze pri samom vrhu. Seizmiku nekog područja određuju parametri i to: • hipocentar ili žarište, geometrijska točka, odnosno područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja te se prostiru valovi potresa, a određuju ga geografske koordinate i podaci o dubini, • epicentar je projekcija hipocentra na površinu zemlje što se još može objasniti kao točka na površini zemlje koja je najbliža hipocentru, • intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje za zahvaćenom i promatranom prostoru, • magnituda potresa pokazuje kakve je jačine potres u žarištu (hipocentru). Potres se najčešće očituje kao podrhtavanje tla zbog naglog oslobođenja energije u Zemljinoj kori. Kod procjene rizika u pravilu se razrađuju potresi povezani s teorijom tektonskih ploča i njihovog gibanja s obzirom na to da važnost utjecaja koji imaju na ljudsku okolinu te graditeljsku baštinu. Potresi pripadaju skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a postoji vjerojatnost da se dogode u bilo kojem trenutku. Kako potrese nije moguće spriječiti, od iznimne je važnosti provođenje mjera za ublažavanje posljedica te spremnost i edukacija društvene zajednice.

Tablica 99: Prikaz učestalosti potresa na području gradova Međimurske županije za povratni period od 125 god. (1879. – 2003.)3 Čestine intenziteta (o Grad / msk)2 φ(O n) λ (O e) mjesto V Vi Vii Viii Čakovec 46.390 16.444 15 4 0 0 mursko 46.513 16.444 13 3 0 0 središće prelog 46.338 16.617 15 5 1 0 Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2009.god. 3 Medvedev – Sponheuer Karnik (MSK ili MSK-64) je ljestvica korištena za procjenu potresa na temelju promatranih učinaka u području pojave potresa. Slika 19: Prikaz epicentara potresa iz Hrvatskog kataloga potresa do kraja 2015.god. unutar područja omeđenog s 42° i 47° sjeverne geografske širine te 13° i 20° istočne geografske dužine Izvor: Homogeniziranje i analiza Kataloga potresa na području Hrvatske, Lj. Ivanković, Zagreb, 2017.god. Ukupan broj potresa na Slici 22. je 78.701. Legenda se odnosi na momentne magnitude. Slika 20: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 95 godina Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR se promašaj tijekom bilo kojih 10 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja. 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 269 Slika 21: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 475 godina Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Vršno ubrzanje tla mCs (jedinica naziv stupanj (m/s2) gravitacijskog potresa potresa ubrzanja, g)

VI. 0,59-0,69 (0,06-0,07)g jak Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR se promašaj tijekom bilo kojih 50 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja. Svakom događaju može se pridružiti propisana karta potresnih područja koja pokazuje potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ), površine temeljnog gR tla, tipa A (čvrsta stijena). Povratna razdoblja koriste se za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati u nekom dužem vremenskom periodu, ali ne može se procijeniti vrijeme u kojem će se dogoditi. Potresi su razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi te njihovo događanje na određenom mjestu nema pravilnosti te potresi nisu međusobno zavisni po vremenu nastanka. Međuovisnost brzine kretanja vršnog ubrzanja tla i stupnja potresa prema MCS ljestvici prikazana je u tablici numeričkih vrijednosti. Tablica 100: Prikaz veze opisanog MCS stupnja te pripadajuće numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja Opis potresa Slike padaju sa zida, ormari se prevrću i pomiču. Ljudi bježe na ulicu. VII. 0,98-1,47 (0,10-0,15)g vrlo jak Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju s krova, kućni zidovi pucaju. VIII. 2,45-2,94 (0,25-0,30)g razoran Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca. IX. 4,91-5,40 (0,50-0,55)g pustošni Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje. Izvor: RGN fakultet U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe – moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija snaga civilne zaštite možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama.

Tablica 101: Moguće posljedice potresa jačine VI°, VII° i VIII° MCS ljestvice stupanj učinci i efekti potresa na: intenziteta Građevine m potresa A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. Na pojedinim građevinama (10%) oštećenja 2. stupnja (umjerena VI° oštećenja) – male pukotine u zidovima, Oštećenja otpadanje većih komada žbuke, klizanje građevina krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. B./ Na pojedinim građevinama (10%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. aterijalna dobra Okoliš Ljude Mala zvona mogu zvoniti. Domaće U rijetkim životinje bježe Trešnju osjete slučajevima može se iz nastambi. svi ljudi unutar razbiti posuđe i drugi U pojedinim građevina i na stakleni predmeti. slučajevima u otvorenom. Ljudi Knjige padaju s vlažnom tlu moguće u građevinama se polica. Moguće je su pukotine šire od uplaše i bježe na pomicanje teškog 1 cm. Primjećuju se otvoreno. Pojedinci namještaja. promjene izdašnosti gube ravnotežu. izvora i razine vode u zdencima. Stranica 270 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja)

široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) VII° od pečene opeke, građevinama od krupnih Oštećenja blokova i montažnim građevinama te one građevina izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 2.stupnja (umjerena oštećenja) -manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. A./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje građevina. B./ Na mnogim građevinama (20 – 50%), od pečene opeke, građevina od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 2. stupnja (teška oštećenja) – VIII° široke i duboke pukotine u pojedinim Razorna građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja oštećenja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, građevina rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.

C./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) – manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja mulja. Razina vode u zdencima se mijenja, kao i izdašnost izvora. U pojedinim Ljudi se prestraše slučajevima stvaraju i bježe u panici na se novi, ili nestaju otvoreno. Mnogi Moguće je pomicanje postojeći izvori se teško održavaju teškog namještaja vode. Pojedini na nogama. Trešnju slučajevi klizišta osjete osobe koje se na pješčanim ili voze u automobilu. šljunčanim obalama rijeka. U pojedinim slučajevima odroni na cestama na strmim kosinama. Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. Ponegdje se lome grane stabala. Dolazi do odrona u udubljenima i na nasipima cesta sa strmim nagibom. Teži namještaj Pukotine u tlu ponekad se pomiče. dosežu i nekoliko Neke viseće svjetiljke Opći strah i centimetara. Voda su oštećene. Kipovi i panika. Trešnja u jezerima se muti. spomenici se pomiču. se osjeća jako i u Stvaraju se novi Nadgrobni kameni automobilima koji bazeni vode. Ponekad se prevrću. Ruše su u pokretu. se presušeni zdenci se kamene ograde i pune vodom ili zidovi.

postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima. 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 271 6.9.3. prikaz utjecaja potresa na kritičnu infrastrukturu (ki) Posljedice potresa mogu obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te značajno utjecati na lokalno upravljanje, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Treba imati na umu da u slučaju potresa ne dolazi do jednake zahvaćenosti cijelog područja Općine. Najveće štete bit će vidljive na dijelovima gušće naseljenosti područja Općine. Zbog utjecaja na kritičnu infrastrukturu i strateške objekte treba istaknuti sljedeće posljedice: - izravna oštećenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost, zbog pucanja asfaltnog sloja ili nastanka većih pukotina, mogu otežati prometnu povezanost Općine sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje, evakuacija, odvoz građevinskog otpada i sl.), - prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva. Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, X informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima)

Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.9.4. kontekst – potres Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 10 godina, za povratno razdoblje od 95 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,06 g, što je jednako potresu jačine VI° MCS. Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 50 godina, za povratno razdoblje od 475 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,14 – 0,16 g, što je jednako potresu jačine VII° MCS. Slika 22: Karta potresnih područja ja povratni period od 95 god. za Međimursku županiju Izvor: Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Slika 23: Karta potresnih područja ja povratni period od 475 god. za Međimursku županiju Izvor: Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god.

Općina u svojem sastavu obuhvaća ukupno 2 naselja, točnije naselje Vratišinec, Gornji Kraljevec te zaselak Remis na površini od 15,95 km2 s ukupno 1.984 stanovnika. Gustoća naseljenosti Općine Vratišinec iznosi 124,38 st/km2. Na području Općine nalazi se ukupno 689 stanova od kojih je stalno nastanjeno 561. Stambene građevine na području Općine građene su kao obiteljske kuće prizemnice ili jednokatnice te nekoliko građevina maksimalne visine E=P+2k+Pk. Naročito velika oštećenja očekuju se u dijelovima naselja starije gradnje gdje bi rušenje objekata uzrokovalo neprohodnost ulica (s obzirom na njihov u širinu), a što bi kao posljedicu imalo otežano raščišćavanje i spašavanje unesrećenih. Za podjelu objekata po kategorijama navodi se klasična podjela oštećenja zgrada koja se temelji na Europskoj makro seizmičkoj ljestvici EMS – 98. Podjela obuhvaća kategorije oštećenja od I do V te se pomoću nje utvrđuje i intenzitet potresnog djelovanja. 6.9.5. uzrok pojave potresa Potresi se s obzirom na vjerojatnost pojavljivanja mogu vezati za određeni povratni period. Karte za povratne periode rade se unatrag 50, 100, 500, 1000 i 10 000 godina. Europski propisi za utjecaj potresa na građevinama Eurocade 8, koriste povratna razdoblja od 95 i 475 godina. Potres je endogeni Stranica 272 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Oslobađanje energije tijekom potresa objašnjava teorija elastičnog odraza, odnosno stijene na desnoj strani rasjeda relativno se pomiču u odnosu na stijene s druge strane što uzrokuje savijanje, odnosno deformaciju. Magnituda i jakost (intenzitet) su mjere koje opisuju potres. Magnituda potresa predstavlja energiju koja je oslobođena prilikom potresa, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice, vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Njegovo djelovanje može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. S obzirom na dubinu hipocentra, odnosno žarišta potresi se dijele u tri grupe, plitki (0-70 km), srednji (70- 350 km) te duboki (350-700 km). Svi potresi na području Republike Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa. Znanstvena istraživanja radi prognoziranja potresa provode se u mnogim državama svijeta, osobito u Japanu, SAD-u i Rusiji, no usprkos istraživanjima, do danas ni jedan potres nije pretkazan znanstvenim metodama.

• Vrste potresa prema nastanku: - tektonski potresi (90% slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem, tektonski potresi su najjači i zahvaćaju veća područja, a zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja litosfernih ploča i do njih dolazi zbog subdukcije ili širenja morskog dna, - vulkanski potresi (7% slučajeva) – izazvani su vulkanskom aktivnošću, - urušni (kolapsni) potresi (3% slučajeva) – nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena, najslabiji su i najmanjeg su dometa, - umjetni – izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi) te oni izazvani nuklearnim eksplozijama (snažni). 6.9.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed potresa Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje te to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar. Zbog posebnih svojstava vrijeme nastanka potresa ne može predvidjeti s razumnom sigurnošću, zato se potresna opasnost ublažava isključivo prevencijom. Jedina razumna zaštita od potresa je gradnja objekata u skladu s potresnom opasnošću. Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost pojavljivanja, niti se događaju po nekom određenom pravilu. Postoji mogućnost pojave jednog jačeg potresa kojeg ne slijedi gotovo ni jedan ili ga slijedi vrlo mali broj naknadnih potresa. Drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni bude jači od prvotnog.

6.9.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potres Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između ploča područja su izražene tektonske aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. RH se nalazi na Euroazijskoj ploči koja je litosferna ploča te obuhvaća Euroaziju (kontinentalnu masu koja se sastoji od Europe i Azije, bez Indijskog potkontinenta, Arapskog poluotoka i područja istočno od lanca Verhojansk u istočnome Sibiru). Na zapadu se proteže sve do Srednjoatlantskog hrpta. 6.9.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – potres U slučaju potresa od VII° MCS i više, objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VII° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine.

Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak. Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično). Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ukoliko su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati.

U slučaju potresa od VII° MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i pristup istima. Nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ. 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 273 Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete. Tablica 102: Prikaz mogućih šteta uslijed potresa Vrsta štete pokazatelj 1. Direktne Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini štete Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad Štete na javnim zgradama ustanovama koje ne spadaju pod druge kriterije Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi Gubitak dobiti Gubitak repromaterijala 2. indirektne Izostanak radnika s posla (potrebno je štete procijeniti trošak izostanka s posla) Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak) Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak)

Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) Pad prihoda Pad proračuna • Procjena štete na stambenom fondu na području Općine (potres VIII° MCS vršnog ubrzanja 2,94 m/s2) - potres jačine VII° MCS ljestvice je pogodio Općinu Vratišinec, - akceleracija koja odgovara VII° potresa iznosi 1,47 m/ s2 i jednaka je na cijelom području, - trajanje potresa je 15 sekundi, - ukupan broj stanovnika je 1.984, - ukupan broj stambenih jedinica je 689, - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VII° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba, - u trenutku potresa svi se stanovnici nalaze u stambenim zgradama. • Podjela objekata prema kategoriji gradnje: i – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža, ii – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945-tih godina do 1960-tih godina), iii – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas), iV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas), V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas).

Podaci za područje Općine koji bi klasificirali sve izgrađene stambene objekte prema navedenoj podjeli još ne postoje. kako bi se dobio približan postotni udio stambenih objekata po pojedinim tipovima, korišteni su podaci o vremenu gradnje građevina na području Republike Hrvatske prema Popisu stanovništva iz 2011.god. 40% zidane zgrade Tip I 40% zidane zgrade s armirano betonskim serklažama Tip II (od 1945-tih godina do 1960-tih godina) 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas) 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina do danas) 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina do danas). • U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata ili 276 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940. godine - 8% ili 22 objekata neće imati nikakvih oštećenja - 10% ili 27 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 40% ili 111 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 35% ili 97 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete - 4% ili 11 objekata imat će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete - 3% ili 8 objekta bit će srušeno uz 100% građevinske štete • U kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 40% ili 276 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina. - 50% ili 138 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 69 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 23% ili 63 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 2% ili 6 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete • U kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade)

svrstano je 10% ili 69 objekata - 37% ili 26 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 17 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 33% ili 23 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 2% ili 1 objekt će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete - 2% ili 1 objekt će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete - 1% ili 1 objekt bit će srušeno uz 100% građevinske štete Stranica 274 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. • U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 34 objekata - 5% ili 2 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 70% ili 24 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 25% ili 8 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete • U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 34 objekata - 30% ili 10 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 50% ili 17 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 20% ili 7 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete Tablica 103: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VII° MCS stupanj i ii iii oštećenja nikakvo 22 138 26 neznatno 27 69 17 umjereno 111 63 23 jako 97 6 1 totalno 11 - 1 rušenje 8 - 1 • Prognoza broja žrtava prilikom potresa jačine VII° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).

gdje je: BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu. • izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: - 8 plitko zatrpanih osoba, - 12 srednje zatrpanih osoba, - 30 duboko zatrpanih osoba. • Od kojih: - Ukupno ranjeno 42 osoba, - Ukupno poginulih 7 osobe. Građevinska ukupno stambenih iV V šteta% jedinica 2 10 0,00 198 24 17 6,00 154 8 7 20,00 212 - - 40,00 104 - - 62,00 12 - - 100,00 9 Tablica 104: Prikaz stupnjeva oštećenja s brojem ugroženih stanovnika pri potresu jačine VIII° MCS ukupno kategorija građevina/objekata stanovnika kategorija i ii iii iV V i – V Poginuli 0 0 0 1 5 6 Ranjeni 0 0 6 6 31 43 Zatrpani 0 0 8 12 30 50 ukupnO: 0 0 14 19 66 99 • procjena količine građevinskog otpada uslijed potresa jačine Vii° mCs vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)4. Proračunom je utvrđeno da će u Općini doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 21 objekta.

Uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća. Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m L* 8 m W * 6 m H ima: (L* W* H) / 0,02831685 / 27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: (8*8*6)/ 0,02831685 /27 = 502,25 * 0,7645549* 0,33 = 126,72 m3 otpada u prosjeku. Ukupna količina građevinskog otpada nastala rušenjem 21 objekata iznosi 2.706,61 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je: - 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje, - 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka), - 15% metal. 4 USACE vidi FEMA IS-632 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 275 Prema tome, urušavanjem 21 zgrada starije gradnje, pri čemu će nastati ukupno 17.075,66 m3 građevinskog otpada, nastaje: - 811,98 m3 otpada drvene građe, - 795,74 m3 otpada gorivog materijala, - 814,69 m3 građevinskog otpada, - 284,19 m3 metalnog otpada. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 1.095,33 m2. Područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati u kartografe. • procjena građevinske mehanizacije i ljudstva za otklanjanje posljedica potresa jačine Vii° mCs vršnog ubrzanja 1,47 m/s2 Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa:

- nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse5 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period - u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (162,40 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih) - svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine - za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 80 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sata 30 spasitelja, a spašavanje i sanacija će trajati približno 642 sati. • približni troškovi izgradnje različitih kategorija građevina Troškovi sanacije građevina, uklanjanja ruševina i ponovne izgradnje ovise o stupnju oštećenja nakon potresa te se mogu izraziti omjerom troškova potrebnih popravaka ili troškova izgradnje novog objekta, dođe li do potpunog rušenja, a primjenjuju se na postotak građevina u svakoj pojedinoj kategoriji oštećenja. Procjena ukupnih ekonomskih gubitaka može se izračunati pomoću srednje vrijednosti omjera troškova oštećenja i poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina. Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu koristi se pomoću standardizirane američke metodologije za procjenu gubitaka od potresa, poplava i orkanskog vjetra. Vrijednosti koje se koriste u izračunu štete po stambenom fondu prikazane su u tablici.

5 B. D. Phillips: Disaster recovery Tablica 105: Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina Trošak klasa Opis (€/m2) Jednostavne poljoprivredne građevine, ia 28,4 pomoćne građevine i slično Spremišta (rezervoari) vode, trgovačka ib 49,5 skladišta, štale i slično iia Tornjevi, vodotornjevi, ostala spremišta 78,4 Uredi, trgovine, poljoprivredne građevine do visine jednog kata, iib 146,4 jednostavna industrijska postrojenja i slično Stambene zgrade do četiri kata, lokalne iiia sportske građevine, parkirališta na kat, 175,8 poslovne građevine i slično Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i industrijske iiib građevine, građevine javnih institucija, 200,5 domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i slično Privatne kuće, uredske zgrade, veliki iVa 226,3 trgovački centri iVb Trgovački centri i hoteli viših kategorija 250,0 iVc Bolnice, knjižnice i kulturne građevine 300,5 Radio i TV postaje, obrazovne Va institucije, trgovački centri s dodatnim 372,6 sadržajem Vb Kongresni centri, zračne luke 451,6 Kliničko – bolnički centri, hoteli Vc 513,3 najviših kategorija Vd Kazališta, operne i koncertne dvorane 615,3 Izvor: Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god. 6.9.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.

Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi vezana za stupanj oštećenja građevina jer bez detaljnih istraživanja nije moguće precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i plitko zatrpanih. Prema prognozi broja žrtava izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: 8 plitko, 12 srednje zatrpanih osoba te 30 duboko zatrpanih osoba, ukupno ranjeno 42 osobe te 7 poginulih. Stranica 276 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Tablica 106: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 2 Malene 0,02 – 0,091 0,093 – 3 Umjerene 0,218 0,238 – 4 Značajne 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < X 6.9.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na gospodarstvo Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti. Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika. Tablica 107: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < X 6.9.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je ukupna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije lokalne samouprave u cjelini. Tablica 108: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < X Tablica 109: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < X Tablica 110: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 22. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 277 6.9.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa Tablica 111: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Potresa kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.9.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – potres U slučaju potresa od VI° MCS objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naseljauOpćinimožebitiuzrokovanrušenjemtransformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VII° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine. Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak. Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično).

Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ukoliko su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati. U slučaju potresa od VI° po MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Mogu se javiti manje pukotine u tlu. • Procjena štete na stambenom fondu na području Općine (potres VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2) Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće - potres jačine VI° MCS ljestvice pogodio je Općinu Vratišinec - akceleracija za VI° iznosi 0,69 m/s2 i jednaka je na cijelom području - trajanje potresa je 15 sekundi - broj stanovnika u Općini iznosi 1.984, - broj stambenih jedinica 689, - u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VI° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba • U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata ili 276 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940.godine - 60% ili 166 objekata neće imati nikakvih oštećenja - 25% ili 69 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 10% ili 27 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 5% ili 14 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete • U kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 40% ili 276 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina.

- 60% ili 166 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 69 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 15% ili 41 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete • U kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 69 objekata - 70% ili 48 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 30% ili 21 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete • U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 34 objekata - 80% ili 27 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 20% ili 7 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete Stranica 278 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. • U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 34 objekata - 95% ili 32 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja stupanj i ii iii oštećenja nikakvo 166 166 48 neznatno 69 69 21 umjereno 27 41 - jako 14 - - totalno - - - rušenje - - - • Prognoza broja žrtava prilikom potresa jačine VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2 U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).

gdje je: BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu. • Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: - Ukupno ranjeno 3 osoba, - Ukupno poginulih 1 osobe. • Procjena količine građevinskog otpada uslijed potresa jačine VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2 S obzirom na to da proračun šteta pri potresu jačine VI° MCS ne rezultira totalnim oštećenjem ili rušenjem objekata, nema predviđene količine otpada koju bi bilo potrebno sanirati. - 5% ili 2 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete Tablica 112: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VI° MCS ukupno Građevinska iV V stambenih šteta% jedinica 27 32 0,00 439 7 2 6,00 168 - - 20,00 68 - - 40,00 14 - - 62,00 - - - 100,00 - • Procjena građevinske mehanizacije i ljudstva za otklanjanje posljedica potresa jačine VI° MCS vršnog ubrzanja 0,69 m/s2 S obzirom na to da proračun šteta pri potresu jačine VI° MCS ne rezultira totalnim oštećenjem ili rušenjem objekata, nije ukazana potreba za korištenjem mehanizacije (kamioni kiperi, ralice i sl.).

6.9.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procijenjeno je da potres VI° MCS ima značajne posljedice na život i zdravlje stanovništva. Tablica 113: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice Odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,02 2 Malene 0,02 – 0,091 3 Umjerene 0,093 – 0,218 4 Značajne 0,238 – 0,694 5 Katastrofalne 0,714 < X 6.9.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na gospodarstvo Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti. Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 279 Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika. Procjenjuje se da bi šteta u gospodarstvu nastala za vrijeme 15 sekundi trajanja potresa VI°MCS prelazila 20% proračunskih sredstava Općine, točnije 2.690.000,00 kuna. Tablica 114: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres Gospodarstvo u kunama (% kategorija posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < X 6.9.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Procjenjuje se da bi šteta na kritičnoj infrastrukturi i građevinama od javnog i društvenog značaja nastala za vrijeme 15 sekundi trajanja potresa VI°MCS prelazila 20% proračunskih sredstava Općine, točnije 2.690.000,00 kuna. Tablica 115: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < X Tablica 116: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja kategorija posljedice u kn Odabrano 67.250,00 – 1 Neznatne 134.500,00 134.500,00 – 2 Malene 672.500,00 672.500,00 – 3 Umjerene 2.017.500,00 2.017.500,00 – 4 Značajne 3.362.500,00 5 Katastrofalne 3.362.500,00 < X Tablica 117: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 6.9.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa Tablica 118: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Potres kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 280 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024.

6.9.8. matrica ukupnog rizika – potres RIZIK: Potres NAZIV SCENARIJA: Podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine Događaj s najgorim mogućim posljedicama Najvjerojatniji neželjeni događaj 6.9.9. izvor podataka 1. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.god. 2. Geološki odsjek PMF-a, Zagreb 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o kritičnim infrastrukturama (“Narodne Novine” br. 56/13) 8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) 7. ukupna maTriCa riZika Analizirani rizici (scenariji) za Općinu prikazani u odvojenim matricama pri obradi svakog pojedinog rizika uspoređuju se u zajedničkoj matrici koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika. • Prikaz matrice događaja s najgorim mogućim posljedicama – Ukupno 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 281 • Prikaz matrice najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Ukupno VrsTa riZika Opis riZika Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih.

Rizik se može prihvatiti ukoliko Umjeren rizik troškovi premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. 8. anaLiZa susTaVa CiViLne ZaŠTiTe na pODruČju Općine Za potrebe ove analize sustava civilne zaštite izrađena je analiza na području preventive i reagiranja. 8.1. analiza na području preventive 8.1.1. usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite Općina u razdoblju izrade Procjene rizika posjeduje sljedeće akte: • Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec (KLASA: 021-05/18-01/05, URBROJ: 2109/19-01-18-6, od 29.06.2018.god.), • Odluka o izmjenama i dopunama Procjene rizika od velikih nesreća Općine Vratišinec (KLASA: 021-05/18- 01/08, URBROJ: 2109/1-01-16-3, od 26.09.2018.god.) • Odluka o II. izmjenama i dopunama Procjene rizika od velikih nesreća Općine Vratišinec (KLASA: 021-05/20- 01/05, URBROJ: 2109/19-01-20-9, od 21.08.2020. god.), • Plan djelovanja civilne zaštite Općine Vratišinec (KLASA: 810-06/18-01/02, URBROJ: 2109/19-02-19- 25, od 15.01.2019.god.), • Odluka o izmjenama i dopunama Plan djelovanja civilne zaštite Općine Vratišinec (KLASA: 810-06/20- 01/01, URBROJ: 2109/19-02-20-4, od 29.07.2020. god.), • Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Općine Vratišinec za razdoblje od 2020. do 2023.god. (KLASA: 021-05/19-01/06, URBROJ: