Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec

1. prOCjena riZika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec saDržaj: 1. uVOD 19 2. OsnOVne karakTerisTike pODruČja Općine 21 2.1. Geografski položaj 21 2.2. Stanovništvo Općine 22 2.3. Gustoća naseljenosti 22 2.4. Razmještaj stanovnika 22 2.5. Spolno – dobna struktura stanovništva te koje izazove ona predstavlja za Općinu 23 2.6. Stanovništvo s obzirom na potrebu i korištenje pomoći druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka 24 2.7. Prometna povezanost Općine 25 2.8. Društveno – politički pokazatelji na području Općine 26 2.8.1. Sjedišta upravnih tijela 26 2.8.2. Zdravstvene ustanove na području Općine 26 2.8.3. Odgojno – obrazovne ustanove na području Općine 26 2.8.4. Broj domaćinstva na području Općine 26 2.8.5. Privatna kućanstva prema tipu kućanstva i broju članova po tipu 26 2.8.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina na području Općine 27 2.9. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji na području Općine 28 2.9.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja 28 2.9.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada na području Općine 29 2.9.3. Proračun Općine 29 2.9.4. Gospodarske grane na području Općine 29 2.9.5. Objekti kritične infrastrukture 32 2.10. Prirodno – kulturni pokazatelji na području Općine 34 2.10.1. Prirodni pokazatelji 34 2.10.2. Kulturni pokazatelji 36 2.11. Povijesni pokazatelji na području Općine 39 2.11.1. Prijašnji događaji 39 2.11.2. Štete uslijed prijašnjih događaja 40 2.11.3. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu 40 2.12. Pokazatelji operativne sposobnosti 40 raTiŠineC 2.12.1. Popis operativnih snaga koje djeluju na području Općine 41 3. iDenTiFikaCija prijeTnji i riZika na pODruČju Općine 42 3.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika na području Općine 42 3.2. Odabrani rizici te razlozi odabira rizika na području Općine 50 3.3. Kartografski prikaz 50 3.3.1. Karte prijetnji 50 3.3.2. Karte rizika 50 3.3.3. Kartografski prikaz rizika i prijetnji na području Općine 51 4. kriTeriji Za prOCjenu uTjeCaja na kaTeGOrije DruŠTVene VrijeDnOsTi 51 4.1. Život i zdravlje ljudi 51 4.2. Gospodarstvo 51 4.3. Društvena stabilnost i politika 52 5. VjerOjaTnOsT pOjaVe prijeTnje - riZika 53 6. sCenariji na pODruČju Općine 54 6.1. RIZIK - Epidemije i pandemije 55 6.1.1. NAZIV SCENARIJA - Epidemija influence na području Općine te pojava epidemije novog virusa 55 6.1.2. Uvod – Epidemije i pandemije 55 6.1.3. Prikaz utjecaja epidemija i pandemija na kritičnu infrastrukturu (KI) 57 6.1.4. Kontekst – Epidemije i pandemije 57 6.1.5. Uzrok epidemije na području Općine 59 6.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed epidemije 60 6.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed epidemije 61 6.1.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije 62 6.1.6.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na život i zdravlje ljudi 62 6.1.6.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na gospodarstvo 63 6.1.6.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na društvenu stabilnost i politiku 64 6.1.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije 64 6.1.7. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemije i pandemije 64 6.1.7.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na život i zdravlje ljudi 65 6.1.7.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na gospodarstvo 66 22. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 199 6.1.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na društvenu stabilnost i politiku 66 6.1.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije 67 6.1.8. Matrica ukupnog rizika – Epidemije i pandemije 68 6.1.9 Izvor podataka 68 6.2. RIZIK – Ekstremne vremenske pojave - Ekstremne temperature 69 6.2.1. NAZIV SCENARIJA – Pojava toplinskog vala na području Općine 69 6.2.2. Uvod – Ekstremne temperature 69 6.2.3. Prikaz utjecaja ekstremnih temperatura na kritičnu infrastrukturu (KI) 69 6.2.4. Kontekst – Ekstremne temperature 70 6.2.5. Uzrok ekstremnih temperatura 73 6.2.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed ekstremnih temperatura 74 6.2.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed ekstremnih temperatura 74 6.2.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature 75 6.2.6.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na život i zdravlje ljudi 77 6.2.6.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na gospodarstvo 77 6.2.6.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na društvenu stabilnost i politiku 78 6.2.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura 78 6.2.7. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature 78 6.2.7.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na život i zdravlje ljudi 79 6.2.7.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na gospodarstvo 79 6.2.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na društvenu stabilnost i politiku 80 6.2.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura 80 6.2.8. Matrica ukupnog rizika – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature) 81 6.2.9. Izvor podataka 81 6.3. RIZIK – Ekstremne vremenske pojave – Vjetar (kretanje zračnih masa općenito) 82 6.3.1. NAZIV SCENARIJA – Pojava vjetra na području Općine 82 6.3.2. Uvod – Vjetar 82 6.3.3. Prikaz utjecaja vjetra na kritičnu infrastrukturu (KI) 83 6.3.4. Kontekst – Vjetar 83 6.3.5. Uzrok pojave vjetra 85 6.3.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed vjetra 85 6.3.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed vjetra 86 6.3.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar 86 6.3.6.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra na život i zdravlje ljudi 86 6.3.6.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra na gospodarstvo 86 6.3.6.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra na društvenu stabilnost i politiku 87 6.3.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra 88 6.3.7. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Vjetar 88 6.3.7.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra na život i zdravlje ljudi 89 6.3.7.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra na gospodarstvo 89 6.3.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra na društvenu stabilnost i politiku 89 6.3.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra 90 6.3.8. Matrica ukupnog rizika – Ekstremne vremenske pojave (Vjetar) 91 6.3.9. Izvor podataka 91 6.4. RIZIK – Ekstremne vremenske pojave – Kiša (padaline) 92 6.4.1. NAZIV SCENARIJA – Pojava kiše na području Općine 92 6.4.2. Uvod – Kiša 92 6.4.3. Prikaz utjecaja kiše na kritičnu infrastrukturu (KI) 93 6.4.4. Kontekst – Kiša 93 6.4.5. Uzrok kiše 95 6.4.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed kiše 95 6.4.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed kiše 96 6.4.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Kiša 96 6.4.6.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše na život i zdravlje ljudi 96 6.4.6.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše na gospodarstvo 97 6.4.6.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše na društvenu stabilnost i politiku 97 6.4.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše 98 Stranica 200 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024.

6.4.7. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Kiša 99 6.4.7.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše na život i zdravlje ljudi 99 6.4.7.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše na gospodarstvo 99 6.4.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše na društvenu stabilnost i politiku 100 6.4.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše 101 6.4.8. Matrica ukupnog rizika – Kiša (padaline) 102 6.4.9. Izvor podataka 102 6.5. RIZIK – Ekstremne vremenske pojave – Tuča (padaline) 103 6.5.1. NAZIV SCENARIJA – Pojava tuče na području Općine 103 6.5.2. Uvod – Tuča 103 6.5.3. Prikaz utjecaja tuče na kritičnu infrastrukturu (KI) 103 6.5.4. Kontekst – Tuča 104 6.5.5. Uzrok tuče 106 6.5.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed tuče 106 6.5.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed tuče 107 6.5.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Tuča 107 6.5.6.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na život i zdravlje ljudi 107 6.5.6.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na gospodarstvo 108 6.5.6.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na društvenu stabilnost i politiku 108 6.5.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče 109 6.5.7. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča 109 6.5.7.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na život i zdravlje ljudi 110 6.5.7.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na gospodarstvo 110 6.5.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na društvenu stabilnost i politiku 110 6.5.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče 111 6.5.8. Matrica ukupnog rizika – Tuča (padaline) 112 6.5.9. Izvor podataka 112 6.6. RIZIK – Ekstremne vremenske pojave – Mraz (padaline) 113 6.6.1. NAZIV SCENARIJA – Pojava mraza na području Općine 113 6.6.2. Uvod – Mraz 113 6.6.3. Prikaz utjecaja mraza na kritičnu infrastrukturu (KI) 113 6.6.4. Kontekst – Mraz 113 6.6.5. Uzrok mraza 115 6.6.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed mraza 116 6.6.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed mraza 116 6.6.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz 116 6.6.6.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na život i zdravlje ljudi 117 6.6.6.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na gospodarstvo 117 6.6.6.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku 118 6.6.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza 118 6.6.7. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz 118 6.6.7.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na život i zdravlje ljudi 118 6.6.7.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na gospodarstvo 119 6.6.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku 119 6.6.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza 120 6.6.8. Matrica ukupnog rizika – Mraz (padaline) 121 6.6.9. Izvor podataka 121 6.7. RIZIK – Suša 122 6.7.1. NAZIV SCENARIJA – Suša 122 6.7.2. Uvod – Suša 122 6.7.3. Prikaz utjecaja suše na kritičnu infrastrukturu (KI) 123 6.7.4. Kontekst – Suša 123 6.7.5. Uzrok suša 125 6.7.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed suše 125 6.7.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed suše 125 6.7.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša 125 6.7.6.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na život i zdravlje ljudi 126 6.7.6.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na gospodarstvo 126 6.7.6.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku 127 6.7.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše 127 6.7.7. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša 128 6.7.7.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na život i zdravlje ljudi 128 22. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 201 6.7.7.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na gospodarstvo 128 6.7.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku 128 6.7.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše 129 6.7.8. Matrica ukupnog rizika – Suša 130 6.7.9. Izvor podataka 130 6.8. RIZIK – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela (poplava) 131 6.8.1. NAZIV SCENARIJA – Poplava na području Općine 131 6.8.2. Uvod – Poplava 131 6.8.3. Prikaz utjecaja poplave na kritičnu infrastrukturu (KI) 132 6.8.4. Kontekst – Poplava 132 6.8.5. Uzrok poplave 133 6.8.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed poplave 135 6.8.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed poplave 135 6.8.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava 135 6.8.6.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na život i zdravlje ljudi 136 6.8.6.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na gospodarstvo 136 6.8.6.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku 137 6.8.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave 138 6.8.7. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava 138 6.8.7.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na život i zdravlje ljudi139 6.8.7.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na gospodarstvo 139 6.8.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku 139 6.8.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave 140 6.8.8. Matrica ukupnog rizika – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela 141 6.8.9. Izvor podataka 142 6.9. RIZIK – Potres 143 6.9.1. NAZIV SCENARIJA – Podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine 143 6.9.2. Uvod – Potres 143 6.9.3. Prikaz utjecaja potresa na kritičnu infrastrukturu (KI) 150 6.9.4. Kontekst – Potres 150 6.9.5. Uzrok pojave potresa 152 6.9.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed potresa 153 6.9.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potres 153 6.9.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres 153 6.9.6.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na život i zdravlje ljudi 160 6.9.6.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na gospodarstvo 160 6.9.6.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku 161 6.9.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa 162 6.9.7. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres 162 6.9.7.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na život i zdravlje ljudi165 6.9.7.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na gospodarstvo 166 6.9.7.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku 166 6.9.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa 167 6.9.8. Matrica ukupnog rizika – Potres 168 6.9.9. Izvor podataka 168 7. ukupna maTriCa riZika 169 8. anaLiZa susTaVa CiViLne ZaŠTiTe na pODruČju Općine 171 8.1. Analiza na području preventive 171 8.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite 171 8.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnje sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave 172 8.1.3. Stanje svijesti pojedinca, pripadnika ranjivih supina, upravljačkih i odgovornih tijela 173 8.1.4. Ocjena planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta 173 8.1.5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive na području Općine 176 8.1.6. Baza podataka 177 8.2. Analiza na području reagiranja 178 8.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Općine 178 8.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta Općine 180 8.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta 186 8.2.4. Analiza sustava na području reagiranja za svaki rizik obrađen u Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec 187 8.2.4.1. Epidemije i pandemije 187 8.2.4.2. Ekstremne vremenske pojave – Ekstremne temperature 191 Stranica 202 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024.

8.2.4.3. Ekstremne vremenske pojave – Vjetar (kretanje zračnih masa općenito) 195 8.2.4.4. Ekstremne vremenske pojave – Kiša (padaline) 199 8.2.4.5. Ekstremne vremenske pojave – Tuča (padaline) 203 8.2.4.6. Ekstremne vremenske pojave – Mraz (padaline) 208 8.2.4.7. Ekstremne vremenske pojave – Suša 212 8.2.4.8. Poplava – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela 216 8.2.4.9. Potres 221 9. karTOGraFski prikaZ prijeTnji i riZika na pODruČju Općine VraTiŠineC 228 9.1. Karta prijetnji – Poplava 228 10. pOpis suDiOnika iZraDe prOCjene riZika OD VeLikiH nesreća Za Općinu VraTiŠineC 230 pOpis TaBLiCa: Tablica 1: Pregled broja stanovnika po naseljima 22 Tablica 2: Gustoća naseljenosti po jedinici površine 22 Tablica 3: Raspodjela stanovništva na području Općine Vratišinec prema spolu i starosti 24 Tablica 4: Prikaz broja stanovnika s obzirom na potrebu i korištenje pomoći druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka 24 Tablica 5: Prometnice na području Općine Vratišinec 25 Tablica 6: Željezničke pruge na području Općine Vratišinec25 Tablica 7: Prikaz privatnih kućanstva prema broju članova 26 Tablica 8: Prikaz privatnih kućanstva prema tipu kućanstva i broju članova po tipu 27 Tablica 9: Prikaz objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi 28 Tablica 10: Raspodjela stanovništva Općine prema djelatnosti i broju zaposlenih 28 Tablica 11: Prikaz raspodjele stanovnika prema izvoru sredstva za život 29 Tablica 12: Prikaz vrsta naknada i broja primatelja naknada na području Općine 29 Tablica 13: Prikaz pravnih osoba u gospodarstvu prema djelatnosti 30 Tablica 14: Pregled transformatorskih stanica na području Općine 32 Tablica 15: Pregled zračnih vodova (dalekovoda) na području Općine 33 Tablica 16: Pregled kulturnih dobara na području Općine 39 Tablica 17: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Vratišinec40 Tablica 18: Prikaz identifikacije prijetnji na području Općine - Registar rizika 45 Tablica 19: Prikaz posljedica na život i zdravlje ljudi 51 Tablica 20: Prikaz posljedica na gospodarstvo 52 Tablica 21: Prikaz posljedica na kritičnu infrastrukturu (KI)52 Tablica 22: Prikaz posljedica na ustanove i građevine od javnog i društvenog značaja 52 Tablica 23: Prikaz vjerojatnosti, frekvencije rizika 53 Tablica 24: Prikaz kritične skupine stanovništva uslijed epidemija i pandemija 58 Tablica 25: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Epidemija 63 Tablica 26: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Epidemija 63 Tablica 27: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije 64 Tablica 28: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Epidemija 66 Tablica 29: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Epidemija 66 Tablica 30: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Epidemije i pandemije 67 Tablica 31: Prikaz ugroženih skupina stanovništva u periodu toplinskog vala 70 Tablica 32: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature 77 Tablica 33: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature 78 Tablica 34: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature 78 Tablica 35: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature 79 Tablica 36: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature 80 Tablica 37: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Ekstremne temperature 80 Tablica 38: Prikaz Beaufort ljestvice 83 Tablica 39: Broj dana s jakim i olujnim vjetrom na području Međimurske županije 84 Tablica 40: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar 86 Tablica 41: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar 87 Tablica 42: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Vjetar 88 Tablica 43: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Vjetar 88 Tablica 44: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Vjetar 88 Tablica 45: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar 88 Tablica 46: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Vjetar 89 22. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 203 Tablica 47: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Vjetar 89 Tablica 48: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Vjetar 90 Tablica 49: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Vjetar 90 Tablica 50: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Vjetar 90 Tablica 51: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Vjetar 90 Tablica 52: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Kiša 97 Tablica 53: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Kiša 97 Tablica 54: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Kiša 98 Tablica 55: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Kiša 98 Tablica 56: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Kiša 98 Tablica 57: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Kiša 98 Tablica 58: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Kiša 99 Tablica 59: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Kiša 100 Tablica 60: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša 100 Tablica 61: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša 100 Tablica 62: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša 100 Tablica 63: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Kiša 101 Tablica 64: Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije 106 Tablica 65: Prikaz veličine komada leda i karakterističnih šteta nastalih tučom 106 Tablica 66: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Tuča 107 Tablica 67: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Tuča 108 Tablica 68: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča 109 Tablica 69: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča 109 Tablica 70: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča 109 Tablica 71: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Tuča 109 Tablica 72: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča 110 Tablica 73: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča 110 Tablica 74: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Tuča 111 Tablica 75: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Tuča 111 Tablica 76: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Tuča 111 Tablica 77: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz 117 Tablica 78: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz 117 Tablica 79: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Mraza 118 Tablica 80: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz 119 Tablica 81: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz 119 Tablica 82: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Mraza 120 Tablica 83: Prikaz broja dana bez oborina 125 Tablica 84: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša 126 Tablica 85: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša 127 Tablica 86: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša 127 Tablica 87: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša 128 Tablica 88: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša 128 Tablica 89: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Suša 129 Stranica 204 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024.

Tablica 90: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava 136 Tablica 91: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava 137 Tablica 92: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava 137 Tablica 93: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava 138 Tablica 94: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava 138 Tablica 95: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Poplava 138 Tablica 96: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava 139 Tablica 97: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava 139 Tablica 98: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Poplava 140 Tablica 99: Prikaz učestalosti potresa na području gradova Međimurske županije za povratni period od 125 god. (1879. – 2003.) 144 Tablica 100: Prikaz veze opisanog MCS stupnja te pripadajuće numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja 147 Tablica 101: Moguće posljedice potresa jačine VI°, VII° i VIII° MCS ljestvice 148 Tablica 102: Prikaz mogućih šteta uslijed potresa 155 Tablica 103: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VII° MCS 157 Tablica 104: Prikaz stupnjeva oštećenja s brojem ugroženih stanovnika pri potresu jačine VIII° MCS 158 Tablica 105: Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina 160 Tablica 106: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres 160 Tablica 107: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres 161 Tablica 108: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres 161 Tablica 109: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres 162 Tablica 110: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres 162 Tablica 111: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Potresa 162 Tablica 112: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VI° MCS 164 Tablica 113: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres 165 Tablica 114: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres 166 Tablica 115: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres 166 Tablica 116: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres 167 Tablica 117: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres 167 Tablica 118: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Potres 167 Tablica 119: Analiza sustava civilne zaštite - Područje preventive 177 Tablica 120: Prikaz spremnosti kapaciteta čelnih osoba sustava civilne zaštite 178 Tablica 121: Prikaz spremnosti kapaciteta Stožera civilne zaštite 179 Tablica 122: Prikaz spremnosti kapaciteta koordinatora na lokaciji sustava civilne zaštite 180 Tablica 123: Prikaz spremnosti operativnih snaga vatrogastva DVD-a Vratišinec 180 Tablica 124: Prikaz spremnosti operativnih snaga vatrogastva DVD-a Gornji Kraljevec 181 Tablica 125: Prikaz spremnosti operativnih snaga vatrogastva 181 Tablica 126: Prikaz sposobnosti operativnih snaga povjerenika i zamjenika povjerenika sustava civilne zaštite 182 Tablica 127: Prikaz spremnosti operativnih kapaciteta pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite 183 Tablica 128: Prikaz podataka HGSS – Stanica Čakovec 184 Tablica 129: Prikaz spremnosti operativnih kapaciteta Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) - Stanica Čakovec 185 Tablica 130: Prikaz podataka Gradskog društva Crvenog križa Grada Čakovca 185 Tablica 131: Prikaz spremnosti operativnih kapaciteta Gradskog društva Crvenog križa Čakovec 186 Tablica 132: Prikaz stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta 186 Tablica 133: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja - Epidemije i pandemije 187 Tablica 134: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja – Ekstremne temperature 191 Tablica 135: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja – Vjetar 195 Tablica 136: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja – Kiša 199 Tablica 137: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja – Tuča 203 Tablica 138: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja – Mraz 208 Tablica 139: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja – Suša 212 22. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 205 Tablica 140: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela 216 Tablica 141: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja – Potres 221 Tablica 142: Analiza stanja sustava civilne zaštite - Područje reagiranja 226 Tablica 143: Prikaz analize sustava civilne zaštite - ZBIRNO (područje preventive i područje reagiranja) 226 Tablica 144: Prikaz rizika razvrstanih prema ALARP načelu - Vrednovanje rizika 228 pOpis sLika: Slika 1: Model prikaza HRN ISO EN 31 000 - Od procjene do upravljanja rizicima 20 Slika 2: Položaj Općine Vratišinec u odnosu na Međimursku županiju 21 Slika 3: Prikaz rasporeda naselja na području Općine Vratišinec 23 Slika 4: Prikaz poljoprivrednih površina na području Općine30 Slika 5: Prikaz šumskih površina na području Općine 36 Slika 6: Prikaz odstupanja srednje temperature zraka u 2020. god. 71 Slika 7: Prikaz odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za lipanj 2021.god. 72 Slika 8: Pregled odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u zimi 2019./2020.god. 73 Slika 9: Vjetrulja 82 Slika 10: Godišnja ruža vjetra Čakovec 1981.-2000. godine85 Slika 11: Prikaz odstupanja količine oborina u 2020.god. 94 Slika 12: Pregled odstupanja količine oborina za ljeto 2020. god. 95 Slika 13: Prikaz prostorne raspodjele indeksa ugroženosti od pojave tuče sa štetom na branjenom području RH - 1981. - 2000.god. 105 Slika 14. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče, Međimurska županija, 1981.–2000. 105 Slika 15: Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH 115 Slika 16: Prikaz odstupanja količine oborine za lipanj 2021.

god. 124 Slika 17: Prikaz srednjih godišnjih količina oborina Međimurske županije za razdoblje 1961. - 1990.god.133 Slika 18: Karta srednje godišnje količine oborina (mm) prema podacima 1971.-2000. godine 135 Slika 19: Prikaz epicentara potresa iz Hrvatskog kataloga potresa do kraja 2015.god. unutar područja omeđenog s 42° i 47° sjeverne geografske širine te 13° i 20° istočne geografske dužine 144 Slika 20: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 95 godina 145 Slika 21: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 475 godina 146 Slika 22: Karta potresnih područja ja povratni period od 95 god. za Međimursku županiju 151 Slika 23: Karta potresnih područja ja povratni period od 475 god. za Međimursku županiju 151 Slika 24: Vrednovanje rizika - ALARP načela 227 pOpis GraFikOna: Grafikon 1: Prikaz tjednog kretanja gripe tijekom sezona 2017./2018., 2018./2019., 2019./2020.god. 58 Stranica 206 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. 1. uVOD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi procjenu rizika od velikih nesreća. Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec (u daljnjem tekstu Općina) temelji se na društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima, koji uključuju: • pojednostavljenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata • jačanje dosljednosti radi lakše uporabe rezultata različitih područja i/ili prijetnji • standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora 22. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 207 • unapređenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja, investiranja, osiguranja te sličnim aktivnostima Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Vratišinec izrađena je sukladno: • Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), • Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne Novine“ broj 65/16), • Pravilniku o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite („Narodne Novine“ broj 69/16), • Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. • Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2019.god. Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet i sl. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica. Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji ugrožavaju Općinu, procjenjuju potrebe i mogućnosti za sprječavanje, umanjivanje i uklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća te stvaraju uvjeti za izradu planova zaštite i spašavanja stanovništva, uz djelovanje svih mjerodavnih struktura, operativnih snaga zaštite i spašavanja i resursa cjelovitog i sveobuhvatnog županijskog sustava upravljanja u zaštiti od katastrofa i velikih nesreća.

Procjena rizika se ne provodi za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, okoliš i sl. na području. procjena rizika je cjelokupni proces koji se sastoji od: • identifi kacije rizika - proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika. • analize rizika - obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija, intenzitet, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu vjerojatnih rizičnih scenarija. • Vrednovanja (evaluacije) rizika - postupak usporedbe rezultata analize rizika s kriterijima prihvatljivosti rizika. Postupak izrade Procjene u skladu je s HRN EN ISO 31000:2012 – Upravljanje rizicima – Načela i smjernice, prikazanog na slici 1., te služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim razinama, osobito u smislu povećanja efi kasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih mjera. Slika 1: Model prikaza HRN ISO EN 31 000 - Od procjene do upravljanja rizicima Izvor: Smjernica za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 2. OsnOVne karakTerisTike pODruČja Općine Za područje Općine opisuju se osnovne karakteristike i podaci koji se odnose na sljedeće grupe pokazatelja: geografski pokazatelji, društveno – politički pokazatelji, ekonomsko - gospodarski pokazatelji, prirodno – kulturni pokazatelji, povijesni pokazatelji, pokazatelji operativne sposobnosti te pokazatelji, primjerice: broj stanovnika, zdravstvene ustanove, broj zaposlenih i mjesta zaposlenja, zaštićena područja, popis operativnih snaga i dr.

2.1. Geografski položaj Općina je smještena u sjevernom dijelu Međimurske županije. Graniči sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i to s južne strane s Gradom Čakovcem, sa zapadne i sjeverne strane s Gradom Mursko Središće i s istočne strane s Općinom Podturen. Općina Vratišinec je površinom mala Općina koja iznosi 16,62 km2. U teritorijalnom sastavu Općine nalaze se dva naselja: Gornji Kraljevec te Vratišinec i zaseok Remis. Ovo područje šira je kontinentalna prijelazna zona između dvije osnovne mikroregionalne cjeline: brežuljkastog gornjeg Međimurja i nizinskog donjeg Međimurja. Područje Općine u cijelosti je tzv. pleistocenska ravan blago nagnuta od zapada prema istoku. Najveće apsolutne visine su na zapadu 188,9 m n.m., a najniže na sjeveroistoku 161,8 m n.m. Stranica 208 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. Slika 2: Položaj Općine Vratišinec u odnosu na Međimursku županiju Izvor: Prostorni plan uređenja Međimurske županije 2.2. stanovništvo Općine Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Vratišinec broji 1.984 stanovnika, unutar dva naselja – Gornji Kraljevec i Vratišinec, što predstavlja 1,74% od ukupnog broja stanovnika Međimurske županije (113.804 st.). Tablica 1: Pregled broja stanovnika po naseljima Broj stanovnika Broj stanovnika naselje 2001. god. 2011. god. Gornji Kraljevec 689 592 Vratišinec 1.524 1.392 ukupno: 2.213 1.984 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine 2.3. Gustoća naseljenosti Međimurska županija s ukupnom površinom od 730 km², svrstana je u najgušće naseljenu županiju Republike Hrvatske, na čijem području živi ukupno 113.804 stanovnika. Dok je na nivou RH prosječna gustoća naseljenosti 76 stanovnika po km2, na području Međimurske županije ona je 156 st./km2, a na području Općine gustoća naseljenosti iznosi 124,39 st/km2, te je za 20,26% manja od županijskog prosjeka.

Tablica 2: Gustoća naseljenosti po jedinici površine Gustoća Broj površina naselje naseljenosti stanovnika (km2) (st./km2) Gornji 592 8,74 67,74 Kraljevec Vratišinec 1.392 7,21 193,07 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine 2.4. razmještaj stanovnika Najveći broj stanovnika Općine naseljen je u naselju Vratišinec, točnije 70,16% ukupnog stanovništva Općine. U naselju Vratišinec nalazi se najveći broj mladog stanovništva, osoba srednje životne dobi i osoba starije životne dobi. Najveća gustoća naseljenosti u općini zabilježena je također u naselju Vratišinec te iznosi 193,07 st./km2. Naselje se nalazi na sjeverozapadnome dijelu Općine te većim dijelom graniči s Gradom Mursko Središće, dok na južnome dijelu graniči s Gradom Čakovcem. Slika 3: Prikaz rasporeda naselja na području Općine Vratišinec Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Vratišinec 2.5. spolno – dobna struktura stanovništva te koje izazove ona predstavlja za Općinu Prema dobnoj strukturi raspodjela stanovništva ukazuje na podjednaku koncentraciju stanovništva u dobnim skupinama, a najzastupljenija je dobna skupina 50 - 54 godine (177 st.). To govori o pozitivnim demografskim kretanjima. Prema spolu su neznatno zastupljenije žene u odnosu na muškarce. Stanovnika muškog spola ima 978, točnije 49,29%, a ženskog 1.006, točnije 50,71%. Najveći broj mladog stanovništva do 30 godina života zastupljen je u naselju Vratišinec, njih 520, što čini 26,21% ukupnog broja stanovnika Općine. Najveći broj osoba starije životne dobi, odnosno stanovništva starijeg od 65 godina života, zastupljen je također u naselju Vratišinec, njih 183, što čini 9,22% ukupnog broja stanovnika Općine. Na razini Općine, omjer mladog stanovništva (731 st.) veći je za 61,83% u odnosu na zastupljenost osoba starije životne dobi (279 st.). S obzirom na broj mladog stanovništva te najveću zastupljenost radno aktivnog stanovništva, srednje životne dobi od 30 do 65 godina života (974 st., točnije 49,09% od ukupnog broja stanovnika Općine), Općina ne bilježi trend ubrzanog starenja stanovništva, međutim s obzirom na Popis stanovništva 2001.god. bilježi pad u ukupnom broju stanovnika od 10,35%.

Tablica 3: Raspodjela stanovništva na području Općine Vratišinec prema spolu i starosti stanovništvo na području Općine Vratišinec starost-godine ukupno muški Ženski 0-4 115 55 60 5-9 99 50 49 10-14 103 47 56 15-19 123 74 49 20-24 140 74 66 25-29 151 74 77 30-34 146 76 70 35-39 139 74 65 40-44 120 62 58 45-49 151 77 74 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 209 stanovništvo na području Općine Vratišinec starost-godine ukupno muški Ženski 50-54 177 89 88 55-59 134 79 55 60-64 107 55 52 65-69 76 33 43 70-74 72 22 50 75-79 69 20 49 80-84 42 12 30 85-89 17 3 14 90-94 2 2 - 95 i više 1 - 1 ukupan broj 1.984 978 1.006 stanovništva Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovnika 2011. godine 2.6. stanovništvo s obzirom na potrebu i korištenje pomoći druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka Na području Općine živi ukupno 363 (176 muškaraca i 187 žena), stanovnika kojima je potreban neki oblik pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka, od toga 78 osoba (od toga 37 muškarca i 41 žena), treba pomoć druge osobe pri obavljanju istih, dok njih 75 (od toga 35 muškaraca te 40 žene), koristi pomoć druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka. Tablica 4: Prikaz broja stanovnika s obzirom na potrebu i korištenje pomoći druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka starosne skupine spol ukupno 65 i 0-29 30 - 64 više sv. 363 21 195 147 ukupno m 176 11 113 52 ž 187 10 82 95 Osoba sv. 78 8 26 44 treba m 37 4 15 18 pomoć druge ž 41 4 11 26 osobe Osoba sv. 75 8 24 43 koristi m 35 4 13 18 pomoć druge ž 40 4 11 25 osobe Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

godine 2.7. prometna povezanost Općine • Cestovni promet Kroz područje Općine prolazi glavni pravac (u smjeru sjever - jug) županijske ceste 2008 koja se u Žiškovcu odvaja od državne ceste Čakovec - Mursko Središće. Županijska cesta prolazi kroz Vratišinec i spaja se na tzv. „Mursku magistralu“ u Peklenici. Druga županijska cesta, koja je isto tako važna za Općinu je cesta 2010 Vratišinec - Gornji Kraljevec. Tom cestom su povezana sva naselja u Općini i čini glavni prometni pravac u smjeru istok - zapad. Najkraća veza s regionalnim središtem Mursko Središće, je lokalna cesta 20003 Mursko Središte - željeznički kolodvor – Brezje - Brodec. Od ostale cestovne infrastrukturi u Općini dobro je izgrađena mreža nerazvrstanih cesta (mjesnih ulica i poljskih putova) čime su pojedini dijelovi Općine međusobno dobro povezani. Tablica 5: Prometnice na području Općine Vratišinec ukupna r. Oznaka prometnice na području duljina Br. ceste Općine Vratišinec prometnice (km) ŽUPANIJSKE CESTE Paklenica (Ž2003) – A.G. 1. ŽC 2008 4,725 Grada Čakovca (Žiškovec) Vratišinec (2008) – Gornji 2. ŽC 2010 2,066 Kraljevec (L20020) LOkaLne CesTe Mursko Središće (D209/ LC 1. Ž2006) – Vratišinec 3,594 20003 (L20019) LC Štrukovec (D209) – 2. 2,711 20019 Vratišinec (Ž2008) LC Gornji Kraljevec (Ž2010) – 3. 3,342 20020 Sivica (Ž2017) Gornji Kraljevec (L20020 LC 4. – A.G. Grada Čakovec 1,569 20069 (Krištanovec)) Gornji Kraljevec LC 5. (L20020 – A.G. Čakovec 1,338 20071 (Krištanovec)) Izvor: Uredba o razvrstavanju željezničkih pruga („Narodne Novine“ broj 84/21)

• željeznički promet Kroz Općinu prolazi željeznička pruga II. reda Čakovec – Mursko Središće – Lendava (R. Slovenija). Željeznička pruga je lokalnog značaja. Nekad je taj pravac imao veliki značaj, u vrijeme eksploatacije murskih rudnika i rada rafinerije nafte u Lendavi. Danas taj pravac na području Općine iznosi 4,4 km. Tablica 6: Željezničke pruge na području Općine Vratišinec skraćeni puni naziv Građevinska r. Oznaka naziv željezničke duljina pruge Br. pruge željezničke pruge (km) pruge Čakovec – Mursko Čakovec – Središće 1. L101 M. Središće 17,942 – Državna - DG granica – (Lendava) Izvor: Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga 3/14, 72/17) Stranica 210 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. 2.8. Društveno – politički pokazatelji na području Općine 2.8.1. sjedišta upravnih tijela • Općina Vratišinec, Dr. Vinka Žganca 2, 40 316 Vratišinec 2.8.2. Zdravstvene ustanove na području Općine Na području Općine djeluju sljedeće zdravstvene ustanove: • Dom zdravlja Čakovec – Ambulanta (ordinacija opće/ obiteljske medicine) Vratišinec, Dr. Vinka Žganca 1, 40 316 Vratišinec • Stomatološka ambulanta Doma zdravlja Čakovec, Dr. Vinka Žganca 1, 40 316 Vratišinec. 2.8.3. Odgojno – obrazovne ustanove na području Općine • Dječji vrtić Srčeko Vratišinec, Dr. Vinka Žganca 1, 40 316 Vratišinec • Osnovna škola dr. Vinka Žganca Vratišinec, Školska ulica 4, 40 316 Vratišinec • Područna škola Gornji Kraljevec, Glavna ulica 14, Gornji Kraljevec 2.8.4. Broj domaćinstva na području Općine Na području Općine, prema Državnome zavodu za statistiku, odnosno popisu stanovništva iz 2011. godine, postoji ukupno 569 domaćinstava, tj. kućanstava. Najzastupljenija su četveročlana kućanstva kojih je ukupno 131 ili 23,02%. Najveći broj članova zabilježen je u četveročlanim (524 članova) te peteročlanim domaćinstvima (415 članova). Najveća opasnost od epidemija i pandemija, ekstremnih temperatura te potresa prijeti područjima na kojima se nalazi najveći broj kućanstava te su osobito osjetljiva kućanstva s većim brojem članova.

Tablica 7: Prikaz privatnih kućanstva prema broju članova Broj članova kućanstva ukupno 1 2 3 4 5 Br. 569 84 105 94 131 83 kućanstva Br. osoba 1.984 84 210 282 524 415 prosječan 6 7 8 9 10 11 i više broj osoba u kućanstvu 44 21 5 2 - - 3,49 264 147 40 18 - - - Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine 2.8.5. privatna kućanstva prema tipu kućanstva i broju članova po tipu Najviše privatnih kućanstava nalazi se u naselju Vratišinec koje naseljava 70,16% ukupnog stanovništva Općine. Na području Općine od neobiteljskih kućanstva najzastupljenija su samačka neobiteljska kućanstva, dok su od obiteljskih kućanstava najzastupljenija četveročlana obiteljska kućanstva. Tablica 8: Prikaz privatnih kućanstva prema tipu kućanstva i broju članova po tipu p rivatna kućanstva Obiteljska kućanstva prema broju članova neobiteljska kućanstva ukupno svega 2 3 4 5 6 7 8 569 481 101 94 131 83 44 21 5 11 i samačka višečlana 9 10 svega više kućanstva kućanstva 2 - - 88 84 4 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine 2.8.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina na području Općine Sustavni podaci za broj zgrada u pojedinoj kategoriji za sada ne postoje pa je proračun proveden uz procijenjene veličine na osnovu podataka iz Prostornog plana uređenja Općine Vratišinec. i – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža, ii – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih godina), iii – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas), iV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas), V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas).

40% zidane zgrade Tip I 40% zidane zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do 1960-tih godina) 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas) 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina do danas) 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina do danas) • Problematične su: - zgrade izgrađene prije razdoblja protupotresnog građenja - obiteljske kuće izgrađene bez kontrole - zgrade u kojima je izvršena adaptacija s izmjenama u konstrukciji, a bez detaljnih provjera 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 211 Najugroženija područja u situaciji potresa su u naseljima gdje je najveća gustoća naseljenosti i najveći broj stanovnika. Tablica 9: Prikaz objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi kapacitet naziv objekta objekta Dječji vrtić Srčeko Vratišinec 51 Osnovna škola „Dr. Vinka Žganca“ Vratišinec 180 Župna crkva Svetog Križa Vratišinec 700 Dom kulture „Dr. Vinko Žganec“ Vratišinec 300 Društveni dom Gornji Kraljevec 200 Kapaciteti za zbrinjavanje i pripremu hrane: • Osnovna škola dr. Vinka Žganca Vratišinec, Školska ulica 4, 40 316 Vratišinec. 2.9. ekonomsko – gospodarski pokazatelji na području Općine 2.9.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja S obzirom na podatke dostupne Popisom stanovništva 2011.god., na području Općine u stalnom radnom odnosu bilo je 707 stanovnika, točnije 35,64% ukupnog broja stanovnika Općine. Prihode od mirovina ostvarilo je ukupno 435 stanovnika, odnosno 21,93% ukupnog broja stanovnika, dok je 698 stanovnika, točnije 35,18% ukupnog broja stanovnika bilo bez prihoda.

Tablica 10: Raspodjela stanovništva Općine prema djelatnosti i broju zaposlenih r. Broj područje djelatnosti Br. zaposlenih 1. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 18 2. Rudarstvo i vađenje 3 3. Prerađivačka industrija 289 Opskrba električnom energijom, 5 4. plinom, parom i klimatizacija Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih 6 5. voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša 6. Građevinarstvo 173 Trgovina na veliko i malo, popravak 80 7. motornih vozila i motocikala 8. Prijevoz i skladištenje 24 Djelatnost pružanja smještaja te 27 9. pripreme i usluživanja hrane 10. Informacije i komunikacije 1 Financijske djelatnosti i djelatnosti 6 11. osiguranja 12. Poslovanje nekretninama - Stručne, znanstvene i tehničke 12 13. djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne 6 14. djelatnosti Javna uprava i obrana, obvezno 25 15. socijalno osiguranje 16. Obrazovanje 27 Djelatnosti zdravstvene zaštite i 22 17. socijalne skrbi 18. Umjetnost, zabava i rekreacija 3 19. Ostale uslužne djelatnosti 11 Djelatnosti kućanstva kao poslodavca, - djelatnosti kućanstva koje proizvode 20. različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe Djelatnost izvan teritorijalnih - 21. organizacija i tijela 22. Nepoznato - ukupnO: 738 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine Tablica 11: Prikaz raspodjele stanovnika prema izvoru sredstva za život ukupnO: 1.984 Stalni radni odnos 707 Povremeni rad 28 Prihodi od poljoprivrede 24 Starosna mirovina 207 Ostale mirovine 228 Prihodi od imovine 3 Socijalne naknade 80 Ostali prihodi 25 Povremena potpora drugih 15 Bez prihoda 698 nepoznato - Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

godine 2.9.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada na području Općine S obzirom na podatke Hrvatskog zavoda za statistiku, 10,43% stanovnika Općine prima starosne mirovine, 11,749% prima ostale mirovine, dok socijalnu naknadu prima 4,03% stanovnika Općine. Ukupan broj stanovnika koji prima neku vrstu mirovinskih, socijalnih ili sličnih naknada iznosi 25,96% od ukupnog broja stanovnika Općine, točnije 515 stanovnika. Tablica 12: Prikaz vrsta naknada i broja primatelja naknada na području Općine Vrsta naknade Broj primatelja Starosna mirovina 207 Ostale mirovine 228 Socijalne naknade 80 ukupnO: 515 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine 2.9.3. proračun Općine Proračun Općine za 2021.godinu iznosi 13.450.000,00 kuna. Stranica 212 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. 2.9.4. Gospodarske grane na području Općine • poljoprivredna proizvodnja Na području Općine, sukladno ARKOD podacima završno s 2020.god., registrirano je ukupno 524,95 ha oranica, 0,22 ha staklenika na oranicama, 42,63 ha livada, 0,27 ha vinograda, 30,80 ha voćnjaka, 0,89 ha miješanih višegodišnjih nasada, ukupno 923,94 ha parcela. Sukladno ARKOD podacima, završno s 2020.god., na području Općine registrirano je ukupno 45 poljoprivrednih gospodarstva s ukupno 169 poljoprivredne parcele na ukupno 59,54 ha. Slika 4: Prikaz poljoprivrednih površina na području Općine Izvor: Geoportal, DGU, 2021.god. • Gospodarstvo Na području Općine postoji značajan potencijal za razvoj obrtništva i poduzetništva što će omogućiti brži gospodarski razvoj, locirati i odrediti tip i veličinu proizvodnih kapaciteta u sklopu zone mješovite namjene, a na čitavom području osigurati uvjete za poticanje obiteljskog poduzetništva.

U tablici koja slijedi predočeni su podaci dostupni na portalu „Digitalna komora“. Tablica 13: Prikaz pravnih osoba u gospodarstvu prema djelatnosti Lokacija r. naziv pravne Djelatnost pravne Br. osobe pravne osobe osobe Marof 19, H4941 – cestovni 1. ŽGANEC d.o.o. Gornji prijevoz robe Kraljevec C2830 – proizvodnja Brodec 3, 2. LEŠKO d.o.o. strojeva za Vratišinec poljoprivredu i šumarstvo Lokacija r. naziv pravne Djelatnost pravne Br. osobe pravne osobe osobe Dr. Vinka LJEKARNA 3. Žganca 16, G4773 – ljekarne BEČIROVIĆ Vratišinec C2511 – proizvodnja INTERSKELE – Brodec 3, 4. metalnih LEŠKO d.o.o. Vratišinec konstrukcija i njihovih dijelova C1399 – Brodec 6, proizvodnja 5. DIKA ŠTIK d.o.o. Vratišinec ostalog tekstila, d.n. I5610 – djelatnosti ROYAL TRADE Prečna ulica restorana i 6. d.o.o. 1, Vratišinec ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane F4322 – uvođenje instalacija Marof 13, vodovoda, INSTALACIJE 7. Gornji kanalizacije i TUKSAR d.o.o. Kraljevec plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju F4339 – TURK – Mali Marof ostali završni 8. GRADITELJSTVO 3, Gornji građevinski d.o.o. Kraljevec radovi COMPATER F4329 – ostali Brodec 77, 9. GRADITELJSTVO građevinski Vratišinec j.d.o.o. radovi C2361 – proizvodnja DAVID & Marof 36, 10. proizvoda COMPANY d.o.o. Vratišinec od betona za građevinarstvo Dr. Vinka S9603 – KRZNAR TRADE 11. Žganca 31, pogrebne i srodne d.o.o. Vratišinec djelatnosti G4621 – trgovina na veliko Dr. Vinka žitaricama, AGROCENTAR 12. Žganca 67, sirovim d.o.o.

Vratišinec duhanom, sjemenjem i stočnom hranom Dr. Vinka P8510 – DJEČJI VRATIĆ 13. Žganca 1, predškolsko SRČEKO Vratišinec obrazovanje G4520 – SEDMAK – Marof 14, održavanje 14. USLUGE d.o.o. Vratišinec i popravak motornih vozila S9602 – frizerski Ograda 11, 15. DE – PA d.o.o. saloni i saloni za Vratišinec uljepšavanje 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 213 Lokacija r. naziv pravne Djelatnost pravne Br. osobe pravne osobe osobe C3101 – proizvodnja Prečna 6, 16. STOLARIS d.o.o. namještaja Vratišinec za poslovne i prodajne prostore F4333 – ĐELAC Dr. Vinka postavljanje 17. INTERIJERI Žganca 32, podnih i zidnih j.d.o.o. Vratišinec obloga F4399 – ostale DOMINATOR Brodec 77, specijalizirane 18. j.d.o.o. Vratišinec građevinske djelatnosti, d.n. KROV ČAKOVEC Gmajna 2, F4391 – radovi 19. j.d.o.o. Vratišinec na krovištu M – GARAGE Školska 22, C3312 – 20. j.d.o.o. Vratišinec popravak strojeva G4791 – trgovina PROMO ERA Crkvena 33, 21. na malo preko d.o.o. Vratišinec pošte ili interneta GRBAVEC – Brodec 99, F4331 – fasadni i 22. GRADNJA j.d.o.o. Vratišinec štukatorski radovi F4333 – Novi postavljanje 23. DIREKT j.d.o.o. Brodec 4, podnih i zidnih Vratišinec obloga D3511 – Školska 7, proizvodnja 24. ENIT – M j.d.o.o. Vratišinec električne energije F4339 – IVEK ŽBUKA Brodec 99, ostali završni 25. j.d.o.o. Vratišinec građevinski radovi H5221 – uslužne DRIVE RENT Brodec 97, djelatnosti u 26. d.o.o. Vratišinec vezi s kopnenim prijevozom Franje SKYLERLABS C2562 – strojna 27. Debana 31, j.d.o.o. obrada metala Vratišinec G4520 – Franje održavanje 28. AS JEZA j.d.o.o. Debana 13, i popravak Vratišinec motornih vozila I5610 – djelatnosti TROTTER – Brodec 77, restorana i 29.

PROM j.d.o.o. Vratišinec ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane Izvor: Digitalna komora, 2021.god. • industrijske, gospodarske i poslovne zone Na prostoru Općine predviđena je izgradnja Poduzetnička zone Ciglenice na zemljištu ukupne površine 93.350 m². Zemljište se nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, no Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH zemljište je namijenjeno za poduzetničku zonu Općine te se očekuje povrat/darovanje zemljišta, nakon čega će se pristupiti prikupljanju potrebne dokumentacije i izgradnji infrastrukture. Za poduzetničku zonu izrađena je posebna geodetska podloga, a u postupku je i izrada Detaljnog plana uređenja. Infrastruktura do zone postoji samo djelomično. Predviđena poduzetnička zona je također sastavni dio Plana industrijskih zona Međimurske županije. 2.9.5. Objekti kritične infrastrukture • plinoopskrba Distribucija plina na području Općine, kao i drugim dijelovima Županije provodi distributer „Međimurje plin“ d.o.o. Čakovec. Plinovodi su izvedeni PE - HD cijevima prema “API”standardu, i projektnoj dokumentaciji koju sigurno posjedujete. Cijevima protječe prirodni plin u kojem ima 92- 96% metana. U sustavu plinovoda odnosno plinskoj mreži na području Općine nalaze se 2 mjerno - regulacijske stanice (u daljnjem tekstu MRS), koje reduciraju srednji tlak (3 bara) na niski tlak (100 mbara). Redukcijske stanice nalaze se u ulici Brodec u Vratišincu i u Glavnoj ulici u Gornjem Kraljevcu. Na području Općine nema odorizacijskih stanica.

- Broj kućanstva u sustavu plinoopskrbe: 442, - Broj pravnih osoba u sustavu plinoopskrbe: 23. • elektroopskrba Elektroopskrbu na području Općine provodi HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec. Područje Općine napaja se električnom energijom od distributera DP „Elektra“ Čakovec preko trafostanice TS 10/04 kV. Na području Općine ima ukupno 6 trafostanica 10/05 kV, za napajanje svih domaćinstava. Transformatori su snage 100 kVA, a razmješteni su u Vratišincu (tri trafostanice), Gornjem Kraljevcu (dvije trafostanice) i jedna trafostanica u zaseoku Remis. Mreža elektroopskrbe Općine je izvedena pretežno kao zračna, a samo djelomično kao podzemna. Električnom energijom su opskrbljena sva domaćinstva na području Općine. Područjem Općine prolazi 35 kV dalekovod Prelog-Mursko Središće. 1 Tablica 14: Pregled transformatorskih stanica na području Općine naziv transformatorske Šifra stanice T319 „STARA“ 1 TOR – tornjić - zidana instalirana prijenosni mjesto Tip Ts-a snaga (kVa) omjer (kV) Vratišinec TOR1 250 10(20)/0,4 Stranica 214 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. T320 „ZADRUŽNI DOM“ T321 „BRODEC“ T323 „STARA“ Vratišinec TOR 160 10(20)/0,4 Vratišinec TOR 160 10(20)/0,4 Gornji Kraljevec TOR 160 10(20)/0,4 T344 „MAROF“ Gornji Kraljevec TOR 160 10(20)/0,4 T345 „REMIS“ Gornji Kraljevec TOR 100 10(20)/0,4 Ukupno: 6 990 Izvor: HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec, 2021.god. Tablica 15: Pregled zračnih vodova (dalekovoda) na području Općine Šifra naziv mjesto MURSKO SREDIŠĆE – D121 op. Vratišinec PEKLENICA D128 odcjep „STARA“ Gornji Kraljevec D130 odcjep „REMIS“ Gornji Kraljevec D254 PODTUREN – PEKLENICA op. Vratišinec MURSKO SREDIŠĆE – D05 op- Vratišinec DEKANOVEC Ukupno: 5 količina stupova naponska Duljina (m)

Beton Drveni razina (kV) 1,280 11 0 10(20) 1,705 15 0 10(20) 1,626 12 0 10(20) 783 7 0 10(20) 4,225 22 0 35 9,619 38 0 Izvor: HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec, 2021.god. Na području Općine ne nalaze se postojeći objekti prijenosne mreže (nadzemni i kabelski vodovi te transformatorske stanice nazivnog napona 110 kV, 220 kV i 400 kN) u nadležnosti Hrvatskog operatera prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosnog područja Zagreb. • Telekomunikacijski sustavi Naselja Općine obuhvaćena su pristupnom telekomunikacijskom mrežom RSS-a Vratišinec. Pristupna mreža Vratišinec je u cijelosti izvedena podzemno. Mjesna telefonska centrala Vratišinec digitalne je tehnologije i omogućava sve najnovije PSTN i ISDN usluge. Na matičnu centralu AXE-10 vezan je svjetlovodnim kabelom. Od novih usluga osim ISDN-a (integrirani sustav širokopojasnih usluga - preko jedne veze omogućen je telefonski razgovor,prijenos podatak i slike), pretplatnicima je dostupna ADSL tehnologija (brži i kvalitetniji prijenos govora i ostalih oblika podataka). Instalirani kapacitet pristupne mreže Vratišinec iznosi 562 telefonskih priključaka. Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika Općine iznosi 25,40. Prema navedenom, vidljivo je da na području Općine (uzevši u obzir podatke o broju domaćinstava) kapacitet komunikacijskih priključaka zadovoljava. Mobilna mreža uspostavila se paralelno s razvojem mobilnog sustava u Županiji i ista se kontinuirano dograđuje i širi. • Vodoopskrba Na području za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju zadužene su Međimurske vode d.o.o.

Područje Općine opskrbljuje se vodom iz vodocrpilišta „Nedelišće“, a vodoopskrbni sustav je vezani na prsten vodoopskrbe cijelog Međimurja. Broj korisnika: - ukupan broj korisnika: 580 - broj kućanstva u sustavu vodoopskrbe: 551 - broj pravnih osoba u sustavu vodoopskrbe: 26 Na području Općine nema vodosprema, filtarskih, crpnim ili klorinatorskih stanica. • mostovi, vijadukti i tuneli Na području Općine u cestovnom i željezničkom prometu nema izgrađenih većih mostova, osim manjih mostova na potocima Brodec i Jalšovnica te kanalima koji pripadaju tom slivu. Na području Općine nema izgrađenih vijadukata niti tunela. 2.10. prirodno – kulturni pokazatelji na području Općine Područje Općine pripada mikroregionalnoj cjelini Donjeg Međimurja. Reljef Općine Vratišinec šira je kontaktna prijelazna zona između dvije osnovne mikroregionalne cjeline: brežuljkasto Gornje Međimurje i nizinsko Donje Međimurje. To je takozvana pleistocenska ravan blago nagnuta od zapada prema istoku. Najveće apsolutne nadmorske visine su na zapadu (188,9 m), a najniže na sjeveroistoku (161,8 m). Pleistocenska ravan slična je donjem Međimurju i smatra se njenim sastavnim dijelom. Područje Općine zajednička je tvorevina rijeka Drave i Mure, odnosno zajednička terasa aluvija dviju rijeka. Radi se o morfološki znatno izraženijoj, višoj zoni, tj. starija riječna terasa za razliku od reljefno najnižih naplavnih nanosa uz tok rijeke Mure. 2.10.1. Prirodni pokazatelji Na području Općine nema nacionalnih parkova, parkova prirode, rezervata.

Na području Općine još je 1969. godine kao spomenik prirode – skupine rijetkih primjera drveća oko župne crkve sv. Križa u Vratišincu stavljena pod posebnu zaštitu. Prema navedenom Rješenju skupina stabala sačinjavala su pretežno smreke (39 stabala) i lipe (8 stabala). Starost spomenutih skupina stabala iznosila je oko 70 godina, dok je promjer debla 22. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 215 lipa iznosio 40-60 cm, a smreka 40-50 cm. Visina lipa je bila oko 15 m, a smreka oko 25 m. Iste godine pod posebnu zaštitu kao spomenik prirode stavljena je skupina stabala na groblju u Vratišincu. Nasad stabala je starosti oko 70 godina, a činile su ga 44 stabla smreke. Osim smreke, na groblju su sačuvane tuje, a rub groblja ograđen je živicom od graba. Zaštićene skupine stabala su posječene u ne tako davnoj prošlosti bez prethodnih suglasnosti nadležnih tijela. Prema tome nemar i nepoznavanje vrijednih spomenika prirode doveli su do toga da danas na području Općine ne postoji niti jedan objekt zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. Šume u Općini, kao i sve šume Međimurja predstavljaju ostatak nekad vrlo šumovitog područja, a u prošlosti su bile u posjedu raznih velikaških porodica. Prvi pisani podaci o šumama datiraju iz 13. st. kada se međimurske šume nalaze u posjedu vlastelinske porodice Čak. Po tadašnjem vlasniku međimurskih posjeda dobio je naziv i sam Grad Čakovec. Od 13. st. nadalje međimurske šume i posjedi promijenili su mnoge vlasnike, odnosno vlastelinske obitelji, Ban Buzad, Grofovi Celjski, Ban Vitovac. 1473. godine posjede dobiva u zakup od Kralja Matije Korvina, Bankar Ernučt, a 1546. godine vlasnici postaju Knezovi Zrinski. Nakon pogibije Kneza Nikole Zrinskog i pogubljenja Petra Zrinskog u Bečkom Novom Mestu 1671. godine, vlasnik međimurskih posjeda postaje Car Leopold u jednoj polovini, dok je druga polovina pripala Knezu Adamu, sinu Nikole Zrinskog, koji pogiba u borbi s Turcima, pa vlasnik cijelog međimurskog posjeda postaje Car Leopold.

Daljnji vlasnici su Markiz de Prie, Grof Ivan Čikulin, da bi na koncu Kralj Karlo VI., međimurski posjed poklonio Grofu Althaniju, čiji nasljednici 1791. godine isti prodaju Ä uri Feštetiću. Od prvih vlasnika šuma u Međimurju pa sve do 1923. godine veći dio šuma, unatoč izmjene velikog broja vlastelinskih porodica koje su upravljale tim šumama, ostao je sačuvan, pa je čak jedan dio sačuvao prašumski izgled. Velikim porastom stanovništva, šume su krčene i pretvarane u poljoprivredna zemljišta, a sve većim razvojem drvne industrije počelo se intenzivno sa sječama postojećih šuma. To je glavni razlog zašto je Međimurje tako siromašno šumama, po stanovniku svega 0,07ha šume. Šumovitost Međimurja je vrlo niska, svega 12%, a Republike Hrvatske iznosi 35%. Poslije II. svjetskog rata, međimurske šume kojima su upravljale razne zemljišne zajednice, Zakonom o Agrarnoj reformi su podruštvljene i date na upravljanje Šumariji Čakovec, a veći dio šuma koji je bio u privatnom vlasništvu ostao je i dalje u privatnom vlasništvu. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem je djelatnost od posebnog društvenog interesa koji se realizira na način propisan Zakonom o šumama. Šumskim prostorom u RH gospodari (upravlja) poduzeće «Hrvatske šume» d.o.o. Zagreb. Na području Međimurske županije nadležna je Uprava šuma Podružnica Koprivnica, odnosno Šumarija Čakovec. Područje Općine nije značajno zastupljeno šumskim pokrovom. Pod šumskim pokrovom nalaze se manje enklave okružene poljoprivrednim zemljištem, a nalaze se u predjelima Berek, Dubrava i Projnice. Prema katastarskim podacima radi se o 146,96ha, što je 8,84% od ukupne površine Općine. Dio šuma u ovoj Općini nalazi se pod državnom upravom (oko 40% svih šuma - 58,46ha), a dio je u privatnom vlasništvu (oko 60% svih šuma – 88,50ha). Državnim šumama na području ove Općine gospodari Šumarija Čakovec. Na temelju fitocenoloških, stanišnih i šumsko-gospodarskih elemenata, formirana je šumsko-gospodarska cjelina (gospodarska jedinica). U obuhvatu ove Općine Šumarija Čakovec upravlja gospodarskom jedinicom “Donje Međimurje”.

Šume u ovoj Općini (državne i privatne) pripadaju klimazonalnoj šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (Quercus robur L. – Carpinus betulus L.) panonskog sektora ilirske provincije i srednjoeuropske vegetacijske regije. Unutar klimazonalne zajednice lužnjakovo-grabovih šuma prisutne su i brojne šumske zajednice u trajnom razvojnom stadiju, kojima je vodni režim staništa glavni limitirajući faktor rasprostranjenosti i florističkog sastava vegetacije. Šumske zajednice trajnog stadija “traju” na nekom prostoru tako dugo dok na njemu traje određena dugogodišnja i ustaljena dinamika priljeva i odljeva površinskih, odnosno oborinskih i poplavnih voda, te voda u tlu. Promjenom dinamike u količini ili vremenu trajanja vode na površini ili tlu, mijenja se vodni režim staništa, što se odražava na floristički sastav šumske zajednice. Ako se floristički sastav, uslijed promjene vodnog režima, toliko promjeni da karakteristične vrste fitocenoze zamijene vrste karakteristične za neku drugu fitocenozu, znači da se iz jedne razvila druga fitocenoza, prilagođena novonastalim prilikama u staništu. Prijelaz iz jedne fitocenoze trajnog stadija u drugu je prirodan proces, koji se u prošlosti zemlje događao uslijed promjene globalne klime i promjene reljefa nakon tektonskih poremećaja ili jakih erozijskih procesa u višim položajima reljefa, te deponiranjem erozijskog materijala u niže položaje. U novije vrijeme trajni stadiji vegetacije se, zbog izgradnje hidromelioracijskih i energetskih objekata, drastično brzo mijenjaju. Šume ove zajednice su u davnoj i novijoj prošlosti bile izložene jakim antropogenim utjecajima i to intenzivnim sječama lužnjaka i izgradnjom nasipa i kanala. Prirodni uvjeti životne sredine su sada zamijenjeni novonastalim uvjetima.

Na temelju očuvanih prirodnih oblika prirodnu šumsku vegetaciju čine: - šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Quercus robur L. – Carpinus betulus L.) - šuma crne johe s drhtavim šašem (Carici brizoides - Alnetum glutinosae Horvat 38) - umjetno podignute sastojine, na području cijele Općine Vratišinec nalazimo kulture bjelogorice: crne johe i bagrema. Slika 5: Prikaz šumskih površina na području Općine Izvor: Geoportal, DGU, 2021.god. Stranica 216 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. siječnja 2024. 2.10.2. kulturni pokazatelji • Zaštićena graditeljska baština Zgrada stare škole u Vratišincu - zaštićena je Rješenjem o preventivnoj zaštiti spomenika kulture koje je izdao Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Nalazi se u centru naselja, a datirana je god. 1874. Pročelja sadrže elemente kasnog baroknog klasicizma s plitkim pilastrima između prozora. Zgrada ima važan urbanistički položaj u starom centru naselja na raskrižju dvaju prilaznih putova. Danas je u toj građevini smješten dječji vrtić i zdravstvena ambulanta (opće medicine i stomatologa). Osim ove zakonom zaštićene građevine stare škole u Vratišincu, na području ove Općine postoji evidentirana graditeljska baština, ali i sitna arhitektura i javna plastika koja bitno utječe na sliku naselja i krajolika i ima veliki značaj, naročito za lokalnu zajednicu. • popis evidentirane baštine na području Općine – naselje Vratišinec Župna crkva sv. Križa - izgrađena 1897.g. na prostranoj čestici u jugoistočnom dijelu sela. To je pseudogotička građevina s poligonalnim svetištem, poduprta s 20-tak kontrafora. Povrh portala diže se zvonik s vitkom i visokom limenom kapom. Pred glavnim pročeljem nalaze se dvije kasnobarokne skulpture sv. Ivana i Pavla iz 1779.g. Sama građevina ima veće kulturno-povijesno nego umjetničko značenje, ali ima umjetnički vrijedan inventar - iz prvotne župne crkve 3 oltara, propovjedaonicu i jaslice, iz Varaždinske župne crkve - orgulje, te vrlo vrijednu sliku Bogorodice iz 1522.g.