Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Nedelišće (pročišćeni tekst)

2. na temelju članka 39. statuta Općine nedelišće (“službeni glasnik Međimurske županije” br. 2/14- pročišćeni tekst i 1/18) Odbor za statut, poslovnik i propise na sjednici, održanoj 30.11.2020. godine, utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju prostornog plana uređenja Općine nedelišće koja sadrži: Odluku o donošenju prostornog plana uređenja Općine nedelišće („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/04), Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju prostornog plana uređenja Općine nedelišće („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 9/08), Odluku o donošenju izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine nedelišće („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/11), Odluku o donošenju iii. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine nedelišće („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/13), Odluku o donošenju iv. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine nedelišće – ciljana izmjena („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/14), Odluku o donošenju v. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine nedelišće („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 13/15) i Odluku o donošenju vi. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine nedelišće („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/20), u kojima je utvrđeno njihovo stupanje na snagu. ODLuka o donošenju prostornog plana uređenja Općine nedelišće (pročišćeni tekst) i. OpĆe ODreDBe

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se prostorni plan uređenja Općine nedelišće („službeni glasnik Međimurske županije“ 6/04, 9/08, 4/11, 2/13, 7/14, 13/15 i 3/20) eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.
Članak 2.
(1) prostorni plan uređenja Općine nedelišće sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela za provedbu i obrazloženja.
Članak 3.
(1) tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju prostornog plana uređenja Općine nedelišće s odredbama za provedbu, s poglavljima: 1. uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine 2. uvjeti za uređenje prostora 3. uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 7. postupanje s otpadom 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana
(2) Grafički dio sadrži kartografske prikaze iz vi. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine nedelišće: kORiŠtenje i naMjena 1. Mj=1:25.000 pOvRŠina 2. inFRastRuktuRni sustavi Mj=1:25.000 uvjeti kORiŠtenja, 3. uReđenja i ZaŠtite Mj=1:25.000 pROstORa 3.1. uvjeti korištenja područja primjene posebnih mjera 3.2. uređenja i zaštite GRađevinska pODRuČja 4. Mj=1:5.000 naselja 4.1. Črečan i Macinec 4.2. Dunjkovec i pretetinec 4.3. Gornji Hrašćan 4.4. Gornji kuršanec i pušćine 4.5. nedelišće 4.6. slakovec 4.7. trnovec i parag
(3) Obrazloženja sadrže analizu i prostorna rješenja, te evidencije postupaka izrade prostornog plana uređenja Općine nedelišće i pojedinih izmjena i dopuna, te evidencije postupaka njihovih izrada i donošenja.

Članak 3.

ii. ODreDBe Za prOVeDBu
Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - balkon je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog otvorenog prostora zgrade. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M - erker je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog zatvorenog prostora zgrade. - etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - podrum (po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - suteren (s) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - prizemlje (p) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.

Članak 4.

- kat (k) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - potkrovlje (pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. - Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / Gbp/. - Građevinska bruto površina zgrade /Gbp/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke.

Članak 4.

- Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4251 - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (Gbp) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice. - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. u obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan vanjske linije pročelja. - krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površine, odnosno čestice, drugih namjena. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (e) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. e=p+2k) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. e=p+2k+pk)

Članak 4.

najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (pk) ili nepotpuna etaža (ne), pri čemu se potkrovlje bez nadozida i uvučena katna etaža grade umjesto potkrovlja, a druga etaža potkrovlja se gradi kao dodatna etaža iznad potkrovlja. - nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. - nepotpuna etaža (ne) je najviša nadzemna etaža čija građevinska bruto površina etaže iznosi najviše 70% površine tlocrta iste etaže, odnosno najviša nadzemna etaža čiji je udio tlocrtne površine zatvorenih dijelova svijetle visine veće od 2,0 m najviše 70% površine tlocrta iste etaže. nepotpuna etaža se može oblikovati kao: - potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj ploči prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje. - Druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje. - uvučena katna etaža može se primijeniti kao zamjena za potkrovlje isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je i nepotpuna etaža izvedena s ravnim krovom, da joj je pročelje uvučeno od uličnog stranica 4252 - broj 20 “službeni Glasnik M pročelja zgrade najmanje za 1,5 m i da ukupna visina etaže nije veća od 3,5 m, mjereno od vrha stropne konstrukcije najviše dozvoljene pune etaže do vrha stropne konstrukcije nepotpune etaže.

Članak 4.

- Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - provedbeni prostorni plan je u smislu ove Odluke svaka vrsta prostornog plana niže razine i užeg obuhvata od prostornog plana uređenja Općine (detaljni, urbanistički i drugi). - puna etaža (pe) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija građevinska bruto površina etaže iznosi više od 70% površine tlocrta etaže. - Zasebna korisnička jedinica (Zkj) je dio nekretnine, koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno, pri čemu se jednom zasebnom korisničkom jedinicom može smatrati i kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici: - funkcionalno jedinstveni smještajni turistički sadržaj od više smještajnih jedinica (soba, kamp mjesta i slično) - gospodarski kompleks za obavljanje iste djelatnosti (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine) - poljoprivredno gospodarstvo, kao specifični oblik gospodarskog kompleksa koji osim građevinskog dijela može sadržavati i montažne objekte (plastenici, staklenici i slično), - drugi građevinski kompleksni sadržaji s istom funkcijom. - tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se:

Članak 4.

- individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice - višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice, a može biti manja višejedinična ukoliko sadrži od 4 do 6 zasebnih korisničkih jedinica ili veća višejedinična ukoliko sadrži više od 6 zasebnih korisničkih jedinica. - tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu ili drugu prometnu površinu s javnom namjenom (trg, šetalište, višekorisnički kolni prilaz i slično). eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. - vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. izuzetno, visina (vijenca) zgrada s dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže.

Članak 4.

- Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. - ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama. - intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - poluugrađena zgrada je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu.

Članak 4.

- ugrađena zgrada ili zgrada u nizu je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine. - arhitektonski kompleks je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama.
(2) pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - elektroenergetski prijenosni sustav je je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M - elektronička komunikacijska infrastruktura (eki) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - elektronička komunikacijska kanalizacija (ekk) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika.

Članak 4.

- javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - javna rasvjeta je komunalna djelatnost čije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se, izvedbom sustava odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. - javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika. - komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (Oie) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša.

Članak 4.

- Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4253 - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav. - Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka.

Članak 4.

- toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. - vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGss), policijskih jedinica i sličnih.
(3) vrste zgrada i drugih građevina prema sadržaju: - Građevina gospodarskih djelatnosti ili gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a ovisno o mogućem utjecaju na okolinu može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva - Gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti sadrži prostore: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (prostori za prodaju obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (restoran, bar, bistro i slično) - turističkih djelatnosti bez bučnih sadržaja (hotel, pansion, motel, kamp, kamp odmorište i slično)

Članak 4.

- malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male tiskare, male pekare i slastičarske radionice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, izrada papirne, drvene i plastične ambalaže i slično) stranica 4254 - broj 20 “službeni Glasnik M - vinogradarska djelatnost i djelatnost proizvodnje vina uključujući otkup, skladištenje, pakiranje, prodaje na veliko i/ili na malo, te s tim povezane prezentacijske i ugostiteljsko - turističke djelatnosti (vinarije, kušaonice, prodavaonice, ugostiteljski prostori i slično) - djelatnosti prerade ostalih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta te s tim povezane prezentacijske i ugostiteljsko - turističke djelatnosti (sortirnice, pakirnice, kraft pivovare i/ili destilerije, mini mljekare i sirane kapaciteta do 10.000 l/dnevno, i slično) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (solarne energane, energane na biomasu i slično) - rasadničke djelatnosti i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje na manjim površinama, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 4.

- Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem dijele se u dvije grupe: - Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - industrijske proizvodnje i prerade, odnosno djelatnosti tipa: klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije – velike hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično) - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih djelatnosti – građevine za skupljanje, selektiranje, obradu i oporabu komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta, reciklažna dvorišta za građevinski otpad, kompostane, postrojenja za obradu i oporabu otpada koji se smatra sekundarnom sirovinom i slično)

Članak 4.

- energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i slično) - staklenici velikih površina, odnosno veći kompleksi staklenika za uzgoj povrća, voća ili ukrasnog bilja, eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. kod kojih se uzgoj vrši u kontroliranim uvjetima i/ili primjenom sofisticiranih tehnoloških sustava - drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - proizvodnje i prerade manjeg obima i u kompleksu od jedne ili više građevnih čestica ukupne površine zemljišta do najviše 1,0 ha –proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i slično - skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) - drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 4.

- Gospodarska poljoprivredna građevina je građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti, odnosno građevine poljoprivrednog gospodarstva, a može biti: - bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine tipa silosi, hladnjače i druge - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, vinarije, destilerije, uljare i slično - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije - držanje pčela - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliša ili širenje neugodnih mirisa. - s potencijalnim izvorom zagađenja za: - držanje životinja - silažu stočne hrane - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva s mogućim negativnim utjecajem. - Građevina društvenih djelatnosti je građevina za djelatnosti u funkciji društvene zajednice, odnosno građevina uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - građevina (osnovne) društvene infrastrukture - građevina društvene nadgradnje. - Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebice ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično).

Članak 4.

- Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih drugih kompatibilnih funkcionalnih zona, prvenstveno unutar zona mješovite i poslovne namjene: - razni oblici obrazovanja za djecu i odrasle izvan javnog sustava ili kao proširenje javnog sustava - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj, odnosno boravak starijih i/ili nemoćnih osoba - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i slično - upravni sadržaji s prostornim zahtjevima sličnim uredskim poslovnim sadržajima - javni servisi sa specifičnim tehničkim prostornim zahtjevima (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i slično) - druge vrste javnih sadržaja ili uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice. - Građevine infrastrukturnih sustava su dijelovi prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, koji se instaliraju ili grade unutar ili izvan naselja, a mogu biti: - linijske (prometnice, pješačke i/ili biciklističke staza, pruge, cjevovodi, oborinski kanali i slično) - nadzemne ili podzemne građevine ili uređaji (parkirališta, transformatorske, elektroničke komunikacijske, plinske i druge stanice, komunikacijska, elektro i druga oprema, crpne stanice sustava vodoopskrbe, odvodnje i slično, lagune sustava oborinske odvodnje i slično). - poslovna zgrada sadrži prostore za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i/ili djelatnosti društvene nadgradnje, a u odnosu na tipologiju gradnje može biti individualna, manja višejedinična i veća višejedinična.

Članak 4.

- stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni funkcionalne zone u koju se smještava. stambena zgrada u odnosu na tipologiju gradnje može biti individualna, manja višejedinična eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4255 (manja višestambena) i veća višejedinična (veća višestambena). - stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene, a u odnosu na tipologiju gradnje može biti individualna, manja višejedinična i veća višejedinična. - stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostorije smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge. 1. uVjeTi Za ODređiVanje namjena pOVrŠina na pODruČju OpĆine

Članak 5.

Članak 5.
(1) namjena površina Općine određena je kartografskim prikazom broj 1. “korištenje i namjena površina” i razlikuje: - građevinska područja naselja i izdvojene dijelove građevinskih područja naselja - izdvojena građevinska područja izvan naselja - površine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - šume isključivo osnovne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodene površine - površine infrastrukturnih sustava.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Građevinska područja naselja s namjenom uređenja površina i gradnje za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti u naseljima Općine: Črečan, Dunjkovec, Gornji Hrašćan, Gornji kuršanec, Macinec, nedelišće, parag, pretetinec, pušćine, slakovec i trnovec.
(2) izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja su odvojeni dijelovi postojećega građevinskog područja istog naselja, nastali djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određeni prostornim planom, s istom namjenom kao i građevinska područja naselja.
(3) izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine s namjenom uređenja površina i gradnje za druge sadržaje osim stanovanja, a na području Općine nedelišće se utvrđuju površine: - gospodarske, proizvodne namjene /oznaka i/: - Gospodarska zona od nedelišća do trnovca - Gospodarska zona „Goričica“ nedelišće - Gospodarska zona „pušćine - Gornji kuršanec“ - gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka t/: - turistička zona „Črečan“ - turistička zona „Macinec“ - sportsko – rekreacijske namjene: - Rekreacijska zona „kuršanec“, unutar inundacije akumulacije He Čakovec /oznake R5, R7, t4/ - Rekreacijske zone uz ribnjake „Gornji Hrašćan“ i „pušćine“ /oznake R9, t4/. stranica 4256 - broj 20 “službeni Glasnik M - Rekreacijska zona za lovstvo - lovački dom Macinec /oznaka R6/ - Rekreacijska zona s uzletno - sletnom stazom za ultralake i sportske letjelice /oznaka R8/ - groblja izvan naselja: - groblje Gornji Hrašćan /oznaka groblja/.

Članak 6.

(4) površine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina: - za neenergetske mineralne sirovine – građevnog pijeska i šljunka /oznaka e3/ – dio ep „kuršanski lug – poleve“ - za energetske mineralne sirovine – ugljikovodika i geotermalne vode /linijska oznaka/ – dio ipu „sHZ- 01“.
(5) poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene u kategorijama: - vrijedno obradivo tlo /oznaka p2/ - ostala obradiva tla /oznaka p3/.
(6) Šume isključivo osnovne namjene u kategorijama: - gospodarske šume /oznaka Š1/ - šume posebne namjene /oznaka Š3/.
(7) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište / oznaka pŠ/ čine površine mozaičnih struktura raznih poljoprivrednih površina, neproduktivno šumsko zemljište, te površine obrasle šikarom i slično, a koje se koriste ili se mogu koristiti za poljoprivredu ili šumarstvo.
(8) vodene površine: - vodena površina akumulacije He Čakovec /oznakaaH/ - vodene površine rijeke Drave, uključujući stare rukavce i mrtvice, te druge veće vodene površine /oznaka v/ - retencija za obranu od poplava /oznaka Rt/ – dio postojeće retencije „Globetka“ - komercijalni i rekreacijski ribnjaci /oznaka Ri/ - postojeći otvoreni vodotoci – potoci i kanali /linijska oznaka/.
(9) površine infrastrukturnih sustava odnosne se na linijske i površinske infrastrukturne građevine državnog i županijskog značaja, u naravi zemljišne čestice za: - cestovni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba /oznaka is1/ - izvorište vodocrpilišta nedelišće /oznaka is2/ - planirani granični željeznički kolodvor unutar gospodarske zone od nedelišća do trnovca /linijska oznaka/ - koridori za smještaj planiranih linijskih građevina državnog i županijskog značaja (cestovni, željeznički, zaštiti nasipi).

Članak 7.

Članak 7.
(1) Građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama građevinskih područja naselja.
(2) izdvojena građevinska područja izvan naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama izdvojenih građevinskih područja.
(3) Zahvati gradnje se u pravilu trebaju planirati u građevinskim područjima. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.
(4) površine izvan građevinskih područja trebaju se koristiti u planiranu svrhu, a gradnja na tim površinama je ograničena i u funkciji osnovne djelatnosti ili u funkciji infrastrukturnih ili gospodarskih transportnih sustava.
(5) površine infrastrukturnih sustava uređuju se temeljem posebnih propisa.
(6) linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora, na način da što manje narušavaju prostornim planom utvrđenu namjenu prostora.
(7) prenamjena površina izvan građevinskih područja, kao ni korištenje površina u druge svrhe nije dozvoljena, osim za slučajeve utvrđene ovom Odlukom, poglavljem 2.3.2. „Zahvati izvan građevinskih područja“.

Članak 8.

Članak 8.
(1) temeljna ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora unutar i izvan građevinskih područja proizlaze iz posebnih propisa, pri čemu se: - ograničenja zahvata na vodnim površinama, inundacijama, koritima otvorenih vodotoka i drugim površinama čijim zadiranjem se može utjecati na vode utvrđuju Hrvatske vode, izdavanjem posebnih uvjeta i odobrenja, prema Zakonu o vodama („narodne novine“ broj 66/19) - ograničenja zahvata unutar zaštićenih dijelova prirode i unutar ekološke mreže utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti prirode („narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19) - zabranjuje prenamjena poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, a mogućnosti gradnje u svrhu poljoprivrede i kompatibilnih djelatnosti utvrđuje se prema odredbama iz poglavlja 3.3.2. „poljoprivreda“. - ograničenja zahvata u šumama i u pojasu 50,0 m od ruba šume, kao i nadležnost izdavanja posebnih uvjeta u postupcima izdavanja akata u svrhu gradnje na tim površinama proizlaze iz Zakona o šumama („narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19) i odredbi poglavlja 3.3.3. „Šumarstvo i lovstvo“ - ograničenja zahvata uz površine utvrđene za djelatnost rudarstva utvrđuju se prema poglavlju 3.3.4. „istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina“. - ograničenja zahvata u zonama zaštite linijske infrastrukture i planiranim i mogućim planiranim koridorima prometnica, utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 5. „uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.

Članak 8.

(2) Odstupanja od temeljnih ograničenja iz stavka 1. ovog članka moguća su u slučajevima zahvata na već postojećim legalnim građevinama, te u slučaju gradnje infrastrukture, ukoliko odstupanje posebnim uvjetima za pojedinačni zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo.
(3) izmjena trasa infrastrukturnih sustava u odnosu na utvrđene u kartografskim prikazima ovog prostornog plana, moguća je ukoliko se temelji na stručno verificiranoj studiji i/ili projektnom rješenju, uz zadovoljenje uvjeta iz prethodna dva stavka ovog članka. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M 2. uVjeTi Za uređenje prOsTOra 2.1. GrađeVine OD DržaVnOG i županijskOG ZnaČaja

Članak 9.

Članak 9.
(1) klasifikacija građevina od državnog i županijskog značaja na području Općine, uključujući i površine i zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, utvrđuje se temeljem uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja („narodne novine“ broj 37/14, 154/14).
(2) uvjeti provedbe zahvata i zaštite predmetnih građevina i površina državnog i županijskog značaja utvrđeni su: - za građevine gospodarske namjene u poglavlju 3. „uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ - za infrastrukturne građevine u poglavlju 5. „uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(3) izuzetno od prethodnog stavka, u slučajevima za koje je prostornim planom više razine provedba zahvata od državnog i područnog (regionalnog) značaja utvrđena neposrednom primjenom prostornog plana više razine, prema ovoj Odluci se provodi samo zaštita.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Građevine, površine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem, od državnog značaja, na području Općine: 1. prometne i komunikacijske građevine i površine: - prometne – cestovne građevine: - državna cesta DC 3 / G.p. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – varaždin – breznički Hum – Zagreb – karlovac – Rijeka (D8) / - postojeća državna cesta DC 208 / G.p. trnovec (gr. R. slovenije) – nedelišće (D3) - prometne – željezničke građevine, s pripadajućom željezničkom infrastrukturom: - željeznička pruga za međunarodni promet M 501 / središče ob Dravi (R. slovenija) – Državna granica – Čakovec – kotoriba – Državna granica – Murakeresztur (R. Mađarska)/ - željeznička pruga za regionalni promet R 201 / Zaprešić – Zabok – varaždin – Čakovec / - građevine i površine elektroničkih komunikacija: - magistralni komunikacijski vodovi - svjetlovodni sustav prijenosa 2. energetske građevine: - dijelovi sustava He Čakovec - međunarodni i magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava (plinski čvor, mjerno – redukcijska stanica, čistačka stanica, dalekovod i drugo): - magistralni plinovod Dn 200/50, varaždin ii – Šenkovec - magistralni plinovod Dn 200/50, varaždin ii – Čakovec - plinske mjerno – redukcijske stanice kuršanec i nedelišće 3. vodne građevine: eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4257 - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama i. reda: - građevine za obranu od poplava na Dravi prema Državnom planu obrane od poplava – zaštitni nasipi „pušćine – Gornji Hrašćan – trnovec“ - zaštitne građevine na kanalima i. reda – Zelena, trnava Murska i Dragoslavec - brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana:

Članak 10.

- dijelovi kompleksa građevina He Čakovec na rijeci Dravi - akumulacija, nasipi i kanali - sustav za vodoopskrbu s izvorištem nedelišće, kapaciteta 600 l/s. 4. posebne građevine i površine: - stalni cestovni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba trnovec – središče ob Dravi (R. slovenija) 5. površine državnog značaja: - istražni koridori i površine za planiranje građevina državnog značaja: - planirana trasa izmještanja dijela državne ceste D208 – dionica od Graničnog prijelaza trnovec do Čakovca, uključujući sjevernu obilaznicu nedelišća, širine koridora 100,0 m - planirana trasa izmještanja dijela državne ceste D3 – dionica od Gornjeg kuršanca do nedelišća, širine koridora 75,0 m - mogući planirani novi cestovni most na Dravi s cestovnim spojem na D3, širine koridora 100,0 m. 6. Zahvati u prostoru i površine koje se ne smatraju građenjem: - zahvati istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina i građevine za eksploataciju na eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina: - energetske mineralne sirovine: - dio istražnog prostora ugljikovodika „sHZ–01“, za ugljikovodike i geotermalne vode - neenergetske mineralne sirovine: - dio utvrđenog eksploatacijskog polja građevnog pijeska i šljunka „kuršanski lug – poleve“ - deponije mineralnih sirovina: - planirana lokacija općinske razine za deponiranje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Građevine i površine od područnog (regionalnog) značaja: 1. prometne i komunikacijske građevine i površine: - ceste u nadležnosti županijske uprave za ceste: - žC 2009 /D227 – G. Mihaljevec – Macinec – D208/ - žC 2015 /ž2013 – M. Mihaljevec – brezje – slakovec – nedelišće (D3)/ - žC 2019 /Črečan – Gornji Hrašćan (D208)/ - žC 2020 /a.G. Grada Čakovca – totovec – a.G. Grada Čakovca – G. kuršanec (D3)/ - lC 20005 /sveti urban (ž2007) – stanetinec – preseka – Macinec (ž2009)/ stranica 4258 - broj 20 “službeni Glasnik M - lC 20013 /Okrugli vrh (ž2254) – križopotje – slakovec (ž2015)/ - lC 20014 /Macinec (ž2009) – Črečan (ž2019)/ - lC 20026 /a.G. Grada Čakovca – strahoninec – poleve – a.G. Grada Čakovca/ - lC 20048 /Gornji Hrašćan (D208) – pušćine (D3)/ - lC 20050 /slakovec (ž2015) – Šenkovec (D209)/ - lC 20052 /Gornji Hraščan (D208) – pretetinec (ž2015)/ - lC 20054 /Črečan (ž2019) – pretetinec (l20052)/ - lC 20055 /vukanovec (ž2009) – Gornja Dubrava (ž2011) – l20005/ - lC 20056 /trnovec (D208) – Macinec (ž2009)/ - lC 20078 /nedelišće (D3) – strahoninec (l20026)/ - građevine i površine elektroničkih komunikacija - bežična elektronička komunikacijska infrastruktura - bazne postaje, antenski sustavi, te prateća oprema ukoliko se lociraju izvan građevinskih područja 2. energetske građevine: - za prijenos električne energije: - postojeći dalekovodi 110 kv: - Dv 110 kv /ts nedeljanec – ts lenti (R. Mađarska) / - Dv 110 kv /ts nedeljanec – ts Čakovec / - Dv 110 kv /He Čakovec – ts Čakovec / - planirani dalekovodi 110 kv:

Članak 11.

- priključni Dv 2 x 110 kv ts Čakovec 110 kv ts nedeljanec – ts lenti (R. Mađarska) - postojeći dalekovodi 35 kv: - Dv 35 kv /ts Čakovec – ts železna Gora/ - Dv 35 kv /ts Čakovec – ts ivanovec/ 3. vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama, osim za vode i. reda: - dio retencije Globetka - postojeća kanalska mreža vodotoka ii reda i mreža melioracijske odvodnje - za navodnjavanje: - dio sustava navodnjavanja kuršanec - za zaštitu voda: - prema pp Međimurske županije - sustav za odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda nedelišće, kao dio aglomeracije Čakovec, dimenzioniranog na kapacitet 75.000 es. 2.2. GrađeVinska pODruČja naseLja