Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Preloga (službeni glasnik Međimurske županije broj 7/03, 22/08, 5/09, 4/12, 5/13, 18/14. i 7/20.) (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 4136
Članak 117.
Članak 117.
(1) individualna postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini.
(2) najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne individualne energane (električne i toplinske energije) je 100 kW.
(3) individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila /oznaka Z/ (parkovi, dječja igrališta i slično), zonama zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ i zonama zelene infrastrukture /oznaka Zi/ - na građevnim česticama unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva ili neposredno uz gospodarstvo na zasebnoj čestici.
(4) uvjet za sustave za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(5) Osim uvjeta iz stavka 3. ovog članka: - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada i integrirati ih u pročelja.
Članak 117.
(6) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M
Članak 118.
(1) kao komercijalni tipovi energana koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za tržište predviđene su: - sunčane energane - geotermalne energane - bioplinske energane i energane na biomasu - kombinacije navedenih tipova.
(2) Gradnja vjetroparkova na području Grada nije predviđena.
(3) najveća dozvoljena instalirana snaga pojedinačne komercijalne energane (električne i toplinske energije) utvrđuje se prema posebnom propisu ovisno o vrsti, a na osnovu ovog plana moguće je planirati komercijalne Oie energane: - geotermalna energana „Draškovec aatG“ bez ograničenja kapaciteta u odnosu na predviđenu instaliranu snagu - ostale Oie energane do najviše 10,0 MW instalirane snage.
(4) komercijalne sunčane energane se mogu smjestiti: - kao osnovna ili prateća namjena na česticama unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja specifično namijenjenih za proizvodnju energije / oznaka ie/ - unutar građevinskih područja naselja samo unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka i/ i gospodarskih, poslovnih zona /oznaka k/ samo kao prateći sadržaj druge gospodarske namjene.
(5) komercijalne geotermalne energane mogu se smjestiti: - za geotermalnu energanu „Draškovec aatG“ utvrđeno je izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, zapadno od naselja Draškovec - plitke geotermalne energane mogu se unutar građevinskih područja naselja smještati isključivo unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka i/ i gospodarskih, poslovnih zona /oznaka k/ samo kao prateći sadržaj druge gospodarske namjene.
Članak 118.
(6) energane na biomasu, kao i bioplinske energane mogu se smjestiti: - kao osnovna ili prateća namjena na području izdvojenih građevinskih područja izvan naselja specifično namijenjenih za proizvodnju energije /oznaka ie/ - unutar građevinskih područja naselja samo unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka i/ i gospodarskih, poslovnih zona /oznaka k/ samo kao prateći sadržaj druge gospodarske namjene. - kao prateći sadržaj izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja, uz uvjet da je građevna čestica od granice zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/ i od granica zona javne i društvene namjene /oznaka D/ udaljena najmanje 250,0 m.
(7) postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 250,0 m udaljiti od stambenih sadržaja.
(8) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4137 - na građevnim česticama unutar zona namijenjenih za sunčane energane dodatno i na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu.
(9) postupanje s otpadom koji se koristi kao komponenta u pripremi energenta za postrojenje Oie primjenjuju se odredbe iz poglavlja 7. „postupanje s otpadom“.
(10) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju Oie energana utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće građevne čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni u naselju ili namjeni izdvojenog građevinskog područja izvan naselja.
Članak 118.
4. uVjeTi smjeŠTaja DruŠTVeniH DjeLaTnOsTi 4.1. OpĆi uVjeTi Za DruŠTVene DjeLaTnOsTi
Članak 119.
(1) vrsta i značaj društvenih djelatnosti ovisi o stupnju centraliteta i razvojnoj ulozi svakog pojedinog naselja u odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih žarišta županije, te značaja unutar jedinice lokalne samouprave.
(2) sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(3) površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(4) sukladno prostornom planu Međimurske županije, građevne čestice koje pripadaju školskim ustanovama: - ne mogu se cijepati niti odvajati od građevine škole, a ukoliko se funkcija školske ustanove ukida u naselju, građevina bivše škole može se prenamijeniti samo u javnu namjenu - mogu se uz suglasnost osnivača, cijepati i odvajati od građevine škole samo u iznimnim slučajevima kada je to dio građevne čestice već u službi javne namjene.
(5) pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.
Članak 120.
Članak 120.
(1) na području građevinskih područja naselja Grada, potrebno je osigurati prostore za nedostajuće: - muzej(e) autentične kulturno-povijesne i etnološke baštine kraja - prostore za djelovanje građanskih udruga, ukoliko ne postoje u pojedinom naselju.
(2) na prostoru zona javne i društvene namjene, unutar građevinskih područja naselja, potrebno je osigurati prostore za: - daljnje funkcioniranje i razvoj srednje škole u prelogu - adaptaciju i dogradnju zgrada osnovnih i područnih škola, na osnovi mreže osnovnog školstva županije - razvoj predškolskih sadržaja stranica 4138 - broj 20 “službeni Glasnik M - adaptaciju, odnosno rekonstrukciju društvenih domova u svim naseljima, radi mogućnosti djelovanja kuD- ova, te drugih građanskih udruga.
Članak 121.
Članak 121.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvene infrastrukture za koje su površine planski rezervirane, obavezno se smještaju u odgovarajuće zone javne i društvene namjene /oznake D s ogovarajućom numeričkom oznakom/ - građevine društvenih djelatnosti za koje nisu planski rezervirane površine: - primarno se smještaju unutar zona javne i društvene namjene /oznake D/ - mogu se smještati i unutar zona mješovite namjene / oznaka M1 i M2/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji: - primarno se smještaju unutar sportsko – rekreacijske zone /oznake R/ - sportska igrališta i sportske dvorane mogu se smještati u kompatibilnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D, D2, D4/ ukoliko se radi o sportskim igralištima i/ili dvoranama za potrebe škole ili socijalne ustanove, a koje se mogu koristiti i višefunkcionalno - pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta i dječja igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(2) ukoliko se predviđa gradnja novog otvorenog sportskog igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) ono treba najmanje 12,0 m udaljiti od stambenih prostora u okruženju.
Članak 122.
Članak 122.
(1) najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) Zelene površine potrebno je u 1/3 dijela planirati kao visoko zelenilo.
(3) ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.
Članak 123.
Članak 123.
(1) Odgovarajući parkirališno - garažni prostor za sve sadržaje društvenih djelatnosti, uključujući i sportske i rekreacijske sadržaje, potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. 4.2. uVjeTi prOVeDBe ZaHVaTa saDržaja DruŠTVeniH DjeLaTnOsTi prema LOkaCiji 4.2.1. u zoni javne i društvene namjene unutar /oznaka D/
Članak 124.
(1) u zoni javne i društvene namjene /oznaka D/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a unutar zone se mogu smještati i građevine i prostori društvene nadgradnje, te drugi sadržaji ukoliko je to predviđeno uvjetima poglavlja 2.2.1.4. „Zona javne i društvene namjene /oznaka D/“.
Članak 125.
Članak 125.
(1) pojedinačna građevna čestica društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ može se povećavati: - širenjem na površinu zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/, bez ograničenja - širenjem na površinu zone sporta i rekreacije /oznaka R/, uz uvjet da se površina zone sporta i rekreacije ne smanji ispod površine potrebne za uređenje planiranih sportskih, odnosno rekreacijskih igrališta - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/, uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu javnog zelenila.
Članak 126.
Članak 126.
(1) udaljenost građevine društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m.
(2) izuzetno od prethodnog stavka postojeće zgrade se mogu dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(3) koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(4) visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(5) etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M - zgrade osnovne namjene u naselju mogu imati najviše 4 etaže e=4 /po+p+2k ili po+p+1k+pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (e=p).
Članak 126.
(6) iznimno od prethodnog stavka, ukoliko na čestici postojeće školske zgrade ne postoje mogućnosti za dogradnju u funkciji potrebnih novih školskih sadržaja, moguće je etažnost školske zgrade povećati za jednu dodatnu katnu etažu, vodeći računa o okolnoj izgradnji i međusobnoj udaljenosti građevina.
(7) ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(8) pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno arhitektonskog kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.2. u zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka r/
Članak 127.
Članak 127.
(1) u zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina sporta i rekreacije, a mogući prateći sadržaji utvrđeni su uvjetima poglavlja 2.2.1.4. „Zona sportsko - rekreacijske namjene / oznaka R/“.
(2) veličina pojedinačne građevne čestice sportske i/ili rekreacijske namjene utvrđuje se prema posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(3) pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje mješovitih zona /oznaka M1 i M2/.
Članak 128.
Članak 128.
(1) udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4139 ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li smještena na među.
(2) koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 12,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (e=po+p+2k) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (e=p+1k).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(6) parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.
(7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 10,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama.
Članak 128.
4.2.3. u funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja
Članak 129.
(1) sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske, koji se mogu smještati u drugim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja specificirani su u odredbama za funkcionalne zone u naselju, odnosno za izdvojena građevinska područja izvan naselja.
(2) smještaj, način gradnje i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena, odnosno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, potrebno je uskladiti s uvjetima za provedbu zahvata određenim za odgovarajuću zonu, odnosno izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4.2.4. izvan građevinskih područja
Članak 130.
Članak 130.
(1) izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine gradnja sportsko – rekreacijskog građevina nije dozvoljena, osim: - sadržaji za potrebe vodenih sportova uz obalu jezera akumulacije He Dubrava, uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja „Marina prelog“, sukladno poglavlju 2.3.1.2.1. „Rekreacijsko – turistička zona „Marina prelog“, unutar inundacije akumulacije He Dubrava /oznake R5, R7, t4/“ - golf igrališta prema uvjetima iz poglavlja 3.3.1.2.1.“ Golf igralište s pratećim sadržajima“. stranica 4140 - broj 20 “službeni Glasnik M
(2) Osim navedenog u prethodnom stavku, izvan građevinskih područja moguće su rekreacijske aktivnosti bez utjecaja na prostor. 5. uVjeTi uTVrđiVanja kOriDOra iLi Trasa i pOVrŠina prOmeTniH i DruGiH inFrasTrukTurniH susTaVa 5.1. OpĆi uVjeTi GraDnje inFrasTrukTure
Članak 131.
Članak 131.
(1) infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu 2. „infrastrukturni sustavi“.
(2) infrastrukturne građevine od interesa za Državu i županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
(3) Zahvati za koje je utvrđena obveza provedbe prethodnih ispitivanja u odnosu na zaštitu okoliša, zaštitu prirode i ekološku mrežu utvrđeni su posebnim propisima.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori državnog ili županijskog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.
Članak 132.
Članak 132.
(1) linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih prometnih koridora, prvenstveno unutar zelenih pojasa ulica, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je ovisno o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikazanu na kartografskom prikazu.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
Članak 132.
(6) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.
Članak 133.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, plinske, prepumpne stanice elektroničke komunikacijske i druge slične građevine) mogu se graditi: - unutar građevinskih područja, ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog, odnosno šumskog tla.
(2) kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina.
(3) ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom.
(4) uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojeće pomoćne građevine na čestici druge osnovne namjene: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.
Članak 133.
(5) uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao osnovne građevine na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - izuzetno, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguć je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen provedbenim prostornim planom - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
Članak 133.
(6) na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica raznih naponskih razina i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.
(7) slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, građevine ek infrastrukture, plinske stanice i slično) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti, niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i slično). 5.2. prOmeTni susTaV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 134.
Članak 134.
(1) prometna mreža na području Grada je pretežito izgrađena, a nove prometnice i druga cestovna infrastruktura smještaju se u prostor prema trasama utvrđenim kartografskim prikazima.
(2) ukoliko trase nisu predviđene grafički u kartografskim prikazima građevinskih područja, cestovna infrastruktura (ceste, kolni prilazi, biciklističke i pješačke staze i drugo) može se po potrebi trasirati i drugdje unutar funkcionalnih zona predviđenih za građenje visokogradnje, svugdje gdje je potrebno osigurati kolni pristup do građevnih čestica ili na drugi način povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom.
(3) Širine koridora utvrđenih za trasiranje nove cestovne infrastrukture: - 100,0 m za sjevernu i zapadnu obilaznicu preloga - 30,0 m za izmještanje dijela žC 2026 od spoja sjeverne obilaznice preloga kroz industrijsku zonu preloga do i za spojnu cestu žC 2033 – lC 20039 zapadno od planirane turističke zone u prelogu. - ostale planirane ceste trasiraju se načelno na ili u blizini koridora postojećih putova.
(4) Gradnja na planiranim trasama cestovnih prometnica nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu na područjima na kojima nije utvrđena obveza izrade provedbenog prostornog plana, odnosno nije dozvoljena do usvajanja provedbenog prostornog plana ukoliko je ovom Odlukom ili posebnom odlukom o izradi plana (prema Zakonu o prostornom uređenju) utvrđena izrada provedbenog prostornog plana.
(5) planskim rješenjem provedbenog prostornog plana se pojedina planirana trasa cestovne prometnice može izmjestiti ili dijelom korigirati u odnosu na trasu danu u kartografskim prikazima građevinskih područja iz ovog plana, ukoliko se time postiže isti cilj povezivanja raznih eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4141 dijelova građevinskih područja i/ili omogućava pristup u provedbenim prostornim planom planirano područje.
Članak 134.
(6) isključivo u slučaju iz prethodnog stavka, zemljište na kojem je u kartografskom prikazu građevinskih područja naselja utvrđeno za trasiranje cestovne infrastrukture, može se provedbenim prostornim planom predvidjeti za drugu namjenu, te se isto ne smatra neusklađenošću s prostornim planom više razine, odnosno šireg područja.
Članak 135.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se na temelju odredbi Zakona o cestama („narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
(2) Zaštitni pojas ceste izvan građevinskih područja mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je sa svake strane širok: - za državnu cestu 25,0 m - za županijsku cestu 15,0 m - za lokalnu cestu 10,0 m.
(3) sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(4) priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(5) suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama („narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19).
Članak 136.
Članak 136.
(1) Širina novih cestovnih (uličnih) koridora unutar građevinskog područja naselja, treba iznositi najmanje: - za županijske i lokalne ceste 16,0 m - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama 12,0 m - za ostale ceste unutar građevinskih područja naselja 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
Članak 137.
(1) kod postojećih ulica unutar građevinskih područja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće, poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m.
(3) izuzetno se može odstupiti od prethodnog stavka, ukoliko se na manjoj udaljenosti nalazi naseljena zgrada ili se radi stranica 4142 - broj 20 “službeni Glasnik M o ogradi registriranog kulturnog dobra, odnosno ogradi zgrade kulturnog dobra od lokalnog značaja.
Članak 138.
Članak 138.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s: - 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano ne nalaze prepreke - 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 139.
(1) svi elementi cestovne infrastrukture (kolnici, biciklističke staze, pješačke staze, parkirališne površine) dimenzioniraju se primjenom posebnih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(3) ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
(4) sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 140.
Članak 140.
(1) preporuča se da kolnici unutar građevinskih područja naselja imaju kolovoznu širinu najmanje 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) jedna vozna traka može se graditi iznimno za: - dvosmjerni promet slijepe ulice, na preglednom prostoru i s ograničenim brzinom kretanja, te pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na odgovarajućim udaljenostima prema tehničkoj normi - jednosmjerni promet, ukoliko se predviđa regulacija ulice kao jednosmjerne.
(3) neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, svim prometnicama kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama širina koridora i kolnika, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.
Članak 141.
Članak 141.
(1) biciklističke staze trasiraju se i dimenzioniraju sukladno pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („narodne novine“ broj 28/16).
(2) Moguće je predvidjeti objedinjenu pješačko - biciklističku stazu.
(3) Minimalna širina pješačke staze unutar uličnog koridora, ako ona nije kombinirana s biciklističkom stazom određuje se sukladno odgovarajućim tehničkim propisima i prema pravilima struke. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.
(4) preporuča se da se pješačke površine unutar uličnog koridora izvode obostrano.
(5) izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.
Članak 142.
Članak 142.
(1) pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze izvan uličnih koridora treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.
Članak 143.
Članak 143.
(1) sva nova javna i druga veća parkirališta potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) izuzetno od stavka 1. ovog članka, unutar koridora nekategoriziranih cesta i kategoriziranih cesta iz nadležnosti županijske uprave za ceste, moguća je izvedba novih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) unutar cestovnih koridora (unutar kolnika ili na drugi način) i na drugim odgovarajućim površinama unutar naselja mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.
Članak 144.
Članak 144.
(1) u gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama / oznake i i k/ moguće je smjestiti: - postaje za opskrbu vozila gorivom, uz koje je moguće urediti i parkirališta za kamione - stacionare, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
(2) uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima za formiranje čestica i gradnju u gospodarskim zonama.
(3) iznimno, komercijalne elektro punionice za hibridna vozila i vozila na elektro pogon se kao prateći sadržaj mogu postavljati i unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, na javnim parkiralištima i javno dostupnim parkiralištima građevnih čestica na kojima se predviđaju ili su izvedeni sadržaji poslovne namjene.
(4) postaje za opskrbu vozila gorivom koje se nalaze unutar funkcionalnih zona drugih namjena osim gospodarskih, 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M proizvodnih i poslovnih, potrebno je prvom prilikom izmjestiti, a na postojećim lokacijama mogu nadalje funkcionirati bez mogućnosti rekonstrukcije, dogradnje i povećanja kapaciteta i površina, kao i bez uvođenja dodatnih sadržaja (praonice, ugostiteljstvo i drugo).
Članak 145.
Članak 145.
(1) izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama /oznake i i k/.
(3) slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) unutar površina svih ostalih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
Ostali akti u ovom izdanju (90)
- Odluka o dodjeli jednokratne novčane potpore sportskim udrugama s područja Međimurske županije koje su provodile sportske programe i projekte u 2020. godini
- Odluka o imenovanju članova popisnih povjerenstva ispostava na području Međimurske županije u svrhu provedbe popisa stanovništva, kućanstva i stanova u 2021. godini
- Rješenje o imenovanju predstavnice Međimurske županije za članicu nadzornog odbora trgovačkog društva piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o.
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o vraćanju u sastav Doma zdravlja Čakovec ordinacije opće medicine u Čakovcu, i. G. kovačića 1/e
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o potrebi prijma u radni odnos na neodređeno vrijeme doktora medicine i medicinske sestre/tehničara za rad u ordinaciji opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Čakovec u Čakovcu, i. G. kovačića 1/e
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o potrebi prijma u radni odnos na neodređeno vrijeme jednog izvršitelja/ice – spremačice za obavljanje poslova čišćenja nove zgrade u Čakovcu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o davanju suglasnosti za produljenje ugovora o najmu stana u Donjoj Dubravi
- Odluka o preraspodjeli materijalnih i financijskih rashoda osnovnih škola
- Odluka o proračunu Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01.-31.12.2021. godine i projekcije proračuna za 2022. i 2023. godinu
- Odluka o izvršavanju proračuna Grada Mursko Središće za 2021. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih aktivnosti u 2021. godini
- Odluka o dopunama Odluke o porezima Grada Mursko Središće
- Odluka o izmjenama Odluke o mjerama poticanja kupnje i gradnje nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće
- Odluka o oslobođenju obveznika plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost
- Odluka o izmjeni Odluke o visini ekonomske cijene smještaja djece u predškolske ustanove na području Grada Mursko Središće
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za momčad godine u natjecateljskoj kategoriji
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreacijsku momčad godine
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreativku i rekreativca godine - pojedinci
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za sportaša i sportašicu godine u natjecateljskoj kategoriji - pojedinci
- Odluka o dodjeli nagrade za osobu godine Grada Mursko Središće
- Zaključci (s 23. sjednici održane 30.11.2020. godine)
- Plan djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2021. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Odluka o programu gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2020. do 31.12.2021. godine
- Odluka o programu održavanja komunalne infrastrukture u 2021. godini na području Grada Mursko Središće
- Analiza davanja koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Grada Mursko Središće
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2020. godinu
- Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika na području Grada Preloga
- Zaključak (o davanju suglasnosti na Odluku o promjeni ekonomske cijene Dječjeg vrtića Fijolica)
- Proračun Grada Preloga za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu
- Odluka o izvršavanju proračuna Grada Preloga za 2021. godinu
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o porezima Grada Preloga
- Odluka o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada Preloga
- Odluka o donošenju akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Preloga (seCap – sustainable energy and Climate action plan)
- Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju mjerila za sufinanciranje djelatnosti ustanova predškolskog odgoja na području Grada Preloga
- Zaključak o kupnji nekretnine na području k.O. Prelog
- Zaključak o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na području k.O. Čehovec
- Program građenja komunalne infrastrukture za 2021. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture za 2021. godinu
- Program javnih potreba u kulturi Grada Preloga za 2021. godinu
- Program javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2021. godinu
- Program javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2021. godinu Zajednice sportskih udruga Grada Preloga
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u Prelogu (pročišćeni tekst)
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Preloga (službeni glasnik Međimurske županije broj 7/03, 22/08, 5/09, 4/12, 5/13, 18/14. i 7/20.) (pročišćeni tekst)
- Statut turističke zajednice Grada Preloga
- Ii. izmjene pravilnika o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Domašinec
- Odluka o ustrojstvu i djelokrugu jedinstvenog upravnog odjela Općine Domašinec
- Odluka o donošenju strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine Domašinec za razdoblje od 2020. do 2026. godine
- Odluka o proglašenju komunalne infrastrukture u vlasništvu Općine Domašinec javnim dobrom u općoj uporabi
- Odluka o općinskim porezima Općine Domašinec
- Odluka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa za tvrtku tremak d.o.o.
- Odluka o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada na području Općine Domašinec
- Odluka o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na području Općine Domašinec
- Odluka o dodjeli božićnice umirovljenicima s područja Općine Domašinec koji primaju mirovinu u ukupnom iznosu do 3.000,00 kn
- Pravilnik o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada na području Općine Domašinec
- Pravilnik o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na području Općine Domašinec
- Odluka o donošenju strategije razvoja pametne Općine Donji Kraljevec 2020.-2023.
- Plan prijma u jedinstveni upravni odjel Općine Gornji Mihaljevec za 2020. godinu
- Pravilnik o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta u jedinstvenom upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec
- Statutarna Odluka o ii. izmjenama i dopunama statuta Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o visini osnovice i koeficijenata za obračun plaće općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o pečatima koji se koriste u Općini Gornji Mihaljevec
- Odluka o kriterijima i načinu ocjenjivanja upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na statut Dječjeg vrtića sovice
- Odluka o imenovanju ravnateljice Dječjeg vrtića sovice
- Odluka o isplati jednokratne novčane pomoći umirovljenicima koji primaju mirovinu do 2.000,00 kn i osobama starijim od 65 godina koji nemaju pravo na mirovinu, a imaju mjesečna primanja manja od 2.000,00 kn
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Gornji Mihaljevec za 2019. godinu
- Odluka o dodjeli pomoći redovnim studentima s područja Općine Kotoriba
- Odluka o mjerama poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Kotoriba
- Odluka o mjerilima i kriterijima za financiranje redovitog programa u Dječjem vrtiću Kotoriba
- Odluka o donošenju plana djelovanja Općine Kotoriba u području prirodnih nepogoda za 2021.godinu
- Odluka o uvjetima, načinu i kriterijima sufinanciranja obnove fasada u Općini Kotoriba
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava Dječjem vrtiću Kotoriba
- Odluka o suglasnosti za promjenu projekta Rekonstrukcije stare škole u Kotoribi
- Zaključak o prihvaćanju izvješća Mandatne komisije
- Odluka o ii. izmjenama Odluke o porezima
- Odluka o imenovanju ulice u Gospodarskoj zoni Goričica Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje ugovora o pravu korištenja dijela nekretnine
- Odluka o razrješenju i imenovanju predsjednika Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o razrješenju i imenovanju člana Mandatne komisije
- Odluka o utvrđivanju dana početka mirovanja mandata člana Općinskog vijeća i početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja naselja parag (pročišćeni tekst)
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Nedelišće (pročišćeni tekst)
- Odluka o iii. izmjeni i dopuni Odluke o općinskim porezima Općine Orehovica
- Izmjene pravilnika o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Pribislavec
- Pravilnik o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Pribislavec
- Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Odluka o donošenju plana djelovanja Općine Vratišinec u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu
- Odluka o donošenju plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Vratišinec za 2021. godinu