Arhiva › 2020. › SGMŽ 17

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 15. listopada 2020. · KLASA 350-02/19-01/2 · URBROJ 2109-06-20-241

Odluka o donošenju VIII. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 3674

Članak 193.

Članak 193.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (“Narodne novine” br. 144/13, 73/16).
(2) Na području Općine su prepoznate sljedeće vrste: VRSTA – VRSTA – KATEGORIJA ZNANSTVENI HRVATSKI UGROŽENOSTI NAZIV NAZIV MAMMALIA - SISAVCI Barbastella širokouhi DD / SZ barbastellus* mračnjak (Schreber, 1774) Cricetus cricetus veliki hrčak NT / SZ (Linnaeus, 1758) Glis glis (Linnaeus, sivi puh LC 1766) Lepus europaeus europski zec NT (Pallas, 1778) Lutra lutra (Linnaeus, vidra DD / SZ 1758) 15. listopada 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3675 Micromys minutus patuljasti miš NT (Pallas, 1771) Muscardinus puh orašar NT / SZ avellanarius (Linnaeus, 1758) Myotis bechsteinii* velikouhi VU / SZ (Kuhl, 1817) šišmiš Myotis myotis veliki šišmiš NT / SZ (Borkhausen, 1797) Neomys anomalus močvarna NT (Cabrera, 1907) rovka Neomys fodiens vodena rovka NT (Pennant, 1771) Plecotus austriacus sivi dugoušan EN / SZ (Fischer, 1829) AVES - PTICE Alcedo atthis gnijezdeća vodomar (Linnaeus, 1758) populacija (NT) Anas strepera patka gnijezdeća (Linnaeus, 1758) kreketaljka populacija (EN) Columba oenas gnijezdeća golub dupljaš (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Dendrocopos gnijezdeća syriacus (Hemprich& sirijski djetlić populacija (LC)

Članak 193.

Ehrenberg, 1833) Dryocopus martius gnijezdeća crna žuna (Linnaeus, 1758) populacija (LC) Pernis apivorus gnijezdeća škanjac osaš (Linnaeus, 1758) populacija (NT) Picus canus (Gmelin, gnijezdeća siva žuna 1788) populacija (LC) Sylvia nisoria pjegava gnijezdeća (Bechstein, 1795) grmuša populacija (LC) REPTILIA - GMAZOVI Emys orbicularis barska NT /SZ (Linnaeus, 1758) kornjača Vipera berus (Linnaeus, riđovka NT 1758) AMPHIBIA - VODOZEMCI Bombina bombina crveni mukač NT / SZ (Linnaeus, 1761) Bombina variegata žuti mukač LC / SZ (Linnaeus,1758) INSECTA – KUKCI LEPIDOPTERA - LEPTIRI Apatura ilia (Denis & mala NT Schiffermüller, 1775) preljevalica Apatura iris (Linnaeus, velika NT 1758) preljevalica Colias myrmidone narančasti CR / SZ (Esper, 1780) poštar Euphrydryas aurinia močvarna riđa NT / SZ (S. A. von Rottemburg, 1775) Euphrydryas maturna mala NT / SZ (Linnaeus, 1758) svibanjska riđa močvarni NT Heteropterus morpheus sedefast (Pallas, 1771) beloglavac Leptidea morsei major Grundov VU / SZ (Fenton, 1881) šumski bijelac Limenitis populi NT topoljnjak (Linnaeus, 1758) Lopinga achine šumski okaš NT / SZ (Scopoli, 1763 Lycaena dispar kiseličin NT / SZ (Haworth, 1802) vatreni plavac Lycaena hippothoe ljubičastorubi NT (Linnaeus, 1761) vatreni plavac Lycaena thersamon mali kiseličin DD (Esper, 1784) vatreni plavac Melitaea aurelia DD Niklerova riđa (Nickerl, 1850) Melitaea britomartis Assmanova DD (Assmann, 1847) riđa Nymphalis bijela riđa CR /SZ vaualbum (Denis & Schiffermüller, 1775)

Članak 193.

Papilio machaon obični lastin NT / SZ (Linnaeus, 1758) rep Parnassius mnemosyne crni apolon NT / SZ (Linnaeus, 1758) Phengaris teleius veliki livadni (Bergsträsser, 1779) CR / SZ plavac (= Maculinea telejus) Pieris brassicae kupusov DD (Linnaeus, 1758) bijelac Zerynthia uskršnji leptir polyxena (Denis & NT / SZ Schiffermüller, 1775) * - povremeno područje rasprostranjenosti, ** - vjerojatno područje rasprostranjenost za selidbe CR – kritično ugrožena vrsta, EN – ugrožena vrsta, VU – osjetljiva vrsta, NT – gotovo ugrožena vrsta, LT – najmanje zabrinjavajuća vrsta, DD – nedovoljno poznata vrsta, E – endemična vrsta za RH SZ – strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN br. 144/13 i 73/16) L – vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine prema Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN br 82/05 i 139/06)
(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a Stranica 3676 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. listopada 2020.

Članak 193.

eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Međimurske županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 194.

Članak 194.
(1) Ugroženi i rijetki stanišni tipovi dani su tabelarno: NKS kod Naziv Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928)/ Vlažne C.2.3. / livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA C.2.2. / W. Koch 1926) / Mješovite hrastovo-grabove E.3.1. i čiste grabove šume (Sveza Erythronio – Carpinion (Horwat 1858) Martinček in Mucina et al. 1993) Vlažne livade Srednje Europe (Red C.2.2. MOLINIETALIA W. Koch 1926) Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove E.3.1. šume (Sveza Erythronio – Carpinion (Horwat 1858) Martinček in Mucina et al. 1993) NKS – Nacionalna klasifikacija staništa
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Članak 194.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 195.
(1) Mjere zaštite zaštićenih kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20).
(2) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti nadležno je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu, (u daljnjem tekstu: nadležni Konzervatorski odjel).
(3) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 196.

Članak 196.
(1) Područja arheoloških nalazišta na prostoru Općine: DONJI KRALJEVEC - Gorenjka, lokalitet cca 1,0 km sjeveroistočno od naselja, još nedeterminiran - Gorice, istočno uz naselje, dijelom na današnjem groblju, prethistorijsko nalazište - Za vrtima, djelom zapadni dio naselja, prethistorijsko nalazište HODOŠAN - Mala gorica, cca 500 m istočno od naselja, još nedeterminiran nalaz tumula - Murišćak, Komparija, terasasti teren prema Muri, antičko nalazište, - Murišćak, treći leš, 500 m sjeverno od Trnave uz suho korito potoka Mlaka, antičko nalazište - Staro groblje, 500 m zapadno od naselja uz potok Sratka, srednjevjekovna nekropola - Staro groblje Sratka, ravni teren 100 m južno od današnjeg groblja, prethistorijsko nalazište i nalazi iz mlađeg željeznog doba - Velika gorica, uzvišenje cca 1,5 km sjeveroistočno od naselja, srednjevjekovno nalazište PALINOVEC - Petrišće, povišeni teren cca 700 m istočno od naselja uz cestu za Hodošan, prethistorijsko nalazište SVETI JURAJ U TRNJU - Kroščić, blago povišeni teren uz isušeni potok Sratka, 100 m istočno od naselja uz sadašnje groblje, srednjevjekovno nalazište - Osnovna škola Sv. Juraj u Trnju, lokacija uz župnu crkvu, srednjevjekovna nekropola 15. listopada 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3677
(2) U cilju zaštite arheološke baštine, prostore arheološkog područja, arheoloških lokaliteta i pojedinačnih arheoloških nalazišta, zajedno s kontaktnim prostorom, potrebno je pri izradi prostornih planova užih područja, odnosno u postupku utvrđivanja uvjeta za uređenje prostora, valorizirati kao prioritet u odnosu na namjenu danu ovim PPUO-om.

Članak 196.

(3) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje za područja navedena u stavku 1. ovog članka potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
Članak 197.
(1) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(2) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(3) Izvan područja arheološkog nalazišta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, površinski iskopi i drugo, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških nalazišta.

Članak 198.

Članak 198.
(1) Kulturna dobra na području Općine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: Povijesne građevine i graditeljski sklopovi Crkva sv. Magdalene i pil sv. DONJI Trojstva –nepokretno kulturno Z-1111 KRALJEVEC dobro - pojedinačno HODOŠAN Građevina stare škole Z-7344 SVETI JURAJ Crkva sv. Jurja Mučenika i Z-4666 U TRNJU građevina župnog dvora
(2) Evidentirana kulturna dobra na području Općine za koja se predlaže stručno vrednovanje radi eventualno mogućeg upisa u Registar: Povijesne građevine i graditeljski sklopovi DONJI rodna kuća Rudolfa Steinera, Ludbreška 13 KRALJEVEC DONJI pil Majke Božje Škapularske iz 1906. u PUSTAKO- središtu naselja uz glavnu cestu, ispred VEC k.br. 36 Kapela sv. Ivana Nepomuka, 19. st. u HODOŠAN središtu naselja SVETI JURAJ kameno raspelo iz 1901. na izlazu iz U TRNJU naselja u smjeru Hodošana

Članak 199.

Članak 199.
(1) Zahvate na kulturnim dobrima, uključujući i zahvate na pripadajućoj zemljišnoj čestici, te na pokretnim dobrima koja predstavljaju dio interijera ili eksterijera nepokretnog kulturnog dobra, treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara: - prema posebnim uvjetima i potvrdi glavnog projekta ili prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično) - uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela uz svim fazama gradnje, odnosno izvedbe radova.
(2) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(3) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.
(4) Jednaki pristup zaštiti primjenjuje se i na nepokretna kulturna dobra utvrđena kao evidentirana, ukoliko se u postupku ispitivanja vrijednosti utvrdi status zaštićenog, kao i na druge strukture koje nisu evidentirane, a u posebnom postupku im se utvrdi status zaštićenog kulturnog dobra.

Članak 200.

Članak 200.
(1) Ostale evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Općine: 1. SAKRALNE I JAVNE GRAĐEVINE DONJI HRAŠĆAN - Poklonac „Sveta obitelj“ iz 1844. godine, na skretanju prema M. Subotici - kapela sv. Obitelji, prva polovina 19. stoljeća, u središtu naselja, na zelenom trgu DONJI KRALJEVEC - kapela Sv. Florijana, polovica 19. stoljeća, na križanju Mlinske i Ul. Gornji kraj - pil „Tužni Krist“ iz 18. stoljeća, u polju između Donjeg Kraljevca i Svetog Jurja u Trnju - poklonac sv. Ivana Nepomuka, prijelaz 18. na 19. stoljeće, u središtu naselja HODOŠAN - poklonac Presvetog Trojstva, iz 1834. godine u Glavnoj ulici - pil Svete obitelji, iz 1852. godina, neprimjereno obnovljen 1992., u polju prema groblju - raspelo iz 1902., na cesti prema graničnom prijelazu - raspelo iz 1911., na cesti prema Goričanu PALINOVEC Stranica 3678 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. listopada 2020. - poklonac sv. Roka, u obliku kapelice, iz druge polovine 19. stoljeća, na zelenoj površini u središtu naselja - kapela Presvetog Trojstva, iz 1875. u središtu naselja, 1994. proširena - pil Krista Kralja, iz početka 20. stoljeća, obnovljen 2002., izvan naselja na putu za Sveti Juraj u Trnju, uz ribnjak. SVETI JURAJ U TRNJU - pil Sv. Florijana, 1822. godina, na raskrižju prema Čehovcu 2. TRADICIJSKA ARHITEKTURA – STAMBENO- GOSPODARSKI SKLOPOVI DONJI KRALJEVEC - dio očuvane strukture uličnog poteza u Ludbreškoj ulici od k.br. 17 – 25 i k.br. 27 - stambena kuća s pripadajućim gospodarstvima u Ulici Gornji kraj – k.br. 113, te dijelom na čestici k.br. 115 - uglovnica u Dravskoj ul. k.br. 2 DONJI PUSTAKOVEC - stambeno – gospodarski sklopovi k.br. 38, 95 i 100 HODOŠAN - potez stambeno-gospodarskih čestica u Glavnoj ulici od k.br. 74 do k.br. 78, kraj poklonca „Sveto Trojstvo“ - pojedinačni stambeno-gospodarski sklop u Glavnoj 6 PALINOVEC - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi k.br. 60, 84, 124, 128 i 134 2. STAMBENO – POSLOVNA ARHITEKTURA DONJI HRAŠĆAN - uglovnica iz 1948.

Članak 200.

DONJI KRALJEVEC - visoka građanska prizemnica u Kolodvorskoj k.br. 33 PALINOVEC - uglovnica iz 1925. 3. SUVREMENA STAMBENA ARHITEKTURA DONJI KRALJEVEC - obiteljska kuća u Mlinskoj 15, kraj kompleksa mlina
(2) Evidentirana kulturna dobra se mogu zaštititi na lokalnoj razini, usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(3) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
(4) Mišljenje iz prethodnog stavka je usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja.

Članak 201.

Članak 201.
(1) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od registriranog i evidentiranog kulturnog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova na cijelom području Općine. 7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 202.
(1) Gospodarenje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), odgovarajućih podzakonskih propisa i Plana gospodarenja otpadom Općine.
(2) Sukladno Planu gospodarenja Općine, na području Općine se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa.
(3) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Članak 203.

Članak 203.
(1) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(2) Za cjelovito područje Općine je: - uspostavljen sustav razvrstavanja, odvojenog skupljanja i organiziranog odvoza komunalnog otpada s kućnog praga - uspostavljen sustav odvojenog skupljanja otpada putem mobilnih reciklažnih dvorišta i postavljanja odgovarajućih spremnika/posuda/kontejnera – zelenih otoka na javnim površinama unutar građevinskih područja naselja.
(3) Sukladno Planu gospodarenja otpadom Općine Donji Kraljevec, izgradnja centralnog općinskog reciklažnog dvorišta na općinskom području se ne predviđa, već je uspostavljen sustav mobilnih reciklažnih dvorišta kroz djelovanje komunalne tvrtke sa sjedištem u Prelogu.
(4) Mobilna reciklažna dvorišta mogu se privremeno zaustavljati na odgovarajućim javnim površinama unutar naselja dostupnim vozilom, odnosno na dijelovima javnih parkirališta i drugim česticama unutar funkcionalnih zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/.
(5) Komercijalno reciklažno dvorište za građevinski otpad i pojedine druge vrste komunalnog otpada koje se mogu smatrati sekundarnom sirovinom smješteno je unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja – Gospodarsko – sportskog centra „Milenium“, sjeverno od naselja Donji Kraljevec.
(6) Daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom treba usklađivati prema razvoju sustava županijske, odnosno regionalne razine i provoditi prema Planu gospodarenja otpadom Općine.

Članak 203.

(7) Unutar gospodarske, proizvodne zone u sjevernom dijelu Donjeg Kraljevca može se smjestiti deponija za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/. 15. listopada 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3679
Članak 204.
(1) Površine svih gospodarskih, proizvodnih zona /oznake I/ unutar Općine određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi lokacije za obavljanje gospodarske djelatnosti postupanja s otpadom prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, kao komercijalna i/ili vlastita reciklažna dvorišta, odnosno kao druge građevine za obradu i oporabu otpada (sekundarne sirovine) predviđene za daljnju upotrebu.
(2) Građevine i manipulativni prostori za gospodarske djelatnosti iz prethodnog stavka trebaju biti unutar čestice smješteni i/ili oblikovani na način da manipulacija sekundarnom sirovinom nije vidljiva s ulice.
(3) Posebni uvjeti u odnosu na građevine za obradu i oporabu otpada utvrđuju se prema posebnim propisima.
(4) Izuzetno, na području Općine Donji Kraljevec nije moguće smještati građevine za skladištenje, obradu i oporabu otpada koji se smatra sirovinom za proizvodnju energije u komercijalnim energanama na bioplin i/ili biomasu.
(5) Ostali uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.

Članak 205.

Članak 205.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od višestambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 206.

Članak 206.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada.
(2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja za poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja (farme, tovilišta) smještenog na području Općine (ne za vanjske korisnike), može se graditi u sklopu građevne čestice poljoprivrednog gospodarstva ili na zasebnoj građevnoj čestici.
(3) Ukoliko se građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja gradi na zasebnoj građevnoj čestici: - treba ju smjestiti u okviru područja utvrđenog za gradnju poljoprivrednih gospodarstava (oba tipa) prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ - treba biti najmanje 200,0 m udaljena od granica građevinskih područja naselja - čestica se dimenzionira se kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita voda i zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama

Članak 207.

Članak 207.
(1) Zaštita izvorišta vodocrpilišta Prelog provodi se neposrednom primjenom Odluke o zaštiti vodocrpilišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/08), a granica III. zone zaštite izvorišta koja zadire na općinsko područje prikazana je na kartografskim prikazima.
(2) Ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u okoliš je zabranjeno.
(3) Za sve čestice treba riješiti postupanje s otpadnim i oborinskim vodama prema poglavlju 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“ i na način da se zadovolji propisani standard kvalitete za ispuštanje voda u sustave javne odvodnje ili u površinske vode prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20) prije ispuštanja.
(4) Radi zaštite podzemnih i površinskih voda potrebno je vršiti monitoring ispravnosti uređaja za pročišćavanje (biorotora) i kontrolu voda nakon tretmana navedenim uređajima, koja se ispušta u vodotoke ili sustav oborinske odvodnje. 8.2. Zaštita zraka

Članak 208.

Članak 208.
(1) Mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka provode se prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 127/19), odgovarajućim podzakonskim aktima i Programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Općine. 8.3. Zaštita od buke
Članak 209.
(1) Razina buke koja je posljedica gospodarskih djelatnosti: - unutar područja posebno osjetljivih na buku, kojima se smatraju zone mješovite, pretežito stambene namjene, zone javne i društvene namjene, sporta i rekreacije i Stranica 3680 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. listopada 2020. javnog zelenila /oznake M1, D, R i Z/, najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq za dan (Lday) ne smiju premašivati vrijednosti za dan (Lday) 55 dB (A) i za noć (Lnight) 45 dB (A) - unutar područja zone mješovite, stambene i/ili poslovne namjene i zone zaštitnog zelenila /oznake M2 i ZZ/, najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq za dan(Lday) ne smiju premašivati vrijednosti za dan(Lday) 65 dB(A) i za noć (Lnight) 50 dB(A) - na granici pojedine građevne čestice unutar zona gospodarske namjene /oznake I i K/ najviša dopuštena ocjenska razina buke imisije LRAeq ne smiju premašivati vrijednosti 80 dB(A) - na granici funkcionalnih zona ne smije prelaziti dopuštene razine za funkcionalnu zonu s manjom propisanom vrijednosti.
(2) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04).

Članak 209.

(3) Ako se građevine ili dijelovi građevina s izvorom buke, smještaju unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno ih je primijeniti odgovarajuće mjere zaštite, sukladno Zakonu o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18).
(4) Područje pretežito ugroženo bukom u odnosu na autocestu A4 prikazano je na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora“. 8.4. Zaštita od požara
Članak 210.
(1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) i odgovarajućih podzakonskih propisa.

Članak 211.

Članak 211.
(1) Prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je smjestiti i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.
(4) Ukoliko iz tehničkog razloga nije moguće mrežu vodoopskrbe predvidjeti za zaštitu od požara, ili područje nema izvedenu, odnosno nema planiranu javnu mrežu vodoopskrbe, sustav zaštite od požara je potrebno predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne policijske uprave.

Članak 212.

Članak 212.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Izuzetno, udaljenost može biti i manja: - ako se protupožarnim elaboratom, odnosno projektom dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine - ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišne prostore, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94, 142/03).
(5) Za građevine u kojima se na bilo koji način koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od nadležne policijske uprave.

Članak 212.

8.5. Svjetlosno onečišćenje
Članak 213.
(1) Radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja rasvjetna tijela vanjske javne rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa u vis.
(2) Kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela javne rasvjete, treba voditi računa o emisiji energije u okoliš.
(3) Ostale mjere zaštite utvrđuju se temeljem Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“ broj 14/19). 8.6. Zaštita resursa obradivih površina i šuma
Članak 214.
(1) Zabranjena je prenamjena površina planski predviđenih kao poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene /oznake P1, P2 i P3/ i kao šuma /oznaka Š1/, izuzev u slučajevima utvrđenim poglavljem 2.3.2. „Zahvati izvan građevinskih područja“.
(2) Alternativno je moguće pošumljavanje poljoprivrednih površina slabijeg boniteta, sukladno odgovarajućoj gospodarskoj osnovi. 8.7. Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine

Članak 215.

Članak 215.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, određuju se na temelju normi i posebnih propisa. 15. listopada 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3681
(2) Zabranjena je gradnja na tektonskim rasjedima, klizištima, unutar inundacija vodotoka i na drugim plavnim područjima. 8.8. Upravljanje rizicima
Članak 216.
(1) Registar rizika s utvrđenim vrstama rizika za općinsko područje je sastavni dio Procjene rizika od velikih nesreća za Općine Donji Kraljevec.
(2) Pojave razmatrane Procjenom su: potresi, epidemije, ekstremne temperature, ekstremne vremenske pojave i incidentne situacije s opasnim tvarima.
(3) Procjenom utvrđeni najvjerojatniji neželjeni događaj je potres.
(4) Procjenom utvrđeni događaji s najgorim mogućim posljedicama: - potres je utvrđen su kao pojava umjerenog rizika, iznimno male vjerojatnosti i katastrofalnih posljedica - epidemije su utvrđene su kao pojave visokog rizika, umjerene vjerojatnosti i umjerenih posljedica - ekstremne temperature (toplinski val) i ekstremne vremenske pojave (grmljavina, vjetar, snijeg i led) utvrđen je kao pojava umjerenog rizika, umjerene vjerojatnosti i malih posljedica - incidentne situacije s opasnim tvarima (industrijske nesreće) utvrđene su kao pojave umjerenog rizika, iznimno male vjerojatnosti i značajnih posljedica.
(5) Primjena mjera zaštite od nesreća provodi se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20) i pripadajućih podzakonskih akata.

Članak 216.

(6) Gradnja novih skloništa se na području Općine ne predviđa, osim ukoliko navedeno bude utvrđeno u odgovarajućim aktima iz stavka 4. ovog članka.
(7) Nužno je provjeravati ispravnost sustava uzbunjivanja za slučaj obrađivanih i drugih nepredviđenih incidentnih situacija.“
Članak 5.
(1) Iza članka 216. dodaju se novi članci od članka 217. do članka 228. i pripadajući naslovi i podnaslovi koji glase: „Članak 217.
(1) Zabrana gradnje na poziciji i u neposrednoj blizini duboke bušotine (ugljikovodika, geotermalnih voda i dr.) regulirana je posebnim propisima. 8.9. Ostale mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 218.

Članak 218.
(1) Sanacija površina zaposjednutih bespravno izgrađenim građevinama provodi se: - unutar građevinskih područja, prema utvrđenoj namjeni - izvan građevinskog područja, prema posebnim propisima za nedozvoljene zahvate gradnje.
(2) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za pojedinačnu gradnju definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14, 3/17).
(3) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA 9.1.1. Daljnja primjena važećih prostornih planova užih područja

Članak 219.

Članak 219.
(1) Daljnja primjena važećih prostornih planova užih područja, do pretežite dovršenosti uređenja prostora utvrđuje se za: - Detaljni plan uređenja dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/02, 9/14) - Detaljni plan uređenja dijela gospodarske (industrijske) zone Sjever u Donjem Kraljevcu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 3/03, 5/06, 14/11) - Detaljni plan uređenja dijela naselja na uglu ulica Gornji Kraj i Ludbreške u Donjem Kraljevcu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 6/13) - Detaljni plan uređenja stambene zone „Istok“ u Donjem Kraljevcu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 18/12) - Detaljni plan uređenja stambene zone „Hrastek“ u Donjem Hrašćanu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 8/05, 11/19). - Detaljni plan uređenja poduzetničke zone u Hodošanu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 12/09, 15/13) - Detaljni plan uređenja poduzetničke zone u Palinovcu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 12/09).
(2) Područje poduzetničke zone u Palinovcu, obrađeno detaljnim planom uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, ovim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec uvršteno je u građevinsko područje naselja Palinovec, te se nadalje se ne smatra izdvojenim građevinskim područjem izvan naselja.
(3) Za prostore obuhvaćene prostornim planovima iz stavka 1. ovog članka, za koje se utvrdi neusklađenost s Prostornim planom uređenja Općine Donji Kraljevec, neposredno se primjenjuje Prostorni plan uređenja Općine.

Članak 220.

Članak 220.
(1) Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, važeći prostorni planovi užih područja navedeni u prethodnom članku mogu se mijenjati i dopunjavati, te stavljati van snage zasebnom odlukom.
(2) U slučaju stavljanja van snage pojedinog prostornog plana navedenog u prethodnom članku: - za izgrađene, te za neizgrađene uređene dijelove građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja neposredno se primjenjuje ova Odluka - za neizgrađene i neuređene dijelove građevinskih područja, Zakonom o prostornom uređenju utvrđena je Stranica 3682 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. listopada 2020. obveza izrade urbanističkog plana uređenja, a neposredna primjena ove Odluke nije dozvoljena.
(3) Izgrađena, neizgrađena, uređena i neuređena građevinska područja prikazana su na kartografskim prikazima iz grupe 4. „Građevinska područja naselja“. 9.1.2. Obaveza izrade urbanističkog plana uređenja

Članak 221.

Članak 221.
(1) Područja s obvezom izrade urbanističkog plana uređenja prema Zakonu o prostornom uređenju prikazana su na kartografskim prikazima iz grupe 4. „Građevinska područja naselja“, a utvrđena su za: - neizgrađene i neuređene dijelove građevinskih područja: - područje „Pustomekota“ u Donjem Pustakovcu (1) - područje u južnom dijelu Donjeg Pustakovca (2) - područje „Veliki Zdenci“ u Donjem Kraljevcu (3) - područje „Mali Zdenci“ u Donjem Kraljevcu (4) - područje u sjeveroistočnom dijelu Donjeg Kraljevca (5) - područje u sjevernom dijelu Donjeg Kraljevca (6) - područje u istočnom dijelu Donjeg Kraljevca (7) - područje „Pašnik“ u Hodošanu (8) - područje „Purgarina“ u Hodošanu (9) - područje poduzetničke zone u istočnom dijelu Hodošana (10) - područje poduzetničke zone u Palinovcu (11) - područje „Zavrtnica“ u Svetom Juraju u Trnju (12).
(2) Utvrđenih izgrađenih dijelova građevinskih područja planiranih za urbanu preobrazbu, kao i za urbanu sanaciju na području Općine nema, ali se urbanom preobrazbom smatraju sva zemljišta na kojima se zahvatom u izgrađenom dijelu naselja predviđa mijenjati struktura gradnje iz individualne u višejediničnu (višestambenu) ili interpolirati višejedinična (višestambena) zgrada u područje u kojem je na najmanje jednoj susjednoj građevnoj čestici izgrađena individualna stambena zgrada, u kom slučaju je izrada urbanističkog plana uređenja za područje urbane preobrazbe obavezna.
(3) Površine iz stavka 1. ovog članka za koje je već na snazi detaljni plan uređenja provode se po tom planu do uređenja, a obaveza izrade urbanističkog plana uređenja po Zakonu nastupa u slučaju da se prije dovršetka uređenja prostora važeći detaljni plan uređenja stavi izvan snage u posebnom postupku.

Članak 222.

Članak 222.
(1) Za neizgrađena i uređena građevinska područja, na kojima se ne predviđa promjena građevne tipologije iz individualne u višejediničnu niti interpolacija višejedinične građevine uz susjedne čestice individualnog stanovanja, zahvati se vrše neposredno temeljem ove Odluke.
(2) Prostorni plan užeg područja za groblja obavezno se izrađuje samo ukoliko je to utvrđeno posebni propisom koji se odnosi na groblja.
(3) Za sva ostala građevinska područja, za koja Zakonom i ovom Odlukom nije utvrđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja, a za koja se to ocijeni opravdano iz prostornih, gospodarskih, imovinsko – pravnih ili drugih razloga, urbanistički plana uređenja moguće je izraditi temeljem zasebne odluke predstavničkog tijela Općine, sukladno Zakonu o prostornom uređenju. 9.1.3. Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

Ostali akti u ovom izdanju (15)