Arhiva › 2020. › SGMŽ 17

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 15. listopada 2020. · KLASA 350-02/19-01/2 · URBROJ 2109-06-20-241

Odluka o donošenju VIII. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 3668

Članak 153.

Članak 153.
(1) Za područje Općine Donji Kraljevec je u sklopu javnog poštanskog servisa nadležan poštanski ured 40 320 Donji Kraljevec.
(2) Ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se smjestiti u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.4. Elektronički komunikacijski sustav
Članak 154.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je utvrđena od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i poveznu opremu, radijski koridori i drugi elementi elektroničkih komunikacijskih sustava.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Na kartografskom prikazu elektroničkih komunikacijskih sustava okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) - pozicije mjesnih telefonskih centrala - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.

Članak 155.

Članak 155.
(1) Postojeću zračnu elektroničku komunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Gradnja građevina i opreme elektroničke komunikacijske infrastrukture unutar građevinskih područja naselja utvrđena je uvjetima za svaku pojedinu funkcionalnu zonu u poglavlju 2.2.1. „Razgraničenje površina naselja prema izgrađenosti, odnosno uređenosti i prema namjeni“.

Članak 156.

Članak 156.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a unutar građevinskih područja ih se smješta u funkcionalne zone gospodarske namjene / oznake I i K/.
(2) Smještaj samostojećeg stupa za antenske uređaje provodi se neposrednom primjenom odredbi za provedbu PP Međimurske županije, a dodatno je potrebno ishoditi i suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela. 15. listopada 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3669
(3) Unutar građevinskih područja, a i izvan funkcionalnih zona navedenih u stavku 1. ovog članka, antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(4) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.

Članak 157.

Članak 157.
(1) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 5.3. ENERGETSKI SUSTAV 5.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 158.
(1) Na području Općine: - ne nalaze se građevine, odnosno sustavi za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom, niti se predviđa mogućnost njihove gradnje - trenutno ne postoje građevine za proizvodnju električne energije upisane u nacionalni Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIE), te povlaštenih proizvođača.
(2) Uvjeti za smještaj i gradnju ostalih građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.6. „Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije“.

Članak 159.

Članak 159.
(1) Kao dio prijenosnog elektroenergetskog sustava na području Općine nalazi se više dalekovoda i jedna trafostanica: - DV 2 x 400 kV / TS „Žerjavinec“ – TS „Heviz“ (R. Mađarska) - DV 35 kV / TS „Prelog“ – TS „Donji Kraljevec“ - DV 35 kV / TS „Prelog“ – TS „Dekanovec“ - TS 35/10 (20) kV „Donji Kraljevec“.
Članak 160.
(1) Elektroenergetske sustave je prema potrebi moguće rekonstruirati i dograđivati, sukladno posebnim propisima.
(2) Zaštitni pojas zračnih elektroenergetskih vodova: - nazivnog napona 400 kV iznosi 40,0 m obostrano od osi voda - nazivnog napona 110 kV iznosi 20,0 m obostrano od osi voda - nazivnog napona 35 kV iznosi 15,0 m obostrano od osi voda.
(3) Zaštitni pojas podzemnih elektroenergetskih vodova iznosi 3,0 m obostrano od osi voda.
(4) Zahvati unutar zaštitnih pojaseva mogući su ukoliko ih posebnim uvjetima odobri odgovarajući operator, odnosno svi nadležni operatori ukoliko je na isti noseći stup ovješeno više zračnih elektroenergetskih vodova raznih naponskih razina.

Članak 161.

Članak 161.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu pojedinačnog kompleksa gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(4) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) U građevinskim područjima naselja niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju se izvoditi kao podzemne.
(6) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(7) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor.

Članak 162.

Članak 162.
(1) Elektroenergetske priključke na javnu mrežu elektroopskrbe, uključujući i priključke mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (KRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na elektroenergetsku niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) Tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. Sustavi za prijenos ugljikovodika i opskrbe plinom 5.3.2.1. Sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika

Članak 163.

Članak 163.
(1) Područjem Općine prolaze magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: Stranica 3670 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. listopada 2020. - magistralni naftovod za međunarodni transport (JANAF) – odvojak NT Virje – NT Lendava, prema PP Međimurske županije moguća je korekcija dijela trase - otpremni plinovod DN 300/75 – Čvor Međimurje – CPS Molve, optički kabel, blokadna stanica 3 (BS-3).
(2) Planirana je izgradnja novih građevina: - mogući magistralni plinovod DN 1200/100 – Sotin – Mursko Središće – R. Slovenija (dugoročno) - mogući višenamjenski međunarodni produktovod (dugoročno).
(3) Za gradnju, odnosno rekonstrukciju građevina i drugih elemenata magistralnih sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa, neposredno se primjenjuje Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L. br. 26/85, preuzet zakonom NN br. 53/91.)

Članak 164.

Članak 164.
(1) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
(2) U pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m.
(3) Zahvate unutar zaštitnih koridora cjevovoda za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika moguće je izvoditi uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. Plinoopskrba

Članak 165.

Članak 165.
(1) Sustav distribucije i opskrbe zemnim plinom na području Općine je izgrađen i u funkciji na područjima svih naselja, a daljnji razvoj i unapređenje sustava očekuje se, prema potrebi.
(2) Mreže opskrbnih plinovoda izvedene su u svim naseljima, a trase lokalnih plinovoda su: - Donji Kraljevec – Goričan - Prelog – Domašinec.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(5) Plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(6) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(7) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 166.

Članak 166.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak se ne može postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.3.3. Sustavi za prijenos i opskrbu toplinskom energijom

Članak 167.

Članak 167.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Općine ne predviđa.
(2) Za prijenos toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je polagati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode, kabelsku kanalizaciju i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora. 5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 168.

Članak 168.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Javna vodoopskrba
Članak 169.
(1) Vodoopskrbni sustav Općine Donji Kraljevec je izveden i opskrbljuje se iz vodocrpilišta Prelog, a čini ga mreža opskrbe vodom izgrađena za sva naselja.
(2) Širenje mreža vodoopskrbe predviđa se osobito na ovim PPUO-om planiranim područjima za razvoj naselja i izdvojenim područjima za gospodarske djelatnosti. 15. listopada 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3671
(3) Priključenje korisnika na javnu vodoopskrbnu mrežu predviđa se pojedinačnim priključcima.

Članak 170.

Članak 170.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na odgovarajućim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine treba predvidjeti hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
Članak 171.
(1) U slučajevima gdje se kroz posebne uvjete javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 172.

Članak 172.
(1) U postupku je dovršetak izgradnje sustava zbrinjavanja otpadnih voda – aglomeracija Donji Kraljevec, koja na području Općine obuhvaća: uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 9.000 ES i mreže javne odvodnje.
(2) Površina za smještaj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda utvrđena je istočno od naselja Donji Kraljevec /oznaka IS1/.
(3) Osim općinskog područja aglomeracija Donji Kraljevec obuhvaća dodatno i područja Općine Goričan (naselje Goričan) i dio područja Grada Preloga (naselje Čehovec).
(4) Za izdvojena građevinska područja izvan naselja utvrđuje se obveza priključenja građevina na najbližu izvedenu mrežu javne odvodnje, a ukoliko se radi o većim udaljenostima i malim količinama otpadnih voda, njihovo zbrinjavanje je moguće riješiti odvozom septika, sukladno odgovarajućim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 173.

Članak 173.
(1) Nakon izvedbe se sustav javne odvodnje može nadograđivati, sukladno odgovarajućim tehničkim studijama, a uključuju sve tehnički potrebne građevine i uređaje (uređaj za pročišćavanje, retencijski bazeni, precrpne stanice, cjevovodi i drugo).
Članak 174.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda, odnosno u pojedinim situacijama na postojeći sustav mješovite odvodnje.
(2) Unutar područja Općine dio oborinske odvodnje prihvaća se u mješoviti sustav odvodnje.
(3) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske, odnosno mješovite odvodnje, moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima nadležnog upravitelja sustava.

Članak 175.

Članak 175.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnost.

Članak 176.

Članak 176.
(1) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije. Stranica 3672 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. listopada 2020.
Članak 177.
(1) Do funkcionalne uspostave pojedinog sustava javne odvodnje ili dijela sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim sabirnim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom da: - zbog tehničkih razloga građevnu česticu, odnosno građevinu nije moguće priključiti na javni sustav odvodnje otpadnih voda - se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda - je to utvrđeno posebnim propisom.

Članak 178.

Članak 178.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 179.

Članak 179.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, je dijelom uspostavljen određivanjem inundacijskih pojaseva, izvedbom zaštitnih građevina i uspostavom mreže kanala i melioracijske odvodnje: - regulacijske i zaštitne vodne građevine: - građevine za obranu od poplava Trnave Murske – zaštitni nasip - postojeća kanalska mreža i mreža melioracijske odvodnje.
(2) U slučaju potrebe sustav je moguće dograđivati.
(3) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava zaštite, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.

Članak 180.

Članak 180.
(1) Za vodotoke I. kategorije (Trnava Murska i Bistrec – Rakovnica) su Planom upravljanja rizicima od poplava Hrvatskih voda određene površine opasnosti i rizika od poplava.
(2) Unutar inundacijskih područja i na površinama velike vjerojatnosti od poplava prikazanih na kartografskim prikazima, se za provedbu svih zahvata određenih Zakonom o vodama, utvrđuju posebni uvjeti od strane nadležnog javnopravnog tijela Hrvatskih voda.
(3) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka. 5.4.4. Korištenje voda

Članak 181.

Članak 181.
(1) Na području Općine planiran je sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina „Prelog – Donji Kraljevec“, sa zahvatom predviđenim iz akumulacije HE „Dubrava“ i trasom glavnog voda predviđenom zapadno od Donjeg Kraljevca i južno od Hodošana.
(2) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanja poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(3) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 182.

Članak 182.
(1) Na području Općine ne postoje komercijalni ribnjaci.
(2) Uzgoj riba u svrhu rekreacijskog ribolova predviđa se uređenjem rekreacijskih ribnjaka, na vodenim površinama utvrđenim kao postojećim, a iskopi u svrhu osnivanja novih ribnjaka nisu dozvoljeni.
(3) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 15. listopada 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3673 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH, PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 183.

Članak 183.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti na cijelom području Općine prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Članak 184.
(1) Radi očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih vrijednosti: - utvrđuje se potreba očuvanja krajobraza zadržavanjem postojeće prirodne vegetacije - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju odnosa prirodnog i kultiviranog krajobraza - u cilju zaštite staništa potrebno je podržavati prisutnost prirodnih površina unutar građevinskih područja naselja - poticajnim mjerama je potrebno dati na važnosti poljoprivrednoj proizvodnji koja vrednuje tradicijski način uzgoja i očuvanje kvalitetnih starih sorti voćnih vrsta i vinove loze, te pčelarstvo.
(2) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja koja narušava vrijedne vizure na povijesne građevine - gradnja na neizgrađenim, a vizualno istaknutim mjestima izvan građevinskih područja naselja - gradnja unutar šuma i na površinama uz vodotoke - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.
(3) Obavezno je očuvanje vizura na: - toranj kapele sv. Marije Magdalene duž južnog prilaza Donjem Kraljevcu iz pravca Preloga, pri čemu je na području gospodarskih zona /oznaka T i I/ u Donjem Kraljevcu, građevine potrebno smjestiti najmanje 25,0 m uvučeno od istočnog ruba županijske ceste ŽC 2026, a visina građevina određuje se s najvećom visinom vijenca od 7,0 m i najvećom visinom sljemena od 10,0 m - poklonac sv. Josipa smješten uz ŽC 2034 na području Općine Goričan iz oba smjera - pil Krista Kralja, između Palinovca i Svetog Jurja u Trnju, uz LC 20031, iz oba smjera - poklonac Presvijetlog Trojstva i kapelu sv. Ivana Nepomuka duž južnog prilaza Hodošanu iz smjera Donjeg Kraljevca - staru školu u Hodošanu od pila sv. Obitelji u zapadnom dijelu naselja.

Članak 184.

(4) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima.
(5) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.
Članak 185.
(1) Iskopi napuštenih eksploatacija šljunka, koje se utvrđuju kao područja rekreacije uz rekreacijske ribnjake, saniraju se temeljem projekta i prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za zaštitu okoliša i prirode i zaštitu voda.
(2) Projekt krajobraznog uređenja je obavezan, a rješenje treba preferirati autohtonu floru i faunu.
(3) Primjena invazivnih alohtonih vrsta je zabranjena.
(4) Druge iskope zatečene na poljoprivrednom tlu unutar područja Općine potrebno je sanirati zatrpavanjem ili prepustiti prirodnoj sukcesiji.

Članak 186.

Članak 186.
(1) Radi ambijentalnog značaja i radi očuvanja pejsažno oblikovanih površina, parkova u Palinovcu, parka uz školu u Donjem Kraljevcu, parkovnog prostora uz groblje u Donjem Kraljevcu, memorijalnog područja u Svetom Juraju u Trnju: - zabranjeno je njihovo ukidanje i prenamjena - u glavnim projektima novih ili rekonstrukcijama postojećih prometnica, koje prolaze ili tangiraju navedene parkove, kao i sve prostore uz javne sakralne plastike - poklonce i kapele, potrebno je prikazati rješenje odnosa prometne signalizacije prema navedenim urbanim akcentima, a treba ga izvesti na način da se prometnim znakovima ne zaklanjaju vizure na njih - infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica zelenila, a na tim površinama se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice i telefonske centrale i slično.
(2) Neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, unutar naselja potrebno je urediti kao parkovne i parkirališne površine.

Članak 187.

Članak 187.
(1) U cilju očuvanja postojećih malih parkova ili zelenih otoka u svim naseljima, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone javnog zelenila / oznaka Z/, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica zelenila, a na tim površinama se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
Članak 188.
(1) Širi prostori otvorenih pojedinih vodotoka koji prolaze kroz građevinska područja naselja utvrđuju se kao funkcionalna zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/.
(2) Površine se uređuju temeljem projekta, za čiju izradu je potrebno valorizirati krajobraz u odnosu na sljedeće: - analiza vegetacije s prijedlogom pogodnih vrsta za pejsažno uređenje - analiza trase puta koji prolazi neposredno uz vodotok i utvrđivanje odgovarajućeg načina njegova oblikovanja sa stanovišta zaštite vodotoka, vizualnih značajki Stranica 3674 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. listopada 2020. predmetnog krajobraza, te radi mogućeg uređenja pješačkih šetnica.
(3) Dijelovi zemljišnih čestica koje zadiru u prostor zone zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ mogu biti sadržani unutar iste zemljišne i katastarske čestice kao i površina u funkcionalnim zonama predviđenim za visokogradnju /oznake M1, M2, D, T, I i K/, s razlikom da se na dijelu pojedinačne građevne čestice koji ulazi u prostor zone zaštitnog zelenila ne smiju graditi zgrade. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 189.

Članak 189.
(1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) provodi se kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Članak 190.
(1) Na području Općine su temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj: 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) zaštićeni: - dio područja Regionalnog parka „Mura – Drava“, 2011. g. - dio područja Značajnog krajobraza „Mura“, 2001. g.

Članak 191.

Članak 191.
(1) U Regionalnom parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima, a pri čemu je potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, odnosno zaštititi njegova bitna obilježja.
(2) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka najvažnije je donošenje i provedba Plana upravljanja i Prostornog plana područja posebnih obilježja predmetnog zaštićenog područja.
(3) Do donošenja dokumenata iz prethodnog stavka primjenjuju se mjere zaštite: - obveza sanacije terena napuštenih eksploatacijskih polja neenergetskih mineralnih sirovina - zabrana novih istraživanja, otvaranja novih eksploatacijskih polja i proširenje postojećih - zabrana i aktivno sprečavanje bespravne gradnje - poticanje održivog gospodarskog razvoja, ekološke poljoprivrede, očuvanja tradicijskih obrta u novoj funkciji i slično - očuvanje i revitalizacija rukavaca, močvarnih i barskih područja uz preostali prirodni riječni tok Drave - očuvanje vlažnih livada, šumaraka i šikara - sprečavanje degradacije vlažnih i poplavnih šuma, te njihovo uključenje u područje zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke - gospodarenje šumama provoditi prema načelima certifikacije šuma, te ih zaštititi od prenamjene i krčenja.
(4) Dijelovi područja Općine, označeni kao sastavni dio područja regionalnog parka Mura – Drava, predmet su PPPPO Regionalnog parka Mura – Drava, predloženog prema odredbama PP Međimurske županije.

Članak 191.

(5) Mjere zaštite značajnog krajobraza će se utvrditi Planom upravljanja, a do njegova donošenja primjenjuju se mjere utvrđene ovim člankom za regionalni park.
Članak 192.
(1) Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19), unutar područja Općine nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): - HR 200364 „Mura“ - HR 2001347 „Donje Međimurje“.
(2) Zaštita područja ekološke mreže treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže.
(3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno posebnom propisu.
(4) U postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u području ekološke mreže, potrebno je od nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate.
(5) Posebni uvjete zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže. 6.2.2. Ugrožene i strogo zaštićene vrste i stanišni tipovi

Ostali akti u ovom izdanju (15)