GLASNIK

Arhiva › 2020. › SGMŽ 10

SGMŽGrad Mursko Središće · 26. lipnja 2020. · KLASA 021-05/20-01/418 · URBROJ 2109/11-1-01/1-20-1

Odluka o donošenju iV. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1941

Članak 190.

Članak 190.
(1) Širi prostori otvorenih pojedinih vodotoka koji prolaze kroz građevinska područja naselja utvrđuju se kao funkcionalna zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/.
(2) površine se uređuju temeljem projekta, za čiju izradu je potrebno valorizirati krajobraz u odnosu na sljedeće: - analiza vegetacije s prijedlogom pogodnih vrsta za pejsažno uređenje - analiza trase puta koji prolazi neposredno uz vodotok i utvrđivanje odgovarajućeg načina njegova oblikovanja sa stanovišta zaštite vodotoka, vizualnih značajki predmetnog krajobraza, te radi mogućeg uređenja pješačkih šetnica.
(3) Dijelovi zemljišnih čestica koje zadiru u prostor zone zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ mogu biti sadržani unutar iste zemljišne i katastarske čestice kao i površina u funkcionalnim zonama predviđenim za visokogradnju / oznake M1, M2, D, t, i i k/, s razlikom da se na dijelu pojedinačne građevne čestice koji ulazi u prostor zone zaštitnog zelenila ne smiju graditi zgrade. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 10 - Stranica 1941 6.2. mjere ZaŠtite PrirODniH vrijeDnOsti

Članak 191.

Članak 191.
(1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) provodi se kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Članak 192.
(1) na području Grada su temeljem Zakona o zaštiti prirode („narodne novine“ broj: 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) zaštićeni: - dio područja Regionalnog parka „Mura – Drava“, 2011. g. - dio područja Značajnog krajobraza „Mura“, 2001. g.
(2) prostornim planom Međimurske županije predlaže se utvrđivanje područja Verk u križovcu geološkim parkom prirode.

Članak 193.

Članak 193.
(1) u Regionalnom parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima, a pri čemu je potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, odnosno zaštititi njegova bitna obilježja.
(2) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka najvažnije je donošenje i provedba plana upravljanja i prostornog plana područja posebnih obilježja predmetnog zaštićenog područja.
(3) Do donošenja dokumenata iz prethodnog stavka primjenjuju se mjere zaštite: - obveza sanacije terena napuštenih eksploatacijskih polja neenergetskih mineralnih sirovina - zabrana novih istraživanja, otvaranja novih eksploatacijskih polja i proširenje postojećih - zabrana i aktivno sprečavanje bespravne gradnje - poticanje održivog gospodarskog razvoja, ekološke poljoprivrede, očuvanja tradicijskih obrta u novoj funkciji i slično - očuvanje i revitalizacija rukavaca, močvarnih i barskih područja uz preostali prirodni riječni tok Drave - očuvanje vlažnih livada, šumaraka i šikara - sprečavanje degradacije vlažnih i poplavnih šuma, te njihovo uključenje u područje zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke - gospodarenje šumama provoditi prema načelima certifikacije šuma, te ih zaštititi od prenamjene i krčenja.
(4) Dijelovi područja Grada, označeni kao sastavni dio područja regionalnog parka Mura – Drava, predmet su ppppO Regionalnog parka Mura – Drava, predloženog prema odredbama pp Međimurske županije.

Članak 193.

(5) Mjere zaštite značajnog krajobraza će se utvrditi planom upravljanja, a do njegova donošenja primjenjuju se mjere utvrđene ovim člankom za regionalni park. Stranica 1942 - Broj 10 “SLužBEni GLaSnik
Članak 194.
(1) prema uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (narodne novine br. 80/19), unutar područja Grada nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (pOVS): - HR 200364 „Mura“ - HR 2001346 „Međimurje“.
(2) Zaštita područja ekološke mreže treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže.
(3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno posebnom propisu.
(4) u postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u području ekološke mreže, potrebno je od nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate.
(5) posebni uvjete zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže. 6.2.2. ugrožene i strogo zaštićene vrste i stanišni tipovi

Članak 195.

Članak 195.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (“narodne novine” br. 144/13, 73/16).
(2) na području Grada su prepoznate sljedeće vrste: VRSta – VRSta – KATEGORIJA ZnanStVEni HRVatSki uGROžEnOSti naZiV naZiV MaMMaLia - SiSaVCi Barbastella širokouhi DD / SZ barbastellus* mračnjak (Schreber, 1774) Castor fiber (Linnaeus, dabar nt / SZ 1758) Glis glis (Linnaeus, sivi puh LC 1766) Lepus europaeus europski zec nt (pallas, 1778) Lutra lutra (Linnaeus, vidra DD / SZ 1758) Micromys minutus patuljasti miš nt (pallas, 1771) Muscardinus puh orašar nt / SZ avellanarius (Linnaeus, 1758) MEĐiMuRSkE županiJE” 26. lipnja 2020. Myotis bechsteinii* velikouhi Vu / SZ (kuhl, 1817) šišmiš Myotis myotis veliki šišmiš nt / SZ (Borkhausen, 1797) neomys anomalus močvarna nt (Cabrera, 1907) rovka neomys fodiens vodena rovka nt (pennant, 1771) plecotus austriacus sivi dugoušan En / SZ (Fischer, 1829) aVES - ptiCE alcedo atthis gnijezdeća vodomar (Linnaeus, 1758) populacija (nt) Ciconia ciconia gnijezdeća bijela roda (Linnaeus, 1758) populacija (LC) Columba oenas gnijezdeća golub dupljaš (Linnaeus, 1758) populacija (Vu) Dendrocopos syriacus gnijezdeća (Hemprich & sirijski djetlić populacija (LC) Ehrenberg,1833) Dryocopus martius gnijezdeća crna žuna (Linnaeus, 1758) populacija (LC)

Članak 195.

ixobrychus minutus čapljica gnijezdeća (Linnaeus, 1766) voljak populacija (LC) Lanius minor nSZ gnijezdeća sivi svračak (Gmelin, 1788) populacija (LC) pernis apivorus gnijezdeća škanjac osaš (Linnaeus, 1758) populacija (nt) picus canus (Gmelin, gnijezdeća siva žuna 1788) populacija (LC) Sylvia nisoria pjegava gnijezdeća (Bechstein, 1795) grmuša populacija (LC) piSCES – RiBE aCtinOptERYGii - ZRakOpERkE alburnoides LC dvoprugasta bipunctatus (Bloch, uklija 1782) Aspius aspius bolen Vu / L (Linnaeus, 1758) Cobitis elongata veliki vijun Vu / SZ (Heckel & kner, 1858) Cyprinus carpio šaran En / L (Linnaeus, 1758) Gobio gobio, (Linnaeus, 1758) krkuša LC (= Gobio obtusirostris) Gymnocephalus baloni Balonijev (Holčik et Hensel, Vu / SZ / E balavac 1974) Hucho hucho mladica En / L (Linneaus, 1758) Leucaspius delineatus belica Vu / SZ (Heckel, 1843) Leuciscus idus jez Vu / L (Linnaeus, 1758) Lota lota (Linnaeus, manjić Vu 1758) 26. lipnja 2020. “SLužBEni GLaSnik Misgurnus fossilis piškur Vu (Linnaeus, 1758) pelecus cultratus sabljarka DD (Linnaeus, 1758) Romanogobio kessleri keslerova (=Gobio kesslerii nt / SZ krkuša (Dybowski, 1862) Romanogobio uranoscopus tankorepa nt / SZ (Gobio uranoscopus krkuša (agassiz, 1828) Romanogobio vladykovi (Fang, 1943) bjeloperajna DD /SZ (= Romanogobio krkuša albipinnatus (Lukasch, 1933)) Rutilus virgo (Heckel, 1852) plotica nt (= Rutilus pigus (Lacepède, 1803) umbra krameri crnka En / SZ (Walbaum, 1792) Vimba vimba nosara Vu (Linnaeus, 1758) Zingel streber mali vretenac Vu / SZ / E (Siebold, 1863)

Članak 195.

Zingel zingel veliki Vu / SZ (Linnaeus, 1758) vretenac REptiLia - GMaZOVi Emys orbicularis barska nt /SZ (Linnaeus, 1758) kornjača aMpHiBia - VODOZEMCi Bombina bombina crveni mukač nt / SZ (Linnaeus, 1761) Bombina variegata žuti mukač LC / SZ (Linnaeus,1758) pelobates fuscus češnjača DD / SZ (Laurenti,1768) inSECta – kukCi LEpiDOptERa - LEptiRi apatura ilia (Denis & mala nt Schiffermüller, 1775) preljevalica apatura iris (Linnaeus, velika nt 1758) preljevalica Colias myrmidone narančasti CR / SZ (Esper, 1780) poštar Euphrydryas aurinia močvarna riđa nt / SZ (S. a. von Rottemburg, 1775) Euphrydryas maturna mala nt / SZ (Linnaeus, 1758) svibanjska riđa Heteropterus močvarni nt morpheus (pallas, sedefast 1771) beloglavac Leptidea morsei major Grundov Vu / SZ (Fenton, 1881) šumski bijelac MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 10 - Stranica 1943 Limenitis populi nt topoljnjak (Linnaeus, 1758) Lopinga achine šumski okaš nt / SZ (Scopoli, 1763 Lycaena dispar kiseličin nt / SZ (Haworth, 1802) vatreni plavac Lycaena hippothoe ljubičastorubi nt (Linnaeus, 1761) vatreni plavac Lycaena thersamon mali kiseličin DD (Esper, 1784) vatreni plavac Melitaea aurelia DD niklerova riđa (nickerl, 1850) Melitaea britomartis Assmanova DD (assmann, 1847) riđa nymphalis bijela riđa CR /SZ vaualbum (Denis & Schiffermüller, 1775) papilio machaon obični lastin nt / SZ (Linnaeus, 1758) rep parnassius mnemosyne crni apolon nt / SZ (Linnaeus, 1758) phengaris teleius veliki livadni (Bergsträsser, 1779) CR / SZ plavac (= Maculinea telejus)

Članak 195.

pieris brassicae kupusov DD (Linnaeus, 1758) bijelac Zerynthia uskršnji leptir polyxena (Denis & nt / SZ Schiffermüller, 1775) * - povremeno područje rasprostranjenosti, ** - vjerojatno područje rasprostranjenost za selidbe CR – kritično ugrožena vrsta, En – ugrožena vrsta, Vu – osjetljiva vrsta, nt – gotovo ugrožena vrsta, Lt – najmanje zabrinjavajuća vrsta, DD – nedovoljno poznata vrsta, E – endemična vrsta za RH SZ – strogo zaštićena vrsta prema pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (nn br. 144/13 i 73/16) L – vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine prema naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (nn br 82/05 i 139/06)
(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira (područje Štrukovca i drugdje) potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a Stranica 1944 - Broj 10 “SLužBEni GLaSnik vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Međimurske županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 195.

(4) posebne mjere zaštite strogo zaštićenih i ugroženih vrsta u odnosu na područje predviđeno za robinzonski smještaj: - udaljiti sve planirane elemente/aktivnosti najmanje 25,0 m od obale potoka Brodec - ne uklanjati stabla, te očuvati suha stabla i stabla s dupljama - smještajne objekte montirati izvan perioda gniježđenja ptica, odnosno montirati ih u periodu od 15. kolovoza do 30. ožujka - zabranjeno je ispuštati otpadne vode u okoliš - očuvati livadne površine i zatravnjene površine na nasipima - vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti na travnjačkim površinama utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Međimurske županije.

Članak 196.

Članak 196.
(1) ugroženi i rijetki stanišni tipovi dani su tabelarno: nkS kod naziv Vrbici na sprudovima (Razred SaLiCEtEa D.1.1. puRpuREaE M. Moor 1958, red SaLiCEta- Lia puRpuREaE M. Moor 1958) poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soo E.1.1. / 1930) / poplavne šume topola (Sveza populion E.1.2. albae Br.- Bl. 1931) Vrbici na sprudovima (Razred SaLiCEtEa D.1.1. / puRpuREaE M. Moor 1958, red SaLiCEta- E.1.1. Lia puRpuREaE M. Moor 1958) / poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soo 1930) Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove E.3.1. šume (Sveza Erythronio – Carpinion (Horwat 1858) Martinček in Mucina et al. 1993) nkS – nacionalna klasifikacija staništa
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, MEĐiMuRSkE županiJE” 26. lipnja 2020. posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Članak 196.

6.3. mjere ZaŠtite kulturnO – POvijesniH vrijeDnOsti
Članak 197.
(1) Mjere zaštite zaštićenih kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20).
(2) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti nadležno je Ministarstvo kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel u Varaždinu, (u daljnjem tekstu: nadležni konzervatorski odjel).
(3) u slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 198.

Članak 198.
(1) područja arheoloških nalazišta na prostoru Grada: MuRSkO SREDiŠĆE - „Most“ – cestovni most na Muri za Lendavu – još neistraženo nalazište latenske kulture i antičko nalazište. - „Seča“ – lokalitet istočno od benzinske postaje u Murskom Središću, još neistraženo nalazište iz brončanog doba pEkLEniCa - „Rudnik“ - prethistorijski arheološki lokalitet s nalazima iz kasnog brončanog doba i starijeg željeznog doba iz 13. st. p.n.e., nalazi se jugoistočno od naselja, - u južnom dijelu naselja, na cesti prema Vratišincu, kod kućnog broja 68 (stari), odnosno u Čakovečkoj 47 (novi) je 1992. godine, nalaz kasnocarskog antičkog novca iz 4. st. HLapiČina - „novi dvori“ – nalazište iz 13.- 14. st. n.e. - terasasto uzvišenje, cca 2,0 km istočno od naselja Hlapičina. 26. lipnja 2020. “SLužBEni GLaSnik - područje istočnog dijela naselja i istočno od naselja, dio šireg antičkog arheološkog područja uz Muru od Čestijanca do Murskog Središća
(2) u cilju zaštite arheološke baštine, prostore arheološkog područja, arheoloških lokaliteta i pojedinačnih arheoloških nalazišta, zajedno s kontaktnim prostorom, potrebno je pri izradi prostornih planova užih područja, odnosno u postupku utvrđivanja uvjeta za uređenje prostora, valorizirati kao prioritet u odnosu na namjenu danu ovim ppuG-om.
(3) Zbog značaja nalazišta „Most“ i „Seča“ u Murskom Središću, prije bilo kakvih zahvata u prostoru, na navedenim lokalitetima potrebno je: - provesti arheološka istraživanja sondažnog karaktera, s ciljem utvrđivanja rastera i značaja lokaliteta - ovisno o rezultatima istraživanja, provesti postupak zaštite u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 198.

(4) u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje za područja navedena u stavku 1. ovog članka potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
Članak 199.
(1) arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(2) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(3) izvan područja arheološkog nalazišta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, površinski iskopi i drugo, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških nalazišta.

Članak 200.

Članak 200.
(1) nepokretna kulturna dobra na području Grada: povijesne građevine i graditeljski sklopovi – sakralne MuRSkO Crkva Marije kraljice i SREDiŠĆE sv. Ladislava - nepokretno Z-2619 kulturno dobro - pojedinačno ŠtRukOVEC Majur Feštetić - nepokretno Z-1124 kulturno dobro - pojedinačno
Članak 201.
(1) Zahvate na kulturnim dobrima, uključujući i zahvate na pripadajućoj zemljišnoj čestici, te na pokretnim dobrima koja predstavljaju dio interijera ili eksterijera nepokretnog MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 10 - Stranica 1945 kulturnog dobra, treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara: - prema posebnim uvjetima i potvrdi glavnog projekta ili prethodnom odobrenju nadležnog konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično) - uz nadzor nadležnog konzervatorskog odjela uz svim fazama gradnje, odnosno izvedbe radova.
(2) povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(3) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.

Članak 201.

(4) Jednaki pristup zaštiti primjenjuje se i na nepokretna kulturna dobra utvrđena kao evidentirana, ukoliko se u postupku ispitivanja vrijednosti utvrdi status zaštićenog, kao i na druge strukture koje nisu evidentirane, a u posebnom postupku im se utvrdi status zaštićenog kulturnog dobra.
Članak 202.
(1) Evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Grada: 1. SakRaLnE i JaVnE GRaĐEVinE MuRSkO SREDiŠĆE - kapela Majke Božje u ul. M. Gupca iz 1936. - grupa pilova na trgu braće Radić - kip Svetog ivana nepomuka u parku u središtu grada - spomenik rudaru u parku u središtu grada - stara škola u središtu Murskog Središća, danas dječji vrtić HLapiČina - poklonac sv trojstva na izlazu iz Hlapičine prema Sv. Martinu na Muri - neogotička kapela Svetog križa u Hlapičini iz 1912. kRižOVEC - kapela sv. križa u starom dijelu naselja - raspelo na raskrižju prema groblju u križovcu pEkLEniCa - pil u središtu peklenice, na križanju žC 2003 i žC 2008 - kapela sv. Marije kraljice sv. krunice u središtu peklenice - kameno raspelo u sjeverozapadnom dijelu naselja, ulični niz žC 2003 ŠtRukOVEC - raspelo prema cesti za Selnicu, iz 1847. - pil kod Štrukovca – pieta, na skretanju prema Merhatovcu Stranica 1946 - Broj 10 “SLužBEni GLaSnik - kapela Majke Božje Škapularske 2. tRaDiCiJSkaaRHitEktuRa – StaMBEnO-GOSp- ODaRSki SkLOpOVi MuRSkO SREDiŠĆE - dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca u Murskom Središću, neposredno uz kapelu Majke božje iz 1936, u Murskom Središću, i to kućni brojevi: 54, 2(odnosno 64), 74, 76, 89,91, 93, 95, 101, 105 i 107 HLapiČina - gospodarske zgrade majura novi dvori - pojedinačni stambeno- gospodarski sklop k.br 106. u Hlapičini - čestice vinograda s podrumima izvedenim u zemlji, u sjeveroistočnom dijelu Hlapičine kRižOVEC - dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20.

Članak 202.

stoljeća u križovcu i to kućni brojevi: 93, 94, 112, 113, 114 i 115
(2) Evidentirana kulturna dobra se mogu zaštititi na lokalnoj razini, usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(3) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela.
(4) Mišljenje iz prethodnog stavka je usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja.

Članak 203.

Članak 203.
(1) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od registriranog i evidentiranog kulturnog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova na cijelom području Grada. 7. POstuPanje s OtPaDOm
Članak 204.
(1) Gospodarenje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom („narodne novine“ broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), odgovarajućih podzakonskih propisa i plana gospodarenja otpadom Grada.
(2) Lokacije građevina i površina rezerviranih za gospodarenje otpadom prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. „Vodnogospodarski sustavi i gospodarenje otpadom“.
(3) na području Grada se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa.
(4) Monitoring sanirane deponije komunalnog otpada potrebno je provoditi sukladno odgovarajućem projektu sanacije, a daljnje uređivanje i korištenje područja moguće MEĐiMuRSkE županiJE” 26. lipnja 2020. je prema odredbama iz poglavlja 2.3.1.1.4. „Rekreacijska zona „Zalešće““.
(5) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Članak 205.

Članak 205.
(1) uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom u nadležnosti je Grada, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(2) Za cjelovito područje Grada je: - uspostavljen sustav razvrstavanja, odvojenog skupljanja i organiziranog odvoza komunalnog otpada - uspostavljen sustav odvojenog skupljanja otpada putem postavljanja odgovarajućih spremnika/posuda/ kontejnera – zelenih otoka na javnim površinama unutar građevinskih područja naselja - prikladni opasni otpad malog volumena (stare baterije i slično) može se uključiti u sustav iz prethodne alineje.
(3) Daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom treba usklađivati prema razvoju sustava županijske, odnosno regionalne razine i provoditi prema planu gospodarenja otpadom Grada.

Članak 206.

Članak 206.
(1) unutar gospodarske, proizvodne zone u zapadnom dijelu Murskog Središća mogu se smjestiti: - centralno reciklažno dvorište /oznaka RD/ - reciklažno dvorište za građevinski otpad /oznaka RDG/ - građevine za obradu otpada i građevine za oporabu otpada (sekundarne sirovine) predviđene za daljnju upotrebu (sortirnica, kompostana, postrojenja za mehaničko usitnjavanje i druge) - drugi sadržaji u funkciji djelatnosti gospodarenja otpadom i druge kompatibilne komunalne djelatnosti iz nadležnosti Grada, izuzev odlaganja otpada i skladištenja otpada na dulji rok.
(2) unutar iste zone može se smjestiti i deponija za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka Vi/.
(3) posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje, selektiranje, obradu i oporabu otpada, kao i mjere zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za navedene djelatnosti.
(4) uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
(5) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke.

Članak 207.

Članak 207.
(1) Funkcioniranje reciklažnog dvorišta se prema potrebi dodatno uređuje posredstvom mobilne jedinice, funkcionalno vezane za odgovarajuće reciklažno dvorište. 26. lipnja 2020. “SLužBEni GLaSnik
(2) Mobilna reciklažna dvorišta mogu se privremeno zaustavljati na odgovarajućim javnim površinama unutar naselja dostupnim vozilom, odnosno na dijelovima javnih parkirališta i drugim česticama unutar funkcionalnih zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/.
Članak 208.
(1) površine svih gospodarskih, proizvodnih zona /oznake i/ unutar Grada određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi lokacije za obavljanje gospodarske djelatnosti postupanja s otpadom prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, kao komercijalna i/ili vlastita reciklažna dvorišta, odnosno kao druge građevine za obradu i oporabu otpada (sekundarne sirovine) predviđene za daljnju upotrebu.
(2) Građevine i manipulativni prostori za gospodarske djelatnosti iz prethodnog stavka trebaju biti unutar čestice smješteni i/ili oblikovani na način da manipulacija sekundarnom sirovinom nije vidljiva s ulice.
(3) posebni uvjeti u odnosu na građevine za obradu i oporabu otpada utvrđuju se prema posebnim propisima.
(4) Ostali uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.

Članak 209.

Članak 209.
(1) u okviru građevne čestice energane OiE, koja otpad koristi kao sirovinu, moguće je urediti odgovarajuće deponije i postrojenja za pripremu komponenti iz otpada, sukladno odgovarajućim posebnim propisima gospodarenja otpadom.
Članak 210.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
(3) na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od višestambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 211.

Članak 211.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 10 - Stranica 1947 pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada.
(2) pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja za poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja (farme, tovilišta) smještenog na području Grada (ne za vanjske korisnike), može se graditi u sklopu građevne čestice poljoprivrednog gospodarstva ili na zasebnoj građevnoj čestici u blizini.
(3) ukoliko se građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja gradi na zasebnoj građevnoj čestici: - treba je se smjestiti u okviru područja utvrđenog za gradnju poljoprivrednih gospodarstava (oba tipa) prema kartografskom prikazu broj 1. „korištenje i namjena površina“ - treba biti najmanje 200,0 m udaljeno od granica građevinskih područja naselja - čestica se dimenzionira kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m.
(4) ukoliko je (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo izvedeno izvan građevinskog područja naselja, kao jedan od načina zbrinjavanja otpada nastalog na gospodarstvu može se unutar vlastite čestice ili u neposrednoj blizini, graditi postrojenje za proizvodnju energije korištenjem otpada s poljoprivrednog gospodarstva kao obnovljivog izvora energije (OiE) i to prvenstveno postrojenja na biomasu.

Članak 211.

8. mjere sPrjeČavanja nePOvOljna utjecaja na OkOliŠ 8.1. Zaštita voda i zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama
Članak 212.
(1) na području Grada nema izvorišta vodocrpilišta, niti njihovih zaštitnih zona.
(2) ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u okoliš je zabranjeno.
(3) Za sve čestice treba riješiti postupanje s otpadnim i oborinskim vodama prema poglavlju 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“ i na način da se zadovolji propisani standard kvalitete za ispuštanje voda u sustave javne odvodnje ili u površinske vode prema pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („narodne novine“ broj 26/20) prije ispuštanja. 8.2. Zaštita zraka

Članak 213.

Članak 213.
(1) Mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka provode se prema Zakonu o zaštiti zraka („narodne novine“ broj 127/19), odgovarajućim podzakonskim aktima i programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada. Stranica 1948 - Broj 10 “SLužBEni GLaSnik 8.3. Zaštita od buke
Članak 214.
(1) Razina buke koja je posljedica gospodarskih djelatnosti: - unutar područja posebno osjetljivih na buku, kojima se smatraju zone mješovite, pretežito stambene namjene, zone javne i društvene namjene, sporta i rekreacije, javnog zelenila i zelene infrastrukture /oznake M1, D, R, Z i Zi/, najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRaeq za dan (Lday) ne smiju premašivati vrijednosti za dan (Lday) 55 dB(a) i za noć (Lnight) 45 dB(a) - unutar područja zone mješovite, stambene i/ili poslovne namjene i zone zaštitnog zelenila /oznake M2 i ZZ/, najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRaeq za dan (Lday) ne smiju premašivati vrijednosti za dan (Lday) 65 dB(a) i za noć (Lnight) 50 dB(a) - na granici pojedine građevne čestice unutar zona gospodarske namjene /oznake i i k/ najviša dopuštena ocjenska razina buke imisije LRaeq ne smiju premašivati vrijednosti 80 dB(a) - na granici funkcionalnih zona ne smije prelaziti dopuštene razine za funkcionalnu zonu s manjom propisanom vrijednosti.
(2) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („narodne novine“ broj 145/04).

Članak 214.

(3) ako se građevine ili dijelovi građevina s izvorom buke, smještaju unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno je primijeniti odgovarajuće mjere zaštite, sukladno Zakonu o zaštiti od buke („narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18).
(4) područje pretežito ugroženo bukom prema prostornom planu Međimurske županije prikazano je na kartografskom prikazu broj 3.2 „uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“ 8.4. Zaštita od požara

Članak 215.

Članak 215.
(1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara („narodne novine“ broj 92/10) i odgovarajućih podzakonskih propisa.“
Članak 5.
(1) iza članka 215. dodaju se novi članci od članka 216. do članka 233. i pripadajući naslovi i podnaslovi koji glase: „Članak 216.
(1) prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je smjestiti i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost. MEĐiMuRSkE županiJE” 26. lipnja 2020.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.
(4) ukoliko iz tehničkog razloga nije moguće mrežu vodoopskrbe predvidjeti za zaštitu od požara, ili područje nema izvedenu, odnosno nema planiranu javnu mrežu vodoopskrbe, sustav zaštite od požara je potrebno predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne policijske uprave.

Članak 217.

Članak 217.
(1) u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) izuzetno, udaljenost može biti i manja: - ako se protupožarnim elaboratom, odnosno projektom dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine - ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišne prostore, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („narodne novine“ broj 35/94, 55/94, 142/03).
(5) Za građevine u kojima se na bilo koji način koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od nadležne policijske uprave.

Članak 217.

8.5. svjetlosno onečišćenje
Članak 218.
(1) Radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja rasvjetna tijela vanjske javne rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa u vis.
(2) kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela javne rasvjete, treba voditi računa o emisiji energije u okoliš.
(3) Ostale mjere zaštite utvrđuju se temeljem Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („narodne novine“ broj 14/19). 8.6. Zaštita resursa obradivih površina i šuma
Članak 219.
(1) Zabranjena je prenamjena površina planski predviđenih kao poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene / oznake p2 / i kao šuma /oznaka Š1 i Š2/, izuzev u 26. lipnja 2020. “SLužBEni GLaSnik slučajevima utvrđenim poglavljem 2.3.2. „Zahvati izvan građevinskih područja“.
(2) alternativno je moguće pošumljavanje poljoprivrednih površina slabijeg boniteta, sukladno odgovarajućoj gospodarskoj osnovi. 8.7. Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine

Članak 220.

Članak 220.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o gradnji („narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, određuju se na temelju normi i posebnih propisa.
(2) Zabranjena je gradnja na tektonskim rasjedima, klizištima, unutar inundacija vodotoka i na drugim plavnim područjima. 8.8. upravljanje rizicima
Članak 221.
(1) Registar rizika s utvrđenim vrstama rizika za područje Grada je sastavni dio procjene rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće.
(2) pojave razmatrane procjenom su: epidemije, poplave izazvane izlijevanjem rijeke Mure, potresi, ekstremne temperature, ekstremne vremenske i incidentne situacije s opasnim tvarima.
(3) procjenom utvrđeni najvjerojatniji neželjeni događaji su epidemije i pandemije, te ekstremne temperature.
(4) procjenom utvrđeni događaji s najgorim mogućim posljedicama: - potres je utvrđen su kao pojava umjerenog rizika, iznimno male vjerojatnosti i katastrofalnih posljedica - epidemije i pandemije, te klizišta utvrđeni su kao pojave vrlo visokog rizika, umjerene vjerojatnosti i značajnih posljedica - ekstremne temperature (toplinski val) utvrđen je kao pojava visokog rizika, iznimno velike vjerojatnosti i umjerenih posljedica - poplave i suša utvrđeni su kao pojave vrlo visokog rizika, umjerene vjerojatnosti i umjerenih posljedica - incidentne situacije s opasnim tvarima (industrijske nesreće) utvrđene su kao pojave niskog rizika, iznimno male vjerojatnosti i malih posljedica.

Članak 221.

(5) primjena mjera zaštite od nesreća provodi se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite („narodne novine“ broj 82/15, 118/18) i pripadajućih podzakonskih akta.
(6) Gradnja novih skloništa se na području Grada ne predviđa, osim ukoliko navedeno bude utvrđeno u odgovarajućim aktima iz stavka 4. ovog članka.
(7) nužno je provjeravati ispravnost sustava uzbunjivanja za slučaj pucanja nasipa i drugih incidentnih situacija.
Članak 222.
(1) područja nekadašnjih rudnika i lokacije neaktivnih i napuštene bušotine ugljikovodika prikazani su na kartografskom prikazu broj 3. „uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – 3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 10 - Stranica 1949
(2) na područjima nekadašnjih rudnika uputno je izbjegavati gradnju zgrada etažnosti veće od dvije nadzemne etaže, a preporuča se urediti ih u funkciji javnog zelenila ili kao površinu funkcionalne zone zelene infrastrukture.
(3) Zabrana gradnje na poziciji i u neposrednoj blizini duboke bušotine regulirana je posebnim propisima. 8.9. Ostale mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Ostali akti u ovom izdanju (60)