GLASNIK

Arhiva › 2020. › SGMŽ 10

SGMŽGrad Mursko Središće · 26. lipnja 2020. · KLASA 021-05/20-01/418 · URBROJ 2109/11-1-01/1-20-1

Odluka o donošenju iV. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1935

Članak 153.

Članak 153.
(1) postojeću zračnu elektroničku komunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Gradnja građevina i opreme elektroničke komunikacijske infrastrukture unutar građevinskih područja naselja utvrđena je uvjetima za svaku pojedinu funkcionalnu zonu u poglavlju 2.2.1. „Razgraničenje površina naselja prema izgrađenosti, odnosno uređenosti i prema namjeni“.

Članak 154.

Članak 154.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih tV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a unutar građevinskih područja ih se smješta u funkcionalne zone gospodarske namjene / oznake I i K/.
(2) Smještaj samostojećeg stupa za antenske uređaje provodi se neposrednom primjenom odredbi za provedbu pp Međimurske županije, a dodatno je potrebno ishoditi i suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.
(3) unutar građevinskih područja, a i izvan funkcionalnih zona navedenih u stavku 1. ovog članka, antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(4) antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.

Članak 155.

Članak 155.
(1) priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. Stranica 1936 - Broj 10 “SLužBEni GLaSnik 5.3. enerGetski sustav 5.3.1. elektroenergetski sustav
Članak 156.
(1) na području Grada: - ne nalaze se građevine, odnosno sustavi za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom, niti se predviđa mogućnost njihove gradnje - trenutno ne postoje građevine za proizvodnju električne energije upisane u nacionalni Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OiE), te povlaštenih proizvođača.
(2) uvjeti za smještaj i gradnju ostalih građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.6. „proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OiE) i kogeneracije“.

Članak 157.

Članak 157.
(1) kao dio prijenosnog elektroenergetskog sustava na području Grada nalaze se: - trafostanica tS 35/10 (20) kV „Mursko Središće“ - DV 35 kV / tS „Mursko Središće“ – tS „Dekanovec“ - DV 35 kV / tS „Mursko Središće“ – tS „Šenkovec“ - DV 35 kV / tS „Mursko Središće“ – R. Slovenija, kabliran
(2) planira se izgradnja: - trafostanice tS 110/35 kV uz Mursko Središće - priključni dalekovod DV 2x110 kV od tS 110/35 kV uz Mursko Središće na postojeći DV 110 kV nedeljanec / tS Čakovec – tS Lenti (R. Mađarska).
(3) površina infrastrukturnih servisa /oznaka iS2/ za izgradnju transformatorske stanice tS 110/35 kV Mursko Središće utvrđena je grafički na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja Mursko Središće, a potrebne dimenzije utvrđuju se s: - cca 100,0 m x 100,0 m za 110/x kV otvorene (aiS) - cca 60,0 m x 60,0 m za 110/x kV zatvorene (GiS).
(4) trasa planiranog priključnog dalekovoda DV 2x110 kV od tS 110/35 kV Mursko Središće na postojeći dalekovod DV 110 kV nedeljanec /tS Čakovec – tS Lenti treba se locirati usklađeno s trasom južne obilaznice Murskog Središće (nova trasa državne ceste DC 209), a zaštitni koridor dalekovoda se utvrđuje sa 30,0 m obostrano od osi dalekovoda, odnosno ukupno 60,0 m.

Članak 158.

Članak 158.
(1) Elektroenergetske sustave je prema potrebi moguće rekonstruirati i dograđivati, sukladno posebnim propisima.
(2) Zaštitni pojas zračnih elektroenergetskih vodova: - nazivnog napona 110 kV iznosi 20,0 m obostrano od osi voda - nazivnog napona 35 kV iznosi 15,0 m obostrano od osi voda.
(3) Zaštitni pojas podzemnih elektroenergetskih vodova iznosi 3,0 m obostrano od osi voda.
(4) Zahvati unutar zaštitnih pojaseva mogući su ukoliko ih posebnim uvjetima odobri odgovarajući operator, odnosno MEĐiMuRSkE županiJE” 26. lipnja 2020. svi nadležni operatori ukoliko je na isti noseći stup ovješeno više zračnih elektroenergetskih vodova raznih naponskih razina.

Članak 159.

Članak 159.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica tS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu pojedinačnog kompleksa gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(4) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) u građevinskim područjima naselja niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju se izvoditi kao podzemne.
(6) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (kRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(7) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor.

Članak 160.

Članak 160.
(1) Elektroenergetske priključke na javnu mrežu elektroopskrbe, uključujući i priključke mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (kRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na elektroenergetsku niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. sustavi za prijenos ugljikovodika i opskrbe plinom 5.3.2.1. sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika

Članak 161.

Članak 161.
(1) područjem Grada prolaze magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - magistralni naftovod za međunarodni transport (JanaF) – odvojak nt Virje – nt Lendava 26. lipnja 2020. “SLužBEni GLaSnik - mjerno – redukcijska stanica (MRS) Mursko Središće - magistralni plinovod Dn 150/50 Mihovljan – MRS Mursko Središće - otpremni plinovod Dn 300/75 – Čvor Međimurje – CpS Molve - magistralni plinovod Dn 200/50 Čvor Međimurje – MRS Lendava (dio do državne granice) - kondenzatovod Dn 100/50 Čvor Međimurje – CpS Mihovljan - rasteretni vod Dn 200/50 Čvor Međimurje – CpS Mihovljan - kondenzatovod Dn 50/50 Čvor Međimurje – CpS Mihovljan - plinovod Dn 100/50 Zb 2 – Čvor Međimurje - kondenzatovod Dn 50/50 Zb 2 – čvor Međimurje
(2) planirana je izgradnja novih građevina: - plinovod Mđ-1 istok – Čvor Međimurje - mogući magistralni plinovod Dn 1200/100 – Sotin – Mursko Središće – R. Slovenija (dugoročno) - mogući višenamjenski međunarodni produktovod (dugoročno).
(3) Gradnja, odnosno rekonstrukcija građevina i drugih elemenata magistralnih sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa, neposredno se primjenjuje pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L. br. 26/85, preuzet zakonom nn br. 53/91.)

Članak 162.

Članak 162.
(1) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
(2) u pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m.
(3) Zahvate unutar zaštitnih koridora cjevovoda za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika moguće je izvoditi uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. Plinoopskrba

Članak 163.

Članak 163.
(1) Sustav distribucije i opskrbe zemnim plinom na području Grada je izgrađen i u funkciji na područjima svih naselja, a daljnji razvoj i unapređenje sustava očekuje se, prema potrebi.
(2) Mreže opskrbnih plinovoda izvedene su u svim naseljima, a trase lokalnih plinovoda su: - Mursko Središće – peklenica - Mursko Središće – Sveti Martin na Muri – Štrigova - Mursko Središće – Selnica – Zebanec – Lopatinec. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 10 - Stranica 1937
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(5) plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(6) plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(7) kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 164.

Članak 164.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) plinski priključak se ne može postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.3.3. sustavi za prijenos i opskrbu toplinskom energijom

Članak 165.

Članak 165.
(1) proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Grada ne predviđa.
(2) Za prijenos toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OiE) do udaljenog korisnika, moguće je polagati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode, kabelsku kanalizaciju i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora. 5.4. vODnOGOsPODarski sustav

Članak 166.

Članak 166.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda.
(2) izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina Stranica 1938 - Broj 10 “SLužBEni GLaSnik vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. javna vodoopskrba

Članak 167.

Članak 167.
(1) Vodoopskrbni sustav Grada Mursko Središće je izveden i opskrbljuje se iz vodocrpilišta nedelišće, a čine ga: - mreža opskrbe vodom izgrađena za naselja Mursko Središće i Štrukovec, kao dio iii. vodoopskrbne zone Međimurja, s napajanjem iz vodospreme na Mohokosu - mreža opskrbe vodom izgrađena za naselje peklenica kao dio ii. vodoopskrbne zone Međimurja, s napajanjem iz vodotornja u Čakovcu - spojni vod koji povezuje ii. i iii. vodoopskrbnu zonu u prsten, preko naselja Sveti Martin na Muri i Hlapičina i naselja peklenica, križovec i Miklavec.
(2) Širenje mreža vodoopskrbe predviđa se osobito na ovim ppuG-om planiranim područjima za razvoj naselja i izdvojenim područjima za gospodarske djelatnosti.
(3) priključenje korisnika na javnu vodoopskrbnu mrežu predviđa se pojedinačnim priključcima.

Članak 168.

Članak 168.
(1) prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na odgovarajućim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine treba predvidjeti hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
Članak 169.
(1) u slučajevima gdje je spajanje na sustav vodoopskrbe otežan, prvenstveno radi konfiguracije terena, moguće je opskrbu pitkom vodom predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. MEĐiMuRSkE županiJE” 26. lipnja 2020. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 170.

Članak 170.
(1) u postupku je izgradnja sustava zbrinjavanja otpadnih voda – aglomeracija Mursko Središće, koja na području Grada Mursko Središće obuhvaća: - mreže odvodnje otpadnih voda naselja Mursko Središće, uključujući izdvojena područja Brezje i Sitnice, te peklenica i Hlapičina - uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - polja za ozemljavanje mulja.
(2) Osim područja Grada Mursko Središće aglomeracija obuhvaća dodatno i područja Općine Vratišinec (naselja Vratišinec i Gornji kraljevec), Općine Sveti Martn na Muri (naselja Brezovec, Čestijanec, Jurovec, Lapšina, Marof, Sv. Martin na Muri, Vrhovljan i žabnik) i dio Općine Selica (dio naselja Selnica).
(3) naselje križovec uključeno je u aglomeraciju podturen.
(4) uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Mursko Središće utvrđen je kao prihvatni za područja odvoza septika – naselje Štrukovec i dijelovi susjednih općina Sveti Martin na Muri i Selnica.

Članak 171.

Članak 171.
(1) na području „Zalešće“, istočno od naselja Mursko Središće, utvrđena je površina za smještaj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (upOV) kapaciteta do 12.000 ES /oznaka iS1/ s pratećim sadržajima u funkciji zbrinjavanja mulja.
(2) Južno od postojećeg upOV planirano je proširenje površine infrastrukturnih sustava /oznaka iS1/ u funkciji gradnje polja za ozemljavanje mulja (s uređaja za pročišćavanje), do ukupnog kapaciteta polja 34.100 ES.
(3) kod planiranja proširenja polja za ozemljavanje obavezno je građevnu česticu za ista odmaknuti od nerazvrstane ceste MS 389 najmanje 25,0 m, pri čemu je neposredno uz granicu građevne čestice polja za ozemljavanje u smjeru nerazvrstane ceste potrebno predvidjeti pojas visokog zimzelenog raslinja najmanje širine pojasa 5,0 m.
(1) nakon izvedbe se sustav za zbrinjavanje otpadnih voda može nadograđivati, sukladno odgovarajućim tehničkim studijama, a uključuju sve tehnički potrebne građevine i uređaje (uređaj za pročišćavanje, retencijski bazeni, precrpne stanice, cjevovodi, površine za ozemljavanje i drugo).

Članak 172.

Članak 172.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Grada, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda, odnosno u pojedinim situacijama na postojeći sustav mješovite odvodnje.
(2) unutar područja Grada dio oborinske odvodnje prihvaća se u mješoviti sustav odvodnje.
(3) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske, odnosno mješovite odvodnje, moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima nadležnog upravitelja sustava. 26. lipnja 2020. “SLužBEni GLaSnik

Članak 173.

Članak 173.
(1) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („narodne novine“ broj 26/20), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(3) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode sa čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.

Članak 174.

Članak 174.
(1) priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.
Članak 175.
(1) Do funkcionalne uspostave pojedinog sustava javne odvodnje ili dijela sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim sabirnim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(2) alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom da: - zbog tehničkih razloga građevnu česticu, odnosno građevinu nije moguće priključiti na javni sustav odvodnje otpadnih voda MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 10 - Stranica 1939 - se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda - je to utvrđeno posebnim propisom.

Članak 176.

Članak 176.
(1) potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode sa čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 177.

Članak 177.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, je dijelom uspostavljen određivanjem inundacijskih pojaseva, izvedbom zaštitnih građevina i uspostavom mreže kanala i melioracijske odvodnje: - regulacijske i zaštitne vodne građevine: - građevine za obranu od poplava na Muri prema Državnom planu obrane od poplava – zaštitni nasipi: „kot – Hotiza“ i „križovec“ - planirana retencija Bratjanec - mogući zahvati na vodama i. reda – sustav Gornji potok – Dolni potok - inundacije: - utvrđena inundacija rijeke Mure - postojeća kanalska mreža i mreža melioracijske odvodnje.
(2) u slučaju potrebe sustav je moguće dograđivati.
(3) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava zaštite, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“. Stranica 1940 - Broj 10 “SLužBEni GLaSnik

Članak 178.

Članak 178.
(1) Za vodotoke i. kategorije su planom upravljanja rizicima od poplava Hrvatskih voda određene površine opasnosti i rizika od poplava.
(2) unutar inundacijskih područja i na površinama velike vjerojatnosti od poplava prikazanih na kartografskim prikazima, se za provedbu svih zahvata određenih Zakonom o vodama, utvrđuju posebni uvjeti od strane nadležnog javnopravnog tijela Hrvatskih voda.
(3) Obranu od poplava potoka bujičara potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka. 5.4.4. korištenje voda

Članak 179.

Članak 179.
(1) na području Grada ne postoji javni niti površinski značajniji sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina.
(2) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanja poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(3) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 180.

Članak 180.
(1) na području Grada ne postoje komercijalni ribnjaci.
(2) uzgoj riba u svrhu rekreacijskog ribolova predviđa se uređenjem rekreacijskih ribnjaka.
(3) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. mjere ZaŠtite krajObraZniH, PrirODniH i kulturnO - POvijesniH vrijeDnOsti
Članak 181.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti na cijelom području Grada prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. 6.1. mjere ZaŠtite krajObraZniH vrijeDnOsti

Članak 182.

Članak 182.
(1) prema prostornom planu Međimurske županije, šume uz Muru su zaštitne šume (zaštita od erozije, zaštita tla, zaštita vodenih tokova).
(2) nije dopušteno krčenje ni prenamjena šuma u poljoprivredno zemljište.
Članak 183.
(1) Radi očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih vrijednosti: MEĐiMuRSkE županiJE” 26. lipnja 2020. - utvrđuje se potreba očuvanja krajobraza zadržavanjem postojeće prirodne vegetacije - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju odnosa prirodnog i kultiviranog krajobraza - u cilju zaštite staništa potrebno je podržavati prisutnost šumskih površina unutar građevinskih područja naselja - poticajnim mjerama je potrebno dati na važnosti poljoprivrednoj proizvodnji koja vrednuje tradicijski način uzgoja i očuvanje kvalitetnih starih sorti voćnih vrsta i vinove loze, te pčelarstvo.
(2) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja koja narušava vrijedne vizure na povijesne građevine - gradnja na neizgrađenim, a vizualno istaknutim mjestima izvan građevinskih područja naselja - gradnja unutar šuma i na površinama uz vodotoke - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.
(3) Obavezno je očuvanje vizura: - s prostora šetnice uz Muru i iz ulice Matije Gupca u Murskom Središću na cestovni most preko Mure - s murske magistrale na parkovno i sportsko – rekreacijski prostor u peklenici - s državne ceste DC 209 na brijeg (uzvisinu) i kapelu Majke Božje Škapularske u Štrukovcu.

Članak 183.

(4) u cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima.
(5) kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.
Članak 184.
(1) Dijelovi područja naselja Štrukovec zadiru unutar područja je osobito vrijednih predjela utvrđenih prostornim planom Međimurske županije: - kultivirani krajobraz Gornjeg Međimurja.
(2) Sukladno članku 120. odredbi za provođenje prostornog plana Međimurske županije, predviđa se izrada krajobrazne osnove županije, kako bi se moglo pristupiti ocjeni i kvalifikaciji pojedinih krajobraznih vrijednosti i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajobraze, naglasiti njihove specifičnosti, te dati daljnje smjernice za zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti.
(3) Grad Mursko Središće je sudionik u izradi i javnoj raspravi o dokumentu iz prethodnog stavka za područje krajobraza Gornjeg Međimurja.

Članak 185.

Članak 185.
(1) iskopi napuštenih eksploatacija šljunka, koje se ovim prema ovom planu utvrđuju kao područja rekreacije uz rekreacijske ribnjake, saniraju se temeljem projekta i prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za zaštitu okoliša i prirode i zaštitu voda. 26. lipnja 2020. “SLužBEni GLaSnik
(2) projekt krajobraznog uređenja je obavezan, a rješenje treba preferirati autohtonu floru i faunu.
(3) primjena invazivnih alohtonih vrsta je zabranjena.
(4) Druge iskope zatečene na poljoprivrednom tlu unutar područja Grada potrebno je sanirati zatrpavanjem ili prepustiti prirodnoj sukcesiji.

Članak 186.

Članak 186.
(1) Radi ambijentalnog, kulturnog i potencijalno turističkog značaja, strukturu vinograda s ukopanim zemljanim podrumima, očuvanim u Hlapičini, poželjno je očuvati, a na navedenim česticama ne može se vršiti prenamjena zemljišta niti gradnja građevina.
(2) Slične podrume moguće je kao građevine u zemlji, bez drugih prigradnji uređivati u peklenici.
Članak 187.
(1) park peklarstva i rudarstva, kao memorijalni prostor u naselju peklenica, uređuje se temeljem projekta koji obavezno mora sadržavati projekt krajobraznog uređenja.

Članak 188.

Članak 188.
(1) u cilju očuvanja postojećih malih parkova ili zelenih otoka u svim naseljima, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone javnog zelenila / oznaka Z/, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica zelenila, a na tim površinama se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
Članak 189.
(1) površine šumaraka zatečenih unutar građevinskih područja naselja utvrđuju se kao funkcionalne zone zelenile infrastrukture /oznaka Zi/, a potrebno ih je održavati radi osiguranja bioraznolikosti i veće ambijentalne vrijednosti prostora.

Ostali akti u ovom izdanju (60)