GLASNIK

Arhiva › 2020. › SGMŽ 7

SGMŽGrad Prelog · 22. svibnja 2020. · KLASA 350-02/18-01/03 · URBROJ 2109/14-01-20-173

Odluka o donošenju Vi. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Preloga

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1447

Članak 183.

Članak 183.
(1) Cijelo područje Grada preloga je vodonosno područje vodocrpilište prelog u funkciji javne vodoopskrbe Stranica 1448 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik ustanovljeno sjeverno od naselja prelog s kapacitetom zahvata do 300 l/s.
(2) Eksploatacija mineralne (pitke) vode za komercijalnu namjenu predviđena je kao mogućnost, a provodi se prema uvjetima poglavlja: 3.3.4.2.2. „termalna, tehnička i mineralna voda“.
Članak 184.
(1) na području Grada preloga planiran je sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina „prelog – Donji kraljevec“, sa zahvatom predviđenim iz akumulacije hE „Dubrava“ i trasom glavnog voda predviđenom između preloga i Cirkovljana.
(2) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanja poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(3) u studijama i projektima u kojima se predviđa crpljenje vode iz podzemlja potrebno je utvrditi utjecaj na ciljne stanišne tipove i ekološku mrežu, u kom slučaju je crpljenje potrebno ograničiti sukladno ciljevima zaštite utvrđene propisima zaštite prirode i ekološke mreže.
(4) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 185.

Članak 185.
(1) na području Grada ne postoje komercijalni ribnjaci, niti se predviđa njihovo zasnivanje.
(2) uzgoj riba u svrhu rekreacijskog ribolova predviđa se uređenjem rekreacijskih ribnjaka, na vodenim površinama utvrđenim kao postojećim ovom Odlukom, a iskopi u svrhu osnivanja novih ribnjaka nisu dozvoljeni.
(3) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. mjere ZaŠtite krajoBraZniH, prirodniH i kulturno - poVijesniH Vrijednosti

Članak 186.

Članak 186.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti na cijelom području Grada prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. 6.1. mjere ZaŠtite krajoBraZniH Vrijednosti
Članak 187.
(1) Sukladno članku 120. odredbi za provođenje prostornog plana Međimurske županije, predviđa se izrada krajobrazne osnove županije, kako bi se moglo pristupiti ocjeni i kvalifikaciji pojedinih krajobraznih vrijednosti i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajobraze, naglasiti njihove specifičnosti, te dati daljnje smjernice za zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti. MEĐiMuRSkE županiJE” 22. svibnja 2020.
(2) Grad prelog je sudionik u izradi i javnoj raspravi o dokumentu iz prethodnog stavka za područje očuvanja šuma uz Dravu, za koje je prostornim planom Međimurske županije, utvrđena potreba proglašenja šuma posebne namjene i utvrđena zabrana krčenja i prenamjene.

Članak 188.

Članak 188.
(1) Radi očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih vrijednosti: - utvrđuje se potreba očuvanja krajobraza zadržavanjem postojeće prirodne vegetacije - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju odnosa prirodnog i kultiviranog krajobraza - u cilju zaštite staništa potrebno je podržavati prisutnost prirodnih površina unutar građevinskih područja naselja - poticajnim mjerama je potrebno dati na važnosti poljoprivrednoj proizvodnji koja vrednuje tradicijski način uzgoja i očuvanje kvalitetnih starih sorti voćnih vrsta i vinove loze, te pčelarstvo.
(2) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja koja narušava vrijedne vizure na povijesne građevine - gradnja na neizgrađenim, a vizualno istaknutim mjestima izvan građevinskih područja naselja - gradnja unutar šuma i na površinama uz vodotoke - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.
(3) Obavezno je očuvanje vizura: - s ceste D 20 iz smjera Donjeg Mihaljevca na oktogonalni poklonac na prilaznoj cesti za Čukovec - s ceste ž 2039 iz smjera Oporovca prema Draškovcu – vizura na tornjeve crkve sv. Roka i poklonac sv. ivana krstitelja - s ceste L 20038, južni prilaz u prelog na toranj crkve sv. Jakova - s ceste LC 20039 na kapelu sv. huberta južno od Otoka.
(4) Radi očuvanja vizure na poklonac sv. ivana krstitelja i tornjeve crkve sv. Roka u Draškovcu utvrđuje se područje zabrane gradnje u pozadini poklonca do naselja.

Članak 188.

(5) u cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima.
(6) kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.
Članak 189.
(1) iskopi napuštenih eksploatacija šljunka, koje se ovim prema ovom planu utvrđuju kao područja rekreacije i rekreacijskih ribnjaka, saniraju se temeljem projekta i prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za zaštitu okoliša i prirode i zaštitu voda.
(2) projekt krajobraznog uređenja je obavezan, a rješenje treba preferirati autohtonu floru i faunu.
(3) primjena invazivnih alohtonih vrsta je zabranjena. 22. svibnja 2020. “SLužBEni GLaSnik
(4) Druge iskope zatečene na poljoprivrednom tlu unutar područja Grada potrebno je sanirati zatrpavanjem ili prepustiti prirodnoj sukcesiji.

Članak 190.

Članak 190.
(1) Radi ambijentalnog značaja i radi očuvanja tradicijskog zelenila, a posebno povijesnih malih parkova u prelogu, Cirkovljanu, Čehovcu, Čukovcu i Draškovcu: - zabranjeno je njihovo ukidanje i prenamjena - u glavnim projektima novih ili rekonstrukcijama postojećih prometnica, koje prolaze ili tangiraju navedene parkove, kao i sve prostore uz javne sakralne plastike - poklonce i kapele, potrebno je prikazati rješenje odnosa prometne signalizacije prema navedenim urbanim akcentima, a treba ga izvesti na način da se prometnim znakovima ne zaklanjaju vizure na njih - infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica zelenila, a na tim površinama se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice i telefonske centrale i slično.
(2) ulaz u prelog iz smjera Čakovca potrebno je urediti izvedbom šireg zelenog poteza s drvoredom.
(3) Središnju parkovnu površinu u južnom dijelu preloga potrebno je očuvati od gradnje, a u rubnim dijelovima predmetne površine, posebno uz glavnu prilaznu prometnicu do centra potrebno je oplemeniti drvoredom.
(4) neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, unutar naselja potrebno je urediti kao parkovne i parkirališne površine.

Članak 191.

Članak 191.
(1) Širi prostori otvorenih pojedinih vodotoka koji prolaze kroz građevinska područja naselja utvrđuju se kao funkcionalna zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/.
(2) površine se uređuju temeljem projekta, za čiju izradu je potrebno valorizirati krajobraz u odnosu na sljedeće: - analiza vegetacije s prijedlogom pogodnih vrsta za pejsažno uređenje - analiza trase puta koji prolazi neposredno uz vodotok i utvrđivanje odgovarajućeg načina njegova oblikovanja sa stanovišta zaštite vodotoka, vizualnih značajki predmetnog krajobraza, te radi mogućeg uređenja pješačkih šetnica.
(3) Dijelovi zemljišnih čestica koje zadiru u prostor zone zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ mogu biti sadržani unutar iste zemljišne i katastarske čestice kao i površina u funkcionalnim zonama predviđenim za visokogradnju / oznake M1, M2, D, t, i i k/, s razlikom da se na dijelu pojedinačne građevne čestice koji ulazi u prostor zone zaštitnog zelenila ne smiju graditi zgrade. 6.2. mjere ZaŠtite prirodniH Vrijednosti

Članak 192.

Članak 192.
(1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19) provodi se kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1449 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Članak 193.
(1) na području Grada su temeljem Zakona o zaštiti prirode („narodne novine“ broj: 80/13, 15/18, 14/19) zaštićeni: - dio područja Regionalnog parka „Mura – Drava“, 2011. g., površine cca 2.119,71 ha - dio značajnog krajobraza „Mura“, 2001. g., površine cca 960,89 ha.

Članak 194.

Članak 194.
(1) u Regionalnom parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima, a pri čemu je potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, odnosno zaštititi njegova bitna obilježja.
(2) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka najvažnije je donošenje i provedba plana upravljanja i prostornog plana područja posebnih obilježja predmetnog zaštićenog područja.
(3) Do donošenja dokumenata iz prethodnog stavka primjenjuju se mjere zaštite: - obveza sanacije terena napuštenih eksploatacijskih polja neenergetskih mineralnih sirovina - zabrana novih istraživanja, otvaranja novih eksploatacijskih polja i proširenje postojećih - zabrana i aktivno sprečavanje bespravne gradnje - poticanje održivog gospodarskog razvoja, ekološke poljoprivrede, očuvanja tradicijskih obrta u novoj funkciji i slično - očuvanje i revitalizacija rukavaca, močvarnih i barskih područja - očuvanje vlažnih livada, šumaraka i šikara - sprečavanje degradacije vlažnih i poplavnih šuma, te njihovo uključenje u područje zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke - gospodarenje šumama provoditi prema načelima certifikacije šuma, te ih zaštititi od prenamjene i krčenja.
(4) Dijelovi područja Grada, označeni kao sastavni dio područja regionalnog parka Mura – Drava, predmet su ppppO Regionalnog parka Mura – Drava, predloženog prema odredbama pp Međimurske županije.
(5) Mjere zaštite značajnog krajobraza će se utvrditi planom upravljanja, a do njegova donošenja primjenjuju se mjere utvrđene ovim člankom za regionalni park.

Članak 195.

Članak 195.
(1) prema uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (narodne novine br. 80/19), unutar područja Grada nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - područje očuvanja značajno za ptice (pOp): - hR 1000013 „Dravske akumulacije“ - hR 1000014 „Gornji tok Drave“ - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (pOVS): - hR 2001307 „Dravske akumulacije“ - hR 5000014 „Gornji tok Drave“ Stranica 1450 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik - rubno uz granice s općinama Goričan i kotoriba hR 200364 „Mura“.
(2) Zaštita područja ekološke mreže treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže.
(3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno posebnom propisu.
(4) u postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u području ekološke mreže, potrebno je od nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate. VRSta – ZnanStVEni naZiV hRV MaMMaL Barbastella barbastellus* (Schreber, 1774) MEĐiMuRSkE županiJE” 22. svibnja 2020.
(5) posebni uvjeti zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže.

Članak 195.

6.2.2. ugrožene i strogo zaštićene vrste i stanišni tipovi
Članak 196.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (“narodne novine” br. 144/13, 73/16)
(2) na području Grada su prepoznate sljedeće vrste: VRSta – katEGORiJa nap. atSki naZiV uGROžEnOSti ia - SiSaVCi širokouhi mračnjak DD / SZ Castor fiber (Linnaeus, 1758) dabar Cricetus cricetus (Linnaeus, 1758) veliki hrčak Eptesicus serotinus (Schreber, 1774) kasni noćnjak Glis glis (Linnaeus, 1766) sivi puh hypsugo savii (Bonaparte, 1837) nt / SZ nt /SZ MŽ LC primorski šišmiš Lepus europaeus (pallas, 1778) europski zec Lutra lutra (Linnaeus, 1758) vidra Micromys minutus (pallas, 1771) patuljasti miš Myotis bechsteinii* (kuhl, 1817) nt DD / SZ nt velikouhi šišmiš Vu / SZ Myotis brandtii (Eversmann, 1845) Brandtov šišmiš MŽ Myotis daubentonii (kuhl, 1817) riječni šišmiš Myotis myotis (Borkhausen, 1797) veliki šišmiš Myotis mystacinus (kuhl, 1817) brkati šišmiš neomys anomalus (Cabrera, 1907) MŽ nt / SZ MŽ močvarna rovka nt neomys fodiens (pennant, 1771) vodena rovka nyctalus leisleri (kuhl, 1817) nt mali večernjak MŽ nyctalus noctula (Schreber, 1774) rani večernjak MŽ pipistrellus kuhlii (kuhl, 1817) bjelorubi šišmiš MŽ pipistrellus nathusii (keyserling & Blasius, 1839)

Članak 196.

mali šumski šišmiš MŽ pipistrellus pipistrellus (Schreber, 1774) patuljasti šišmiš MŽ plecotus austriacus (Fischer, 1829) sivi dugoušan Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774) En / SZ mali potkovnjak MŽ Vespertilio murinus (Linnaeus, 1758) dvobojni šipmiš MŽ aVES - ptiCE actitis hypoleucos, 1758 mala prutka alcedo atthis (Linnaeus, 1758) vodomar anas strepera (Linnaeus, 1758) gnijezdeća populacija (Vu) gnijezdeća populacija (nt) patka kreketaljka gnijezdeća populacija (En) Casmerodius albus (Linnaeus, 1758) gnijezdeća populacija (En) velika bijela čaplja (Egretta albus) Ciconia ciconia (Linnaeus, 1758) bijela roda Ciconia nigra (Linnaeus, 1758) crna roda Columba oenas (Linnaeus, 1758) golub dupljaš Dendrocopos syriacus (hemprich&Ehrenberg,1833) sirijski djetlić Dryocopus martius (Linnaeus, 1758) crna žuna gnijezdeća populacija (LC) gnijezdeća populacija (Vu) gnijezdeća populacija (Vu) gnijezdeća populacija (LC) gnijezdeća populacija (LC) 22. svibnja 2020. “SLužBEni GLaSnik Ficedula albicollis (temminck, 1815) MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1451 bjelovrata muharica gnijezdeća populacija (LC) haliaeetus albicilla (Linnaeus, 1758) štekavac hippolais icterina (Vieillot, 1817) žuti voljić ixobrychus minutus (Linnaeus, 1766) gnijezdeća populacija (En) gnijezdeća populacija (nt) čapljica voljak gnijezdeća populacija (nt) Lanius minor nSZ (Gmelin, 1788) sivi svračak Lymnocryptes minimus** (Brünnich, 1764) mala šljuka pernis apivorus (Linnaeus, 1758) škanjac osaš phalacrocorax pygmeus (pallas, 1773) mali vranac picus canus (Gmelin, 1788) siva žuna Sterna albifrons (pallas, 1764) mala čigra Sylvia nisoria (Bechstein, 1795)

Članak 196.

gnijezdeća populacija (LC) zimujuća populacija (Vu), preletnička populacija (DD) gnijezdeća populacija (nt) gnijezdeća populacija (CR) gnijezdeća populacija (LC) gnijezdeća populacija (En) pjegava grmuša gnijezdeća populacija (LC) piSCES – R aCtinOptERYG aspius aspius (Linnaeus, 1758) bolen Carassius carassius (Linnaeus, 1758) karas Cyprinus carpio (Linnaeus, 1758) šaran Eudontomyzon danfordi (Regan, 1911) iBE ii - ZRakOpERkE Vu / L Vu / Z En / L dunavska paklara nt / SZ Eudontomyzon mariae (Berg, 1931) ukrajinska paklara nt / SZ Gobio gobio, (Linnaeus, 1758) krkuša (= Gobio obtusirostris) Gobio albipinnatus Lukash, 1933 LC bjeloperajna krkuša DD /SZ Gymnocephalus baloni (holčik et hensel, 1974) Balonijev balavac Vu / SZ / E Gymnocephalus schraetser (Linnaeus, 1758) prugasti balavac CR / SZ / E Leuciscus idus (Linnaeus, 1758) jez Lota lota (Linnaeus, 1758) manjić Misgurnus fossilis (Linnaeus, 1758) piškur Rutilus virgo (heckel, 1852) plotica (= Rutilus pigus (Lacepède, 1803) Sabanejewia balcanica (karaman, 1922) zlatna nežica (= Sabanejewia aurata) umbra krameri (Walbaum, 1792) crnka Vimba vimba (Linnaeus, 1758) nosara Zingel zingel (Linnaeus, 1758) Vu / L Vu Vu nt Vu / SZ En / SZ Vu veliki vretenac Vu / SZ REptiLia Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) - GMaZOVi barska kornjača nt /SZ aMphiBia hyla arborea (Linnaeus,1758) gatalinka Lissotriton vulgaris (Linnaeus,1758) - VODOZEMCi nt / SZ mali vodenjak DD / SZ (= triturus vulgaris) aRthROpODa CRuStaCE astacus astacus (Linnaeus, 1758)

Članak 196.

- ČLankOnOŠCi a - RakOVi riječni ili plemeniti rak Vu MŽ inSECta LEpiDOptER apatura ilia (Denis & Schiffermüller, 1775) – kukCi a - LEptiRi mala preljevalica nt apatura iris (Linnaeus, 1758) velika preljevalica nt Euphrydryas aurinia (S. a. von Rottemburg, 1775) močvarna riđa nt / SZ Euphrydryas maturna (Linnaeus, 1758) mala svibanjska riđa nt / SZ heteropterus morpheus (pallas, 1771) močvarni sedefast beloglavac nt Leptidea morsei major (Fenton, 1881) Grundov šumski bijelac Vu / SZ Limenitis populi (Linnaeus, 1758) topoljnjak Lopinga achine (Scopoli, 1763 šumski okaš nt nt / SZ Stranica 1452 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik Lycaena dispar (haworth, 1802) MEĐiMuRSkE županiJE” 22. svibnja 2020. kiseličin vatreni plavac nt / SZ Lycaena hippothoe (Linnaeus, 1761) ljubičastorubi vatreni plavac nt Lycaena thersamon (Esper, 1784) mali kiseličin vatreni plavac DD Melitaea aurelia (nickerl, 1850) n iklerova riđa DD nymphalis vaualbum (Denis & Schiffermüller, 1775) bijela riđa parnassius mnemosyne (Linnaeus, 1758) crni apolon phengaris nausithous (Bergsträsser, 1779) CR /SZ nt / SZ zagasiti livadni plavac CR / SZ (= Maculinea nausithous) phengaris teleius (Bergsträsser, 1779) veliki livadni plavac CR / SZ (= Maculinea telejus) Zerynthia polyxena (Denis & Schiffermüller, 1775) uskršnji leptir nt / SZ * - povremeno područje rasprostranjenosti, ** - vjerojatno područje rasprostranjenost za selidbe CR – kritično ugrožena vrsta, En – ugrožena vrsta, Vu – osjetljiva vrsta, nt – gotovo ugrožena vrsta, Lt – najmanje zabrinjavajuća vrsta, DD – nedovoljno poznata vrsta, E – endemična vrsta za Rh SZ – strogo zaštićena vrsta prema p ravilniku o strogo zaštićenim vrstama (nn br. 144/13 i 73/16)

Članak 196.

L – vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine prema naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (nn br 82/05 i 139/06) MŽ – prisutnost navedena temeljem Mišljenja u O za prost. uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Mž
(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 196.

(4) Za područje južno od Otoka (predjele Drežnjak i Vrbica) utvrđuje se obveza očuvanja u prirodnom stanju kao poplavno područje s pripadajućom autohtonom vegetacijom i malim vodenim tijelima (mrtvice) koji su stanište strogo zaštićene vrste - riječni ili plemenit rak i gdje je zabilježena prisutnost više vrsta šišmiša (prema tabeli iz stavka 1).
Članak 197.
(1) ugroženi i rijetki stanišni tipovi dani su tabelarno: nkS kod naziv a.2.7./ neobrasle i slabo obrasle obale tekućica / a.2.2./a.1.1. povremeni vodotoci / Stalne stajaćice poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae E.1.1./E.1.2. Soo 1951) / poplavne šume topola (Sveza populion albae Br. – Bl. ex tchou 1949) Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio – Carpinion E.3.1. (horwat 1858) Martinček in Mucina et al. 1993) nkS – nacionalna klasifikacija staništa
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Stranica 1453

Članak 197.

22. svibnja 2020. “SLužBEni GLaSnik 6.3. mjere ZaŠtite kulturno – poVijesniH Vrijednosti
Članak 198.
(1) Mjere zaštite zaštićenih kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18).
(2) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti nadležno je Ministarstvo kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel u Varaždinu, (u daljnjem tekstu: nadležni konzervatorski odjel).
(3) u slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 199.

Članak 199.
(1) arheološka nalazišta i lokaliteti, te lokacije pojedinačnih nalaza na području Grada: aRhEOLOŠka kuLtuRna DOBRa upiSana u REGiStaR Rh pRELOG arheološko nalazište „Ferenčica“ ravni teren uz današnju cestu za Čakovec oko 1,5 km zapadno od preloga, na p-4867 kojem su pronađeni ostaci antičke arhitekture i koji su predviđeni za sustavno rekognisciranje lokalitet „kula“ u centru preloga, uz župnu crkvu Z-1119 sv. Jakova srednjovjekovno nalazište kule kružnog tlocrta EViDEntiRani aRhEOLOŠki LOkaLitEti CiRkOVLJan lokalitet crkva sv. Lovre, u središtu naselja – nekropola s kosturnim ukopima lokalitet Centar, rimsko nalazište šire područje naselja Cirkovljan – spominju se ostaci samostana, uža lokacija nije determinirana ČEhOVEC lokalitet Dolić, Gomila, Luke, cca 2,0 km sjeverozapadno od naselja, nekropola pod tumulima (toponimi – Doga, Dolić, Gomila, Breg pri križanju, križanje, trnić, kuti-trnić, Luke) lokalitet Breg pri pilu, cca 600,0 m sjeverozapadno od naselja, keramike starijeg željeznog doba, 7. – 5. st. prije krista ČukOVEC lokalitet Modak, oko 1.300,0 m sjeverno od naselja, uz željezničku prugu - tumul hEMuŠEVEC šire područje naselja hemuševec – vlastelinski posjed, uža lokacija nije determinirana MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1453 OpOROVEC šire područje naselja Oporovec – vlastelinski posjed, uža lokacija nije determinirana OTOK šire područje naselja Otok – vlastelinski posjed, uža lokacija nije determinirana lokalitet Šljunčara, južno uz cestu prelog – Cirkovljan (unutar ind.zone pRELOG istok u prelogu), nekropola na redove – avaroslavenska kultura 7.- 8. st.

Članak 199.

EViDEntiRani pOJEDinaČni aRhEOLOŠki naLaZi CiRkOVLJan lokalitet Diven (šljunčara) OTOK lokalitet Meh pRELOG lokalitet Gorice lokalitet Veliki prelogi
(2) temeljem izvještaja o probnim arheološkim istraživanjima nalazišta Draškovec – Okol, hrvatski restauratorski zavod, voditelj: Lea Čataj, dipl. arh., 2014. utvrđeno je da unutar suspektnog prostora nema arheološkog nalazišta, te se isti više ne vodi kao evidentirani arheološki lokalitet.
(3) u cilju zaštite arheološke baštine, prostore arheološkog područja, arheoloških lokaliteta i pojedinačnih arheoloških nalazišta, zajedno s kontaktnim prostorom, potrebno je pri izradi prostornih planova užih područja, odnosno u postupku utvrđivanja uvjeta za uređenje prostora, valorizirati kao prioritet u odnosu na namjenu danu ovim ppuG-om.
(4) Zbog značaja nalazišta i lokaliteta iz stavka 1. ovog članka, prije bilo kakvih zahvata u prostoru, na navedenim površinama potrebno je: - provesti arheološka istraživanja sondažnog karaktera, s ciljem utvrđivanja rastera i značaja lokaliteta - ovisno o rezultatima istraživanja, provesti postupak zaštite u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(5) u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje za područja navedena u stavku 1. ovog članka potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.

Članak 200.

Članak 200.
(1) arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(2) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(3) izvan područja arheološkog nalazišta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, površinski iskopi i drugo, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog konzervatorskog Stranica 1454 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških nalazišta.

Članak 201.

Članak 201.
(1) nepokretna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike hrvatske na području Grada: SakRaLnE GRaĐEVinE i GRaDitELJSki SkLOpOVi CiRkOVLJan Crkva sv. Lovre, nepokretno Z-1109 kulturno dobro – pojedinačno ČukOVEC Crkva sv. Jakova, nepokretno Z-1110 kulturno dobro – pojedinačno DRaŠkOVEC Crkva sv. Roka, nepokretno Z-1112 kulturno dobro – pojedinačno poklonac sv. Florijana Z-1114 pRELOG Crkva sv. Jakova i pil sv. Obitelji - nepokretno kulturno Z-1119 dobro - pojedinačno MEMORiJaLna OBiLJEžJa DRaŠkOVEC Memorijalno mjesto stradanja Z-7163 Roma u ii. svjetskom ratu

Članak 202.

Članak 202.
(1) Zahvate na kulturnim dobrima, uključujući i zahvate na pripadajućoj zemljišnoj čestici, te na pokretnim dobrima koja predstavljaju dio interijera ili eksterijera nepokretnog kulturnog dobra, treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara: - prema posebnim uvjetima i potvrdi glavnog projekta ili prethodnom odobrenju nadležnog konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično) - uz nadzor nadležnog konzervatorskog odjela uz svim fazama gradnje, odnosno izvedbe radova.
(2) povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(3) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.
(4) Jednaki pristup zaštiti primjenjuje se i na nepokretna kulturna dobra utvrđena kao evidentirana, ukoliko se u postupku ispitivanja vrijednosti utvrdi status zaštićenog, kao i na druge strukture koje nisu evidentirane, a u posebnom postupku im se utvrdi status zaštićenog kulturnog dobra.

Članak 203.

Članak 203.
(1) Evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Grada koje se ovim planom predlažu za ispitivanje vrijednosti s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike hrvatske: MEĐiMuRSkE županiJE” 22. svibnja 2020. CiRkOVLJan poklonac pieta, 1841. godina ČEhOVEC kapela sv. Roka, 1822. godina poklonac sv. Obitelji, početak 19. st, kasni barok - bidermajer ČukOVEC oktogonalni poklonac uz cestu, 18. st. DRaŠkOVEC raspelo iz 1902., ispred građevine u Draškovićevoj 1 raspelo i grupa skulptura na groblju (kalvarija 1822.) pil Srca isusova 1906., južno od naselja, uključujući vizuru na naselje sa strane polja hEMuŠEVEC kapela Male Gospe iz 1911. OpOROVEC kapela Marije Snježne iz 1898. godine OTOK raspelo s grupom sv. Obitelji u podnožju, u polju od Otoka prema podbrestu, sredina 18.st. pRELOG povijesno – urbana cjelina prelog, određena prema konzervatorskoj studiji za područje obuhvata urbanističkog plana uređenja preloga, izrađena u institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, 2008. godine kapela sv. Stjepana na groblju u prelogu, sredina 19. st. kapela presvetog trojstva na raskrižju prema D. kraljevcu, i. pol. 19. st. pil Blažene djevice Marije uz cestu D 20 između preloga i Svetog križa pil sv. Lovre na raskrižju Glavne, Čakovečke i Ludbreške ulice, ii. pol. 18. st. pil sv. Florijana na trgu sv. Florijana, ii. pol. 18. st. pil žalosne Bogorodice uz Sajmišnu ulicu, ii. pol. 19. st. pil tužnog krista na raskrižju Čakovečke ulice i puta za „Gorice“, ii. pol.18. st.

Članak 203.

skulptura L.Bezeredija na trgu Slobode, ii. pol 20.st. munjara – spomenik privredne arhitekture, Glavna ulica, pored župne crkve, 1925. kompleks stare solane (solana i pomoćne zgrade) spomenik privredne arhitekture iz ii. pol 18. st. u ul. kalmana Mesarića 26 – kompleks tvrtke komet d.o.o. dom kulture – spomenik javne arhitekture iz ii. pol. 20. st., trg Slobode 1 zgrada u ul. kralja tomislava 9, historicistička katnica s početka 20. st. zgrada u Čakovečkoj ul. 1, javne namjene (danas srednja škola), historicistička slobodnostojeća katnica s bočno postavljenim prizemnim aneksima s kraja 19. ili početka 20. st. zgrada u Glavnoj ul. 12, stambene namjene, historicistička visoka prizemnica s početka 20. st. 22. svibnja 2020. “SLužBEni GLaSnik zgrada u Glavnoj ul. 26, stambeno - poslovne namjene, barokno – klasicistička katnica s kraja 18. ili početka 19. st. zgrada u Glavnoj ul. 31(a), upravne i poslovne namjene (danas restoran u prizemlju i katastarski ured na katu), barokno - klasicistička katnica u nizu s prijelaza 18. u 19. st. zgrada u Glavnoj ul. 31(B), upravne i poslovne namjene (danas trgovine u prizemlju i sud na katu), historicistička katnica u nizu s prijelaza 19. u 20. st. zgrada u Glavnoj ul. 33, upravne i javne namjene (danas sjedište Gradske uprave), historicistička katnica u nizu s prijelaza 19. u 20. st. zgrada u Glavnoj ul. 35, upravne i javne namjene, historicistička katnica u nizu s prijelaza 19. u 20. st. zgrada u Glavnoj ul. 43, nekadašnji kasino (danas poštanski ured), secesijska visoka prizemnica s početka 20. st.

Članak 203.

zgrada u Glavnoj ul. 44, stambeno - poslovne namjene, katnica s „historicističkom“ dekoracijom iz prve četvrtine 20. st. zgrada u Glavnoj ul. 45, nekadašnji Gostinjac (danas restoran „Lovac“), klasicistička katnica s početka 19. st. zgrada u Glavnoj ul. 51, modernistička katnica s početka 20. st. zgrada u Glavnoj ul. 53, secesijska visoka prizemnica s početka 20. st. zgrada u Glavnoj ul. 60, stambene namjene, historicistička visoka prizemnica građena krajem 19. st. ili početkom 20. st. zgrada u Glavnoj ul. 65, historicistička katnica s prijelaza 19. na 20. st. zgrada u Glavnoj ul. 66 (kuća Banelli), stambeno – poslovne namjene, historicistička visoka prizemnica građena polovinom 19. st. zgrada u Glavnoj ul. 68 (kuća Singer), stambene namjene, historicistička visoka prizemnica građena krajem 19. st. ili početkom 20. st.
(2) Ostala evidentirana kulturna dobra na području Grada: SakRaLnE GRaĐEVinE i OBiLJEžJa CiRkOVLJan centralni križ na mjesnom groblju raspelo na mjesnom groblju iz 1875. raspelo ispred kuće u Dravskoj ulici k.br. 3 recentno raspelo na križanju Cvjetne i i. Režeka raspelo iz 1910., ulica Zdenci raspelo na početku naselja iz 1916. uz cestu D 20 između Cirkovljana i Draškovca, raspelo, recentna obnova MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1455 ČEhOVEC poklonac Sv. obitelji, početak 19. st, kasni barok - bidermajer poklonac žalosni krist, kraj 18. st. poklonac ivan nepomuk, kraj 18. st. raspelo u polju uz prugu iz 1904. godine raspelo u zapadnom dijelu naselja, recentno DRaŠkOVEC ulični niz kućnih brojeva od 40 - 50 raspelo ispred kuće u prvomajskoj ulici br. 37.

Članak 203.

nadgrobni spomenik nikole ivanovića 1875. drveno raspelo uz cestu Draškovec – Oporovec hEMuŠEVEC poklonac sv. Mihaela,, recentna obnova iz 2001. raspelo iz 1890, recentna obnova kojom je zamijenjen Corpus Christi novim, neprikladnim, nasuprot stambene građevine u ulici Male Gospe 1. OpOROVEC pil Majke Božje iz 1898. poklonac sv. ivana krstitelja raspelo iz 2004. OTOK kapela presvetog srca isusova iz 1925. kameno raspelo na ulazu u Otok od strane podbresta, vjerojatno s početka 20. st. kapela sv. huberta, recentna gradnja 1997. pRELOG raspelo iz 1997. uz cestu Otok – prelog, uz kanal raspelo uz cestu prelog – Čehovec, u gospodarskoj zoni Sjever u prelogu poklonac presvetog trojstva na trgu sv. Florijana k.br. 8 poklonac sv. Magdalene, uz ulicu S. Radića raspelo na križanju Frankopanske i Ludbreške, 1993. centralno raspelo na groblju, zamijenjen Corpus Christi recentno raspelo uz cestu prelog - Cirkovljan recentno raspelo uz cestu prelog - Donji kraljevec tRaDiCiJSka StaMBEna GRaDnJa pRELOG kuća u ul. kalmana Mesarića br. 12 – rodna kuća kalmana Mesarića kantorova kuća u ul. kalmana Mesarića tradicijske prizemnice zabatno orijentirane na ulicu – Čakovečka ul. k.br. 3, 23, 25, 27, 34, 39, 40; trg.sv. Florijana 11, ul. kralja Zvonimira 11, 13, 25, Ludbreška ul. 60, Dravska 20, 49, 78, M. Gupca 25, Sajmišna 30, Frankopanska 21, 23, Vladimira nazora 32,60, kalmana Mesarića 47 Stranica 1456 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik tradicijske prizemnice dužim pročeljem orijentirane na ulicu – Čakovečka ul.

Članak 203.

k.br. 8, 15, 33, 41; Ludbreška ul. 1,19, Dravska 44, 45, 48, 54, 56, M. Gupca 17, 24, 42, Sajmišna 19, ugao Sajmišne i Frankopanske, Vladimira nazora 45
(3) Za područje grada preloga je 2008. od instituta za povijest umjetnosti izrađena konzervatorska studija za potrebe izrade upu preloga, koja predstavlja osnovu za pokretanje postupaka zaštite kulturnih dobara za područje naselja prelog, a obavezno ju je koristiti kao stručnu podlogu za izradu provedbenih prostornih planova za građevinsko područje preloga.
(4) u cilju zaštite kulturne baštine na području Grada, potrebno je dovršiti stručnu inventarizaciju i valorizaciju graditeljske i spomeničke baštine i za ostala naselja, te temeljem izvršene valorizacije pokrenuti postupke registracije, zaštite i prezentacije kulturne baštine.
(5) Evidentirana kulturna dobra se mogu zaštititi na lokalnoj razini, usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značenja, sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(6) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značenja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela.
(7) Mišljenje iz prethodnog stavka je usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja.

Članak 204.

Članak 204.
(1) utvrđuju se površine obveznog urbanog uređenja i prezentacije dijelova urbanih, odnosno ruralnih matrica naselja: - središnji dio povijesne jezgre preloga - povijesna jezgra Draškovca - građevna struktura starog dijela naselja Čukovec s autohtonim zelenim prostorom u središtu naselja.
(2) Dio povijesne jezgre preloga, koji nosi obilježja građanske kulture iz vremena kad je bio najznačajnije trgovište Međimurja, pa sve do sredine 20. st., minimalno uključuje središnji dio Glavne ulice od križanja prema Čehovcu do stare zgrade škole za niže razrede i povijesne parkove, te kao zasebnu cjelinu trg sv. Florijana, a nova gradnja i interpolacija na ovom prostoru treba omogućiti dovršetak uređenja i podizanje kvalitete gradnje u sadržajnom i oblikovnom smislu uvažavajući strukturu povijesne jezgre na način da se omogući gradnja visine u razini okolne reprezentativne građevne strukture, te etažnosti do 4 etaže i to E=po+p+1k+pk, ili u izuzetnim slučajevima E=po+p+2k ukoliko to ne narušava postojeću reprezentativnu strukturu ulice.
(3) uređenje povijesne jezgre Draškovca, treba se zasnivati na principu prezentiranja graditeljski najvrjednijeg razdoblja, a obuhvat treba minimalno uključiti glavni trg s parkom i župnom crkvom, župni ured i dio glavne ulice Draškovec – Sveta Marija, odnosno kuće kbr. 40 – 50, koje bi radi očuvanja sklada povijesnog kompleksa, trebale sačuvati oblik i izgled pročelja.
(4) Ruralna matrica u Čukovcu, preostala građevna struktura orijentirana na centralno smještenu javnu zelenu površinu MEĐiMuRSkE županiJE” 22. svibnja 2020.

Članak 204.

i predmetna zelena površina u središtu naselja rijetki je cjelovito očuvan primjer strukture ruralnog naselja, stoga je u cilju njene zaštite i prezentacije, u starom dijelu naselja Čukovec, obavezno poštivanje: - obilježja građevne strukture (visina i širina građevina, nagib krovnih ploha, tradicionalni građevni materijali i boje i druga obilježja građevne strukture), - organizacije čestice i - odnosa pojedinačne čestice prema javnom zelenom prostoru središnjeg trga, kojeg treba hortikulturno i parterno urediti u smislu prezentacije izvorne funkcije i oblikovanja.

Članak 205.

Članak 205.
(1) konzervatorska studija, odnosno rekognisciranje terena obavezno je za sve infrastrukturne zahvate državnog i županijskog značaja i veće intervencije u prostoru: - planirane trase značajnijih prometnica – sjeverne, istočne i zapadne obilaznice preloga - područje na kojem se predviđa izgradnja golf igrališta.
(2) temeljem izvješća o izvršenom rekognisciranju terena, stručna služba nadležnog javnopravnog tijela utvrdit će daljnje smjernice, uvjete i mjere sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.“

Ostali akti u ovom izdanju (52)