VII. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04, ispr. 11/04, 10/06, 12/08, 9/11, 20/13, 13/16, 15/17 i 3/18 – pročišćeni tekst, 3/19) -pročišćeni tekst

1. VII. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04, ispr. 11/04, 10/06, 12/08, 9/11, 20/13, 13/16, 15/17 i 3/18 – pročišćeni tekst, 3/19) PROČIŠĆENI TEKST Na temelju članka 43. Statuta Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/13 i 10/13, 2/18) Odbor za statut, poslovnik i normativnu djelatnost na sjednici održanoj 24.06.2019. godine utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec koji sadrži: Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04 i 11/04), Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/06), Odluku o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/08), Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 9/11), Odluku o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec – ciljana izmjena („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 20/13), Odluku o donošenju V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 13/16), Odluku o donošenju VI. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/17 i 3/18 – pročišćeni tekst) i Odluku o donošenju VII. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/19).

5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2127 ODLUKA o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. 1) Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec donosi se pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04, ispravak 11/04, 10/06, 12/08, 9/11, 20/13, 13/16, 15/17, 3/18 i 3/19).
Članak 2. 1) Prostorni plan uređenja Općine Donji Kraljevec sadrži obrazloženja, tekstualni dio i grafički dio. 2) Obrazloženja sadrže analizu i prostorna rješenja uređenja Općine, te evidencije postupaka izrade. 3) Tekstualni dio sadrži odredbe za provođenje. 4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: Korištenje i namjena VI. ID PPUO 1. MJ=1:25.000 površina iz 2017. Infrastrukturni sus- V. ID PPUO iz 2. MJ=1:25.000 tavi 2016. Uvjeti korištenja, V. ID PPUO iz 3. uređenja i zaštite MJ=1:25.000 2016. prostora Građevinska 4. područja naselja V. ID PPUO iz 4.1. Donji Hrašćan MJ=1:5.000 2016. VII. ID PPUO 4.2. Donji Kraljevec MJ=1:5.000 iz 2019. Donji Pustakovec i VI. ID PPUO 4.3. MJ=1:5.000 Sveti Juraj u Trnju iz 2017. VII. ID PPUO 4.4. Hodošan MJ=1:5.000 iz 2019. V. ID PPUO iz 4.5. Palinovec MJ=1:5.000 2016. 5) Svi ostali kartografski prikazi i kartogrami, osim navedenih u prethodnom stavku prestali su važiti. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 3.

Članak 3. 1) Površine Općine Donji Kraljevec se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju valorizacije prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselja - izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa - kultivirane predjele - prirodne i prirodi bliske predjele. 3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Općine.

Članak 4.

Članak 4. 1) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Općine, prikazani su na kartografskom prikazu broj 1. - “Korištenje i namjena površina ”, u mjerilu 1:25.000. 2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. 3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5. 1) Naselja su prostorne strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u sastavu Općine. 2) Naselja se od okolnog prostora razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj. 3) Naselja se klasificiraju po tipovima, koji određuju osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a dijele se na: - urbani tip naselja, kojega karakterizira – veća stambena gustoća (okvirno 300 – 450 m2 stambene zone / stanovniku), veći broj i značaj društvenih funkcija koje mu daju osobinu razvojnog žarišta, veći udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, manja zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), visoka razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), visoka razina opremljenosti javnih površina urbanom opremom – trgova, parkova, dječjih igrališta i drugo - prijelazni ili urbanizirani tip naselja jačeg stupnja urbaniziranosti, kojega karakterizira – manja stambena gustoća (okvirno 450 – 700 m2 stambene zone / stanovniku), manji broj i značaj društvenih funkcija uspostavljenih za razinu naselja ili malog broja naselja u okruženju, mali udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, Stranica 2128 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019.

Članak 5.

održavanja javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenosti javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja – šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i slično). 4) Na području Općine Donji Kraljevec nalaze se sljedeća naselja, razvrstano po tipovima: - Donji Kraljevec, koji u ima obilježja pretežito urbanog tipa naselja, te teži daljnjem razvoju na takav način - ostala naselja (Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju, kao i stariji dijelovi Donjeg Kraljevca) koja imaju obilježja prijelaznih ili urbaniziranih naselja.

Članak 6.

Članak 6. 1) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti na području Općine su: - za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti – područja planiranih gospodarskih zona za uzgoj životinja /oznaka PG/ uz naselja Palinovec, Donji Kraljevec i Donji Pustakovec - za preradu mineralnih sirovina, proizvodnju asfalta i prateće djelatnosti - područje asfaltne baze sjeveroistočno od Donjeg Kraljevca /oznaka I1/, - planirana zona za izgradnju smještajne turističke građevine – hotela ili motela /oznaka T1/ - planirana gospodarska, proizvodno-poslovna zona uz Palinovec /oznaka I1 i I2/ - područje za proširenje servisnog terminala uz cestovni granični prijelaz Goričan – Letenye /oznaka K1/ 3) Izdvojena područja društvenih djelatnosti namijenjena za rekreativne aktivnosti na području Općine su: - za sanaciju napuštenih šljunčara i uređenje prostora u svrhu rekreacije i sportskog ribolova - područje uz ribnjake kraj naselja Donji Kraljevec, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju /oznaka R9/ - sportsko – rekreacijska zona za motorističke sportove uz asfaltnu bazu lociranu sjeveroistočno od Donjeg Kraljevca /oznaka R10/ - memorijalno područje u spomen žrtava II. svjetskog rata, sjeverno od naselja Sveti Juraj u Trnju /oznaka MP/ - planirana čestica za izgradnju lovačkog doma i streljane na lokaciji istočno od Donjeg Kraljevca, uz LC 20032 / oznaka LD/.

Članak 6.

4) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja i to: - površine groblja izvan naselja – zapadno od Hodošana i sjeverno od Svetog Jurja u Trnju /oznaka groblja/ - površina za izgradnju centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda istočno od Donjeg Kraljevca - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili gradske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba) - površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba. 5) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područja. 6) Izdvojena područja su prostori namijenjeni uređenju površina, te uvjetno i gradnji građevina, isključivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prateće djelatnosti, a uvjeti uređenja površina i gradnje određeni su za svako pojedinačno izdvojeno područje: - za izdvojena područja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. ovih odredbi - za izdvojena područja društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. ovih odredbi - za izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5. ovih odredbi.

Članak 6.

7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 7. 1) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, a izuzetno se unutar kultiviranih predjela, kao prateći sadržaj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može organizirati stanovanje, trgovine poljoprivrednim proizvodima proizvedenim na gospodarstvu i djelatnost pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, te rekreativne i sportske aktivnosti. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar kultiviranih predjela dozvoljeno je istraživanje i eksploatacija energetskih i geotermalnih izvora, te gradnja prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, ukoliko su predviđeni ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja. 3) Kultivirane predjele čini: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u tri vrijednosne skupine – osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P1/, vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/, a koja se dodatno diferenciraju s obzirom na ograničenja u korištenju, - građevinske čestice poljoprivrednih spremišta, koja se mogu graditi unutar poljoprivrednih površina, prema uvjetima iz članka 108a.

Članak 7.

5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2129 - građevinske čestice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koja se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., člancima 109 - 112. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 115. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje. 4) Uvjeti za korištenje i uređenje površina, te gradnju građevina, isključivo u funkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, određeni su: - u svrhu obavljanja djelatnosti poljoprivrede te pratećih sadržaja stanovanja i seoskog turizma, u poglavlju 3.2.2. - u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti u poglavlju 4.2.2. ovih odredbi. 5) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom gradnjom. 6) Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla osnovne namjene ili njegove prenamjene.

Članak 8.

Članak 8. 1) Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. 2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. 3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: - površine gospodarskih šuma koje se pretežito nalaze na prostoru istočnog i sjevernog dijela Općine /oznaka Š1/, a u evidencijama Hrvatskih šuma ili privatnih šumoposjednika su zavedene kao gospodarske šume - površine šuma posebne namjene s obzirom na sociološki značaj u odnosu na naselja, /oznaka Š3 za šume izvan naselja ili oznaka funkcionalne zone - šuma unutar naselja/: - šuma u južnom dijelu Hodošana, uz cestu prema Donjem Kraljevcu - šuma na Malim Zdencima u kontaktnom prostoru građevinskog područja Donjeg Kraljevca - vodene površine ribnjaka uz naselja Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju /oznaka RI/ - potoci i regulirani vodotoci i njihovi kontaktni prostori. 4) Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: - u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih odredbi - u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih odredbi. 5) Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje:

Članak 8.

- prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO- om ili prostornim planovima širih područja - neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom, gospodarskom osnovom područja - neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja - lovačkih čeka i hranilišta, izrađenih od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područja. 6) Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a prema njoj se postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 9.

Članak 9. 1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora, na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinska područja naselja i izdvojena područja, obradive površine, osobine prirodnih i prirodi bliskih predjela. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 10. 1) Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije. 2) Ovim PPUO-om utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na prostoru Općine: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu - postojeća autocesta A4 /GP Goričan (granica s Rep. Mađarskom) – Varaždin – Zagreb (čvor Ivanja Rijeka s A3)/ - postojeća državna cesta D3 /GP Goričan (granica s Rep. Mađarskom) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8)/ - željeznička pruga za međunarodni promet M501 / državna granica (Središće o.D.) – Čakovec – Kotoriba Stranica 2130 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. – državna granica (Murakerestur)/, s planiranim drugim kolosijekom - postojeći dalekovod Žerjavinec – Mađarska 2x400 kV - postojeći magistralni naftovod – JANAF – odvojak NT Virje – NT Lendava - postojeći otpremni plinovod CPS Molve – CPS Zebanec - planirani magistralni plinovod „Sotin – Mursko Središće“ DN 1200/100 - planirani višenamjenski produktovod za naftne derivate.

Članak 10.

Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju - postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima: - Ž 2003 /G. P. Bukovje (gr. R. Slov.) – Sv. Martin na Muri – M. Središće – Miklavec – Turčišće – Hodošan (D3)/ - Ž 2024 /D3 – Palinovec/ - Ž 2026 /Čvor Goričan (D3) – Goričan – D. Kraljevec – Prelog (D20)/ - Ž 2033 /Sv. Juraj u Trnju (D3) – Prelog – Otok – Ž 2071/ - Ž 2034 /D3 – D. Kraljevec – Draškovec (D20)/ - L 20031 /Ž 2003 – Palinovec – Sveti Juraj u Trnju (D3)/ - L 20032 /Hodošan (D3) – Goričan – Ž 2034/ - L 20036 /Sveti Juraj u Trnju (Ž 2033) – Donji Kraljevec (Ž 2034)/ - L 20040 /Donji Kraljevec (Ž 2034) – Cirkovljan (D20)/ - L 20058 /Čehovec (Ž 2033) – Donji Kraljevec (Ž 2034)/ - L 20070 /Palinovec (L 20031) – Hodošan (Ž 2003)/ - odašiljači mobilnih telekomunikacijskih sustava.

Članak 11.

Članak 11. 1) Kod rekonstrukcije prometnica potrebno je voditi računa o povećanju sigurnosti sudionika u prometu izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom. 2) Širina zaštitnog pojasa državnih, županijskih i lokalnih cesta utvrđuje se u skladu sa Zakonom o javnim cestama. 3) Širina zaštitnog pružnog pojasa utvrđuje se u skladu sa Zakonom o željeznici. 4) Trasa tehnološkog plinovoda CPS Molve – CPS Zebanec utvrđena je uz vod jadranskog naftovoda, tj. unutar zaštitnog koridora JANAF-a, koji je utvrđen sa 100,0 m obostrano od osi cjevovoda. 5) Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih operatera i locirati unutar područja radijusa elektroničke komunikacijske zone određene prema Prostornom planu uređenja Međimurske županije.

Članak 12.

Članak 12. 1) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti, ukoliko su definirani prostornim planovima širih područja i na način da se zadovolje: - ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja - ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine - mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, iz članka 11., stavka 1. ovih odredbi - mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih odredbi - mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih odredbi. 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 13.

Članak 13. 1) Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područja naselja. 2) Granice građevinskih područja naselja, detaljno su određene na kartografskim prikazima 4.1. - 4.5. „Građevinska područja naselja“, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. 3) Granice građevinskih područja u pravilu su određene: - granicama katastarskih čestica - trasama putova - granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. 1) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom, a ostalo prema tipu naselja (definirano člankom 5. ovih odredbi), odnosno prema mjesnim prilikama. 2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog građevinskog područja naselja. 3) Ukoliko se formira unutar građevinskog područja naselja, nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 15,0 m mjereno od osi vodotoka. 4) Vodotokom u smislu prethodnog stavka se smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda naselja i zacjevljeni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarno-fekalnih ili oborinskih voda naselja.

Članak 15.

Članak 15. 1) Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određenu prema 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2131 kartografskim prikazima 4.1 - 4.5 „Građevinska područja naselja“, i ovih odredbi za provođenje i to u odnosu na: - pripadnost izgrađenom dijelu naselja ili području za razvoj naselja - pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni - pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja - značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu - moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. 1) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav način. 2) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. 3) Legalno izgrađene građevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja mogu se i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 4) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, a posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe i na načine koji bi narušili prirodna obilježja prostora. 2.2.1. Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. 1) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2. člancima 28. – 35. ovih odredbi. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene - čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi, određeno prema poglavlju 2.2.2. člancima 28. – 35. ovih odredbi. 3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. 1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. 2) Individualna stambena građevina je građevina s najviše 3 stambene jedinice. 3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 3 stambene jedinice.
Članak 19. 1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno–servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. 2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi) - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično) - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane, caffe barovi i slično) - kiosci do 12,0 m2, za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i slično)

Članak 19.

- skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično) - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno - mini pekare, površine do 150,0 m2 - silaže stočne hrane do 100 m2 - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. 3) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: - industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično) Stranica 2132 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i slično) - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice) - rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina) - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i slično)

Članak 19.

- prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i slično - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i slično) - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. 4) Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina ili više građevina: - za uzgoj životinja ukupne površine do 90,0 m2 ili ukupnog kapaciteta do 10 uvjetnih grla (UG) za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici iznad 100 m2. 5) Ovisno o vrsti, uzgajane životinje se svode na uvjetna grla matematičkim svođenjem na masu od 500,0 kg ili primjenom koeficijenata prema dokumentu „II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla“ („Narodne novine“ broj 60/17).

Članak 20.

Članak 20. 1) Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: - građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti - građevine za društvene djelatnosti u tržno – gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe.

Članak 21.

Članak 21. 1) Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržišno- gospodarskom sustavu. 2) Stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 22. 1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 4) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 22.

2.2.2. Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja, osnova utvrđivanja uvjeta uređenja prostora s obzirom na izgrađenost prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni
Članak 23. 1) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. 2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 24.

Članak 24. 1) Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, odnosno: - površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; - komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi provedbeni prostorni plan; - uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2133 visokogradnje (sajmišta, parkirališne površine, izdvojene čestice sportskih igrališta i slično); - uređene površine urbanog zelenila (parkovi, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge); - komunalno uređeni, ali neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih čestica, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolaciju pojedinačnih građevnih čestica), ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup neizgrađenim dijelovima naselja. 2) Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUO-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima broj 4.1.- 4.5. –„Građevinska područja naselja“.

Članak 25.

Članak 25. 1) Unutar izgrađenih dijelova naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, utvrđuju se temeljem odredbi ovog PPUO-a ili temeljem odredbi važećih prostornih planova užih područja, pod uvjetom da su usklađeni s ovim PPUO-om. 2) Potreba ili preporuka izrade prostornog plana užeg područja za izgrađene dijelove naselja utvrđena je u poglavlju 9.1. odredbi za provođenje PPUO Donji Kraljevec. 3) Izrada prostornih planova užih područja izgrađenih dijelova naselja, utvrđuje se samo ukoliko se radi o: - prostoru od značaja u kulturološkom ili funkcionalnom smislu, a posebno za povijesne jezgre, središta naselja, područja od ambijentalnog značaja za naselje, prostore kompleksnih funkcija i područja na kojima uslijed razvoja naselja dolazi do transformacije građevne strukture ili namjene dijela naselja - izgrađenom području naselja, koje je u neposrednom kontaktu s područjem za razvoj naselja, a čije uređenje može utjecati na transformaciju kontaktnog izgrađenog područja.

Članak 26.

Članak 26. 1) Područja za razvoj naselja u pravilu se uređuju temeljem provedbenog prostornog plana (UPU), njihovi obuhvati su određeni u kartografskim prikazima građevinski područja naselja, a smjernica za planiranje u poglavlju 2.2.5. 2) Izuzetno se, za područja predviđena za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, mogu odrediti: - temeljem poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), ukoliko za područja predviđena za razvoj naselja, na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja nije označena obveza izrade (i obuhvat) plana uređenja užeg područja - temeljem poglavlja 3.1.1. ukoliko je područje namijenjeno za razvoj zone gospodarskih djelatnosti, na kartografskom prikazu 4.1- 4.5 „Građevinska područja naselja“ i u cjelini se formira kao jedna građevna čestica, ili se formira kao proširenje gruntišta postojeće građevne čestice - temeljem članka 34., ukoliko je područje namijenjeno za uređenje zone urbanog zelenila, a za njega nisu predviđene posebne obveze u odnosu na zaštitu kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ovih odredbi, temeljem kojih bi za prostor urbanog zelenila i okolnog kontaktnog područja trebalo izraditi prostorni plan užeg područja. 3) Karakterističan uzorak naselja za stambene zone iz stavka 2, alineje 1. ovog članka određuje se prema okolnom izgrađenom području.