GLASNIK

Arhiva › 2017. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Nedelišće · 12. travnja 2017. · KLASA 350-02/16-01/01

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Zavrtje“ u Nedelišću

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 696

Članak 58.

Članak 58.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha je 60° za osnovne i 40° za prateće i pomoćne građevine.
(3) Najveća dozvoljena visina nadozida potkrovlja je 1,20 m iznad gornje plohe stropne konstrukcije donje etaže, a ukoliko je nadozid veće visine, etaža se smatra katom.
(4) Najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca zgrade.
(5) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Ukoliko su od međe udaljene manje od 3,0 m, građevine prema toj međi ne mogu imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori.
Članak 61.
(1) U slučaju gradnje zgrade koja sadrži najmanje 3 stana i dodatno barem jednu zasebnu korisničku jedinicu druge namjene, stambeni dio zgrade treba imati vlastiti ulaz i/ili stubište odvojeno od drugih namjena.
(2) Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti je potrebno najmanje 20,0 m odmaknuti od najbližeg stambenog prostora, prostora društvenih djelatnosti, kao i drugih vrsta stacionara i prostora za cjelodnevni boravak (turistički smještajni prostori, domovi za starije i nemoćne i slično).
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko se predviđa rekonstrukcija postojeće građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti unutar postojećeg dijela zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznake namjene M1/, udaljenost može biti manja ukoliko se drugim mjerama zaštite osigura zaštita od buke i drugih negativnih utjecaja na okolne stambene prostore.
(4) Gospodarska dvorišta i drugi servisni prostori trebaju se locirati u stražnjim dijelovima čestica u odnosu na liniju regulacije, odnosno oblikovati na drugi način kojim se osigurava zaklonjenost servisnog prostora od pogleda s ulice.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Ukoliko se kao prateća namjena na čestici predviđaju gospodarski sklop poljoprivrednog gospodarstva ili pojedinačna poljoprivredna građevina, treba ih locirati u stražnjem dijelu građevne čestice prema uvjetima gradnje za prateće i pomoćne građevine, te uz poštivanje sljedećih posebnih uvjeta: - visina silosa može najviše iznositi 7,0 m - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda može najviše iznositi 4,80 m - pčelinjaci trebaju zadovoljiti posebne uvjete lociranja iz Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14). 4.3.4. Uređenje građevnih čestica 4.3.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 63.

Članak 63.
(1) Graditi se može samo na komunalno uređenom području i uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine za kolni promet, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.3.4.2. Uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici
Članak 64.
(1) Uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici utvrđuju se prema poglavlju: 5.2.5. „Promet unutar pojedinačnih građevnih čestica“. 4.3.4.3. Gradnja ograda

Članak 65.

Članak 65.
(1) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m - kod županijske ceste 8,0 m 12. travnja 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 697 - kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m
(3) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(4) Visina ulične ograde može biti: - u planiranom dijelu područja obuhvata UPU, ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,20 m, a puno podnožje najviše 0,5 m - u postojećem dijelu područja obuhvata UPU, što se utvrđuje prema kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“, visina punih uličnih ograda može biti najviše 1,50 m.
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visinska razlika između uređene kote terena susjednih čestica može biti 1,0 m.
(3) Najveća visina potpornog zida može biti 2,0 m.
(4) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. 4.3.4.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 67.

Članak 67.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, niti stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 4,0 m2. 5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA 5.1. Opći uvjeti
Članak 68.
(1) Površine rezervirane za gradnju prometnih površina /oznaka namjene UK, KP i PP/ i infrastrukturnih građevina /oznaka namjene IS/, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Trase linijske komunalne infrastrukture, lokacije pojedinačnih građevina i značajke infrastrukturnih mreža, prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim prikazima - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(3) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkim i biciklističkim stazama, mogućnost priključenja pojedinačnih čestica na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenja javnih zelenih površina.
(2) Građevine infrastrukturnih sustava grade se na temelju projektne dokumentacije i u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno locirati unutar javnih površina, prvenstveno unutar uličnih koridora, a lociranje linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima iz grupe 2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža“ određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove prometnice i/ili linijske komunalne infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek prometnog koridora i osim za projektiranu utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost lociranja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Ostale građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi kao prigrađene ili ugrađene u osnovnu ili prateću građevinu, kao slobodnostojeće pomoćne građevine ili se za njih mogu formirati vlastite građevne čestice, ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu.
(2) Ukoliko se građevine infrastrukturnih sustava prigrađuju ili ugrađuju u osnovnu ili prateću građevinu, smatraju se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade. Stranica 698 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. travnja 2017.
(3) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojećih pomoćnih građevina na čestici: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup širine najmanje 3,0 m - građevinu infrastrukturnih sustava treba locirati iza uličnog pročelja osnovne građevine, - ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava treba od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od građevina na istoj i na susjednim česticama treba iznositi najmanje ½ visine infrastrukturne građevine - udaljenost građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje 4,0 m, a od ostalih najmanje 1,0 m - građevinu treba oblikovati kao prizemnu, s visinom (vijenca) najviše 3,5 m - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, visine najviše 1,80 m.

Članak 71.

(4) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, odnosno koeficijent izgrađenosti takve čestice može najviše iznositi kig=0,4 - građevna čestica treba imati neposredni kolni pristup širine najmanje 3,0 m s javne prometne površine, te unutar površine čestice prostor za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava treba locirati na način da s ulične strane prati građevinsku liniju osnovnih građevina unutar ulice, - ukoliko se građevinska linija ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinska linija ulice značajnije uvučena od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava treba od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - udaljenost građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje 4,0 m, a od ostalih najmanje 1,0 m - građevinu treba oblikovati kao prizemnu, s visinom (vijenca) najviše 3,5 m - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od okolnih građevina treba iznositi najmanje ½ visine infrastrukturne građevine - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, visine najviše 1,80 m.
(5) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je locirati više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne, pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 71.

(6) Nove nadzemne građevine infrastrukturnih sustava ne smiju se locirati na udaljenosti manjoj od 30,0 m od građevina kulturno – povijesnih vrijednosti. 5.2. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 72.
(1) Cestovni i pješački promet obuhvaća sve kolne i pješačke površine unutar područja obuhvata UPU, bez obzira da li su za njih posebno rezervirane površine ili ih se predviđa kao servisni prostor namijenjen prometu unutar pojedinačnih građevnih čestica, a mogu biti: - ulični koridori /oznaka UK/ - kolni prilazi /oznaka KP/ - pješačke staze izvan uličnih koridora /oznaka PP/ - javni trgovi - javna parkirališta i druga veća parkirališta - površine namijenjene prometu unutar pojedinačnih građevnih čestica u drugim funkcionalnim zonama (parkirališta, parkirališne i garažne zgrade, nogostupi, trgovi i druge pješačke ili kolne površine).
(2) Postaje za opskrbu vozila gorivom ne mogu se locirati unutar obuhvata UPU.

Članak 73.

Članak 73.
(1) U kontaktnom prostoru obuhvata UPU izvedena je cestovna prometna infrastruktura državnog značaja – državna cesta D3.
(2) Zaštitni pojasevi pojedine prometnice određeni su odredbama Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), ovisno o razini značaja prometnice.
(3) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa prometnica kategoriziranih kao državne, županijske ili lokalne ceste potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste u skladu sa Zakonom o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), a priključke na njih je potrebno predvidjeti prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ br. 95/14).

Članak 74.

Članak 74.
(1) Reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama poslovne i mješovite namjene /oznaka namjene K1, M1 i M2/, na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m, - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(2) Reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2 (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i nosač) u zonama stanovanja, poslovne i mješovite namjene /oznaka namjene S1, K1, M1 i M2/ mogu se postavljati isključivo kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.
(3) Unutar površina zona javnog urbanog zelenila i sportsko – rekreacijske zone /oznake namjene Z1 i R1/ ne mogu se postavljati reklamni panoi. 12. travnja 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 699 5.2.1. Ulični koridori /oznaka namjene – UK s dodatnom numeričkom oznakom/

Članak 75.

Članak 75.
(1) Ulični koridori osnova su cestovnog prometa, a formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i/ili biciklističkih staza, zelenih površina i trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža.
(2) Ulični koridori se formiraju kao građevne čestice prometne infrastrukture, a mogu se: - formirati i graditi fazno u linearnim segmentima - graditi fazno u odnosu na predviđene prometne površine, pri čemu se potrebno pridržavati utvrđenih minimalnih širina koridora i pojedine prometne površine u odnosu na utvrđenu kategoriju ulice.
(3) Ulični koridori se s obzirom na značaj ulice svrstavaju u 2 kategorije označene na kartografskom prikazu 2.1. „Promet“: - sabirne ulice – UK1 i UK2 - ostale ulice – od UK3 do UK24.
(4) Unutar uličnih koridora kolne površine je potrebno izvesti kao asfaltirane, a pješačke i pješačko-biciklističke površine kao asfaltirane ili opločene odgovarajućom podnom oblogom.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Sabirne ulice osigurava povezivanje dijelova naselja Nedelišće, kao dio paralelne prometne mreže za obilazak državne ceste D3, odnosno spoja između Varaždinske i Čakovečke ulice.
(2) Sabirne ulice obavezno sadrže kolnik odgovarajuće širine za dvostrani promet, dimenzioniran za dostavni teretni promet i pješačke površine predviđene s obje strane kolnika, pri čemu barem jedna treba biti dimenzionirana kao pješačko – biciklistička staza.
(3) Širina planiranih uličnih koridora sabirnih ulica treba iznositi najmanje 12,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio naselja, gdje koridor može biti i uži, ali ne manje od 10,0 m.
(4) Kod postojećih segmenata sabirnih ulica, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz stavka 3. ovog članka.
(5) Unutar koridora sabirnih ulica nije dozvoljena izvedba parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika.
(6) Unutar koridora sabirne ulice UK1, mogu se proširenjem uličnog koridora na površinu javnog urbanog zelenila / oznaka namjene Z1/ izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Ostale ulice osiguravaju pristup do pojedinačnih građevinskih čestica.
(2) Ostale ulice obavezno sadrže kolnik odgovarajuće širine za dvostrani promet, dimenzioniran za dostavni teretni promet i pješačke površine predviđene s obje strane kolnika.
(3) Širina planiranih uličnih koridora standardnih ulica treba iznositi najmanje 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio naselja, gdje koridor može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
(4) Ukoliko su u postojećim ulicama širine koridora manje, treba proširiti koridore ili uvesti prometni režim jednosmjernog prometa, odnosno kod slijepih ulica uvesti ograničenje pristupa na stanare, interventna vozila i vozila komunalnih servisa.
(5) Unutar koridora ulica predviđenim za pristup zonama društvenih djelatnosti, unutar uličnog koridora predviđena je izvedba javnih parkirališta, radi čega je dimenzija koridora povećana za potrebnu širinu na 16,0 m.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 79.
(1) Kolnici u uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m.
(2) Najmanja širina pješačkih staza unutar planiranih uličnih koridora utvrđuje se temeljem posebnih propisa, ali ne može biti manja od 1,20 m.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, u dijelovima postojećih ulica iz kategorije ostale ulice, druga predviđena staza unutar koridora, može biti uža od 1,20 m.
(4) Najmanja širina pješačko-biciklističkih staza unutar uličnih koridora iznosi 2,50 m.
(5) Najmanje dimenzije pojedinačnog parkirališnog mjesta unutar uličnog koridora iznose 2,5 m širine i 5,5 m dužine. 5.2.2. Kolni prilazi /oznaka KP s dodatnom numeričkom oznakom /

Članak 80.

Članak 80.
(1) Kolni prilazi, kao nestandardne površine za pristup građevnim česticama označene su na kartografskom prikazu 2.1. „Promet“.
(2) Osim naznačenih, formiranje kolnih prilaza nije dozvoljeno.
(3) Planirani kolni prilazi trebaju imati širinu koridora najmanje 7,0 m, a kolnu površinu širine najmanje 3,5 m.
(4) Kolni prilazi trebaju imati kolnu površinu izvedenu kao asfaltiranu ili kao opločenje betonskim opločnicima. 5.2.3. Pješačke staze izvan uličnih koridora /oznaka PS/
Članak 81.
(1) Pješačke staze izvan uličnih koridora su površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup.
(2) Ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe. Stranica 700 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. travnja 2017.
(3) Pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, kao opločenje betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put. 5.2.4. Javna parkirališta i druga veća parkirališta

Članak 82.

Članak 82.
(1) Sva javna i druga veća parkirališta moguće je graditi: - izdvajanjem čestica za tu namjenu iz površina stambenih, mješovitih, gospodarskih i sportsko – rekreacijske zone /oznake namjene S1, M1, M2, K1 i R1/ - kao prometni dio građevne čestice s javnom namjenom.
(2) Parkirališta treba projektirati sukladno posebnim propisima i na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(3) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa. 5.2.5. Promet unutar pojedinačnih građevnih čestica (priključci, parkirališta, parkirališne i garažne zgrade i druge kolne površine).

Članak 83.

Članak 83.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan, a najviše dva neposredna kolna pristupa na javnu kolnu prometnu površinu.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka kolni pristup do pojedinačne zemljišne čestice podvrtnice ostvaruje se preko građevne čestice u Ulici Rade Končara, koja graniči sa zemljišnom česticom u zoni podvrtnice.
Članak 84.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni i površini građevina, te broju zasebnih korisničkih jedinica na čestici, prema normativima iz sljedeće tabele: broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 UREDSKI 2,00 100 m2 PROSTORI korisnog prostora 3 TRGOVINE, 4,00 100 m2 USLUGE I korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE 6 STAMBENE 1,00 1 stan GRAĐEVINE 7 SMJEŠTAJNI utvrđuje se TURISTIČKI ovisno o SADRŽAJI kategorizaciji turističkog sadržaja, prema posebnom propisu
(2) Za trgovine mješovitom robom do 100,0 m2, potrebno je osigurati najmanje 5 parkirališnih mjesta.
(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto:

Članak 84.

- na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta - za predškolske ustanove, na jednu grupu djece - za ambulante, domove zdravlja, socijalne ustanove i slično na 3 zaposlena u smjeni - za vjerske građevine na 5 do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.
(4) Dimenzioniranje parkirališta s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(5) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici građevine.
(6) Iznimno od stavka 5. ovog članka: - za sadržaje društvenih djelatnosti, parkirališna i/ili garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, parkirališta za korisnike osiguravaju se na vlastitoj čestici i/ili unutar uličnih koridora UK18 i UK19. - parkirališne površine za sadržaje u funkcionalnoj zoni podvrtnica osiguravaju se na građevnim česticama u stambenoj zoni u Ulici Rade Končara, preko kojih se osigurava pristup do podvrtnica.

Članak 85.

Članak 85.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Direktno parkiranje vozila s ulice na parkirališna mjesta na čestici nije dozvoljeno.
(3) Ukoliko je garažni prostor funkcionalno i oblikovno integriran u osnovnu građevinu, njegova pozicija unutar građevine se ne uvjetuje.
(4) Otvorena parkirališta na čestici moguće je locirati unutar i/ ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina, odnosno ispred građevinskog pravca i u prostoru između zgrade i međa čestice.
(5) Ukoliko je, prema uvjetima pojedinačne funkcionalne zone, na građevnoj čestici moguće graditi zasebne pomoćne građevine, garaže u pomoćnim građevinama potrebno je locirati iza uličnog pročelja osnovne građevine. 12. travnja 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 701
(6) Parkirališni i manipulativni prostor za transportna vozila, otvorena skladišta i prostore za privremeno skupljanje otpada u okviru gospodarskih djelatnosti, lociraju se dvorišnom dijelu čestice, ili ih je na drugi način potrebno zakloniti od pogleda s ulice.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 5.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 5.3.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarnofekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori
Članak 87.
(1) Postojeće i planirane trase mreža plinoopskrbe, vodoopskrbe, i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(2) Područje obuhvata UPU nalazi se unutar III. zone zaštite izvorišta, prema Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” 8/14). 5.3.1.1. Vodoopskrba

Članak 88.

Članak 88.
(1) Sustav vodoopskrbe potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u koju svrhu se predviđa izvedba opskrbne mreže, te interpolacija potrebnih građevina infrastrukturnih sustava (precrpnih stanica i drugih).
(2) Postojeći magistralni vod vodovoda, koji prolazi južnim dijelom područja obuhvata UPU ne predstavlja prepreku gradnji na zemljištima kojima prolazi, pošto je stavljen van funkcije i zamijenjen magistralnim vodom vodovoda koji prolazi južno od građevinskog područja naselja Nedelišće.
(3) Prilikom izgradnje nove vodoopskrbne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti suvremene materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(4) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 89.

Članak 89.
(1) Vodoopskrbnu mrežu treba predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.4 „Zaštita od požara“, ove Odluke.
Članak 90.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima distributera nije određeno drugačije. 5.3.1.2. Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda

Članak 91.

Članak 91.
(1) Sustav javne odvodnje naselja Nedelišće je uspostavljen izvedbom mješovitog sustava odvodnje i spojem na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Čakovca.
(2) Sustav se predviđa nadograđivati i unutar područja obuhvata UPU po istom principu.
(3) S obzirom na poziciju područja obuhvata UPU, unutar III. zone zaštite izvorišta Nedelišće, cjevovode sustava odvodnje potrebno je predvidjeti od nepropusnih materijala i prema posebnim uvjetima zaštite izvorišta.
Članak 92.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(2) Priključke građevina na mrežu odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.

Članak 93.

Članak 93.
(1) Unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14,27/15,3/16), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(3) Tehnološke vode se mogu se upuštati u sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja sukladno odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14,27/15,3/16), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(4) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš.

Članak 94.

Članak 94.
(1) Za prijelazno razdoblje, do uspostave sustava zbrinjavanja otpadnih voda: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću, - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14,27/15,3/16) za ispuštanje u sustav javne odvodnje, skupljati u vodonepropusnim sabirnim Stranica 702 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. travnja 2017. jamama koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću.
(2) Nakon izvedbe sustava odvodnje otpadnih voda unutar područja UPU i njegova priključivanja na odgovarajući uređaj za pročišćavanje, obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.

Ostali akti u ovom izdanju (226)