Arhiva › 2015. › SGMŽ 10

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 22. srpnja 2015. · KLASA 350-02/15-02/3 · URBROJ 2109/1-01-15-02

Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1472

Članak 73.

Članak 73. 1) Iza članka 71. dodaje se članak 71a. koji glasi: “Članak 71a. Kompleks građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može se graditi prema uvjetima iz članka 70., a kompleks mogu činiti građevine: - poljoprivredno–proizvodne namjene (tovilišta, mliječne farme, staklenici, plastenici i drugo) - spremišta, skladišta, hladnjače, garaže za smještaj vozila i strojeva, silosi i slično - građevine za preradu vlastitih poljoprivrednih proizvoda (vinarije, sirane, uljare i slično) - trgovački prostori za prodaju vlastitih proizvoda - pomoćne građevine u funkciji gospodarstva (kolne vage, sanitarni propusnici, gnojne jame, energetske građevine i postrojenja i slično) - stambene građevine za potrebe funkcioniranja poljoprivrednog gospodarstva i građevine ugostiteljsko– turističke namjene (smještajni kapaciteti seoskog turizma, kušaone poljoprivrednih proizvoda, restorani ili bistroi i slično) mogu se graditi isključivo kao prateći sadržaji poljoprivrednog gospodarstva. Građevine iz prethodnog stavka moraju biti tako smještene na građevnoj čestici da čine jednu ili više funkcionalnih cjelina, a u arhitektonskom smislu moraju činiti skladnu arhitektonsku i organizacionu cjelinu. U kompleksu građevina poljoprivrednog gospodarstva stambena građevina i građevine namijenjene neposrednoj ugostiteljskoj i turističkoj ponudi trebaju biti grupirane u odnosu na građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti i preradu proizvoda. Građevine gospodarsko–poljoprivredne namjene te druge građevine gospodarstva s tehnološkom funkcijom treba locirati i oblikovati na način da volumenom i oblikovanjem ne dominiraju u odnosu na stambenu gradnju i ugostiteljsko– turističke građevine.

Članak 73.

Najmanja udaljenost stambenih i stacionarnih turističkih prostora od proizvodnih građevina na gospodarstvu je 20,0 m. Najmanja udaljenost stacionarnih turističkih prostora, prvenstveno prostora za noćenje (sobe, apartmani, bungalovi i slično), i prostora za konzumaciju hrane (restoran, kušaona) od građevina za uzgoj životinja je 50,0 m. Za redovnu upotrebu obiteljskog dijela gospodarstva, koji sadrži stambenu građevinu do 3 stambene jedinice i smještajne kapacitete turističke ponude s pomoćnim sadržajima, moguće je izdvojiti u zasebnu zemljišnu česticu iz površine zemljišne čestice ostatka obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, pod uvjetom da se u tom slučaju unutar osnovne građevne čestice poljoprivrednog gospodarstva naknadno više ne mogu locirati građevine stambene i smještajne turističke namjene. Uvjeti za obiteljska poljoprivredna gospodarstva na odgovarajući način se primjenjuju i za poljoprivredna gospodarstva organizirana kao trgovačka društva.“

Članak 74.

Članak 74. 1) Iza članka 72. dodaje se članak 72a. koji glasi:
Članak 72a. Plastenici i staklenici za uzgoj mogu se locirati na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja neovisno od površine čestice na koju se postavljaju. U slučaju postave plastenika ili staklenika na površinu obradivog tla, nije potrebno izdvajati česticu kao građevinsku, iz čestice poljoprivredne namjene, osim ukoliko se osim plastenika ili staklenika ne predviđa gradnja zgrada za druge sadržaje poljoprivredne namjene i/ili postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, u kojem slučaju se za cjelokupni kompleks primjenjuju odredbe za poljoprivredna gospodarstva iz članka 71a.“

Članak 75.

Članak 75. 1) Iza članka 72a. naziv poglavlja „B Uvjeti smještaja gospodarskih građevina proizvodne i poslovne namjene“ zamjenjuje se nazivom poglavlja „3.7 Uvjeti smještaja proizvodnih i poslovnih građevina unutar naselja“.
Članak 76. 1) U članku 73. stavak 1. mijenja se i glasi: „Lociranje gospodarskih građevina unutar funkcionalnih zona u naseljima moguće je ovisno o vrsti zone i vrsti djelatnosti koja se predviđa obavljati, a utvrđuje se prema članku 59.“ 2) U članku 73. stavak 2. mijenja se i glasi: 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1473 „Gospodarske djelatnosti koje se lociraju unutar građevinskog područja naselja, osim unutar gospodarskih zona i unutar zona zelenila, mogu biti smještene prema uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2.2. ovih odredbi.“ 3) U članku 73. stavku 3. tekst „s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš“ zamjenjuje se tekstom „bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti mogu se graditi na površini do 400,0 m², a“

Članak 77.

Članak 77. 1) U članku 74. stavak 1. i stavci 3. i 4. se brišu. 2) U članku 74. dosadašnji stavak 2. postaje stavak 1. te se u njemu tekst „5,8 m“ u oba navedena slučaja zamjenjuje tekstom „7,0 m“.
Članak 78. 1) Tekst članka 76. mijenja se i glasi: „Najmanje 20 % površine čestice koja sadrži gospodarske djelatnosti treba biti ozelenjeno, a osobito je potrebno održavati vegetaciju koja osigurava stabilnost terenima s opasnošću od klizišta.“
Članak 79. 1) U članku 78. stavku 1. alineji 2. tekst „u izdvojenom građevinskom području (unutar manje izgrađene cjeline)“ zamjenjuje se tekstom „uz izgrađenu česticu u području disperzne naseljenosti“.

Članak 80.

Članak 80. 1) Tekst članka 80. mijenja se i glasi: „Kao prateća funkcija građevnih čestica gospodarske namjene mogu se locirati uređaji i postrojenja proizvodnje energije korištenjem obnovljivih izvora, sukladno odredbama članaka 65., 65a i 65b.“
Članak 81. 1) U članku 82. stavak 2. mijenja se i glasi: „Građevine ili građevni kompleksi društvenih djelatnosti od značaja za lokalnu samoupravu mogu se po potrebi locirati i u zonama centralnih i društvenih sadržaja izvan središta Općine, kao i na površinama odgovarajuće veličine i u mješovitim, pretežito stambenim zonama.“ 2) U članku 82. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „Dječji vrtić treba locirati na zemljište koje osigurava osunčanu južnu i/ili istočnu orijentaciju prostora za boravak djece.“

Članak 82.

Članak 82. 1) Iza članka 82. dodaje se novi članak 82a. koji glasi: “Članak 82a. Etažnost građevina društvenih djelatnosti utvrđuje se s najviše jednom podzemnom i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2). Visina (vijenca) građevina društvenih djelatnosti utvrđuje se do najviše 12,0 m od uređenog terena uz pročelje. Koeficijent izgrađenost čestice može biti najviše 0,4. Udaljenost građevine treba biti: - od linije regulacije najmanje 10,0 m - od susjednih međa najmanje 3,0 m - od susjednih građevina najmanje za ½ visine više građevine. Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost postojeće građevine koja se rekonstruira, od susjedne bočne međe, kao i dijela građevine koji se na takvu građevinu dograđuje, može biti i manja od 3,0 m, uz uvjet da se osigura odgovarajuća protupožarna zaštita. Površinu između linije regulacije i zgrade potrebno je urediti kao parkiralište i/ili parkovnu površinu. Obveza izvedbe parkirališnih ili garažnih mjesta utvrđuje se na istoj građevnoj čestici na kojoj se planira graditi građevina društvenih djelatnosti, a minimalni broj mjesta utvrđuje se ovisno o sadržaju prema članku 96. Obvezni broj parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti utvrđuje se prema posebnom propisu.“

Članak 83.

Članak 83. 1) Tekst članka 84. mijenja se i glasi: „Kompleks Osnovne škole sa sportskom dvoranom u Pleškovcu potrebno je održavati na način da se omogući zasebni, neposredni pristup, kako školskoj zgradi, tako i sportskoj dvorani. Pretprostore i vanjske prostore škole potrebno je oblikovati u jedinstvenu cjelinu kao parkovne površine.“
Članak 84. 1) U članku 86. stavak 1. mijenja se i glasi: „Sportski i rekreacijski sadržaji javnog korištenja (mjesna sportska igrališta, sportske dvorane i prateći sadržaji) lociraju se načelno u zonama sporta i rekreacije, a ukoliko postoji pogodna površina može ih se locirati i u mješovitim, pretežito stambenim zonama.“

Članak 85.

Članak 85. 1) Tekst članka 87. mijenja se i glasi: „Zone sporta i rekreacije prvenstveno se rezerviraju za igrališta kolektivnih sportova – nogomet, rukomet, košarka, odbojka i slično. U zonama mješovite, pretežito stambene namjene mogu se locirati samo standardni sportovi koji ne uzrokuju povećanje buke okolnog prostora, odnosno ne mogu se locirati sportovi tipa karting, speedway i slično.“
Članak 86. 1) U članku 88. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „Izuzetno od stavka 3. ovog članka, u slučaju da se u sklopu kompleksa prateće građevine za potrebe sportskih klubova i korisnika predviđa i gradnja tribina, visina (vijenca) građevine može iznositi do 7,0 m.“ 2) U članku 88. dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 87.

Članak 87. 1) Tekst članka 89. mijenja se i glasi: “Školska sportska dvorana uz školu u Pleškovcu se osim za školske potrebe, može koristiti i za druge javne namjene radi Stranica 1474 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015. čega je poželjno osigurati neposredan pristup i ulaz u dvoranu, bez ometanja redovne nastave.”
Članak 88. 1) Tekst članka 90. mijenja se i glasi: „Izvan građevinskog područja naselja mogu se organizirati sportski i/ili rekreativni sadržaji koji ne utječu na promjenu namjene prostora kao što su jahačke staze, trim staze i slično.“

Članak 89.

Članak 89. 1) Poglavlje 5., uključujući sva potpoglavlja i članke od 91. do 109., zamjenjuje se novim tako da glasi: „5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE
Članak 91. Infrastukturni sustavi prikazani su na kartografskim prikazima 2.1. „Infrastrukturni sustavi – vodoopskrba, odvodnja, uređenje voda“ i 2.2. „Infrastrukturni sustavi – plinoopskrba, elektroopskrba, telekomunikacije“. Infrastrukturne građevine od interesa za Republiku Hrvatsku i Međimursku županiju navedene su u članku 4. Rekonstrukciju postojećih magistralnih i opskrbnih vodova, kao i izgradnju nove linijske infrastrukture poželjno je, svugdje gdje je moguće, izvesti unutar koridora javnih prometnica. 5.1. Promet 5.1.1. Cestovni promet

Članak 92.

Članak 92. Rekonstrukciju državne prometnice D 227 predviđa se proširenjem koridora postojeće trase za potrebnu širinu pješačko-biciklističke staze kao uzdignute od kolnika. Rekonstrukciju županijskih cesta poželjno je izvesti proširenjem kolnika za izvedbu nogostupa. Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa izvedenih kategoriziranih prometnica potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste u skladu s člankom 55. Zakona o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13). U slučaju projektiranja priključaka na kategoriziranu prometnicu, priključak je potrebno predvidjeti sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN br. 119/07) te je za isti potrebno ishoditi posebne uvjete nadležne uprave za ceste sukladno čl. 51. Zakona o cestama.

Članak 93.

Članak 93. Unutar građevinskih područja naselja sve javne cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja je 10,0 m. Ukoliko na briježnom području, radi konfiguracije terena, nije moguće postići širinu koridora od 10,0 m, potrebno je osigurati prostor koridora ceste koji osigurava prometnu sigurnost pri korištenju prometnice pri čemu širina koridora nove prometnice ne može biti uža od 7,0 m.

Članak 94.

Članak 94. Sve ulice koje se trasira ili rekonstruira unutar građevinskog područja naselja, trebaju osim uvjeta iz članka 93. dodatno osigurati odnos prema zatečenoj građevnoj strukturi sukladno odredbama članaka 10. i 11. pri čemu je moguće predvidjeti uklanjanje ograda i građevina koje onemogućavaju osiguranje zahtjeva za prometnom sigurnosti. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja te zatvaraju vidno polje vozača. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 95.

Članak 95. Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike. Pri planiranju smještaja novog stajališta prostor za ugibalište potrebno je odrediti tako da se ne nalazi na javnim zelenim površinama na kojima se nalaze evidentirani i zaštićeni spomenici kulturne baštine (pilovi, poklonci, kapelice i dr.) i da pri izgradnji ne zahtijeva uklanjanje javnog zelenila – visokih stabala. Uz ugibalište potrebno je izvesti nadstrešnicu jedinstvenog oblikovanja i načina izgradnje za cijelu Općinu ili pak skupine susjednih općina.

Članak 96.

Članak 96. Projektom pojedine građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema sljedećim normativima: 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1475 namjena koeficijent broj građevine parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 INDUSTRIJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 UREDSKI 20 1000 m² PROSTORI korisnog prostora 3 TRGOVINA, 40 1000 m² USLUGE, 25 korisnog UGOSTITELJSTVO prostora – trgovine mješovite robe – supermarketi, ugostiteljstvo 1000 m² korisnog prostora – trgovine specijalizirane prodaje (namještaj, bijela tehnika, automobili,i sl.) 4 VIŠENAMJENSKE DVORANE I 0,15 1 posjetitelja SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE 6 VIŠESTAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 7 STACIONARNI prema posebnom propisu TURISTIČKI SADRŽAJI Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na javnom parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika. Za poslovne prostore do 100 m² potrebno je osigurati minimum 5 parkirališnih mjesta za korisnike usluga trgovine mješovitom robom, 3 parkirališna mjesta za korisnike usluga specijaliziranih trgovina, servisa i usluga te 2 parkirališna mjesta za korisnike usluga za urede.

Članak 97.

Članak 97. Izvan granica građevinskih područja, uz državnu, županijske i lokalne ceste dozvoljava se gradnja servisnih sadržaja. - benzinskih crpki uz koje se mogu organizirati odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti - stacionara, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi - parkiralište teretnih vozila s pratećim sadržajima, sukladno odredbama članaka 78. i 79.
Članak 98. Unutar građevinskih područja naselja, a izvan uličnih koridora dozvoljava se postava reklamnih panoa površine panoa do 2,0 m² i ukupne visine konstrukcije do 6,0 m. Postava panoa ne smije ugrožavati promet. Unutar zona zelenila i unutar parkova uređenih u drugim funkcionalnim zonama ne mogu se postavljati reklamni panoi. Reklamni panoi se ne smiju postavljati na udaljenosti manjoj od 15,0 m od crkava, kapela, pilova, kao ni uz druge građevine utvrđene kao registrirana ili evidentirana kulturna dobara. 5.1.2. Poštanski promet

Članak 99.

Članak 99. Mreža poštanskog prometa za područje Općine Sveti Juraj na Bregu uspostavljena je s jednom područnom poštanskom jedinicom unutar državnog sustava pošta – 40311 Lopatinec. Poštanski promet je potrebno održavati na ovoj razini kao minimalnoj. 5.1.3. Telekomunikacijski promet
Članak 100. Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08 i 90/11) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju sljedeći propisi: - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN br. 114/10) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine (NN br. 42/09) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN br. 108/10) - Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme (NN br. 131/12). Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora. Radi racionalnijeg korištenja prostora pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. Telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice - budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja te druge javne plastike - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice Stranica 1476 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015.

Članak 100.

- se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.
Članak 101. Zone i uvjeti lociranja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme mobilnih komunikacijskih sustava, kao i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija, definirane su u Prostornom planu Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br 7/01, 8/01 i 23/10), koji se primjenjuje neposredno i to: - neposrednom primjenom kartografskog prikaza telekomunikacijske infrastrukture iz Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije - neposrednom primjenom odredbi Odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 23/10),) u postupcima za izdavanje lokacijskih dozvola za antenske stupove, tipske prihvate i bazne postaje s pripadajućom poveznom opremom mobilnih komunikacijskih sustava i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija. Osim navedenih uvjeta, kod lociranja antenskih stupova potrebno se pridržavati i sljedećih uvjeta: - samostojeće stupove s elektroničke komunikacijske infrastrukture i drugih vrsta antenskih uređaja treba locirati najmanje 100,0 m izvan naselja te jednako toliko udaljeno od groblja, sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja - tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju iz vizure prilaza naselju, što se ispituje kroz izdavanje mišljenja na lokaciju od strane nadležnog Konzervatorskog odjela - odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih operatera.

Članak 101.

5.2. Energetski sustav 5.2.1. Prijenos i distribucija električne energije
Članak 102. Općinskim područjem ne prolaze visokonaponski elektroenergetski vodovi. Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području Općine je uspostavljen, a na temelju stope razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti. Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili izgradnje novog dalekovoda i zračne opskrbne mreže treba maksimalno iskoristiti postojeće koridore, prije trasiranja novog.

Članak 103.

Članak 103. Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice - da budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja te druge javne plastike - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i 1,5 m udaljenosti do desne bočne međe građevne čestice - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice. U slučaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava elektroopskrbe naselja, dugoročno je potrebno na druge lokacije izmjestiti trafostanice izgrađene uz poklonce i raspela, kao i trafostanice izgrađene u neposrednom kontaktnom prostoru građevinskih cjelina od ambijentalnog značaja. 5.2.2. Prijenos i distribucija plina

Članak 104.

Članak 104. Magistralni plinovod Mihovljan – Mursko Središće, koji prolazi općinskim područjem, potrebno je održavati temeljem posebnih propisa. Trasa 6 – CPS Mihovljan – Čvor Međimurje utvrđena je kao prostor za lociranje tehnološke linijske instalacije u funkciji proizvodnje plina: - otpremni plinovod DN 200/50 CPS Mihovljan – MRS Lendava - plinovod DN 100/50 Zb-7 – CPS Molve - plinovod DN 100/50 Zb-8 – CPS Molve - kondenzatovod DN 50/50 Zb-7 – CPS Molve - Elektrovod VN 10 kV - signalni kabel. Zaštitna zona cjevovoda za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika je 60,0 m, odnosno 30,0 m obostrano od osi cjevovoda unutar kojeg područja nije predviđena gradnja, a u izuzetnim slučajevima posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje vlasnik, odnosno održavatelj cjevovoda. Zona opasnosti cjevovoda (sigurnosni pojas) za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika je 400,0 m, odnosno 200,0 m obostrano od osi cjevovoda unutar kojeg područja posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje vlasnik, odnosno održavatelj cjevovoda. U zelenom pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda za transport plina i produkata ugljikovodika zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno zabranjeno je obrađivati zemlju dublje od 0,5 m.

Članak 105.

Članak 105. Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području Općine je načelno uspostavljen, a predviđa se širenje mreže i povećanje broja priključaka. 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1477 Rekonstrukcija postojeće i širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim za širenje naselja, a posebno na gospodarske zone i to na način da se: - osigura kontinuirano vođenje srednjetlačnog plinovoda uličnim koridorima do planiranih gospodarskih zona i područja za razvoj naselja, kao i njihov spoj u prsten - cjevovodi niskotlačnog plinovoda također lociraju unutar javnih, prometnih površina – koridora ulica, a ne preko građevinskih čestica, i to u pravilu jednostrano - plinske redukcijske stanice lociraju unutar javnih zelenih površina, a ako to nije moguće na vlastitoj čestici, minimalne površine 5,0 x 6,0 m, pri čemu čestica treba imati direktni pristup na javnu prometnu površinu. Obzirom da se radi o briježnoj općini, umjesto niskotlačne mreže može se u svrhu opskrbe naselja plinom predvidjeti srednjetlačna mreža. Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: minimalni vrsta gradnje razmak od plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 0,20 od javnih cesta, ulica, putova i nadzemnih 3,00 niskonaponskih vodova od stambenih građevina, trafostanica i 4,00 visokih stabala od vodotoka, bolnica, škola, dvorana i sl. 6,00 građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i grtađevina građenih od drveta ili obučenih u drvo od nadzemnih visokonaponskih kabela 10,00 od željezničkih pruga 12,00 Udaljenost ostalih instalacija unutar uličnih koridora od plinskih vodova potrebno je osigurati prema slijedećoj tabeli:

Članak 105.

križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do šahtova i uličnih 0,20 0,30 jaraka plinovod do toplovoda 1,00 1,00 Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno tako da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici. Ugradnja plinskog priključnog seta moguća je s vanjske strane pročelja građevine, u pravilu na uličnom pročelju, ako građevina nije na liniji regulacije ulice, te na bočno ili stražnje pročelje, i na način da se do seta osigura neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 5.2.3. Energija iz obnovljivih izvora

Članak 105a.

Članak 105a. S obzirom da se korištenjem obnovljivih izvora energije, u odnosu na korištenje fosilnih goriva, smanjuju emisije stakleničkih plinova i ostale štetne emisije, preporuča se korištenje energije iz obnovljivih izvora. Uvjeti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora utvrđeni su u člancima 65., 65a. i 65b. 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.1. Zaštitne građevine
Članak 106. Sustav obrane od bujičnih voda na području Općine je dijelom uspostavljen izgradnjom retencije Jegerseg na vodotoku Goričica i kanaliziranjem dijela briježnih vodotoka. Dovršetak sustava obrane od bujičnih voda predviđen je izgradnjom: - retencije Krompač na vodotoku Krompač - retencije Praporčan II na vodotoku Praporčan. Obranu od poplava potoka bujičara u briježnom dijelu Općine potrebno je provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m u građevinskim područjima i 30,0 m od osi vodotoka u području disperzne naseljenosti i izvan naselja. 5.3.2. Vodoopskrbni sustav

Članak 107.

Članak 107. Vodoopskrbni sustav na području Općine pretežito je izgrađen a sastoji se od: - postojećih vodosprema Dragoslavec, Lopatinec i Mohokos - magistralnog vodovoda Čakovec - Lopatinec - Štrigova - vodoopsrbnih mreža svih naselja. Vodoopskrbni sustav se planira dovršiti izvedbom vodospreme Frkanovec. Širenje mreže vodoopskrbe predviđa se osobito na planiranim područjima za razvoj naselja i u gospodarskim zonama.
Članak 108. Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. Radi osiguranja od požara potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Na površinama javnog zelenila i parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i sportsko–rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. Stranica 1478 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015. Ukoliko tlak izvedene vodovodne mreže nije dostatan da zadovolji posebne propise zaštite požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, te po mogućnosti korištenjem otpadnih oborinskih i dovoljno kvalitetnih tehnoloških voda za navedene potrebe. Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara.

Članak 108.

5.3.3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Članak 109. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine još nije uspostavljen. Javni sustav odvodnje načelno je određen kao razdjelni, a planira se samo za dijelove Općine, pri čemu se dijelovi sustava planiraju spojiti na postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Čakovec te planirane Frkanovec - Merhatovec, Pleškovec i Okrugli Vrh - Gornji Mihaljevec. Izgradnja sustava odvodnje sanitarno-fekalnih voda planira se fazno, uz uvjet da se izgrađeni dijelovi kanalizacije ne mogu početi koristiti prije puštanja u rad odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na koji će se otpadne vode ispuštati. Lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.1. - Infrastrukturni sustavi – vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka.

Članak 109a.

Članak 109a. Na područjima za koja će sustav odvodnje i pročišćavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren. Tehnološke vode mogu se upuštati u sustav sanitarno– fekalne odvodnje ukoliko se prethodno pročiste do razine propisane Pravilnikom o graničnim emisijama otpadnih voda (NN br. 80/13, 43/14 i 27/15) te drugim posebnim propisima. Otpadne vode s poljoprivrednih gospodarstava potrebno je zbrinjavati ovisno o tipu otpadnih voda, pri čemu se fekalne otpadne vode nastale kao nusprodukt uzgoja životinja privremeno zbrinjavaju u zatvorenim spremnicima, s konačnim zbrinjavanjem na poljoprivrednim površinama i/ili na druge načine, sukladno posebnim propisima.

Članak 109b.

Članak 109b. Za područja na kojima nije predviđena izgradnja sustava sanitarno–fekalne odvodnje te za prijelazno razdoblje do uspostave sustava za naselja za koje je predviđena izvedba sustava zbrinjavanja sanitarno-fekalnih voda naselja: - sanitarno–fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - tehnološke vode potrebno je riješiti skupljanjem u odvojene vodonepropusne sabirne jame koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (NN 80/13, 43/154 i 27/15) za ispuštanje u sustav javne odvodnje skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću. Na području disperzne naseljenosti moguće je alternativno, posebno za prostore veće stambene gustoće, planirati izvedbu bioloških laguna.

Članak 109c.

Članak 109c. Oborinske vode potrebno je rješavati priključenjem na sustav javne odvodnje oborinskih voda, odnosno skupljanjem u sustav otvorenih ili zatvorenih kanala za odvodnju oborinskih voda. Oborinske vode s prometnih površina parkirališta s brojem mjesta većim od 10, a posebno s površina servisa vozila i servisa poljoprivrednih strojeva, potrebno je prije ispuštanja u sustave oborinske odvodnje pročistiti separacijom pijeska, mulja, ulja, odnosno masti, prema posebnim propisima.
Članak 109d. Otpadne sanitarno-fekalne i tehnološke vode nije dozvoljeno: - ispuštati u površinske vodotoke ili jezera - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda - ispuštati u recipijent bez prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda do razine kvalitete recipijenta. Oborinske vode nije dozvoljeno: - ispuštati u sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda ukoliko kvaliteta vode ne odgovara kvaliteti vode u recipijentu. Otpadne vode iz gnojišnih i osočnih jama nije dozvoljeno ispuštati u sustav odvodnje otpadnih voda, već se iste moraju zbrinjavati prema posebnim propisima. 5.4. Groblje

Ostali akti u ovom izdanju (48)