Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija

18. Na temelju članaka 109. i 111. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13.), članka 15. Statuta Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 9/09, 5/13), Općinsko vijeće Općine Sveta Marija na 20. sjednici održanoj dana 20.07.2015. donosi ODLUKU o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/04.), u daljnjem tekstu Izmjene i dopune Plana, izrađene u Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije. II. SADRŽAJ PROSTORNOG PLANA

Članak 2.

Članak 2. Elaborat Izmjena i dopuna Plana, temeljem odredbi članka 54. Zakona o prostornom uređenju sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1449 GRAFIČKI DIO sadrži: Kartografski Prikaz područja izmjene i M 1:25000 prikaz 0 dopune PPUO Kartografski Korištenje i namjena prostora M 1:25000 prikaz 1 Kartografski Infrastrukturni sustavi M 1:25000 prikaz 2a pošte i telekomunikacije, cijevni transport nafte i plina Kartografski Infrastrukturni sustavi M 1:25000 prikaz 2b elektroopskrba i vodnogospodarski sustav Kartografski Uvjeti korištenja, uređenja i M 1:25000 prikaz 3 zaštite prostora Kartografski Građevinsko područje M 1:5000 prikaz 4a naselja Sveta Marija Kartografski Građevinsko područje M 1:5000 prikaz 4b naselja Donji Mihaljevec TEKSTUALN DIO sadrži: OBRAZLOŽENJE ODREDBE ZA PROVEDBU III. ODREDBE ZA PROVEDBU

Članak 1.

Članak 1.
(1) U članku 10. u prvom stavku druga alineja mijenja se i glasi: “- M501 (Središće) - Državna granica – Čakovec - Kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur)”
(2) U istom članku u drugom stavku alineja se mijenja i glasi: “- M501 (Središće) - Državna granica – Čakovec - Kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur) – drugi kolosijek
(3) U istom članku u drugom stavku dodaju se druga, treća i četvrta alineja koje glase: “- Otpremni plinovod DN 300/75 Čvor Međimurje – centralna plinska stanica (CPS) Molve - Magistralni plinovod DN 1200/100 Sotin – Mursko Središće - Produktovod - Istražne likvidirane bušotine Čukovec-1 (Čuk-1) i Međimurje-2 (Mđ-2)”

Članak 2.

Članak 2.
(1) U članku 11. u prvoj alineji prvog stavka dodaje se „L- 20061“.
(2) U istom članku u drugom stavku prva alineja se briše i dodaje se druga alineja koja glasi: “- Sustavi i uređaji za odvodnju otpadnih i oborinskih voda naselja Sveta Marija i Donji Mihaljevec”
Članak 3.
(1) U članku 24. u pripadajućoj tabeli prvog stavka koeficijent izgrađenosti 0,3 zamjenjuje se koeficijentom 0,4.
Članak 4.
(1) U članku 29. prvi stavak mijenja se i glasi: “Unutar zona izgrađene individualne stambene izgradnje u naseljima Sveta Marija i Donji Mihaljevec, označene na Kartografskim prikazima broj 4a i 4b dozvoljava se formiranje građevne čestice od najviše dvije građevne čestice spojene uz regulacioni pravac.”

Članak 5.

Članak 5.
(1) U članku 44. tekst u zagradi „(unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja)“ se briše.
(2) U istom članku izraz „5,6 m“ zamjenjuje se izrazom „6.2 m“, a izraz u zagradi zamjenjuje se izrazom „(visoka prizemnica, odnosno katnica s mogućnošću uređenja potkrovlja bez nadozida)“.
Članak 6.
(1) Članak 51. se briše.
Članak 7.
(1) Članak 65. se briše.
Članak 8.
(1) U članku 66. stavci od 1 do 6 se brišu.
Članak 9.
(1) U članku 72. u drugom stavku u drugoj podalineji prve alineje dodaje se tekst: „i gnojne jame“.
(2) U istom stavku članka 72. u prvoj alineji dodaju se šesta, sedma i osma podalineja koje glase: “- ribogojilište - građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremišta, sušare, hladnjače i sl.) - energetske građevine (bioplinska postrojenja, kogeneracijska postrojenja) uz farme kao sastavni dio procesa poljoprivredne proizvodnje”
(3) U istom stavku šesta alineja se briše.

Članak 10.

Članak 10.
(1) U članku 78. tabela u trećem stavku zamjenjuje se tabelama: “Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: Kapacitet tovilišta Najmanja udaljenost u met- (broj uvjetnih grla –UG) rima do 5 UG 12 m od najbliže stambene građevine 5 - 60 UG 50 m od najbliže stambene 60 - 100 UG 70 m građevine 100 - 250 UG 200 m od najbliže stambene građevine. 50 m od DC 20 m od ŽC i LC Više od 250 UG 500 m od građevnog područja 100 m od DC 50 m od ŽC i LC Stranica 1450 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015. Smještaj farmi za uzgoj pilića: Kapacitet Najmanja udaljenost u metrima od tovilišta Stamb. Županijske i Državne građ/Građ. lokalne ceste ceste područja 5000 - 18000 70 m od 30 15 pilića * stambene građevine 18000 - 25000 100 m 50 20 pilića ** od građ. područja Više od 25000 200 m 100 50 pilića ** od građ. područja TABELA br. 2.:
(2) U istom članku četvrti stavak mijenja se i glasi: “Iznimno od kriterija propisanih u tabeli u prethodnom stavku ovog članka, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi na udaljenosti najmanje 20 m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj navedene stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla,mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine.”
(3) U istom članku dodaje se peti stavak koji glasi: „Iznimno od kriterija propisanih u tabelama u ovom članku, na prostoru sjeverno i zapadno od Osnovne škole u Svetoj Mariji nije dozvoljena izgradnja farmi za uzgoj stoke na udaljenosti manjoj od 500 m od građevine škole.”
(4) U istom članku sedmi stavak mijenja se i glasi:

Članak 10.

Maksimalna visina vijenca tovilišta može iznositi za piliće 4,0 m, za ostala tovilišta 5,0 m.
(5) U istom članku stavci 8. i 9. se brišu i zamjenjuju se novim stavkom s tabelom: PRIPADAJUĆI IZNOS UVJETNOG GRLA PO POJEDINOJ VRSTI DOMAĆE ŽIVOTINJE (UG) koeficijent težina Ekviva- VRSTA STOKE lent 10 UG Krava, steona junica 1,00 500 10 Bik 1,50 750 6,6 Vol 1,20 600 8,33 Junad 1- 2 godina 0,70 350 14,3 Junad 6 - 12 mjeseci 0,50 250 20 Telad 0,25 125 40 Krmača + prasad 0,30 300 16,7 Tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25 125 40 mlade svinje 2 - 6 mjeseci 0,13 60 76,9 Prasad do 2 mjeseca 0,04 20 2500 Teški konj 1,20 600 8,33 Srednje teški konj 1,00 500 10 Laki konj 0,80 400 12,5 Ždrebad 0,75 375 1,3 Ovce i koze 0,10 50 100 Janjad 0,05 25 200 Divljač papkari (srne jeleni) 0,15 75 66 Konzumna perad 0,002 1 5000 Rasplodne nesilice 0,004 2 2500 Perad težine do 5,0 kg/kom 0,01 5 1000 Velika perad težine od 5,0 0,04 20 250 - 30 kg/kom (veliki purani i sl.) Velika perad prosječne 0,25 125 40 težine preko 80 kg/kom (nojevi, i sl.) Zečevi i kunići 0,007 3,5 1429 Činčile i slične male 0,005 2,5 2000 životinje
(6) U istom članku dodaje se deveti stavak koji glasi: “Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske Ekviv- Ekviva- Ekviv- Ekviva- Ekviva- Ekvivaalent lent 40 alent lent 100 lent 250 lent 400 30 UG UG 60 UG UG UG UG 30 40 60 100 250 400 19,8 26,4 39,6 66 165 264 25,2 33,3 50 83,3 208 333 42,8 57,2 85,8 143 357,5 576 60 80 120 200 500 800 120 160 240 400 1000 1600 50 133,2 200 1332 832 13332 120 160 240 400 1000 1600 237 307 461,4 769 1922 3088 750 2000 3000 5000 12500 20000 25,2 33,3 50 83,3 208 333 30 40 60 100 250 400 37,5 50 75 125 312,5 500 40 53,2 80 133 332,5 532 300 400 600 1000 2500 4000 600 800 1200 2000 5000 8000 200 264 396 660 1650 2640 15000 20000 30000 50000 125000 200000 7500 10000 15000 25000 62500 100000 3000 4000 6000 10000 25000 40000 750 2000 3000 5000 12500 20000 120 160 240 400 1000 1600 4290 5716 8574 14290 35725 57160 6000 8000 12000 20000 50000 80000 građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove.” 22. srpnja 2015.

Članak 10.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1451
Članak 11.
(1) Dodaje se članak 79a. koji glasi: “U izdvojenom građevinskom području van naselja kojeg čine građevine za uzgoj i tov stoke, mogu se graditi građevine prateće namjene i energetske građevine – kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu, a sastavni je dio procesa poljoprivredne proizvodnje. Uz građevine za tov stoke pod istom i pratećom namjenom podrazumijevaju se građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje vezane uz tov stoke – prerada mesa, proizvodnja i prerada mlijeka, proizvodnja stočne hrane, spremišta, skladišta, proizvodnja energije iz biomase i slično. Izgrađenost čestice ne može iznositi više od 40 % površine čestice.”

Članak 12.

Članak 12. 1.1.1. (1) U članku 81. dodaje se treći stavak koji glasi: Uz staklenike i plastenike na istoj građevnoj čestici može „ se smjestiti prateća građevina u funkciji stakleničke proizvodnje (hladnjače, spremišta i dr.). Veličina građevne čestice za gradnju staklenika i plastenika i pratećih građevina mora iznositi najmanje 0,3 ha, a navedene građevine moraju činiti gospodarsku i funkcionalnu cjelinu.“ 1.1.2. 2) U istom članku, na kraju trećeg stavka umjesto točke dodaje se zarez i tekst koji glasi: „a udaljenost pratećih građevina jednaka je kao i za građevine određene u članku 85b“.

Članak 13.

Članak 13.
(1) U članku 82., u prvom i drugom stavku izraz „1,0 ha“ zamjenjuje se izrazom „0,5 ha“
(2) U istom članku stavci 3., 4., 5. i 6. se brišu.
Članak 14.
(1) U članku 84. drugi stavak mijenja se i glasi: Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz pčelinjak veličine najmanje 30 košnica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine najviše 25 m².
Članak 15.
(1) Dodaje se članak 85a. koji glasi: “Na prostoru Općine Sveta Marija, na prostorima izvan građevinskog područja naselja, u zonama koje su udaljene minimalno 70 metara od stambenih zona i 30 metara od kategoriziranih cesta, omogućava se izgradnja građevine ribogojilišta za gospodarsku djelatnost uzgoja riba i drugih djelatnosti vezanih za hranidbu i reprodukciju u ribnjacima i lagunama za komercijalni uzgoj ribe. Čestica za osnivanje ribogojilišta mora biti građevinska, opremljena infrastrukturom u minimalnom opsegu, s maksimalnom izgrađenošću do 40 %. Podizanje ribogojilišta nije moguće na šumskom zemljištu, niti u drugoj zoni zaštite izvorišta Sveta Marija. Otpad koji nastaje pri procesu uzgoja riba potrebno je zbrinuti na način kako to propisuju posebni propisi.”

Članak 16.

Članak 16.
(1) Iza članka 85a dodaje se podnaslov i članak 85b. koji glase: 1.1.4. GRAĐEVINE U FUNKCIJI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE (SPREMIŠTA, SUŠARE, HLADNJAČE I SL.) 1.1.5. Članak 85b 1.1.6. Članak 85b. 1.1.7. (1)Najmanja površina čestice za smještaj građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti 0,5 ha, a građevna čestica izuzeta od zemljišta na kojoj se planira gradnja može biti i manja. Koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,4. Planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od susjedne južne međe najmanje 3,0 m.

Članak 17.

Članak 17.
(1) U članku 90., u drugom stavku izraz „detaljnim“ zamjenjuje se „urbanističkim“.
Članak 18.
(1) Iza članka 91. dodaje se članak 91a. koji glasi: “Članak 91a. U zoni izletničkog turizma uz stari rukavac Drave, označenog s T4 (izletnički turizam) i R3 (rekreacija na vodi) na Kartografskom prikazu broj 1, na jednoj ili više građevnih čestica moguća je realizacija sadržaja u funkciji turizma, sporta i rekreacije - građevina ugostiteljske namjene, igrališta, prilazne pješačko-kolne staze, vidikovca. U obuhvatu određene zone planiraju se sljedeći sadržaji i određuju uvjeti za njihovu realizaciju: Ugostiteljska montažna građevina - Veličina građevine može iznositi najviše do 100 m², od toga zatvoreni dio može zapremati najviše 40 m², a preostali dio je natkriveni prostor, bilo povezan sa zatvorenim dijelom ili je izveden zasebno Sportsko igralište za odbojku na pijesku - Na dijelu koji nije obrastao visokim stablima moguća je izvedba igrališta za odbojku na pijesku Prilazna staza - Za pristup ovoj zoni izletničkog turizma moguće je izvesti pješačko-kolni pristupni put, u šljunku, koristeći postojeće staze i puteve u najvećoj mogućoj mjeri. Pristup vozilima moguć je samo u svrhu dostave i servisa. Vidikovac - U blizini navedenih sadržaja moguća je izgradnja vidikovca u svrhu promatranja ptica i prirode. Građevine ugostiteljske namjene i vidikovca trebaju se izvesti u drvu i opeci (konstrukcija i obloga pročelja), krovište izvesti dvostrešno ili višestrešno s pokrovom od crijepa ili drvene šindre. Pod nadstrešnice izvesti od opeke, oblutaka ili drva.

Članak 18.

Pristup posjetitelja do rukavca Drave nije moguć vozilom, već samo do uređenog prostora za parkiranje, na uređenoj livadi na čvrstom terenu izvedenom u uvaljanom šljunku. Na planiranom parkiralištu koristiti zatečeno visoko zelenilo i dopuniti ga sadnjom vrsta koje se nalaze u okruženju. Stranica 1452 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015. Energija, sanitarni uređaji Za potrebe uređaja za električnom energijom potrebno je koristiti dobivenu energiju postavom fotonaponskih panela na krovove izgrađenih građevina. U sezoni kada se očekuje veći broj posjetitelja potrebno je postaviti mobilne sanitarne uređaje na prostoru uz građevinu i na prostoru parkirališta. Prilikom gradnje i korištenja ove zone sporta i rekreacije u vidu izletničkog turizma, potrebno je postupati prema uvjetima zaštite prirode u poglavlju 6.1. ovih Odredbi, očuvati zatečeno visoko zelenilo, ne izvoditi zahvate na sprudovima i na šumskim površinama, ne izvoditi staze izvan zone namijenjene rekreaciji, čime će se ograničiti kretanje posjetitelja u zonu zaštićenog područja važnog za ptice.”

Članak 19.

Članak 19.
(1) Iza članka 108. dodaje se članak 108a. koji glasi: “U središnjem dijelu naselja, na Trgu bana Jelačića, u zoni centralnih sadržaja planira se proširenje društvenog doma Sveta Marija za javnu i društvenu namjenu. Na planiranoj novoformiranoj građevnoj čestici, koja se sastoji od nekoliko objedinjenih katastarskih čestica, planira se izgradnja pomoćne građevine – nadstrešnice, koja bi s društvenim domom činila oblikovnu i funkcionalnu cjelinu. Planirana pomoćna građevina mora biti udaljena od regulacione sjeverne linije Trga bana Jelačića najmanje 5 m, a prostor između regulacione i građevne linije namijenjen je pristupu vatrogasnih vozila i za polaganje instalacija komunalne infrastrukture. Visina vijenca nove građevine može iznositi najviše 5,0 m, a ukupna visina građevine ne smije prelaziti visinu sljemena postojećeg društvenog doma. Krovna konstrukcija građevine može se izvoditi kao kosa ili ravna. Organizacijom i oblikovanjem ove građevine formira se nova slika centra naselja, stoga je potrebno vrlo pažljivo pristupiti projektiranju buduće građevine te poštivati tradicijske materijale i oblikovanje buduće građevine. Preostali dio građevne čestice potrebno je urediti kao javne pješačke površine i promet u mirovanju, po mogućnosti sa što manjim denivelacijama u parteru. Otpadne vode koje nastaju obavljanjem djelatnosti u ovoj zoni (pranje i ispiranje operativnih površina) nakon predtretmana u separatoru ulja i masti, do izgradnje sustava za odvodnju potrebno je sabirati u septičke jame.”

Članak 20.

Članak 20.
(1) U članku 121. drugi stavak se briše.
Članak 21.
(1) U članku 137. dodaje se peti stavak koji glasi: Izvedeni samostojeći antenski stup elektroničke komunikacijske infrastrukture može se izmjestiti u skladu s uvjetima navedenim u prethodnim stavcima ovog članka.
Članak 22. 1) Ispred članka 142. Dodaje se podnaslov Cjevovodni ( transport, a članak 142. mijenja se i glasi: “Na prostoru Općine Sveta Marija, duž planiranih i postojećih cjevovoda za transport tekućih i plinovitih ugljikovodika, svi zahvati u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini navedenih transportnih sustava trebaju udovoljiti posebnim propisima koji određuju uvjete za sigurnost transporta naftovodima i plinovodima, te tehničke uvjete i normative za siguran transport ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport. Utvrđuje se sigurnosni pojas širine 200 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a za sve zahvate koji se planiraju unutar tog sigurnosnog pojasa potrebno je zatražiti posebne uvjete distributera i vlasnika cjevovoda. Posebnim uvjetima kod gradnje stabilnih građevina koji nisu u funkciji instalacija za prijenos ugljikovodika, određuje se zaštitni pojas koji se prostire 30 metara lijevo i desno od osi cjevovoda (plinovod, naftovod, produktovod) u cilju sigurnosti ljudi i građevina. Svi zahvati u prostoru, koji se planiraju u neposrednoj blizini navedenih transportnih sustava trebaju udovoljiti posebnim propisima koji određuju uvjete za sigurnost transporta naftovodima i plinovodima, te tehničke uvjete i normative za siguran transport ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport.”

Članak 23.

Članak 23.
(1) Iza članka 143. dodaje se podnaslov Energetske građevine i obnovljivi izvori energije i članci 143a. i 143b. koji glase: “Članak 143a.
(1) Na području Općine Sveta Marija planiraju se moguće građevine za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora: A.) Sunčane elektrane B.) Kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu A) Uvjeti za smještaj energetskih građevina - sunčanih elektrana Sunčane elektrane mogu se izvoditi unutar građevinskog područja, na građevnim česticama postojeće zgrade za potrebe iste prema sljedećim uvjetima: - fotonaponski moduli mogu se smjestiti na postojeće, izgrađene građevine na čestici, uz uvjet da s građevinom čine oblikovnu i konstruktivnu cjelinu - fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače i to u dubini čestice, iza građevina osnovne namjene, uz poštovanje ostalih uvjeta za izgradnju u građevinskom području (tlocrtna projekcija panela ubraja se u izgrađenost čestice) - fotonaponski moduli mogu se postaviti na nadstrešnice (javnih) parkirališnih površina (izvedene u drvenoj konstrukciji na način da se izbjegne plošna postava u velikim potezima), uz uvjet da je najviše trećina ukupne parkirališne površine natkriveno - na česticama turističke, rekreativne i društvene namjene postava fotonaponskih modula na nosačima, u prostoru izvan građevina (na tlu), nije moguća - fotonaponski moduli u građevinskom području naselja ne mogu se izvoditi na stupovima - fotonaponski moduli ne mogu se postavljati na zaštićenu građevinu upisanu u Registar spomenika kulture i na evidentirane građevine tradicionalne seoske arhitekture B) Uvjeti za smještaj energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja 22. srpnja 2015.

Članak 23.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1453 Kogeneracijsko postrojenje može se smjestiti izvan građevinskog područja naselja, na mjestu nastanka (uz građevinu farme za uzgoj stoke), ili u gospodarskoj zoni, uz uvjet da čestica na kojoj se planira zahvat ima izvedenu osnovnu infrastrukturu (niskonaponsku elektroenergetsku mrežu i pristup na prometnu površinu.) Zbog isplativosti i veće iskoristivosti energije poželjno je da bude u blizini potencijalnih korisnika toplinske energije (npr. farme, građevine javne namjene, stambene zone veće gustoće naseljenosti), a zbog jednostavnosti dovoza sirovina i odvoza nusprodukta poželjno je da lokacija postrojenja bude i u blizini važnih prometnica. Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju energije kao pomoćna građevina u cilju proizvodnje energije za vlastite potrebe može biti smješteno unutar građevinskog područja ili u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja na čestici mješovite namjene (uslužne djelatnosti, proizvodnja, servisi), na čestici društvenih sadržaja (društvene i javne funkcije, odgojno obrazovna funkcija, sport i rekreacija), . Rad kogeneracijskog postrojenja mora se odvijati u uvjetima koji ne utječu negativno na okoliš: - razina buke mora biti u graničnim vrijednostima određenim posebnim propisom - u okruženju kogeneracijskog postrojenja ne smiju se širiti neugodni mirisi - ciklus proizvodnje mora biti zatvoren u smislu zbrinjavanja ostatka proizvodnje prema posebnim propisima. Proizvedena energija u navedenim energetskim građevinama u ovom članku priključit će se u sustav prijenosa prema posebnim propisima i uvjetima distributera električne energije.

Članak 23.

Kogeneracijsko postrojenje ne može se nalaziti u neposrednoj blizini zaštićenog spomenika kulture upisanog u Registar spomenika kulture.
Članak 143b. Geotermalne vode kao obnovljivi izvor energije mogu se koristiti iz likvidiranih istražnih bušotina za gospodarsku namjenu – u primjeni sustava za grijanje u gospodarske svrhe (u poljoprivredi za grijanje plastenika – staklenika). Uz primarnu djelatnost stakleničke proizvodnje bilja, pored primarne primjene geotermalne vode za grijanje, može se locirati prateća građevina - kogeneracijsko postrojenje u kojem se geotermalna voda i plin (koji može nastati kao nusprodukt u procesu eksploatacije) mogu koristiti za proizvodnju energije za potrebe primarne građevine.”

Članak 24.

Članak 24.
(1) Članak 147. mijenja se i glasi: “Zona zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija Odlukom o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” 8/14) utvrđen je tip vodonosnog sloja otvorenog tipa s međuzrnskom poroznošću za koje su određene zone zaštite koje se nalaze na području Općine Sveta Marija. Zone zaštite koje su definirane navedenom Odlukom su sljedeće: I. zona zaštite izvorišta Sveta Marija – zona strogog režima zaštite i nadzora II. zona zaštite izvorišta Sveta Marija – zona strogog ograničenja i nadzora III. zona zaštite izvorišta Sveta Marija – zona ograničenja i nadzora U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu vezane uz eksploataciju, pročišćavanje i transport vode u javni vodoopskrbni sustav. Odluka o zaštiti izvorišta primjenjuje se na moguće zahvate planirane ovim Planom. II. zona zaštite izvorišta Sveta Marija U II. zoni zabranjeno je: - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, - eksploatacija geotermalnih i mineralnih voda, izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina u drugom vodonosnom sloju, osim onih vezanih za javnu vodoopskrbu, - građenje prometnica, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik. Dodatno se zabranjuje i: - poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu, - stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse, - ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica.

Članak 24.

III. zona zaštite izvorišta Sveta Marija U III. zoni zabranjeno je: - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, - izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina u drugom vodonosnom sloju, osim onih vezanih za javnu vodoopskrbu, - građenje prometnica, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik.
Članak 25.
(1) U članku 144. izraz „Studija vodoopskrbe Međimurske županije“ se briše.

Članak 26.

Članak 26.
(1) U članku 145. dodaje se drugi stavak koji glasi: “Ukoliko unutar građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena i poslovna građevina obavezno se moraju priključiti na sustav javnog vodovoda.”
Članak 27.
(1) U članku 146. briše se tekst „na svim javnim površinama“.
(2) U istom članku, u drugom stavku izraz „treba locirati, tj. odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina“ zamjenjuje se izrazom „potrebno je postaviti hidrante u razini terena“. Stranica 1454 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Članak 148. mijenja se i glasi: “Otpadne vode u Općini Sveta Marija potrebno je zbrinuti razdjelnim sustavom odvodnje otpadnih voda koji će se izvesti prema projektnoj dokumentaciji koja daje rješenje za sustav odvodnje šireg područja, sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje smještenim u Donjoj Dubravi. Otpadne vode koje nastaju u izdvojenim građevinskim područjima van naselja (ukoliko su građevine udaljene od naselja), potrebno je zbrinuti putem vlastitih uređaja ili ih skupljati u septičke jame koje su izvedene i koje se prazne prema uvjetima određenim posebnim propisima.”

Članak 29.

Članak 29.
(1) Članak 149. mijenja se i glasi: Realizaciji odvodnje za građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja van naselja potrebno je pristupiti u cijelosti, prema projektnoj dokumentaciji kanalizacijske mreže zajedno s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih voda u kanalizacijsku mrežu prije izgradnje uređaja za pročišćavanje.
Članak 30.
(1) U članku 150. riječ „recipient“ zamjenjuje se riječju „prijamnik“.
(2) U istom članku drugi stavak mijenja se i glasi: “Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora biti takav da su udovoljeni uvjeti o visini graničnih vrijednosti onečišćenih tvari prema posebnim propisima.”

Članak 31.

Članak 31.
(1) Članak 151. se briše.
Članak 32.
(1) Iza članka 151. dodaje se članak 151a. koji glasi:
Članak 151a. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda i obrnuto, ispuštanje oborinskih voda u sustav otpadnih voda. Nakon izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje, tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav kanalizacije ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog posebnim propisom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje.”

Članak 33.

Članak 33.
(1) U članku 152. treći i četvrti stavak se brišu i dodaje se novi stavak koji glasi: “Do izgradnje uređaja za pročišćavanje, sanitarno-fekalne otpadne i tehnološke vode moraju se sakupljati u nepropusne septičke jame koje su izgrađene i održavaju se prema uvjetima određenim posebnim propisima.”
Članak 34.
(1) Članak 154. mijenja se i glasi: “Na području Općine Sveta Marija nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode: • Regionalni park Mura-Drava • Značajni krajobraz Mura. Temeljem Uredbe o ekološkoj mreži, na području Općine Sveta Marija nalaze se sljedeća područja ekološke mreže: područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: • Drava - akumulacije HR2001307 • Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) HR5000014 • Mura HR 2000364 (granično) područja očuvanja\značajna za ptice: • Drava - akumulacije HRI000013 i • Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) HR1000014. Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) propisane su posebnim propisima. Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste, ciljna staništa i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu propisanoj posebnim propisom.”

Članak 35.

Članak 35.
(1) Iza članka 154. dodaje se podnaslov “Ekološki značajna područja” i članak 154a. koji glasi: “Članak 154a. A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa - očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja; - osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; - očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.); - očuvati povezanost vodnoga toka; ne prekidati veze vodenih tokova građevinskim zahvatima, umjetnim branama, zemljanim radovima, nasipima i sl. - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, ovalnih i močvarnih površina. C - D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare - gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

Članak 35.

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1455 - očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa; - poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu; - provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije; - na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo; - očuvati šikare sprudova i priobalnog pojasa E. Šume - u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; - u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (`control agents´); ne koristiti genetski modificirane organizme; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih vrsta te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

Članak 35.

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodni bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina; - osigurati povoljan vodeni režim u poplavnim šumama.”
Članak 36.
(1) U članku 155. izraz „značajnog krajobraza rijeka Mure i Drave“ zamjenjuje se izrazom „Regionalnog parka Mura- Drava“.

Članak 37.

Članak 37.
(1) U članku 156. izraz „u značajnom krajobrazu rijeka Mure i Drave“ zamjenjuje se izrazom „u Regionalnom parku Mura-Drava i Značajnom krajobrazu rijeke Mure“.
Članak 38.
(1) Članak 163. mijenja se i glasi: “Na području Općine Sveta Marija, temeljem Zakona o zaštiti kulturnih dobara, u Registar kulturnih dobara kao zaštićeno nepokretno kulturno dobro pod oznakom Z-1121 upisani su: - Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije - Kurija župnog dvora - Pil Bogorodice”
Članak 39.
(1) Iza članka 167. dodaje se članak 167a. koji glasi: “Članak 167a. Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su planirani infrastrukturni koridori državnog i županijskog značaja - Otpremni plinovod DN 300/75, Magistralni plinovod DN 1200/100 Sotin – Mursko Središće, planirani produktovod, investitor je dužan prije izdavanja lokacijske dozvole osigurati rekognosciranje terena koje će provesti za to stručne osobe ili institucije, a radi determinacije moguće arheološke baštine na tom prostoru. Temeljem izvješća o izvršenom rekognosciranju terena, ovisno o rezultatima, stručna služba nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara utvrdit će daljnje smjernice i uvjete sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.”

Članak 40.

Članak 40.
(1) Iza članka 169. dodaje se podnaslov “KRAJOBRAZNE OSOBITOSTI NASELJA” i članak 169a. koji glasi: “Članak 169a. Javne zelene površine u naseljima predstavljaju krajobraznu osobitost ovog područja. U velikoj mjeri očuvane, potrebno ih je i nadalje zadržati u zatečenoj veličini i javnoj namjeni. Temeljem urbanističko krajobrazne analize njihova stanja, moguće je planirati različitost njihove javne namjene u vidu dječjeg igrališta, prostora za odmor i susrete lokalnog stanovništva, prostora za javne manifestacije i slično. Moguće je planirati sadnju visokog zelenila u minimalnom obimu isključivo autohtonim vrstama koje se nalaze u naseljima i njihovom neposrednom okruženju, a prostori se mogu opremiti elementima urbane opreme i poučnim informativnim tablama o osobitostima prostora, naselja, povijesnom i kulturnom nasljeđu Općine i kraja i slično. Građevine komunalne infrastrukture (trafostanice, plinske stanice, precrpne stanice) ne mogu se smjestiti na ovim krajobraznim cjelinama naselja. Izuzetno, u situaciji kada se krajobrazna cjelina jednim dijelom nadovezuje na izgrađene građevne čestice, građevina komunalne infrastrukture može se smjestiti u kontaktnom prostoru s tom česticom, ali u pojasu javne prometne površine, na poziciji regulacionog pravca određenog susjednim izgrađenim česticama. Ukoliko je krajobrazna cjelina omeđena javnim prometnim površinama, građevine komunalne infrastrukture ne mogu se smjestiti unutar te cjeline.