Odluka o donošenju Akcijskog plana uključivanja Roma Međimurske županije od 2013. do 2015. godine

31. Na temelju članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10 i 4/13) i članka 62. Poslovnika Skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10 i 4/13), Skupština Međimurske županije je na 28. sjednici, održanoj 16.04.2013. godine, donijela ODLUKU o donošenju Akcijskog plana uključivanja Roma Međimurske županije od 2013. do 2015. godine 1. Donosi se Akcijski plan uključivanja Roma Međimurske županije od 2013. do 2015. godine. 2. Akcijski plan uključivanja Roma Međimurske županije od 2013. do 2015. godine čini sastavni dio ove Odluke. 3. Ova Odluka objavit će se u „Službenom glasniku Međimurske županije“. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 016-01/13-03/11 URBROJ: 2109/1-02-13-03 Čakovec, 16. travnja 2013. 17. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 935 PREDSJEDNIK Petar Novački, prof., v. r. AKCIJSKI PLAN uključivanja Roma Međimurske županije od 2013. do 2015. godine SADRŽAJ: 1. Uvod 1.1.Popis korištenih kratica 1.2.Trening održan za radne skupine i metodologija za izradu Akcijskog plana 2. Relevantnost i usuglašenost s ostalim EU i nacionalnim politikama 2.1.Usuglašenost s EU strategijama i preporukama 2.2.Usuglašenost s nacionalnim strategijama i propisima 2.3.Popis značajnih dokumenata i izvora podataka 3. Problemska analiza 3.1.Participativno utvrđivanje problema i potreba romske nacionalne manjine 3.2.Problemska analiza dostupnih službenih podataka 3.2.1. Uključenost u obrazovanje 3.2.2. Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život 3.2.3. Zdravstvena zaštita 3.2.3.1. Djelatnost za epidemiologiu 3.2.3.1.1. Poboljšanje zdravlja romske dojenčadi i djece 3.2.3.1.2. Poboljšanje higijensko- sanitarnih uvjeta u stanovima i naseljima 3.2.3.2. Djelatnost školske medicine 3.2.3.2.1. Zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja 3.2.3.2.2.. Skrb o djeci s teškoćama u razvoju i teškoćama učenja 3.2.4. Socijalna skrb 3.2.4.1. Zapošljavanje optimalnog broja stručnih radnika u centrima za socijalnu skrb koji djeluju na području naseljenom romskom populacijom 3.2.4.2. Osposobljavanje stručnih radnika Centara za socijalnu skrb za bolje razumijevanje romske populacije, uključivanje sadržaja o Romima u nastavne programe, te organiziranje prakse u romskim naseljima za studente Studijskog centra za socijalnu skrb, radi bolje pripreme za budući posao 3.2.4.3. Osposobljavanje romskih mentora za provedbu mjera obiteljsko-pravne zaštite i drugih aktivnosti kojima bi se osigurala bolja koordinacija između službe socijalne skrbi i Roma 3.2.4.4. Organiziranje (savjetovanja) radionice za male skupine Roma 3.2.4.5. Poticanje razvoja udomiteljske skrbi u romskim obiteljima, posebice za smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi 3.2.4.6. Osposobljavanje stručnih radnika centara za socijalnu skrb za dosljednu primjenu mjera obiteljskog prava u zaštiti romske djece 3.2.4.7. Pomoć za uzdržavanje:

3.2.5. Prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša 3.2.6. Društveno i političko uključivanje uz očuvanje vlastite kulture 4. Opći ciljevi 5. Mjere i aktivnosti po područjima 5.1.Obrazovanje 5.2.Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život 5.3.Zdravstvena zaštita 5.4.Socijalna skrb 5.5.Stanovanje, prostorno uređenje i zaštita okoliša 5.6.Društveno i političko uključivanje uz očuvanje vlastite kulture 6. Dodaci 6.1.Plan praćenja provedbe i evaluacije 6.2.Popis sudionika u izradi Akcijskog plana 1. UVOD Akcijski plan usmjeren je na identificiranje problema i postavljanje ciljeva i mjera za rješavanje problema s kojima se pripadnici/ice romske nacionalne manjine (RNM) susreću u svakodnevnom životu i društvenom uključivanju. Akcijski planovi doneseni na lokalnim ili županijskim razinama dodatno pomažu u određivanju potrebnih financijskih sredstava, nositelja i suradnika pojedinih mjera i aktivnosti prioritetnih na lokalnim razinama. Akcijski planovi doprinose planskom pristupu rješavanja društvenih problema, a mogu doprinijeti i olakšanom pristupu sredstvima Europske unije raspoloživim za društveno uključivanje Roma. Važno je da akcijski planovi budu u skladu s nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima te da se temelje na postojećim problemima utvrđenim prikupljanjem relevantnih podataka uključujući potrebe skupine na rješavanje čijih problema su usmjereni. Izradi Akcijskog plana uključivanja Roma Međimurske županije prethodila je radionica s predstavnicima Vijeća romske nacionalne manjine i romskih udruga, a nakon toga je dio romskih predstavnika sudjelovao na zajedničkoj dvodnevnoj radionici zajedno s djelatnicima iz tijela županijske i lokalne samouprave na kojoj su se konkretizirali prijedlozi Akcijskog plana.

Radionice su financirane od strane: - Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj u okviru programa ”“Comprehensive Inclusion Programme for Roma in the Medjimurje County in Croatia” (uz financijsku podršku Fondacije Otvoreno društvo - Instituta za Otvoreno društvo/“Making the Most“ inicijativa); - Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske; - Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri OESS-u (uz financijsku podršku Europske unije) Popis korištenih kratica AP NPURNM – Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine za razdoblje 2013.-2015. EU – Europska unija GSV – Gospodarsko – socijalno vijeće JLPRS – jedinice lokalne i područne samouprave RNM – romska nacionalna manjina OCD – organizacije civilnog društva TDU–tijela državne uprave Trening održan za sudionike i metodologija za izradu Akcijskog plana Sukladno neophodno potrebnoj dobroj praksi izrade javnih politika u proces izrade ovog Akcijskog plana uključeni su predstavnici društvene skupine na koju se Akcijski plan odnosi. Predstavnici romske nacionalne manjine koji djeluju kroz Vijeće Stranica 936 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. travnja 2013. romske nacionalne manjine i kroz romske udruge i udruge koje rade s Romima su uključene u proces akcijskog planiranja.Tijekom jednodnevne radionice romski predstavnici istaknuli su ključne probleme i prijedloge važne za kvalitetu života i društveno uključivanje Roma. Tijekom dvodnevne radionice održane u Mariji Bistrici dana 21. i 22. ožujka 2013. izrađen je nacrt Akcijskog plana.

U procesu akcijskog planiranja su uz djelatnike iz javnog sektora, stručnjake iz hrvatskih i međunarodnih organizacija uključeni i romski predstavnici, ali nije bilo izravno uključenih Romkinja iz čega je dodatno potvrđen zaključak da je neophodno predvidjetimjereiaktivnostizabudućeosnaživanjeiomogućavanje pristupa Romkinjama procesima izrade javnih politika koje utječu na njihov život kao i mjere uključivanja Romkinja u društveni i politički život. 2. RELEVANTNOST I USUGLAŠENOST S OSTALIM EU I NACIONALNIM POLITIKAMA Akcijski plan uključivanja Roma Međimurske županije usklađen je s uočenim potrebama i izazovima te javnim politikama povezanim sa socijalnim uključivanjem Roma na svim razinama: lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i EU. 2.1. Usuglašenost s EU strategijama i preporukama U procesu usklađivanja pravnog sustava RH s pravnom stečevinom EU važna je uloga unapređenja pravnog i političkog okvira za društveno uključivanje kroz koje se promiče ravnopravnost, smanjuje društvena isključenost i promiče društvena kohezija. Akcijski plan usklađen je s EU politikama društvenog uključivanja pripadnika/ica romske nacionalne manjine i to sa Strategijom Europa 2020 te s Priopćenjem Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Okviru EU za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine kao i s odredbama međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina koje je Republika Hrvatska ratificirala. 2.2. Usuglašenost s nacionalnim strategijama i propisima Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine kojom se nakon provedbe redefiniraju nacionalni prioriteti sukladno trenutnim izazovima u procesu uključivanja i poboljšanja socioekonomskog položaja Roma. Strategija sadrži opće i posebne ciljeve postavljene kao smjernice za kreiranje drugih javnih politika. S ciljem definiranja načina provedbe Strategije, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pristupio je izradi Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020.godine za razdoblje 2013.-2015. (u daljnjem tekstu AP NPURNM). Akcijski plan će pobliže definirati načine provedbe ciljeva, rokove provedbe, nositelje i provedbena tijela mjera te izvore i načine prikupljanja podataka te financijska sredstva potrebna za provedbu Akcijskog plana za trogodišnje razdoblje.

Početkom primjene Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine, prestaju se primjenjivati Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma 2013. – 2020. naglašena je ključna uloga hrvatskih županija u planiranju i provedbi mjera koje će odgovarati lokalnim potrebama i koje se mogu razvijati kroz lokalni participativni proces; u tim područjima se vidi spori napredak koji je uvjetovan interakcijom nekoliko čimbenika: nedostatkom sredstava dodijeljenih za provedbu mjera na nacionalnoj razini te nedostatkom sredstava na lokalnoj razini uvjetovano još uvijek niskom razinom financijske decentralizacije i malim proračunima županija i lokalne samouprave. Uz financijske probleme nerazvijeni su lokalni društveni procesi planiranja te se ne otvaraju prostori za inovativne pristupe koji bi doprinijeli podizanju kvalitete socijalnih usluga. Lokalna samouprava je prošla proces decentralizacije koji je trebao osigurati veći opseg i autonomiju lokalnih tijela da odgovore na lokalne potrebe. Vezano uz političku participaciju, djelovanje manjinskih vijeća je rezultiralo povećanjem interakcije s lokalnim samoupravama i otvaranjem komunikacijskih kanala, ali se nije iskoristio njihov puni potencijal. Ovaj Akcijski plan usuglašen je i s nacionalnim zakonima kojima se štite ljudska prava, ravnopravnost spolova i propisuje zabrana diskriminacije, kao i s drugim sadržajno povezanim nacionalnim dokumentima i strategijama:

- Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje od 2011. godine; - Strategija obrazovanja odraslih od 2007. godine; - Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu; - Nacionalni provedbeni plan za socijalno uključivanje za 2011. i 2012. godinu; - Strategija razvoja socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. godine; - Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. godine; - Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. godine; - Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava 2013.-2016.; - Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine; - Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2012. do 2015. godine; - Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno–obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine; - Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj 2012.-2017.; - Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2004.–2012.; - Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2012. godine. 2.3. Popis značajnih dokumenata i izvora podataka • European Commission (2012.): Communication for the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions; National Roma Integration Strategies: a first step in the implementation • Eurofoundation (2012.): Living Conditions of the Roma:

Substandard Health and Housing • Nacionalna Strategija uključivanja Roma 2013.- 2020. • Open Society Roma Initiatives Policy Brief (2012.): Empowerment through Employment: Capitalisting on the Economic Oportunities for Roma Inclusion • Sardelić, J (2011.), CEU: Constructing or Repositioning Roma in Post-socialist Slovenia and Croatia? • Štambuk, M. (ur) (2005.): Kako žive hrvatski Romi, Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska • UNDP Europe and the CIS, (2012.): Roma Inclusion Working Papers: Civil Society, Civil Society Involvement and Social Inclusion of Roma 17. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 937 • UNDP Europe and the CIS (2013.): Roma Inclusion Working Papers: Integrated Household Surveys among Roma Populations • UNDP Europe and the CIS (2006.): At Risk: Roma and the Disaplaced in SouthEast Europe • UN Habitat, The Right to Adequate Housing, Factsheet • UNICEF CEECIS (2011.), The Right of Roma Children to Education • UNICEF, European Social Observatory, Belgian Federal Planning Service (Ministry) for Social Integration (2012.) • World Bank (2012.): Reducing Vulnerability and Promoting the Self-Emplyoment of Roma in Eastern Europe through Self-Employment • Korisne web poveznice: http://www.bpri-odihr.org/documents.html http://www.logincee.org/library http://www.romadecade.org/publications http://europeandcis.undp.org/publications/#roma 3. PROBLEMSKAANALIZA Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj živi 16 975 osoba koje su se izjasnile kao pripadnici/e romske nacionalne manjine. Radi se o gotovo dvostruko većem broju u odnosu na popis iz 2001, kada se u smislu pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini izjasnile 9 463 osobe. Međutim, i dalje je izvjesno da je taj broj podcijenjen, posebice kad se uzmu u obzir općeprihvaćene procjene Vijeća Europe prema kojima u Hrvatskoj živi 30 000-40 000 Roma. Podaci o Romima u Hrvatskoj govore o višestrukoj socijalnoj marginalizaciji koja utječe na ekonomski položaj, kvalitetu života, pristup kvalitetnom obrazovanju, stanovanju i zdravstvenoj zaštiti i mogućnostima sudjelovanja u javnom, političkom i kulturnom životu.

Prema istraživanju o socio-ekonomskom statusu Roma u Hrvatskoj kojeg je 2011.godine proveo UNDP u suradnji sa Svjetskom bankom, nejednakosti između Roma i ostalog stanovništva, koji žive u njihovu susjedstvu su značajne. Slika 1: Izvor UNDP i Svjetska banka, Istraživanje o socioeonomskom položaju Roma, 2011. Slika prikazuje apsolutne i relativne stope siromaštva za Rome i ostalo stanovništvo, koji žive u njihvoj blizini. Međunarodna stopa apsolutnog siromaštva odnosi se na 2.15 $ i 4. 33 $ prema paritetu kupovne moći (PKM), te stopi relativnog siromaštva mjerenoj prema EU metodologiji: 60% ekvivalentong medijana dohotka. Ukoliko uzmemo u obzir apsolutnu stopa siromaštva (2.15 $ po danu), manje od 2% romskog stanovništva u Hrvatskoj je na toj razini. Međutim, 38% romskih kućanstava (u usporedbi s 5% kućanstava ostalog stanovništva) navelo je u istraživanju da si nisu mogli priuštiti dovoljno hrane u mjesecu koji je prethodio istraživanju. No, općeprihvaćena je činjenica da stope apsloutnog siromaštva nisu relevantne u Hrvatskoj, te se koristi stopa relativnog siromaštva. U ovom slučaju, ona ukazuje na značajne razlike: 92% Roma žive u kućanstvima, čiji je prihod ispod relativne linije siromaštva, u usporedbi sa 42% kućanstava ostalog stanovništa, koja žive u njihvoj blizini, odnosno 17% kućanstava u Hrvatskoj. Struktura prihoda romskih kućanstava pokazuje da u prosjeku u mjesečnim prihodima najveći udio čini socijalna pomoć (45%), a slijede dječji doplatci (25%), prihodi iz rada čine tek 15% ukupnih prihoda, a 5% prihoda dolazi iz drugih vrsta radnih aktivnosti koje nisu vezane uz tržište rada (neformalni rad).

Struktura prihoda kućanstava ostalog stanovništva je sasvim drugačija: 45% prihoda čine prihodi od rada, 38% mirovine, dok prihodi od neformalnog rada čine zanemariv udio u ukupnoj strukturi prihoda. Slika 2: Izvor UNDP i Svjetska banka, Istraživanje o socioeonomskom položaju Roma, 2011. Najviše hrvatskih Roma živi u Međimurskoj županiji. Prema procjenama županijskih aktera i predstavnika Roma, broj Roma kreće se od 7 000 -9 000. Njihov se socio-ekonomski položaj ne razlikuje u bitnome od podataka prikazanih za Rome u Hrvatskoj. Prema podacima Centra za socijalnu skrb (CZSS) Čakovec, njihove usluge koristi oko 9 000 stanovnika Međimurja, a među njima i oko 4 200 Roma.Prema procjenama CZSS za 2011 godinu, 76% korisnika socijalnih transfera bili su Romi. Socijalni radnici pokušavaju povezati novčana davanja s uslugama, međutim, obzirom na ljudske kapacitete koji im stoje na raspolaganju, nisu u mogućnosti zadovoljiti potrebe, posebice one vezane uz nasilje u obitelji, probleme djece i mladih u sukobu sa zakonom, vještine pozitivnog roditeljstva i raspolaganje kućanskim prihodima. Nizak socio-ekonomski status usko je povezan s pristupom tržištu rada. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU Čakovec (stanje 31.03.2013.) govore o 8.223 evidentiranih nezaposlenih osoba. Među njima je oko 1100 evidentiranih nezaposlenih osoba pripadnika/ica romske nacionalne manjine, te oni čine 13,4% od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Nezaposlene Romkinje u ukupnoj nezaposlenosti Roma sudjeluju sa 37,5%.

Obrazovna struktura nezaposlenih Roma i Romkinja je vrlo nepovoljna. Promatrajući čitavu populaciju nezaposlenih Roma gotovo 72,0% evidentiranih nisu završili osnovnu školu, a kod Romkinja je taj udio čak 74,5%. Trogodišnju srednju školu je završilo 8,0%, a 0.5% je završilo četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Više od 67,0% nezaposlenih pripadnika/ica romske nacionalne manjine nisu nikada radili i nemaju nikakvog radnog iskustva. Nepovoljna obrazovna struktura rezultat je niza različitih nepovoljnih međusobno stimulirajućih faktora prisutnih dugi niz godina. Pokušaji unapređenja obrazovanja Roma vežu se uz nastojanje da se osigura pristup predškolskom programu (redovnom, komplementarnom i kompenzirajućem); i uvođenjem romskih pomagača u redovnu nastavu. Stranica 938 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. travnja 2013. Unatoč razvoju javnih politika usmjerenih na prevladavanje brojnih prepreka značajni rezultati vezani uz rješavanje problema romskih stanovnika i dalje izostaju. 3.1. Participativno utvrđivanje problema i potreba romske nacionalne manjine Kroz jednodnevnu radionicu održanu u Kuršancu, dana 11. ožujka 2013. uključeni romski predstavnici su opisali probleme i potrebe navedene u nastavku. U području obrazovanja istaknuti su problemi koji postoje u Međimurskoj županiji: slabija pripremljenost romske djece za zahtjeve školovanja, slabiji školski uspjeh i prijevremeni prekid školovanja romskih učenika, postojanje isključivo romskih razreda, nedostatna edukacija učitelja za rad s romskom djecom. Dodatni problem je slabija obrazovanost odraslih Roma.

Potrebe vezane uz obrazovanje su: bolja priprema romske djece za školu, bolji školski uspjeh i veća prohodnost romske djece kroz obrazovne sustave, stjecanje kompetencija kroz obrazovanje koje će pridonijeti kasnijoj zapošljivosti, poticanje roditelja romske djece na podržavanje obrazovanja svoje djece, opismenjavanje odraslih i razvijanje kompetencija odraslih Roma potrebnih za zapošljavanje. Prijedlozi predstavnika romske zajednice vezano uz obrazovanje romskih učenika u Međimurskoj županiji su: poticati komunikaciju među roditeljima romske i druge djece kroz zajedničke edukacije i roditeljske sastanke, uvesti obvezno predškolsko obrazovanje u trajanju najmanje dvije godine te omogućiti uključivanje što većeg broja romske djece u vrtiće, poticati pohađanje i završavanje osnovne i srednje škole kroz osiguravanje pomoći tijekom školovanja, edukacija i informiranje roditelja o važnosti školovanja djece, dodatnu pomoć i savjetovanje mladima koji odustaju od školovanja, informiranje o postojećim stipendijama i pomoć u ispunjavanju administrativnih zahtjeva za njihovo dobivanje. Osigurati opismenjavanje i stručno osposobljavanje odraslih Roma za zanimanja tražena na tržištu rada kroz programe koji povezuju osposobljavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva. U području zapošljavanja istaknuti su problemi: visoka nezaposlenost Roma, osobito mladih; manjak Roma zaposlenih u javnim institucijama; diskriminacija Roma pri traženju posla i predrasude poslodavaca; uključenost Roma u sivu ekonomiju;

nepoznavanje prava i neadekvatno informiranje o njima. Potrebe vezane uz zapošljavanje su: zapošljavanje ili omogućavanje samozapošljavanja Roma, osobita podrška zapošljavanju mladih i žena Romkinja, podizanje zapošljivosti Roma kroz podizanje kompetencija slabije obrazovanih Roma ili Roma obrazovanih za zanimanja koja se ne traže na tržištu rada, provedba odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina vezanih uz zapošljavanje Roma u javnoj službi. Prijedlozi predstavnika romske zajednice vezano uz zapošljavanje su: edukacija djelatnika Zavoda za zapošljavanje za adekvatniji pristup Romima tražiteljima zaposlenja, osiguravanje financiranja stručnog osposobljavanja za tražena zanimanja, edukacija poslodavaca radi uklanjanja predrasuda, zapošljavanje Roma u javnim službama, edukacija i pomoć u samozapošljavanju. U području stanovanja istaknuti su problemi: romska naselja izgrađena su bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa, neizvjesnost oko legalizacije stambenih objekata ili modela preseljenja u onim područjima u kojima neće biti moguće legalizirati stambene objekte (primjer Kotoribe), briga oko nemogućnosti daljnjeg rješavanja stambenih problema mladih obitelji u skladu s potrebama demografskih kretanja, nepostojanje infrastrukture u naseljima ili preskupi priključci, ilegalna odlagališta otpada oko romskih naselja, loše stanje okoliša i nedovoljno prostorno uređenje u i oko romskih naselja. Potrebe vezane uz stanovanje su: riješiti stambeni problem Roma kroz legalizaciju postojećih stambenih objekata ili osiguravanje adekvatnog smještaja onih koji moraju iseliti iz objekata u kojima trenutno žive, podizanje kvalitete stanovanja kroz rješavanje infrastrukture i adaptaciju neadekvatnih objekata, stambena integracija romskih obitelji u općine i gradove, adekvatan i uređen okoliš u i oko romskih naselja.

Prijedlozi predstavnika romske zajednice vezano uz podizanje kvalitete stanovanja su: pomoć institucija u procesu legalizacije ili stambeno zbrinjavanje onih koji iseljavaju iz svojih kuća, povećanje zone za gradnju, financijska pomoć za rješavanje problema stanovanja (za proces izrade prostornog plana naselja, za troškove legalizacije, nabavku građevinskog materijala, plaćanje troškova priključaka na vodu, struju i kanalizaciju), podizanje kvalitete zbrinjavanja otpada i rješavanje problema divljih odlagališta otpada, zapošljavanje Roma kao komunalnih redara. U području socijalne skrbi istaknuti su problemi: siromaštvo i ovisnost o socijalnoj pomoći, neadekvatan pristup Romima u ustanovama socijalne skrbi ili nejednako tumačenje propisanih socijalnih prava, razlike unutar županije u osiguravanju socijalne skrbi i pomoći, Romi ne poznaju dovoljno svoja prava. Potrebe u području socijalne skrbi su: smanjenje siromaštva, primjeren pristup djelatnika/ica zaposlenih u sustavu socijalne skrbi Romima, propisi o socijalnoj skrbi koji odgovaraju njihovim potrebama. Prijedlozi predstavnika romske zajednice u području socijalne skrbi su: promjene u propisima kako bi adekvatnije odgovarali potrebama Roma, edukacija djelatnika u centrima za socijalnu skrb za adekvatniji pristup Romima, informiranje Roma o njihovim pravima, izjednačavanje prava na županijskoj razini, zapošljavanje pripadnika romske nacionalne manjine koji će posredovati između Roma i institucija, informirati Rome i olakšati im pristup pravima, dodjeljivanje gradskih socijalnih stanova i pripadnicima romske nacionalne manjine.

U području zdravlja istaknuti su problemi: administrativne i druge teškoće u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje, diskriminacija Roma od strane zdravstvenih djelatnika i nerazumljive odluke komisije HZZO-a, nepoznavanje načina ostvarivanja prava na zdravstvene usluge zbog čega se liječnici žale na prekomjeran broj poziva hitnoj pomoći, a na premalo korištenje liječničkih usluga primarne zdravstvene zaštite, ovisnosti (osobito alkoholizam), maloljetničke trudnoće i problemi s reproduktivnim zdravljem žena, nasilje nad ženama, nedostatna educiranost o načinima planiranja obitelji. Potrebe u području zdravstvene skrbi su: dostupnost zdravstvenih usluga u skladu s potrebama Roma, osobita efikasna zdravstvena skrb o ženama, djeci, starijim osobama i osobama s invaliditetom, smanjenje maloljetničkih trudnoća, postojanje osoba koje bi posredovale između pripadnika romske nacionalne manjine i sustava zdravstvene i socijalne skrbi te adekvatnija komunikacija liječnika s Romima. Prijedlozi predstavnika romske zajednice u području zdravstvene skrbi su: dostupnije zdravstvene usluge i efikasni mobilni timovi koji brinu o zdravlju, edukacija u školama i naseljima o zaštiti zdravlja i održavanju osobne higijene, programi prevencije ovisnosti i zaštite reproduktivnog zdravlja te planiranja obitelji osobito za žene, angažiranje Roma na posredovanju u komunikaciji između romskog stanovništva i 17. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 939 zdravstvenih djelatnika zaduženog i za informiranje Roma o zdravlju i zdravstvenom sustavu.

U području društvenog uključivanja istaknuti su problemi: predrasude prema Romima i diskriminacija, prostorna i obrazovna segregacija Roma, slaba zastupljenost Roma na razinama donošenja odluka, osobito slabo političko sudjelovanje žena Romkinja, administrativne zapreke pri rješavanju statusnih pitanja, neadekvatni pristup javnih službi i policije prema Romima, nedovoljno poznavanje zakona i prava od strane Roma, socijalna distanca prema Romima, neprepoznatljivost vrijednosti romske bajaške kulture, nepostojanje standardiziranog bajaškog jezika i rječnika. Potrebe u području društvenog uključivanja su: veće sudjelovanje Roma u političkom životu i procesima donošenja odluka, rješavanje svih neriješenih statusnih pitanja, zastupljenost Roma u javnim službama, inkluzivno stanovanje i obrazovanje, Grad ili Ime županije Ime grada/općine Ukupno općina 113.804 Grad Čakovec 27.104 Grad Mursko Središće 6.307 Grad Prelog 7.815 Općina Belica 3.176 Općina Dekanovec 774 Općina Domašinec 2.251 Općina Donja Dubrava 1.920 MeđimurskaOpćina Donji Kraljevec 4.659 Općina Donji Vidovec 1.399 Općina Goričan 2.823 Općina Gornji Mihaljevec 1.917 Općina Kotoriba 3.224 Općina Mala Subotica 5.452 Općina Nedelišće 11.975 Općina Orehovica 2.685 Općina Podturen 3.873 Općina Pribislavec 3.136 Općina Selnica 2.991 Općina Strahoninec 2.682 Općina Sveta Marija 2.317 Općina Sveti Juraj na Bregu 5.090 Općina Sveti Martin na Muri 2.605 Općina Šenkovec 2.879 Općina Štrigova 2.766 Općina Vratišinec 1.984 3.2.1. Uključenost u obrazovanje Predškola Vezano uz Nacionalni program za Rome, Međimurska županija već treću godinu provodi program predškole. Program provodi zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Fondom za obrazovanje Roma (REF). Predškolu u 2012./3013.

polazi 200 romske djece i 15 djece koji nisu romske nacionalnosti. Predškola je organizirana u Dječjem vrtiću “Pirgo” Kuršanec (2 grupe) u OŠ Orehovica (2 grupe), OŠ V. Nazora Pribislavec (2 grupe), OŠ T. Goričanca Mala Subotica, PŠ Držimurec-Strelec (2 dostupno besplatno pravno savjetovanje i informiranje, prepoznavanje vrijednosti romske bajaške kulture, standardiziranje jezika i rječnika, njegovanje starih zanata (koritarstvo). Prijedlozi predstavnika romske zajednice u području društvenog uključivanja su: osigurati informiranje o načinima ostvarivanja prava i besplatnoj pravnoj pomoći, borba protiv predrasuda i diskriminacije, edukacija javnih službenika o radu s Romima, osigurati podršku županijske i lokalne samouprave za kulturno izražavanje Roma, izradu rječnika i standardiziranja bajaškog jezika. 3.2. Problemska analiza dostupnih službenih podataka Demografski podaci o pripadnicima/icama RNM u Međimurskoj županiji prema podacima Državnog zavoda za statistiku, popis 2011. godine: Ukupno,% Hrvati Hrvati,% Romi Romi,% 100,00 106.744 93,80 5.107 4,49 100,00 25.410 93,75 1.039 3,83 100,00 5.870 93,07 285 4,52 100,00 7.691 98,41 - - 100,00 3.134 98,68 1 0,03 100,00 772 99,74 - - 100,00 2.127 94,49 100 4,44 100,00 1.891 98,49 7 0,36 100,00 4.578 98,26 18 0,39 100,00 1.357 97,00 32 2,29 100,00 2.763 97,87 42 1,49 100,00 1.869 97,50 1 0,05 100,00 2.865 88,86 320 9,93 100,00 4.728 86,72 694 12,73 100,00 10.552 88,12 1.239 10,35 100,00 2.168 80,74 491 18,29 100,00 3.616 93,36 224 5,78 100,00 2.478 79,02 608 19,39 100,00 2.958 98,90 1 0,03 100,00 2.645 98,62 - - 100,00 2.290 98,83 - - 100,00 5.034 98,90 - - 100,00 2.538 97,43 - - 100,00 2.857 99,24 - - 100,00 2.593 93,75 3 0,11 100,00 1.960 98,79 2 0,10 grupe), OŠ Dr. I. Novaka Macinec (3 grupe) i OŠ Kotoriba (1 grupa). Cijena programa je 2.600.000,00 kuna.

Međimurska županija financira i prijevoz djece iz Sitnica do vrtića u Murskom Središću. Osiguravanje besplatnog prijevoza U Međimurskoj županije svi učenici osnovnih i srednjih škola imaju osiguran besplatni prijevoz jer Međimurska županija u suradnji s MZOS financira prijevoz za sve učenike osnovnih i Stranica 940 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. travnja 2013. srednjih škola bez obzira na nacionalnost i udaljenost kuće od škole. Smještaj u učeničkom domu Učenicima srednjih škola omogućen je besplatan smještaj u učeničkim domovima. Roditeljski udio snosi MZOS. Izvannastavne aktivnosti U sklopu redovnog financiranja osnovnih i srednjih škola Međimurska županija omogućuje uključivanje svih učenika u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti pod jednakim uvjetima. Produženi boravak U OŠ T. Goričanca Mala Subotica organiziran je za učenike Rome produženi boravak u PŠ Držimurec-Strelec. Financiranje provodi 50% Međimurska županija i 50% MZOS. Grad Mursko Središće u suradnji s Dječjim vrtićom „Maslačak“ kojeg je osnivač i s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta provodi program predškolskog odgoja djece pripadnika romske nacionalne manjine u sklopu kojeg sva djeca pripadnici romske nacionalne manjine u starosti od 3-6 godina pohađaju dječji vrtić. Za svu ostalu romsku djecu djecu smještenu u vrtiće, općine i gradovi sudjeluju u sufinanciranju pod istim uvjetima kao i za svu ostalu djecu, a MZOS sufinancira roditeljski udio. Općine i gradovi prema svojim financijskim mogućnostima i socijalnim programima sufinanciraju prehranu učenika, škola u prirodi, izlete, nabavu školskog pribora i slično.

Zaključno Uključenost Roma u obrazovni sustav povećava se na svim razinama obrazovnoga sustava, a oni čine i sve veći udio djece uključene u predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, a posebice u različite oblike obrazovanja odraslih. Vrtiće pohađa 86 romske djece što je 3% polaznika vrtića i jaslica u Županiji (ukupno ih je 2840). S obzirom na hrvatski sustav predškolskoga odgoja, ta brojka izgleda povoljnija doda li joj se i 200 djece koja su uključena u predškolske programe. U osnovnim se školama školuje 1589 učenika pripadnika romske zajednice što je gotovo 16% osnovnoškolaca u međimurskim osnovnim školama (ukupno 10.003 učenika). Na srednjoškolskoj su razini Romi zastupljeni s 2,8%–od 4.395 učenika upisanih u srednje škole 123 su Romi. Značajan utjecaj na tako nizak postotak Roma u srednjim školama ima niska stopa završenosti osnovne škole u romskoj populaciji. Iako ona iz godine u godinu raste, još uvijek samo trećina Roma osnovno školovanje završi u sustavu redovnog obrazovanja. Sličnu tendenciju otkrivaju i podaci o završenosti redovnog obrazovanja u srednjim školama – od 63 upisanih u srednje škole samo ih dvadesetak završi trogodišnje ili četvorogodišnje srednjoškolske obrazovne programe. Među studentima iz Međimurja koji studiraju na visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, (oko 3.400), ove je akademske godine samo jedan pripadnik romske zajednice. Visokoškolsko obrazovanje do sada je steklo troje pripadnika romske zajednice iz Međimurja.

Podrška obrazovnom sustavu iz proračunskih sredstava značajna je tako da je u Međimurskoj županiji za sve učenike osnovnih i srednjih škola prijevoz u školu i iz škole besplatan, a značajnim se sredstvima subvencionira i prijevoz studenata. Možemo reći da svi Romi imaju organiziran i besplatan prijevoz u školu i iz škole i to iz svih naselja. U osnovnim je školama 40 odnosno 6,8% (od ukupno 587) razrednih odjela u kojima su svi učenici iz romske zajednice. U takve je razrede uključeno 558 učenika ili 5,58% populacije. Iako se u različitim oblicima obrazovanja odraslih, u formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja i cjeloživotnog učenja, ne vode statistike, možemo tvrditi da iz godine u godinu sve više Roma upravo kroz te oblike ostvaruje uključenost u obrazovanje. Na takav zaključak upućuju podaci o programima koji se provode u suradnju s Područnom službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s nadležnim ministarstvima te pučkim i otvorenim učilištima. 3.2.2. Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život U evidenciji HZZ PU Čakovec s 31.03.2013., imamo ukupno 8223 nezaposlene osobe. Što se tiče nezaposlenih osoba pripadnika/ica romske nacionalne manjine ističemo da HZZ ne vodi službenu evidenciju prema nacionalnoj pripadnosti. Podaci o nezaposlenim osobama pripadnicima romske nacionalne manjine predstavljaju našu procjenu koju radimo temeljem poznavanja romskog jezika. Tako dostupni podaci govore da u evidenciji imamo 1100 nezaposlenih osoba pripadnika/ica romske nacionalne, od čega je udio žena 37,5%.

U ukupnoj populaciji nezaposlenih osoba, osobe pripadnici romske nacionalne manjine čine udio od 13,4%. Osnovni problemi vezani uz zapošljavanje osoba pripadnika/ica romske nacionalne manjine vezanu su uz: - nepovoljnu obrazovnu strukturu (72% bez završene osnovne škole, 19,5% sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem, 8,5% sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem); - nedostatak radnog iskustva i nedostatne radne navike (67% nisu nikada radili i nemaju nikakvo radno iskustvo) - dugotrajnu nezaposlenost i nedostatak motivacije za uključivanje u rješavanje problema nezaposlenosti; - loša iskustva poslodavaca i predrasude koje imaju vezane uz zapošljavanje osoba pripadnika/ica romske nacionalne manjine. Budući da je obrazovna struktura jedna od glavnih prepreka njihovog uključivanja u svijet rada, HZZ provodi razne aktivnosti vezane uz obrazovanje. Među tim aktivnostima ističemo: profesionalno informiranje i savjetovanje učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola, profesionalno informiranje i savjetovanje učenika koji prekidaju redovne programe obrazovanja ili programe obrazovanja odraslih, informiranje i motivacijske radionice vezane uz uključivanje u programe završavanja osnovnoškolskog obrazovanja, informiranje, motivacijske radionice i uključivanje u programe obrazovanja koje radimo u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja ili u okviru EU projekata. Također provodimo informiranja i radionice pripreme za samozapošljavanje, sufinanciranje samozapošljavanja, sufinanciranje zapošljavanja na tržištu rada, financiranje zapošljavanja u javnim radovima i ostale mjere iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja koje se odnose na osobe romske nacionalne manjine.

Osim s nezaposlenim osobama HZZ provodi i aktivnosti u radu s poslodavcima. Osnovni ciljevi rada s poslodavcima su: senzibiliziranje za zapošljavanje osoba romske nacionalne manjine, informiranje o mogućnostima zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine i mogućnosti korištenja mjera iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja. Na kraju ističemo da provodimo i razne aktivnosti s ostalim dionicima na lokalnom tržištu rada (sajam poslova, tjedan cjeloživotnog učenja, sastanci, tribine, okrugli stolovi…). 17. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 941 Prema podacima HZZ-a više od 70% odraslih Roma među tražiteljima zaposlenja nema završenu osnovnu školu, od čega je 17% bez ijednog razreda osnovne škole. OPĆINA OREHOVICA Povećanje zapošljavanja Romkinja i Roma MJERE: Zapošljavanje u programima javnih radova (Romi za Rome, Romi za lokalnu zajednicu) Od 2006. godine Općina Orehovica provodi program javnih radova Romi za lokalnu zajednicu. MJERE - Godina Broj zaposlenih Roma Utrošena sredstva / kn 2007. 4 112.913,14 2008. 5 136.392,24 2009. 6 176.439,37 2010. 8 158.890,80 2011. 11 151837,72 U nastavku prikazujemo podatke dobivene od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područnog ureda Čakovec: AKTIVNOSTI (razdoblje 2010.-2011.) 1. Stvaranje preduvjeta za grupna informiranja o pravima i obvezama, stanju na tržištu rada osposobljavanje i zapošljavanje Roma - individualna savjetovanja s ciljem pripreme za zapošljavanje i zapošljavanja u svim gospodarskim granama (osobito - informiranje i motivacijske radionice vezane uz uključivanje u osnovnoškolsko mladih i žena), pripremne radionice obrazovanje za osposobljavanje i zapošljavanje i - samozapošljavanje individualna profesionalna savjetovanja u cilju motivacije i praćenja realizacije osnovnoškolskog obrazovanja - radni sastanci s obrazovnim institucijama i ostalim zainteresiranim stranama u osnovnoškolskom obrazovanju odraslih - radionice pripreme za zapošljavanje (Kako tražiti posao, Kako se predstaviti poslodavcu, Samoprocjena).

2. Stvaranje preduvjeta za uključivanje - sastanci s Roma u programe pripreme za obrazovanju odraslih zapošljavanje, procjene preostale radne - obrazovnim institucijama i ostalim zainteresiranim stranama u grupna informiranja i motivacijske radionice vezane uz uključivanje u programe sposobnosti obrazovanja koje financira HZZ - individualna profesionalna savjetovanja vezana uz uključivanje u programe obrazovanja koje financira HZZ - praćenje realizacije obrazovnih aktivnosti i zapošljavanja po završetku obrazovanja - procjena preostale radne sposobnosti - individualna profesionalna savjetovanja u cilju motivacije i praćenja realizacije aktivnosti u traženju posla - radni sastanci s institucijama koje mogu pomoći kod zbrinjavanja radno nesposobnih nezaposlenih osoba 3. Stvaranje preduvjeta za uspostavljanje - posjete poslodavcima s ciljem uspostavljanja pozitivne klime i informiranja o pozitivne klime kod poslodavaca za mjerama za poticanje zapošljavanje zapošljavanje Roma - sastanci i okrugli stolovi sa svim subjektima koji bi svojim sudjelovanjem mogli pripomoći u realizaciji provođenja Akcijskog plana “Desetljeće za uključivanje Roma 2005.-2015.” - praćenje zapošljavanja Roma i Romkinja s evidencije HZZ PS Čakovec s posebnim osvrtom na zapošljavanje po mjerama poticanja zapošljavanja 4. Sustavni rad usmjeren pružanju - informiranje i savjetovanje o samozapošljavanju pomoći pri samozapošljavanju (pripreme - sastanci s institucijama koje mogu pomoći kod realizacije samozapošljavanja poslovnih planova, tečajevi za vođenje poslova, sredstava za početak rada)

Akcijski plan: Desetljeće za uključivanje Roma 2005.-2015. Područje: Zapošljavanje CILJ: Povećanje zapošljavanja Romkinja i Roma MJERE - Područje: Srednjoškolsko obrazovanje Cilj: Povećanje broja romskih učenika oba spola koji upisuju i uspješno završavaju srednju školu AKTIVNOSTI (razdoblje 2010.-2011.) 1. Sustavni rad na povećanju upisa Ispitivanje profesionalnih namjera učenika završnih razreda OŠ u prve razrede srednjih škola - profesionalno informiranje učenika i roditelja 2. Usmjeravanje romskih učenika - profesionalno informiranje učenika i roditelja o deficitarnim zvanjima, izdavanje uputnica oba spola na moguće zapošljavanje za besplatni liječnički pregled kod Medicine rada Stranica 942 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. travnja 2013. - profesionalno savjetovanje i motiviranje učenika i roditelja za nastavak srednjoškolskog obrazovanja; timska obrada, pisanje preporuke za pomoć kod upisa u srednjoškolske programe - praćenje realizacije srednjoškolskog obrazovanja - radni sastanci, okrugli stolovi i druge aktivnosti sa srednjim školama, županijskim uredima, komorama i ostalim zainteresiranim stranama u srednjoškolskom obrazovanju Područje: Srednjoškolsko obrazovanje Cilj: Povećanje broja romskih učenika oba spola koji upisuju i uspješno završavaju srednju školu MJERE - AKTIVNOSTI 1. Sustavni rad na povećanju upisa u Ispitivanje profesionalnih namjera učenika završnih razreda OŠ prve razrede srednjih škola - profesionalno informiranje učenika i roditelja 2. Usmjeravanje romskih učenika - profesionalno informiranje učenika i roditelja o deficitarnim zvanjima, izdavanje uputnica oba spola na moguće zapošljavanje za besplatni liječnički pregled kod Medicine rada - profesionalno savjetovanje i motiviranje učenika i roditelja za nastavak srednjoškolskog obrazovanja; timska obrada, pisanje preporuke za pomoć kod upisa u srednjoškolske programe - praćenje realizacije srednjoškolskog obrazovanja - radni sastanci, okrugli stolovi i druge aktivnosti sa srednjim školama, županijskim uredima, komorama i ostalim zainteresiranim stranama u srednjoškolskom obrazovanju Predviđa se provođenje i organizacija raznih tematskih radionica za manje skupine Roma ovisno o potrebama ciljane skupine, a sve u skladu s projektnim planom projekta ROKIC:“DROM“.

3.2.3. Zdravstvena zaštita 3.2.3.1. Djelatnost za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u okviru svoje djelatnosti provodi: 3.2.3.1.1. Poboljšanje zdravlja romske dojenčadi i djece a) Provodi se zdravstveno prosvjećivanje roditelja romske djece o osnovnim mjerama zdravstvene zaštite u okviru redovnog rada Djelatnosti za epidemiologiju. Sukladno stavkama Nacionalnog programa za Rome te odredbama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti provode se mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja kao i nadzora nad kliconošama u 2010. godini se obavilo 68 epidemioloških izvida u romskim naseljima i školama, a tijekom 2011. godine 85, te se kao i ranijih godina tom prilikom proveo i zdravstveni odgoj obitelji koja se posjećuje te se ostavio i pisani edukativni materijal (savjeti o sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti). Uočen je vidljiv napredak u odazivu te suradnji prilikom provedbe nadzora nad oboljelima te kliconošama od zaraznih bolesti kao i smanjenje broja oboljelih od nekih zaraznih bolesti, naročito nekih crijevnih bolesti i parazitarnih kao što je pedikuloza među djecom. b) Provodi se nadzor nad provedbom obveznog cijepljenja– izjednačavanje procijepljenosti romske djece s ostalom dječjom populacijom. Kontinuiranom suradnjom s patronažnom službom Doma zdravlja Čakovec i izabranim liječnicima primarne zdravstvene zaštite kojima gravitiraju romska naselja u Međimurskoj županiji, procjenjujemo da je cjepni obuhvat predškolske djece koja žive u romskim naseljima bolji svake godine te da je u većini naselja skoro dostigao obvezni obuhvat cijepljenih prema izvješćima izabranih liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Temeljem dostavljenih popisa romske djece koja nisu redovito procijepljena od strane izabranih liječnika i patronažne službe, te prema mjesečnoj evidenciji rođene romske djece iz rodilišta, timovi Djelatnosti za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, kontinuirano tijekom cijele godine provode nadzor nad provođenjem imunizacije u okviru svoje nadležnosti tako da obilaze, ali i telefonski kontaktiraju sve ambulante kojima pripadaju romska naselja u kojima žive djeca koja nisu uredno cijepljena. Isto tako se obilaze i roditelji romske djece koja nisu uredno cijepljena, te se upoznaju s potrebama i načinom cijepljenja i pregleda potrebnih za zdravlje djece. U 2010. godini višekratno su posjećene ambulante u Kotoribi, Podturnu, Maloj Subotici, Murskom Središću, Macincu i Kuršancu. U 2011. godini učinjeni su epidemiološki izvidi i nadzor nad procijepljenošću djece u ambulantama kojima pripadaju romska djeca: - ambulanta dr. M.M. Mala Subotica: dva puta u lipnju te u listopadu 2011., u toj ambulanti zbog nezadovoljavajućeg obuhvata djece cijepljenjem u lipnju je organizirano kampanjsko cijepljenje -ambulanta dr. A.B.- Mala Subotica: u lipnju te u listopadu 2011. - ambulanta u Macincu: listopad 2011. - ambulanta u Kotoribi: listopad 2011. - ambulanta Podturen: listopad 2011., utvrđena 100%-tna procijepljenost upisane djece - ambulanta Orehovica: izvid 20.10.2011. kada je utvrđeno da ima djece koja su propustila pojedino cijepljenje. U suradnji s patronažnom sestrom, organizirano dodatno cijepljenje te se nakon toga utvrđuje 100%–tna procijepljenost njihove djece predškolske dobi - pedijatrijska ordinacija dr G. u Čakovcu: nadzor učinjen 26.10.2011.

- pedijatrijska ordinacija dr. Z. Š. i dr. G. K.: studeni 2011. - sve tri amblante u Murskom Središću: studeni 2011., za djecu koja zbog privremenih kontraindikacija nisu bila cijepljena u 17. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 943 za to predviđenoj dobi, učinjeni su planovi cijepljenja kako bi se nadoknadila propuštena cijepljenja, u izvješćima koja su sljedila vidljivo da su ista djeca započela s naknadnim cijepljenjem - pedijatrijska ordinacija dr. R. I. i dr. S.S.: prosinac 2011. - nakon višekratnih neuspješnih pokušaja telefonskog kontaktiranja s liječnikom iz ambulante dr. G. u Strahonincu, dogovoren izvid u ambulantu s med. tehničarem iste ambulante, izvid učinjen u prosincu 2011. godine te je utvrđen nezadovoljavajući obuhvat djece cijepljenjem. Zbog višekratno utvrđenog niskog obuhvata djece cijepljenjem i slabije suradnje s ambulantom te nemogućnosti utvrđivanja odgovorne osobe u istoj ambulanti konzultiran HZZO (pravna služba i kontrolor) vezano za način na koji se može popraviti obuhvat cijepljenja djece. U istoj je ambulanti dogovoreno dodatno cijepljenje djece. O svim akcijama dopunskog cijepljenja obaviještena Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ. Navedenim akcijama se vidno poboljšava cjepni obuhvat predškolske djece koja žive u romskim naseljima, što pratimo iz izvještaja o cijepljenju ali i na temelju broja dodatnog cijepljenja djece prilikom upisa u 1. razred osnovne škole (taj broj je svake godine sve manji), tako da je pri upisu djece u prvi razred cjepni obuhvat djece u većini romskih naselja gotovo dostigao obvezni obuhvat cijepljenih.

Kontinuirano tokom cijele 2012. godine Djelatnost za epidemiologiju provodila je nadzor nad provedbom cijepljenja te zdravstveni odgoj roditelja djece o važnosti cijepljenja i redovitog javljanja na sistematske preglede u ambulante PZZ. U slučaju opetovanog neodaziva na cijepljenje u ambulantu, odlazilo se u romsko naselje te se roditelje necijepljene djece upoznavalo s potrebama i načinom cijepljenja i pregledima potrebnim za zdravlje djece te se aktivno pozivalo djecu na cijepljenja, a u tome je Djelatnost za epidemiologiju surađivala s patronažnom službom Doma zdravlja Čakovec i izabranim liječnicima PZZ kojima gravitiraju Romska naselja u Međimurskoj županiji. Vodila se mjesečna evidencija rođene romske djece na temelju izvještaja o cijepljenoj djeci u rodilištu ŽB Čakovec (na temelju adrese stanovanja) te nadzor nad obveznim cijepljenjem romske djece prema prebivalištu i ambulanti kojoj pripadaju. Učinjeni su epidemiološki izvidi i nadzor nad procijepljenošću djece u ambulantama kojima pripadaju romska djeca: 1. ambulante Mala Subotica: telefonski kontakt s nadležnim liječnicama te organizacija dopunskog cijepljenja kako bi obuhvat cijepljene djece bio veći (ožujak 2012.) - epidemiološki izvid u ambulantu nadležnih obiteljskih liječnica - proveden nadzor nad cijepljenjem, organizirana akcija dopunskog cijepljenja u obje ambulante, za svako dijete u obje ambulante izrađen plan cijepljenja, ponuđena osobna pomoć u provođenju akcije koja za sada nije prihvaćena (listopad 2012.)

- na temelju kasnijih mjesečnih izvješća o cijepljenju vidljivo je da su djeca koja kasne na cijepljenje pozvana na dopunsko cijepljenje te da se liječnice pridržavaju dogovorenih uputa o provedbi cijepljenja. 2. ambulanta Macinec: telefonski kontakt s nadležnim liječnikom – provesti dopunsko cijepljenje djece (ožujak 2012.). - sastanak u ambulanti Macinec s nadležnim liječnikom, medicinskom sestrom ambulante Macinec, patronažnim sestrama za romsko naselje Parag i predsjednikom iz romskog naselja Parag- proveden zdravstveni odgoj, dogovoren način pozivanja djece na cijepljenje te provedba dopunskog cijepljenja koju će za sada provoditi sami (ožujak 2012.). - telefonski kontakt s nadležnim liječnikom gdje je upozoren na potrebu cijepljenja djece koja kasne s obveznim cijepljenjem, a rođena su 2006./2007. godine jer će sljedeće godine biti upisani u prvi razred (svibanj 2012.). - obzirom na slabiji odaziv na dopunska cijepljenja koja su organizirali sami, organizirane su i provedene tri akcije dopunskog cijepljenja u ambulanti Macinec od strane Djelatnosti za epidemiologiju (studeni i prosinac 2012.). – cijepljeno je 84 djece 3. ambulanta Kotoriba - epidemiološki izvid i nadzor nad cijepljenjem, s patronažnom sestrom za svako dijete koje nije redovno procijepljeno izrađen plan daljnjeg cijepljenja - telefonska konzultacija s nadležnim liječnicama o cijepljenju za neprocijepljeno dijete (1x) - osobni kontakt s patronažnom sestrom–djeca su pozvana na cijepljenje 4. ambulanta Podturen - telefonski kontakt s ambulantom Podturen- skrenuta pozornost da desetak djece kasni s redovnim cijepljenjem, savjetovano pozvati ih u ambulantu (prosinac 2012.)

5. ambulanta Orehovica Na temelju mjesečnih izvješća utvrđena 100% -tna procijepljenost romske djece. - telefonski i osobni kontakt s patronažnom sestrom 6. ambulante Mursko Središće - epidemiološki izvid u sve tri ambulante u Murskom Središću gdje je izvršen nadzor nad cijepljenjem i za svako dijete koje nije primilo obvezna cijepljenja izrađen je plan daljnjeg cijepljenja (rujan 2012.) - telefonska konzultacija nadležnim liječnicima za cijepljenje djece koja nisu redovito procijepljena 7. ambulanta Strahoninec - epidemiološki izvid u ambulantu Strahoninec – proveden nadzor nad cijepljenjem (listopad 2012.)- nakon usmene i pismene konzultacije s rukovoditeljem HZZO-a Čakovec te ravnateljem Doma zdravlja Čakovec, zbog dugotrajnog bolovanja nadležnog liječnika u ambulanti, dogovorene su akcije dopunskog cijepljenja u ambulanti Strahoninec. - provedene dvije akcije dopunskog cijepljenja djece od strane Djelatnosti za epidemiologiju u prostorima DV Pirgo u Romskom naselju Kuršanec (prosinac 2012.) -cijepljeno je 33 djece Stranica 944 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 17. travnja 2013. 8. pedijatrijska ambulanta dr. B. Zuzel -Šantek - telefonski kontakt s dr. Zuzel gdje se savjetuje akcija dopunskog cijepljenja romske djece, te sastanak sa sestrom iz ambulante u Djelatnosti za epidemiologiju gdje je za svako dijete osobno koje nije primilo sva cjepiva izrađen plan cijepljenja (kolovoz 2012.) 9. pedijatrijska ambulanta dr. B. Gabor - izvid i nadzor nad cijepljenjem (svibanj 2012.)

- telefonska konzultacija s dr. Gabor za jedno dijete koje nije redovito procijepljeno (prosinac 2012.), upozoreno da se djeca koja kasne s redovnim cijepljenjem pozivaju i cijepe - na temelju kasnijih mjesečnih izvješća o cijepljenju vidljivo da su djeca koja kasne na cijepljenje pozivana na dopunsko cijepljenje te da se liječnice pridržavaju dogovorenih uputa o provedbi cijepljenja. 10. pedijatrijska ambulanta dr. J. Robinić -Ivanek - izvid i nadzor nad cijepljenjem (svibanj 2012.), upozoreno da se djeca koja kasne s redovnim cijepljenjem pozivaju i cijepe - na temelju kasnijih mjesečnih izvješća o cijepljenju vidljivo da su djeca koja kasne na cijepljenje pozivana na dopunsko cijepljenje te da se liječnice pridržavaju dogovorenih uputa o provedbi cijepljenja. 11. pedijatrijska ambulanta dr. D. Sačer -Starčević - epidemiološki izvid u ambulantu (lipanj 2012.) - uvidom u mjesečna izvješća vidljivo da se djeca koja kasne s redovnim cijepljenjem pozivaju i cijepe 12. pedijatrijska ambulanta dr. D. Gazdić-Kvakan - telefonski kontakt s nadležnom liječnicom, upozoreno da se djeca koja kasne s redovnim cijepljenjem pozivaju i cijepe (lipanj 2012) - na temelju kasnijih mjesečnih izvješća o cijepljenju vidljivo da su djeca koja kasne na cijepljenje pozivana na dopunsko cijepljenje te da se liječnice pridržavaju dogovorenih uputa o provedbi cijepljenja. 13. Sve ambulante PZZ: Poslan pismeni dopis svim ambulantama PZZ- podsjetnik na cijepljenje jer dinamika cijepljenja u nekim ambulantama ne prati Plan i program obveznih cijepljenja (listopad 2012.)