Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Peklenica

35. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji , članka 30. Statuta Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 5/97 i 6/01) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Peklenica (KLASA: 021-05/07-01/633, URBROJ: 2109/11-07-01 od 24. srpnja 2007. godine, Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na svojoj 27. sjednici održanoj 28. listopada 2008. godine, donijelo je u kunama Povećanje/ 3. izmjene Plan 2008. smanjenje i dopune 3.500,00 -1.000,00 2.500,00 3.500,00 -1.000,00 2.500,00 3.500,00 -1.000,00 2.500,00 3.500,00 -1.000,00 2.500,00 2.500,00 0,00 2.500,00 1.000,00 -1.000,00 0,00 10.500,00 -2.000,00 8.500,00 10.500,00 -2.000,00 8.500,00 10.500,00 -2.000,00 8.500,00 10.500,00 -2.000,00 8.500,00 10.500,00 -2.000,00 8.500,00 3.000,00 1.000,00 4.000,00 7.500,00 -3.000,00 4.500,00 91.250,00 38.850,00 130.100,00 91.250,00 38.850,00 130.100,00 91.250,00 38.850,00 130.100,00 91.250,00 38.850,00 130.100,00 91.250,00 38.850,00 130.100,00 9.750,00 33.350,00 43.100,00 81.500,00 5.500,00 87.000,00 14.953.503,75 -264.625,00 14.688.878,75 ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Peklenica OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone Peklenica (u daljnjem tekstu Detaljni plan) kojeg je izradila tvrtka Arhitekt atelje d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljni plan uređenja u skladu s prostornim planom uređenja velikog grada, grada ili općine, odnosno urbanističkim planom uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu, te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti.

Članak 2.

Članak 2.
(1) U obuhvatu Detaljnog plana je prostor sjeveroistočno od županijske ceste ŽC-2003, na sjeveru naselja Peklenica.
(2) Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Prostornim planom uređenja Grada Mursko Središće, a granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su na kartografskim prikazima. Stranica 1338 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 7. studenoga 2008.
(3) Površina obuhvata iznosi: 16036,0 m2 (1,6036 ha), a opseg obuhvata 599,3 m. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: - Tekstualno obrazloženje - Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži: kartografske prikaze 01. KARTOGRAFSKi PRiKAZ 4.4. GRAĐEViNSKO PODRUČJE NASELJA PEKLENiCA (izvod iz dokumenata PPU Grada Mursko Središće) u mjerilu 1 : 5000 02. SiTUACiJA – POSEBNA GEODETSKA POD- LOGA ZA iZRADU PLANA u mjerilu 1 : 1000 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠiNA u mjerilu 1 : 1000 2a. PLAN PROMETA u mjerilu 1 : 1000 2b. MREŽA TELEKOMUNiKACiJE u mjerilu 1 : 1000 2c. MREŽA ELEKTROOPSKRBE i JAVNE RA- SVJETE u mjerilu 1 : 1000 2d. MREŽA CiJEVNOG TRANSPORTA PLiNA u mjerilu 1 : 1000 2e. VODOOPSKRBA i ODVODNJA OTPADNiH VODA u mjerilu 1 : 1000 3. UVJETi KORiŠTENJA, UREĐENJA i ZAŠTiTE POVRŠiNA u mjerilu 1 : 1000 4. UVJETi GRADNJE u mjerilu 1 : 1000 GRADSKO VIJEĆE GRADA MURSKO SREDIŠĆE KLASA: 021-08/05-01/990 URBROJ: 2109/11-08-01 Mursko Središće, 29. listopada 2008. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća ivan Leček, učitelj savjetnik, v. r. ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETi ODREĐiVANJA NAMJENE POVRŠiNA

Članak 4.

Članak 4.
(1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA kojim je definirana namjena površina za:
(2) gospodarsku namjenu – poslovnu /oznaka K/, K1 pretežito uslužna, K2 pretežito trgovačka, K3 pretežito servisna;
(3) gospodarsku namjenu – proizvodnu /oznaka I/, I2 pretežito zanatska;
(4) zelene površine /oznaka Z1/, zaštitne zelene površine uz ulične koridore;
(5) površine za formiranje građevnih čestica za izgradnju građevina komunalne infrastrukture /oznaka IS/;
(6) ulične koridore /oznaka UK/, površine namijenjene kolnom i pješačko-biciklističkom prometu.
(7) Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za gradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površine jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na područja više različitih namjena.
(2) Namjene koje su u kartografskom prikazu br. 1 – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obavezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevine osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Gospodarska namjena proizvodna - pretežito zanatska /oznaka I2/ omogućava gradnju poslovnih građevina i proizvodnih pogona čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.
(2) Na građevnoj čestici proizvodne, pretežito zanatske namjene /oznaka I2/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina industrijske ili obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje zanatskih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga te informacijskih djelatnosti (uredi); - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske autoelektričarske i druge radionice); - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice); - prerada drva (stolarske radionice); - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike; - ostale zanatske i proizvodne djelatnosti koje bukom i onečišćenjem ne utječu na prostor. 7. studenoga 2008. Broj 20 - Stranica 1339 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene je na čestici kao pomoćne moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti:

Članak 6.

- porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno – istovarne rampe.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko – ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično), te - privremeno i stalno stanovanje.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Gospodarska namjena poslovna - pretežito trgovačka /oznaka K/ omogućava gradnju poslovne građevine prvenstveno trgovačke, uslužne, ugostiteljske ili servisne djelatnosti. Poslovne, pretežito uslužne namjene /oznaka K1/
(2) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito uslužne namjene /oznaka K1/ je poslovna građevina za pružanje različitih poslovnih usluga: - financijskih, tehničkih, poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi); - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice); - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja (restorani, kavane i slično); - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita i slično).
(3) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje trgovačkih djelatnosti, odnosno građevinu namijenjenu obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeve, benzinske postaje i slično).
(4) Kao pomoćni sadržaji na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište, te - spremišta za komunalni otpad.

Članak 7.

(5) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline; - uređivati prostori stambene namjene. Poslovne, pretežito trgovačke namjene /oznaka K2/
Članak 8.
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito trgovačke namjene /oznaka K2/ je građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeve, benzinske postaje i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište, te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađivanja okoline; - uređivati prostori stambene namjene. Poslovne, pretežito servisne namjene /oznaka K3/

Članak 9.

Članak 9.
(5) Na građevnoj čestici poslovne, pretežito servisne namjene /oznaka K3/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks građevina servisne i poslovne razine.
(6) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito servisne namjene je: - postaja za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom; - tehnički servis (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, autoelektričarske i druge radionice).
(7) U sklopu postaje mogu se izgraditi, kao pomoćne građevine, praonice vozila, miniservis vozila, prodavaonice, ugostiteljski objekti (bez smještaja), agencije za turizam i rent-a-car, mjenjačnice te prostor za odmor i higijenu.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Javnim zelenim površinama u zoni se smatraju sve površine izvan građevnih čestica i kolno pješačkih površina /oznake Z/.
(2) Zelene površine u pravilu nisu namijenjene gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava gradnja nadzemnih infrastrukturnih građevina, ukoliko to ne ugrožava prometnu sigurnost. Stranica 1340 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 7. studenoga 2008.
Članak 11.
(1) Površine za gradnju građevina infrastrukture /oznaka IS/ namijenjene su gradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina, prvenstveno trafostanice i prometnica unutar kojih se vodi sva ostala zajednička nadzemna i podzemna infrastruktura. Površina uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA PLANIRANIH GRAĐEVINA
Članak 13. kig koeficijent izgrađenosti građevne čestice /odnos tlocrtne projekcije građevine na zemljište i ukupne površine građevne čestice/ i kis koeficijent iskoristivosti građevne čestice / odnos ukupne (bruto) površine svih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice/ - ukupna bruto površina građevina je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova puta broj etaža. V max maksimalno dozvoljena visina najvišeg vijenca građevine osnovne namjene mjereno od kote uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m E maksimalno dozvoljen broj etaža građevine osnovne namjene i gospodarska namjena – proizvodna /I2 pretežito zanatska/ K gospodarska namjena – poslovna /K1 pretežito uslužna, K2 pretežito trgovačka, K3 servisna/ UK površine infrastrukturnih sustava skaz prostornih pokazatelja za pojedinu građevnu česticu Planirana Oznaka Način Planirana po- Namjena građ. površina građ. grad. vršina građ.

Članak 13.

čestice namijenjena čestice građ. čestice /m2/ gradnji /m K /K1,K2,K3/ np1 MJ 4326,0 1730,4 I2 K /K1,K2,K3/ n p 2 MJ 3003,0 1201,2 I2 K /K1,K2,K3/ n p 3 MJ 3802,0 1520,8 I2 n p 4 IS1 SS 42,0 21,0 ukupno građ. - - 11173,0 4473,4 čestice U K 1 IS - 2023,0 - U K 2 IS - 1439,0 - U K 3 IS - 1401,0 - ukupno - - 16036,0 - površine 2. DETALJNi UVJETi KORiŠTENJA, UREĐE- NJA i GRADNJE GRAĐEVNiH ČESTiCA, TE GRADNJE GRAĐEViNA
Članak 14.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina prema kartografskim prikazima br. 3 - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i br. 4 – UVJETI GRADNJE, ovim Detaljnim planom utvrđuje se: Ukupna bruto povr. V kig k i s E m a x građevine ( m ) 2/ /m2/ 5191,2 0,4 1,2 7,0 4 /Po+Pr+1+Pk/ 3603,6 0,4 1,2 7,0 4 /Po+Pr+1+Pk/ 4562,4 0,4 1,2 7,0 4 /Po+Pr+1+Pk/ 21,0 0,5 0,5 4,0 1 / P / 13378,2 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - veličina i oblik građevnih čestica; - veličina i površina građevina koje se mogu graditi na građevnoj čestici; - namjena građevina; - smještaj građevina na građevnoj čestici; - oblikovanje građevina; - uređenje građevnih čestica. 7. studenoga 2008. Broj 20 - Stranica 1341 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 15.

Članak 15.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena numerička oznaka od np1 do np4.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. - KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice; - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br. 4 - UVJETI GRADNJE svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.
(5) U tabelarnom prikazu (članak 13.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se koeficijenti: - izgrađenosti (kig), iskoristivosti (kis); - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna bruto površina svih građevina na čestici, iskazana kao površina u četvornim metrima.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od t± 2% planirane površine.
(2) Za građevne čestice definirane Planom parcelacije, koje uključuju više katastarskih čestica ili njenih dijelova potrebno je prije ishođenja građevne dozvole izraditi parcelacijski elaborat u skladu s Planom parcelacije.
Članak 17.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Tlocrtna površina građevine je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevina na građevnu česticu.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 1 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i iznosi: - za gospodarsku namjenu - proizvodnu, pretežito zanatsku/oznaka I2/ kig<= 0,40; - za gospodarsku namjenu - poslovnu /oznaka K/ kig<= 0,40. Namjena kig kis za gospodarsku – poslovnu /oznaka K/ 0,4 1,2 za gospodarsku – proizvodno zanatsku 0 , 4 1 , 2 /oznaka I2/ za površine infrastrukturnih objekata 0,5 0,5 /oznaka IS/

Članak 18.

Članak 18.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos ukupne bruto izgrađene površine na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Ukupna bruto izgrađena površina građevine je zbroj zatvorenih dijelova svih etaža građevine.
(3) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 1 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i iznosi: - za gospodarsku namjenu - proizvodnu, pretežito zanatsku/oznaka I/ kis<=1,20, - za gospodarsku namjenu - poslovnu /oznaka K/ kis<= 1,20.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Dvije susjedne građevne čestice iste namjene, određene ovim Detaljnim planom, moguće je spajanjem objediniti u jednu. Na taj način formirana građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju.
(2) Za građevne čestice np1, np2 ovim Detaljnim planom moguće je cijepanje svake čestice na dvije jednake građevne čestice, prema kartografskom prikazu. Na taj način formirane dvije čestice dijele napola i površinu za razvoj tlocrta planirane građevine. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 20.

Članak 20.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevine iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/; - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu; - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2 ovog članka.
(4) Koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunava se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema slijedećoj tabeli: najviša visina osnovne Najviša etažnost osnovne građevine V (m) građevine E max 7,0 4 /Po+Pr+1+Pk/ 7,0 4 /Po+Pr+1+Pk/ 4,0 1 /P/ Stranica 1342 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 7. studenoga 2008.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Tlocrtna površina je tlocrtna projekcija građevine, uključujući i krovne prepuste na površinu čestice.
(2) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(4) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je, u smislu ove Odluke, odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m.
(2) Na građevinama ravnog ili sakrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,00 cm.
(3) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine od najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.
(4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećana za ½ najvećeg raspona krovišta.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina /V/ određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevinskog kompleksa i iznosi:
(2) visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 4,80 m;
(3) visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 3,00 m.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine, te o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše ½ visine etaže (poluetaže).
(3) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(4) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena.
(5) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(6) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(7) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
(8) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu etažu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 25.

Članak 25.
(1) Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice prema kartografskom prikazu br 1 – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA.
(2) Za građevnu česticu gospodarske-poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka K,I/ osnovna građevina je namijenjena obavljanju poslovnih aktivnosti iz domene proizvodnje, trgovine ili uslužnih djelatnosti.
(3) Pomoćne građevine – izvan osnovnog građevinskog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno – istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično.
(4) Infrastrukturna namjena /oznake IS/ namijenjena je izgradnji nove trafostanice. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 26.

Članak 26.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4 – UVJETI GRADNJE.
(2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 27.

Članak 27.
(1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca.
(2) Obavezni građevinski pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu gradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na tom pravcu. 7. studenoga 2008. Broj 20 - Stranica 1343 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(3) Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, iznimno garaže gdje je to grafičkim dijelom Plana predviđeno. Udaljenost graeđvina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina

Članak 28.

Članak 28.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 6,00 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Smještaj novih građevina na građevnim česticama u gospodarskoj i mješovitoj zoni određuje se prema slijedećim uvjetima: - građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,00 m; - međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od njene visine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 30.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
(2) Građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(3) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se sakupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirni staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra; - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida; - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20,00 cm, odnosno stranica 15,00 x 20,00 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.