GLASNIK

Arhiva › 2008. › SGMŽ 20

SGMŽGrad Mursko Središće · 7. studenoga 2008. · KLASA 021-05/07-01/633 · URBROJ 2109/11-07-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Peklenica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1343

Članak 33.

Članak 33.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 34.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 36.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 – UVJETI GRADNJE.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Stranica 1344 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 7. studenoga 2008.
(2) Ukoliko je formirana samo jedna od više DPU-om predviđenih ulica, na koje se planira priključak građevne čestice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice.
(3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,00 m do stražnjeg dijela čestice. namjena građevine Uvjeti gradnje i uređenja površina parkirališta

Članak 38.

Članak 38.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: koeficijent broj parkirališnih ili garažnih mjesta na (broj parkirališta) SKLADIŠTA UREDSKI PROSTORI TRGOVINA, USLUGE, UGOSTITELJSTVO
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,00 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda, predviđa se na parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 39.

Članak 39.
(1) Kod građevnih čestica gospodarske namjene - zanatske /oznaka I2/ i poslovne namjene /oznaka K/ najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine. Gradnja ograda
Članak 40.
(1) Na liniji regulacije i između građevnih čestica gospodarske namjene /oznaka I i K/ mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 2,00 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,5 m iznad kote konačno zaravnatog terena.
(2) Iznimno ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providan, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica (poželjno).
(2) Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
(3) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 0,45 1 zaposlenika 2,00 100 m2 korisnog prostora 4,00 100 m2 korisnog prostora 3. NAČiN OPREMANJA ZEMLJiŠTA PROMET- NOM, ULiČNOM, KOMUNALNOM i TELEKO- MUNiKACiJSKOM iNFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 42.

Članak 42.
(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu br. 2a – PLAN PROMETA. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javne površine.
(2) Ulična mreža obuhvata DPU-a sastoji se od postojeće ulične čestice UK1, novoplanirane ulične čestice UK2 i ulične čestice UK3 u sklopu županijske ceste ŽC-2003.
Članak 43.
(1) Radijus zakrivljenosti kolnih rubnika, kao i same zavoje u zoni treba izvesti na način da je moguć promet svih vrsta teretnih vozila.
(2) Glavna cesta koja tangira i na koju se priključuju ulice gospodarske zone je istovremeno i županijska cesta ŽC-2003 i izvedena s kolnom širinom 7,00 m. U koridoru županijske ceste potrebno je urediti pješačko–biciklističku stazu širine 2,50 m odvojenu zelenim pojasom između kolnika i pješačke staze.
(3) Ostale ceste u obuhvatu plana trebaju imati kolnu površinu minimalne širine 5,50 m.
(4) Maksimalni obim uređenja uličnih koridora UK1 i UK2 je obostrano pješačka staza i zeleni pojas između staze i kolnika s jedne strane.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Prilikom projektiranja poprečnih priključaka (UK1 i UK2) na javnu cestu ŽC-2003, potrebno je za iste zatražiti Posebne uvjete građenja od Županijske uprave za ceste Međimurske županije.
(2) Spoj planiranih cesta na županijsku cestu i nekategorizirane ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu i prema normi HRN U.C4.050.
(3) Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik županijske ceste. 7. studenoga 2008. Broj 20 - Stranica 1345 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(4) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Minimalna širina pješačkih staza određuje se sa 1,50 do 2,00 m, a pješačko–biciklističkih sa 2,50 m.
Članak 46.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2a – PLAN PROMETA dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA I NAČIN PRI- KLJUČENJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 47.

Članak 47.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica ili periodu do predviđenog izmještanja potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(4) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene, prvenstveno se to odnosi na trafostanice, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže Mreža fiksne telefonije

Članak 48.

Članak 48.
(1) Rješenje telekomunikacijske mreže za gospodarsku zonu Peklenica prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b – MREŽA TELEKOMUNIKACIJE.
(2) Projektom telekomunikacijske mreže gospodarske zone Peklenica treba odrediti kako će se dovesti potrebna telekomunikacijska infrastruktura do zone te kako će se razraditi po samoj zoni. Ovisno o stvarnim potrebama korisnika navedene zone treba odrediti broj i vrstu plastičnih cijevi i kabelskih zdenaca DTK, te odgovarajuće kapacitete telekomunikacijskih kabela koji su u njih naknadno uvlače.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture prema ostalim posebnim propisima, uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke.
Članak 50.
(1) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.
(2) Trasa postojeće fiksne telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2b – MREŽA TELEKOMUNIKACIJE, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(3) U novoplaniranoj ulici UK1 i UK2 predviđa se obostrana izvedba podzemne telefonske kanalizacije i sa spojem s postojećom TK kanalizacijom.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, na zaštitnoj zelenoj površini /oznaka Z/, potrebno je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta dimenzija 2,00 x 1,00 m.
(3) Kabinet je postavljene visine 1,50 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu, na svakih cca. 500,00 m. Telefonski priključci

Članak 52.

Članak 52.
(1) Priključci na DTK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji distributera, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. Mreža mobilne telefonije
Članak 53.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža ne mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU-a. 3.2.2. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe i javne rasvjete

Članak 54.

Članak 54.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete gospodarske zone Peklenica prikazano je na kartografskom prikazu br. 2c. - MREŽA ELEKTOOPSKRBE I JAVNE RASVJETE.
(2) Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
(3) Unutar područja obuhvata DPU-a predviđena je izgradnja jedne trafostanice. Stranica 1346 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 7. studenoga 2008.
(4) Navedenu trafostanicu potrebno je srednjenaponskim podzemnim vodom povezati s najbližim, odnosno odgovarajućim, trafostanicama u naselju.
(5) Većim potencijalnim korisnicima električne energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja električnom energijom (trafostanice) koji se podzemnim vodom povezuje na najbližu trafostanicu.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el. instalacije i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt trafostanice sa SN priključnim vodom i raspletom NN mreže koji se odnosi na napajanje jedinica gospodarske namjene; - projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima.
(2) Sve radove na elektro-dijelu u zoni zahvata potrebno je projektirati i izvesti prema posebnim uvjetima i suglasnostima ovlaštenog distributera i pravilima struke te uz suglasnosti ostalih čimbenika koji sudjeluju svojim instalacijama na tom području.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi PVC promjera Ø=110 mm. Broj zaštitnih cijevi će se odrediti u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno.
Članak 57.
(1) Za izvođenje niskonaponskog priključka na česticama, treba u projektu elektroinstalacija građevine predvidjeti, na vanjskom pročelju građevine, kabelski priključno-mjerni MINIMALNI RAZMACI plinovodi međusobno plinovod prema vodovodu i kanalizaciji plinovod do toplovoda plinovod prema informacijskim kablovima plinovod do podzemnih elektroenergetskih vodova plinovod od šahtova i kanala Kućni priključci plinoopskrbe

Članak 61.

Članak 61.
(1) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. ormar KPMO na način da bude lako pristupačan za očitavanje i spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod.
Članak 58.
(1) Javna rasvjeta u zoni se izvodi unutar javnih zelenih površina podzemnom kabelskom instalacijom priključenom na blok JR u novoj TS.
(2) Stupovi se izvode metalni, sa svjetiljkama (sijalice NaVT), a snaga sijalice će se odrediti izvedbenim projektom.
(3) Visinu stupova, broj i poziciju istih treba definirati projektnom dokumentacijom, ovisno o odgovarajućim proračunima rasvijetljenosti. U izvedbenom projektu proračun treba izvršiti za kategoriju industrijske prometnice. Predviđena visina stupova javne rasvjete je h=4,5(6)m, a raspored stupova jednostran. 3.2.3. Opskrba plinom

Članak 59.

Članak 59.
(1) Rješenje opskrbe plinom u gospodarskoj zoni Peklenica prikazano je na kartografskom prikazu br. 2d - MREŽA CIJEVNOG TRANSPORTA PLINA. Opskrbu plinom treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 60.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno vođenje (m) (m) 0,2 0,6 0,2 0,6 1,0 1,0 0,3 0,5 0,5 1,0 0,2 0,3
(3) Priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 3.2.4. Opskrba pitkom vodom i odvodnja

Članak 62.

Članak 62.
(1) Rješenje opskrbe pitkom vodom u gospodarskoj zoni Peklenica prikazano je na kartografskom prikazu br. 7. studenoga 2008. Broj 20 - Stranica 1347 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2e – VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA u mj. 1:1000.
(2) Opskrbu pitkom vodom i odvodnju oborinskih, a kasnije i fekalnih voda treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima i uvjetima distributera te pravilima struke. Opći i tehnički uvjeti za projektiranje vodovoda i kanalizacije
(1) Nije dopušteno polaganje energetskih, CATV i TK kabela i plinovoda ispod ili iznad vodovodnih, odnosno kanalizacijskih cijevi, kao ni polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ispod ili iznad spomenutih drugih instalacija, osim kod križanja istih.
(2) Minimalni horizontalni razmak pri paralelnom polaganju vodovodnih i kanalizacijskih cijevi s ostalim instalacijama mora biti najmanje 1,00 m.
(3) Kod polaganja vodovodnih cijevi paralelno s kanalizacijom horizontalni razmak mora biti najmanje 2,00 m.
(4) Na mjestu križanja vodovoda i kanalizacije i ostalih vodova okomiti svijetli razmak mora biti najmanje 0,50 m, s time da nije dopušteno da kanalizacija bude iznad vodovoda.
(5) U slučaju da se minimalni razmaci kod paralelnog vođenja ostalih instalacija s vodovodom, odnosno kanalizacijom mjestimično ne mogu postići, tada te druge instalacije treba posebno zaštititi polaganjem u zaštitnu cijev.
(6) Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 3,00 m.

Članak 62.

(7) Nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije.
Članak 63.
(1) Najmanji profil vodoopskrbnog cjevovoda na koji se priključuje hidrant treba iznositi DN 110 mm, a sekundarna mreža može biti minimalno DN 90 mm.
(2) Na planiranom cjevovodu u zoni treba izvesti nadzemne protupožarne hidrante na razmacima manjim od 80,00 m.
(3) U slučaju iznimnih zahtjeva, odnosno potrebe za većom količinom vode na pojedinim lokalitetima u gospodarskoj zoni isto će se trebati rješavati u suradnji s distributerom vode za navedeno područje.
(4) Planirani cjevovod i planiranu uličnu hidrantsku mrežu treba projektirati tako da zadovolji uvjete iz Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara i druge važeće regulative.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Na svim odvojcima vodovodne mreže predviđena je izvedba zasunskih okana sa svim potrebnim fazonskim komadima i armaturama.
(2) Vrsta materijala za izvedbu vodovodne mreže predviđena je cijevima koje trebaju podnijeti tlak od min. 10 bara.
Članak 65.
(1) Provedbom parcelacije u gospodarskoj zoni novoformirane čestice moći će se priključiti na uličnu vodovodnu mrežu preko vodomjernih zasunskih okana, smještenih unutar čestice na udaljenosti min. 1,00 m od susjedne međe i do 5,00 m od uličnog građevinskog pravca.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Kod izrade glavnih i izvedbenih projekata odvodnje potrebno je definirati kote uređenog terena u zoni na način da se omogući priključenje svih građevina na fekalnu, odnosno oborinsku kanalizaciju.
(2) Iznad tjemena kanalizacijskih cijevi potrebno je osigurati dovoljan nadsloj.
Članak 67.
(1) Svi planirani poduzetnički pogoni u zoni trebaju se obavezno priključiti na planirani sustav odvodnje uz potreban predtretman preko individualnih uređaja za pročišćavanje.
(2) Sanitarno-fekalne vode mogu se u prvoj fazi riješiti sistemom trodijelnih zatvorenih septičkih vodonepropusnih taložnica lociranih u dijelu građevinske parcele ispred građevina prema prometnici.
(3) Tehnološke vode treba prije ispuštanja u mrežu odvodnje pročistiti do razine određene posebnim propisima. 4. UVJETi UREĐENJA i OPREME JAVNiH ZE- LENiH POVRŠiNA

Članak 68.

Članak 68.
(1) Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, a obuhvaća slijedeće: - zaštitne zelene površine uz pješačke i kolne komunikacije /oznaka Z/.
Članak 69.
(1) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(2) Zelene površine uz pješačke i kolne površine treba projektirati i urediti istovremeno s pješačkim stazama, pri čemu i zelena površina i staza trebaju oblikovati jedinstvenu pješačku cjelinu.
(3) Unutar zelenog pojasa koridora UK2 i UK3 planirana je sadnja jednostranog drvoreda prema kartografskom prikazu br. 2a - PLAN PROMETA.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Svaka građevna čestica gospodarske namjene treba imati minimalno 20 % površine građevne čestice uređene kao zelene površine. U zelene površine iz prethodnog stavka ne ubrajaju se i ozelenjena, te zatravnjena parkirališta. 5. UVJETi i NAČiN GRADNJE GRAĐEViNA
Članak 71.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4 - UVJETI GRADNJE.
(2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s Odredbama ovog Detaljnog plana. Stranica 1348 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 7. studenoga 2008.
(3) Na građevnim česticama za koje je određen građevni pravac, određuje se obaveza izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine osnovne namjene, unutar građevinske cjeline, na toj liniji.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Mješoviti način gradnje /oznaka MJ/ odnosi se na sve čestice, kojima namjena omogućava gradnju sadržaja u kompleksu, ali se umjesto kompleksa, ovisno o sadržaju koji se želi graditi na čestici, može graditi i samostojeća građevina.
(2) Gradnja i kompleksu označava gradnju više građevina međusobno povezanih funkcionalno ili fizički – otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim površinama.
(3) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(4) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
(5) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE ZAŠTiTE PRiRODNiH, KULTURNO- POViJESNiH CJELiNA i GRAĐEViNA i AMBiJENTALNiH VRiJEDNOSTi

Članak 73.

Članak 73.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati daljnje upute o daljnjem postupku.
Članak 74.
(1) U cilju zaštite ambijentalnih vrijednosti, odnosno stvaranja kulturnog krajolika novih ambijentalnih vrijednosti potrebno je, prvenstveno kroz arhitekturu primjerenu veličinom, visinom i oblikovanjem, obaveznim hortikulturnim rješenjem javnih zelenih površina i uređenjem čestica, postići ravnotežu u zoni te je uklopiti u širi krajolik. 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNiH UTJE- CAJA NA OKOLiŠ 7.1. ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA OTPAD- NIM VODAMA

Članak 75.

Članak 75.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti sakupljanje te odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1. ovih Odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.
(3) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda.
(4) U potpunosti se treba uključiti u sustav organiziranog prikupljanja, odvoza i deponiranja otpada.
(5) Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za sakupljanje komunalnog otpada, koje je dostupno s javne površine (mjesto mora biti primjereno uređeno).
(6) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za sakupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada te tehnologiju sakupljanja. 7.2. ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA

Članak 76.

Članak 76.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka, kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 7.3. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 77.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 60 dB(a) danju i 55 dB(a) noću.
(3) Utjecaj buke u kontaktnoj stambenoj zoni, izvan obuhvata DPU-a, treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke izvan obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(a) danju i 45 dB(a) noću.
(4) Vrijednost navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. 7.4. ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 78.

Članak 78.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje ½ visine više građevine, odnosno najmanje 4,00 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90,00 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90,00 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,50 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,00 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. 7. studenoga 2008. Broj 20 - Stranica 1349 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,00 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnom stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Ostali akti u ovom izdanju (46)