GLASNIK

Arhiva › 2005. › SGMŽ 12

SGMŽOpćina Podturen · KLASA 350-01/05-

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Podturen

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1527

Članak 97.

Članak 97. Izdvojeno područje (remiza) za uzgoj divljih, vodenih ptica sjeveroistočno od Novakovca, na prostoru dovršene eksploatacije gline, određuje se kao građevinsko područje za gospodarske djelatnosti uzgoja divljih pataka i gusaka. Remizu i kontaktni prostor treba urediti kultiviranjem područja autohtonim biljnim vodenim i kopnenim vrstama. Stranica 1528 * » "SLUŽBENI GLASNIK Broj 12 Unutar područja remize, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - izgraditi montažne građevine, od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači, izgraditi jednu prizemnu građevinu, 2 maksimalne površine do 60,0 m , visine vijenca do 3,80 m za potrebe lovačkog društva, - urediti uzletište za vodene ptice, od prirodnih materijala - drva, zemlje i si. Organizaciju područja remize i mjere zaštite i, Dotrebno ie riiešiti projektom. 3.2.2 Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela

Članak 98.

Članak 98. r Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela općine, podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti i - prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 99. Prostori biljne poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti unutar kultiviranih predjela Općine područja su: - vrijednih obradivih tla /oznaka P2/ i - ostalih obradivih tla /oznaka P3/, kojima je agrotehničkim mjerama povećana proiz vodnost. Na prostorima obradivih tla visoke gospodarske učinkovitosti mogu se: - uređivati trajni nasadi, u svrhu čega se > mogu oko nasada postavljati prozračne, žičane ograde, bez obzira na površinu nasada, - postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, kao konstrukcije bez temelj a, ukupne visine vijenca do 2,20 i sljemena do 4,80 m, - gradit samostojeće građevine za komercijalni uzgoj životinja manjeg kapaciteta, na udaljenosti do 80,0 m od granice građevinskog područj a naselj a, prema uvjetima iz članaka 101. ovih odredbi, te osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za biljnu proizvodnju i uzgoj životinja, prema uvjetima iz članaka 102 - 105. ovih odredbi. Sva ograđivanja čestica ili postava objekata iz prethodnog stavka na obradivom tlu potrebno je izvesti na način da se ograda, odnosno objekt od osi poljskog puta odmakne za minimalno 5,0 m, odnosno ukoliko je poljski put lociran uz prostornu barijeru (brijeg, pokos, kanal i slično) na način da slobodna manipulativna površina, za prolaz poljoprivrednih strojeva putom, iznosi najmanje 10,0 m.

Članak 100.

Članak 100. Prostori poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, unutar kultiviranih predjela općine, područja su: - ostalih obradivih tla /oznaka P3/, kojima agrotehničkim mjerama nije povećana proizvodnost, te - područja kategorizirana kao ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PS/, koje se ne treba nužno obrađivati. Na prostorima poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, poželjno je: - obavljanje djelatnosti integriranog, ekološkog ili biološkog načina biljne poljoprivredne proizvodnje, lociranje transportabilnih pčelinjaka, isključivo za ispašu pčela, uređivanje površine ekstenzivnog stočarstva, bez gradnje građevina i / uređivanje lovačkih remiza za potrebe _ djelatnosti lova, odnosno lovnog turizma.

Članak 101.

Članak 101. Samostojeća građevina za komercijalni uzgoj životinja manjeg kapaciteta je građevina kapacitirane na najviše 8.500,0 kom peradi ili 30 kom goveda ili 100,0 kom koza, svinja ili ovaca ili 1.000 kom kunića , zečeva, nutrija ili drugih krznaša ili 10 kom nojeva ili 15 kom konja, srna ili jelena. Građevina se može graditi izvan građevinskog područja naselja - na površini podvrtnice koja se neposredno nastavlja iza stambene građevne čestice locirane unutar građevinskog područja naselja i to samo ukoliko: - je površina na koju se građevina locira, u kartografskom prikazu br. 1 - Korištenje i namjena prostora, označena kao obradivo tlo /oznake P2 ili P3/, - podvrtnica pripada istom vlasniku, odnosno korisniku, kao i stambena građevna čestica u naselju, na koju se nastavlja i - na stambenoj čestici u naselju, na koju se podvrtnica nastavlja, nije izgrađena prateća građevina za uzgoj životinja, definirana prema članku 90. ovih odredbi. Građevnu česticu za gradnju samostojeće građevine za komercijalni uzgoj životinja manjeg kapaciteta formira se: Broj 12 "SLUŽBENI - kao neposredni nastavak stambene građevne čestice u naselju, čija se stražnja međa poklapa sa granicom građevinskog područja naselja, - najmanje 20, m udaljeno od koridora županijske ili lokalne ceste, - na način da joj širina iznosi najmanje 10,0, dužina najmanje 20,0 m, a najviše 80,0 m, mjereno od granice građevinskog područja naselja u smjeru obradivog tla, - kolni i pješački pristup na građevnu česticu potrebno je ostvariti kao služni prolaz preko stambene čestice u naselju na koju se nastavlja i/ili preko vlastitog prilaza poljskim putom, - komunalne priključke potrebno je osigurati vezom na stambenu česticu, na koju se građevna čestica građevine nastavlja.

Članak 101.

Građevinu za komercijalni uzgoj životinja manjeg kapaciteta potrebno je oblikovati: - kao samostojeću građevinu, površine dimenzionirane temeljem posebnog propisa, ovisno o dozvoljenom broju životinja i ovisno o vrsti, - visine vijenca do najviše 5,0 m, - dvostrešnog krovišta nagiba krovnih ploha do 45° i orijentiranih prema uzdužnim međama čestice, - najmanje za širinu strehe udaljeno od bliže bočne međe, a 3,0 m od dalje bočne međe, te - najmanje 5,0 m udaljeno od okolnih građevina. Kapacitet životinja predviđenih za uzgoj u građevini za komercijalni uzgoj manjeg kapaciteta ne zbraja se u postupku utvrđivanja udaljenosti od građevinskog područja naselja, koji se prema članku 102. ovih odredbi utvrđuje za izdvojena poljoprivredna gospodarstva za intenzivni ili ekstenzivni uzgoj životinja. acitet tovilišta GLASNIK " Stranica 1529

Članak 102.

Članak 102. Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za intenzivni uzgoj životinja može se unutar kultiviranih predjela općine zasnivati ukoliko se planira uzgoj minimalno 8.500,0 kom peradi ili 30 kom goveda ili 100,0 kom koza, svinja ili ovaca, ili uzgoj najmanje 30 kom uvjetnih grla, pri čemu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500,0 kg a potrebno ga je locirati unutar za tu svrhu planiranih područja, prema kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Uvjeti izgradnje su sljedeći: - veličina građevne čestice treba najmanje 2 iznositi 5.000,0 m , - treba postojati mogućnost prilaza na građevnu česticu s javne, prometne površine, - treba postojati mogućnost komunalnog opremanja čestice komunalnom infrastrukturom i to minimalno električnom energijom, na području čestice, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav javne odvodnje, otpadne vode nije dozvoljeno upuštati u recipijent ukoliko prije nisu pročišćene uređajem za pročišćavanje otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu, udaljenost građevina za uzgoj životinja, koje se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva, treba biti od građevinskih područja naselja, od izdvojenih područja ugostiteljsko turističke namjene, od izdvojenih područja sporta i/ili rekreacije, od groblja, te od zaštićenih, evidentiranih i neevidentiranih, a ovim planom navedenih spomenika graditeljske baštine, kao i od cestovnih prometnica, biti određena prema vrijednostima iz sljedeće tablice:

Članak 102.

udaljenost u metrima od građevinskog od građevinskog goveda svinja peradi područja komada komada komada /za perad/ 30-350 30-750 5000-12500 350-1000 750-2000 12500-25000 100 preko preko preko 25000 200 1000 2000 Na području izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja mogu se, graditi - gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti, uz koje je moguće graditi prateće građevine za: područja županijske /ostali/ ceste 100 200 100 300 200 100 spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, silažu stočne hrane i Stranica 1530 44 SLUŽBENI građevine za preradu mlijeka do kapaciteta 10.000 lit/dan. Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja može maksimalno iznositi 30% površine čestice, ali ne može se izgraditi 2 više od 5.000,0 m površine. Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 5,00 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom p arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u bijeloj, crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od nehrđajućeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika.

Članak 103.

Članak 103. Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju krupne i sitne stoke za mliječnu proizvodnju, konja, magaraca, visoke divljači, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam. Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 5.000,0 kom peradi ili 30 kom goveda ili 100,0 kom koza, svinja ili ovaca, ili uzgoj najmanje 30 kom uvjetnih grla, pri čemu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500,0 kg. Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem i potrebno ih je usmjeriti na područja utvrđena prema članku 102. ovih odredbi. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se locirati na svim kultiviranim predjelima visoke gospodarske učinkovitosti, izuzev područja bez mogućnosti gradnje građevina, utvrđeno prema kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora". Ukoliko se izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja osnivaju izvan područja na kartografskom prikazu br, 1. „Korištenje i namjena površina", označenim, kao pogodnim za intenzivni uzgoj životinja, te ukoliko je površina čestice veća od 2,0 ha, na njoj se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje 2 životinja, površine do 100,0 m , izgrađene od drveta, visine vijenca do 3,0 m, nagiba krovnih ploha od 33 do 45° i pokrivene crijepom, šopom, slamom ili laganim pločama od umjetnog materijala (gutanit ili slično) u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji.

Članak 103.

GLASNIK" Broj 12 Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od groblja i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu općine, biti udaljeni najmanje 100,0 m, od županijskih i lokalnih cesta najmanje 20,0 m, a od ostalih cesta i od osi poljskih najmanje 5,0 m
Članak 104. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne oljoprivredne proizvodnje, mogu se locirati unutar za tu svrhu planiranih područja, prema kartografskom prikažu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog stavka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj povrtlarskih kultura, odnosno ljekovitog bilja, i to u sljedećim minimalnim površinama određenim za: ratarstvo 25,0 ha vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha uzgoj povrća 3,0 ha uzgoj voća 1,7 ha ili uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja (ra sadnik) 1,0 ha. Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). Cestica poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu. Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za:

Članak 104.

- uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, montažnih ili čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, te - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača. Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u L funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom 2 gospodarstvu, površine do 100,0 m i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog u kompleksa. Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20% površine čestice, ali ne može 2 se izgraditi više od 3.000,0 m površine. a Broj 12 SLUŽBENI Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 5,0 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33 do 45 , - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od od nehrđajučeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika. Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla.

Članak 105.

Članak 105. Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska (prema upisniku poljoprivrednih gospodarstava), mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti: - poljoprivrede, - stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva, - seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, prema posebnom propisu, te - djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. * Na kartografskom prikazu br. 1 Korištenje i namjena površina označena su područja na kojima je u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva obvezno urediti sadržaje seoskog turizma. Građevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski turizam, te trgovinu, mogu ukupno iznositi 600,0 m2, a površina otvorenih rekreativnih sportskih 2 igrališta još dodatnih 400,0 m . Sportski sadržaji su opcionalni, a ne obvezni sadržaj seoskog turizma u sklopu izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva. Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (biljne proizvodnje), može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja i 200 kom peradi. Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske GLASNIK" Stranica 1531 zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je F u prethodnom članku.

Članak 105.

Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina. Za područja unutar zaštićenog krajolika Mure zahvate u prostoru potrebno je uskladiti prema mjerama zaštite zaštićenog krajolika.
Članak 106. Na kultiviranim predjelima Općine, mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine, od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.

Članak 107.

Članak 107. Sve čestice koje su formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. Sve građevine koje se grade na području kultiviranog krajolika Općine trebaju se gabaritom, materijalima i bojom uklapati u kultivirani krajolik. 3.2.3 Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela

Članak 108.

Članak 108. Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i lovnog gospodarstva, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura; može obavljati na područjima šuma prvenstveno u funkciji održanja ekosustava i prema šumskim gospodarskim osnovama. Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja sustava zaštite od voda, te izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava i sustava za navodnjavanje, su na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovani mjerama zaštite prirodnih vrijednosti, obrađenih u poglavlju 6. ovih odredbi. Stranica 1532 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 12 Ukoliko je to predviđeno lovno gospodarskom osnovom područja, unutar šuma se mogu postavljati montažne, drvene lovačke čeke projekcije tlocrta do 2 3,0 m . 4 UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 109.

Članak 109. Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sličnih funkcija i to uprave, lokalne samouprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica, javno djelovanje građanskih skupina i slične djelatnosti. Društvene djelatnosti se organiziraju u naselju, a rekreativne aktivnosti se mogu organizirati i izvan granica građevinskog područja naselja. Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih i legalno izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima zone unutar naselja u kojoj se čestica nalazi ili namjeni površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno djelatnost prilagoditi uvjetima namjene za prostora. 4.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja

Članak 110.

Članak 110. Na području građevinskog područja naselj a, potrebno je prostornim planovima užeg područja (UPU ili DPU) osigurati prostore za sljedeće još nepostojeće, nedostatne ili neprimjereno locirane društvene sadržaje: školsku, sportsku dvoranu s pratećim sadržajima u Podturnu, jednu predškolsku ustanovu s najmanje dvije vrtićke jedinice u naselju Podturen, unutar područja za razvoj naselja u sjeveroistočnom dijelu naselja, jednu predškolsku ustanovu s najmanje jednom vrtićkom jedinicom u naselju Podturen - Lončarevo, društveni dom u Celinama, društvene prostorije za potrebe funkcioniranja dijela naselja Podturen- Lončarevo. Na području svih naselja, potrebno je osigurati, poboljšati ili zadržati postojeće zadovoljavajuće uvjete r/Q cliArli-»!^*-» rlt-nČt\/.-»r.*-_društvene c a A r*nr o i *-* • - osnovno obrazovanje, na osnovi mreže osnovnog školstva Županije, - prostore za javno djelovanje građana i - prostore za kulturno - umjetnička i sportska društva. Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, a lokacije, ukoliko nisu određene u stavku 1. ovog članka postojeće su ili se mogu locirati na područjima za razvoj zona centralnih i društvenih sadržaja.

Članak 111.

Članak 111. Na području općine, potrebno je kroz izradu planova uređenja užih područja (UPU ili DPU) osigurati površine za: - sportske sadržaje grupnih i individualnih sportova na području zone sporta i rekreacije u Miklavcu, - sportske sadržaje grupnih i individualnih sportova na području zone sporta i rekreacije u Sivici (Gmajna).
Članak 112. Na području općine, potrebno je izradom hortikulturnih, projekata uređenja na površinama razvoj urbanog zelenila u ima, osigurati uređenje: parkovnih površina na prostoru Gmajne u Sivici cea 0,8 ha, prostora oko župne crkve u Podturnu, uglovnog, zelenog prostora u Podturnu i uređenje parka kraj kapelice u Selskoj ulici u Novakovcu cea 0,05 ha.

Članak 113.

Članak 113. Unutar granica građevnog područja naselja, društvene djelatnosti u pravilu je potrebno grupirati u zonama koje se razgraničuju ovisno o namjeni na: F - zone centralnih i društvenih sadržaja, - zone sporta i rekreacije, radi specifičnosti u veličini i pretežitosti uređenja kao otvorenih površina, gdje se kao specifična izdvaja zona uz rekreacijski ribnjak unutra građevinskog područja Novakovca i - zone urbanog zelenila, za parkove unutar naselja radi njihove zaštite od gradnje. Površine zona prikazane su na kartografskim prikazima br. 4.1 - 4.6 "Građevinska područja naselja". Sadržaji koji se mogu locirati unutar pojedine zone, te sadržaj i uvjeti prema kojima se mogu osnivati podcentri unutar stambenih područja, te pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, u zonama drugih pretežitih namjena, određene su smjernicama za razgraničenje zona, u poglavlju 2.2.2. s Broj 12 ,t SLUŽBENI

Članak 114.

Članak 114. Prostore centralnih i društvenih sadržaj a, te sportsko rekreacijske zone u naselju, potrebno je uređivati na osnovu prostornih planova uređenja užih područja (UPU ili DPU). Područja ovim PPUO-om označena kao zone urbanog zelenila, uređuju se temeljem projekata, kojima obavezno treba riješiti parterno i pejsažno oblikovanje, postavu urbane opreme i komunalno L uređenje instalacijama infrastrukture oblikovanih primjereno namjeni.
Članak 115. Zonu rekreacije uz ribnjak Novakovcu potrebno je oblikovati kao ambijentalno i pejsažno »dručje, unutar kojeg je: moguće izgraditi jednu prizemnu za mjesni ribički klub s pratećim - \ ugostiteljskim sadržajima maksimalne 2 površine do 250,0 m , visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji; potrebno urediti šetne staze, ambijentalnom izvedbom parternog uređenja, tipičnim prirodnim materijalom ili bez opločivanja; te moguće urediti klupe i stolove za sjedenje i pozicije za ribiče, od drveta ili drugih materijala identičnih prirodnom okolišu.

Članak 116.

Članak 116. U zonama centralnih i društvenih sadržaja i zona sporta i rekreacije, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije. Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su sljedeći: % - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, može maksimalno iznositi 0,4, \ visina vijenca građevina i etažnost građevina određuje se prema karakterističnom uzorku naselja, što je određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, maksimalna visina vijenca za školske sportske dvorane, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 10,0 m, dok specifični dijelovi (zvonici, dijelovi sportskih građevina koji ne mogu biti niži) mogu biti i veće visine; ako u je unutar zone centralnih sadržaja određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom GLASNIK" Stranica 1533 r uređenja užeg područja, građevine, odnosno dijelove građevinskog kompleksa, treba locirati na tom pravcu; građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;

Članak 116.

izuzetno, pozicijom dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece, otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i rekreacije, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu je površina potrebna za uređenje jednog stabla jednaka površini jednog parkirališnog mjesta, a garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, a druge servisne sadržaje, potrebne za funkcioniranje pratećih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2, ovih odredbi (gospodarskih djelatnosti u obje zone i stanovanja u zonama centralnih i društvenih sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5., 7. i 8. ovih odredbi. Ostali opći uvjeti gradnje građevina na područjima za razvoj centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.

Stranica 1534

Članak 116.

Stranica 1534 "SLUŽBENI
Članak 117. Na građevinskoj čestici društvenog sadržaja - odgoja i obrazovanja, zdravstva, kulture i zabave, te sporta i rekreacije, može se odobriti postava jedne montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno s centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linije regulacije, a može biti najveće tlocrtne površine do 2 12 m bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. Grupa privremeno montažnih građevina kioska se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja.

Članak 118.

Članak 118. U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao osnovna, njena površina određuje se u odnosu na izgrađenost čestice koja iznosi kig<=0,4, - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao prateća, ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti 2 veća od 400,0 m po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije r gradnja nižih građevina - prizemnica i GLASNIK" Broj 12 visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina, odnosno dublje od 25,0 m iza linije regulacije, može biti 5,0 m, oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja.

Članak 119.

Članak 119. s Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje društvenih djelatnosti ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, - se stambenom dijelu građevine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone, a - susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece. 4.2 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja

Članak 120.

Članak 120. Izvan granica građevinskih područja naselja, djelatnosti sporta i rekreacije mogu se locirati: - u pravilu na izdvojenim područjima namijenjenim sportu i rekreaciji, - unutar kultiviranih predjela, mogu se locirati djelatnosti rekreacije, a - prirodni i prirodi bliski predjeli mogu se koristiti u rekreativne svrhe, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, određenih u poglavlju 6. ovih odredbi. 4.2.1 Izdvojena područja za društvene djelatnosti
Članak 121. Izdvojena područja za obavljanje društvenih djelatnosti određuju se prostorima za obavljanje osnovne i pratećih djelatnosti, i gradnju građevina navedenih u odredbama za uređenje svakog pojedinog izdvojenog područja. Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje društvenih djelatnosti za područje Općine, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1 : 25.000, a odnose se na: Broj 12 "SLUŽBENI - rekreacijsku zona s pratećim ugostiteljsko - turističkim sadržajima, koja se utvrđuje kao obveza sanacije eksploatacijskog polja šljunka kraj Miklavca /oznaka R7, R9 i T3/, - lokacije za uređenje izletničkih punktova - područja uz stare skele kraj Miklavca, Podturna i Novakovca /oznaka T6/, - lokacije za rekonstrukciju starih, murskih, vodenih mlinova kraj Miklavca, Podturna i Novakovca /oznaka T7/, - lovački dom s ugostiteljstvom u šumi sjeverno od Sivice /oznaka T4/.

Članak 122.

Članak 122. Rekreacijsku zona s pratećim ugostiteljsko - turističkim sadržajima uz Miklavec potrebno je urediti kao sanacijski projekt eksploatacijskog polja i to u svrhu uređenja jezera za kupanje, prostora plaže, te izgradnje smještajnih turističkih i ugostiteljskih sadržaja: - auto - kamp do 50 smještajnih jedinica i restorana. Sportski i rekreativni sadržaji turističkog područja trebaju se zasnivati na korištenju vodenih površina i to uređenjem: L - pokosa korita jezera na način da se osigura sigurno korištenje za kupače i bez naglih promjena u dubini, - plaže, u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i rekreativna i sportska igrališta. Za auto - kamp i restoran potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji. Obveza projekta eksploatacije je riješiti način sanacije iskopa u jezero pogodno za rekreaciju i ribolov. Prenamjena područja u rekreacijsku zonu rješava se izradom prostornog plana užeg područja, uvjeti gradnje restorana, te građevina unutar auto - kampa, određuju se temeljem prostornog plana uređenja užeg područja (UPU ili DPU) uz poštivanje mjera zaštite danih ovim PPUO-om i PPPPO Mura te posebnim uvjetima zaštite prirode.

Članak 123.

Članak 123. Izletišni punkt područje uz skelu kraj Miklavca, Podturna i Novakovca može se urediti i rekonstruirati kao pristanište skele, te postavom klupa i stolova od drveta uz pristanište. Druga gradnja üz skelu nije dozvoljena, osim vodograđevnih radova potrebnih za osiguranje obale i pristaništa za skelu. Područje izletišnih punktova uređuju se temeljem projekta izdvojenog područja.
Članak 124. Lokacije za rekonstrukciju starih murskih, vodenih mlinova određene su, nizvodno od postojećih GLASNIK" Stranica 1535 skela kraj Miklavca, Podturna i Novakovca u kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina". Funkcija vodenica može biti društvena - etnografski muzej ili gospodarska - ugostiteljstvo ili F ekološko mljevenje žitarica. Unutar čestice za izgradnju, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - izgraditi privezište za čamce, isključivo od drveta, - urediti nenatkrivenu terasu s klupama i stolovima od drveta - temeljem postojećih podataka o starim vodenicama, izgraditi prizemnu drvenu građevinu vodenice, tlocrtne površine cea 2 200,0 m , visine vijenca do 4,80 m, s mogućnošću uređenja potkrovlja, te je pokriti tradicionalnim pokrovom, - dodatno je, za obavljane ugostiteljske djelatnosti, moguće odgovarajuće oblikovati paviljonske jedinice ukupne tlocrtne 2 površine do 100 m . Lokacije vodenica i kontaktni prostor treba urediti kultiviranjem područja autohtonim biljnim vodenim i kopnenim vrstama. Prilazi lokacijama vodenica ne smiju se asfaltirati.

Članak 124.

Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija nadležnih za rijeku Muru i državnu granicu. Područje lokacija za vodenice uređuje se temeljem projekta izdvojenog područja.
Članak 125. i, Lovački dom s ugostiteljstvom u šumi sjeverno od Sivice može se rekonstruirati, adaptirati i r dograđivati za potrebe djelatnosti lovačkog društva i ugostiteljske djelatnosti u tlocrtnoj površini do 250,0. Građevina se može urediti kao prizemna s potkrovljem. Područje se uređuje temeljem projekta izdvojenog područja. 4.2.2 Društvene djelatnosti unutar kultiviranih, predjela

Članak 126.

Članak 126. Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti • V šumarstva Broj 12 Stranica 1536 "SLUŽBENI GLASNIK" 4.2.3 Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela

Članak 127.

Članak 127. Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor. U svrhu korištenja navedenih prostora mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke - odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. 5 UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE
Članak 128. Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br, 2. "Infrastrukturni sustav". Ovim PPUO-om je predviđena je izgradnja, odnosno održavanje slijedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnoga poštanskog i telekomunikacijskog prometa, energetskog, koji obuhvaća postojeće sustave prijenosa i distribucije električne energije, plina i nafte, vodnpgospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave za obranu od poplava i korištenje voda za piće, te planirane sustave za odvodnju otpadnih voda i za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i komunalne prostore - groblja izvan naselja.

Ostali akti u ovom izdanju (17)