GLASNIK

Arhiva › 2005. › SGMŽ 12

SGMŽOpćina Podturen · KLASA 350-01/05-

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Podturen

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 19

Članak 58.

Članak 58. Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. Poluotvorenim načinom gradnje smatra se i gradnja na česticama užim od 16,0 m, karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, gdje se građevine na više uzastopnih građevnih čestica uličnog niza, lociraju na ili neposredno uz jednu uzdužnu među. Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.

Članak 59.

Članak 59. Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. Na području općine, u nizu se mogu graditi jedino pomoćne građevine poljoprivrednih gospodarstava u stražnjim dijelovima čestica i sukladno članku 50. ovih odredbi, u glavnoj ulici u Podturnu.
Članak 60. Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.

Članak 61.

Članak 61. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., članka 202, stavka 2. ovih odredbi.

Članak 62.

Članak 62. Udaljenost gnojišta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.
Članak 63. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise. Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja.

Članak 64.

Članak 64. Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, te da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Članak 65.

Članak 65. r Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojemu je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom. Stranica 1520 "SLUŽBENI Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. Ukoliko se kod složenih krovova, građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju ili izvedbom krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u * razini pročelja ili iza razine pročelja), odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice na vijencu manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.
Članak 66* Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine.

Članak 65.

Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.
Članak 67. Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 m, kod županijske ceste 8,0 m, kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, kod ostalih cesta 3,0 m. Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m. Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. L Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave GLASNIK" Broj 12 domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz izvan čestice.

Članak 68.

Članak 68. Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada gaje potrebno izvesti u terasama. 2.2.5 Smjernice za izradu prostornih planova uređenja užih područja unutar naselja (DPU)

Članak 69.

Članak 69. Prostornim planovima užeg područja (DPU ili UPU), potrebno je za pojedino područje pretežito stambene namjene, predviđeno za razvoj naselja, odrediti karakterističan uzorak naselja. Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj su za stambene zone svih naselja ruralna matrica bez podvrtnica i urbana matrica individualne samostojeće gradnje, obje otvorenog tipa. Primjena pojedinog karakterističnog uzorka naselja kod izrade prostornih planova užih područja pretežito stambene namjene, određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. Na području općine ne predviđa se mogućnost oblikovanja novih područja za razvoj stambenih zona, izgradnjom stambenih nizova niti višestambenih građevina. Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.

Članak 70.

Članak 70. Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, pri čemu pojedinačna čestica urbanog zelenila, unutar stambene zone, može biti površine 2 do 2.000,0 m , a na njoj se može predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, - potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, Broj 12 "SLUŽBENI ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 10,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog L obima do dva (2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 20,0 m udaljena od stambenih građevina, a mogu sadržavati jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bara, ukupne neto površine građevine do 2 60,0 m , - ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim ugostiteljskim sadržajem, - unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijiske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se uklope u karakterističan uzorak naselja.

Članak 70.

Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima, pojedinih naselja Općine, utvrđuje se prema poglavlju 4.1., člancima 110. -112.
Članak 71. Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, w - liniju gradnje, koja omogućava formiranje manjeg predvrta - cvjetnjaka ispred stambene građevine, - strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, - građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski) dio, - pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene GLASNIK " Stranica 1521 građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i - pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m , po građevnoj čestici. Izuzetno, ukoliko to ne ugrožava postojeće dijelove naselja ili predstavlja potencijalnu opasnost za zagađenje prirodnih i prirodi bliskih predjela općine, unutar stambene zone može se predvidjeti pojas izgradnje gospodarskih građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to građevine za uzgoj peradi ispod kapaciteta od 8.500 kom, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m.

Članak 72.

Članak 72. r Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko - biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, pojas izgradnje stambenih građevina, eventualno pojas izgradnje stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, strukturu gradnje odabirom između otvorene i poluotvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine u stražnjem dijelu čestice, eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, obavezno iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te ukoliko se DPU-om planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do 2 maksimalno 20,0 m površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca. Stranica 1522 " SLUŽBENI

Članak 73.

Članak 73. Obveza izgradnje pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, po naseljima Općine, određena je u poglavlju 4.1. ovih odredbi.
Članak 74. Izradom DPU-a područja za razvoj centralnih i društvenih funkcija u naseljima potrebno je oblikovati prostor javnih funkcija na način da se: - osigura površina za smještaj dovoljnog broja parkirališnih mjesta za korisnike zone na javnim parkiralištima unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta, na način da se predvidi minimalno 20% parkirališnih mjesta javnog režima korištenja, - centri oblikuju izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama ili kao kompleksi, - česticama za društvene djelatnosti predškolskog odgoja, domova za skrb o starijim i nemoćnim osobama i druge slične djelatnosti obavezno predvidi izgradnja zaštitnih ograda oko dvorišnog prostora koji se koristi kao vanjski prostor građevine, - unutar građevnih čestica osnovne škole predvidi prostor za prilaz i stajalište školskog autobusa, - kao pojedinačne čestice, unutar zone centralnih i društvenih funkcija predvide pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 10% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, unutar zone centralnih i društvenih funkcija mogu formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje, unutar zone centralnih i društvenih funkcija ne mogu planirati sportska igrališta i F sportske dvorane, osim školskih sportskih igrališta i školskih sportskih dvorana uz škole.

Članak 75.

Članak 75. Izradom DPU-a, područja za razvoj sporta i rekreacije potrebno je oblikovati kao prostor javnog GLASNIK" Broj 12 režima korištenja na način da se na pojedinačnim česticama ili u kompleksu predvidi: - izgradnj a otvorenih sportskih igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) koja najmanje 12,0 m trebaju biti udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, - mogućnost osnivanja građevne čestice za gradnju sportske dvorane za grupne ili pojedinačne sportove i rekreaciju, pri čemu građevine trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od stambenih građevna u okolnim stambenim zonama, - najmanje 10% površine zone potrebno je urediti kao parkovni prostor unutar kojeg se mogu smjestiti dječja igrališta pri čemu se na njima mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna plastika, I ri - unutar zone centralnih i društvenih funkcija mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje površina za smještaj najmanje 20% od ukupnog pretpostavljenog broja parkirališnih mjesta za korisnike zone na javnim parkiralištima unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim, česticama za izgradnju javnih parkirališta.

Članak 76.

Članak 76. Smjernice za izradu planova uređenja užih područja gospodarskih- proizvodno - poslovnih zona dane su u poglavlju 3.1.1. ovih odredbi. 2.3 Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 77. Mogućnost uređenja prostora r gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2., - izuzetno, na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2., te - građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. Broj 12 " SLUŽBENI Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih predjela i obilježja prirodnih predjela. 3 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 78.

Članak 78. Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na V djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja. Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: - osigurati minimalan broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., te - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okolinu prema poglavlju 8. Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno, prilikom svih novih građevinskih zahvata, kojima bi se povećala površina ili volumen građevine, ili promijenila tehnologija u smislu povećanja gospodarskog kapaciteta, djelatnost L je potrebno prilagoditi uvjetima namjene prostora. 3.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Članak 79, Unutar građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se smještavati: - unutar gospodarskih zona, - kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni, ovisno o vrsti najmanja sinna najmanja dubina građevne čestice građene čestice /m/ /m/ 28,0 40,0 GLASNIK" Stranica 1523 djelatnosti koje su predviđene kao kompatibilne za zonu, kao prateći sadržaji na građevnim česticama, u pretežito stambenim zonama, ukoliko to dozvoljavaju uvjeti za prateće djelatnosti u zoni i omogućava karakteristični uzorak naselja, kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u zoni centralnih i društvenih sadržaja, ukoliko je to omogućeno uvjetima zone, te kao prateći sadržaji na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaj a ili zone sporta i rekreacije, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone.

Članak 78.

3.1.1 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti u gospodarskim proizvodno-poslovnim zonama unutar naselja
Članak 80. Ovim PPUO-om se unutar područja općine određuju površine za uređenje sljedećih gospodarskih zona: zapadna gospodarska zona u Podturnu, gospodarska zona u Sivici, gospodarska zona u južnom dijelu Ferketinca, Sve zone formiraju se kao mješovite, odnosno za različite proizvodne (industrijske i obrtničke) i poslovne (trgovačke, uslužne i komunalno-servisne) djelatnosti. Zapadnu gospodarsku zonu u Podturnu i gospodarsku zonu u Sivici, potrebno je uređivati temeljem planova uređenja užih područja. Unutar gospodarske zone u južnom dijelu Ferketinca, obzirom da je male površine, te locirana uzdužno uz izgrađenu lokalnu cestu, građevne čestice se mogu formirati bez izrade prostornog plana užeg područja.

Članak 81.

Članak 81. U postupku formiranja građevnih čestica, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarskih zona, poštivati sljedeće minimalne vrijednosti: najmanja površina koeficijent izgrađenosti građevne čestice građevne čestice /m2/ /kig/ 1.120,0 0,4 Stranica 1524 "SLUŽBENI
Članak 82. Unutar gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način "da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja, zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina . može iznositi najviše 8,5 m, - iznimno od prethodne alineje, visina vijenca građevina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, i radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25 % ukupne površine čestice, - nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu je površina potrebna za uređenje jednog stabla jednaka površini jednog parkirališnog mjesta.

Članak 82.

GLASNIK" Broj 12
Članak 83. Unutar stambenog građevinskog područja uz školu u Podtumu, jedan dio prostora planiran je u funkciji poslovne zone, za djelatnosti bez štetnog utjecaja na stanovanje, te se može i dalje uređivati sukladno tom planu, ali vrijednosti definirane za veličinu čestica, izgrađenost i iskoristivost čestica, te visinu građevina ne smiju se izmjenama i dopunama plana smanjivati. Izmjenom i dopunom plana moguće je predviđeni poslovni dio unutar obuhvata prenamijeniti u pretežito stambeni. 3.1.2 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni

Članak 84.

Članak 84. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i čistih djelatnosti). Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih trgovačkih usluga - definirano prema posebnom 2 propisu i silaže stočne hrane do 100,0 m , ne mogu se na građevnoj čestici unutar stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu građevinu. Veličina i oblik građevnih čestica određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno minimalne dimenzije i površina građevne čestice, te izgrađenost čestice određuju se kao za stambene građevine, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih odredbi. Visina i oblikovanje građevina ovisi o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno: - najveća visina vijenca gospodarskih građevina unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnoj izgrađenoj strukturi, najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 5,00 m.

PDF stranica 25

Članak 84.

t£ Broj 12 SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1525
Članak 85. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao osnovne građevine, na građevnim česticama namijenjenim za gradnju visestambenih građevina.
Članak 86. Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar stambenih zona naselja (nije dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti).
Članak 87. Po jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, ili kompleks građevina koji objedinjava navedene sadržaje, može se graditi kao osnovna na pojedinačnoj čestici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja. Izdvojene čestice za gospodarske građevine iz prethodnog stravka ne mogu se formirati, ukoliko unutar pojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za građevine određene u poglavlju 4.1. članku 110. ovih odredbi , dimenzioniranih prema uvjetima mreže društvenih funkcija Županije. Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, veličina građevne čestice za gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti unutar pojedine zone nije ograničena. U sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 50% ukupne bruto površine građevina na čestici. Uvjeti formiranja građevne čestice i gradnje građevina određuju se prema poglavlju 4.1. člancima 116. - 117. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.

Članak 87.

3.1.3 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti kao pratećih, odnosno pomoćnih na stambenim ili stambeno-poslovnim građevnim česticama
Članak 88. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje svih naselja, kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu 2 djelatnosti) može biti najviše 400,0 m po čestici, prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, odnosno: - najveća visina vijenca prateće gospodarske građevine unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema osnovnoj građevini, a - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama visestambenih građevina, ali se dijelovi visestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske i krojačke radnje), te specyiializiranih trgovina (sa skladišnim prostorom do 30,0 m ) ukoliko:

Članak 88.

- su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, te - ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 25% ukupne neto korisne površine višestambene građevine.
Članak 89. Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar stambenih zona niske izgradnje svih naselja (interpolacija gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelat 2 nosti) može biti najviše 400,0 m po čestici, - građevina, odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost, od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba biti udaljena najmanje 20,0 m i - najveća visina vijenca može biti 4,80 m. Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi, na građevnim česticama namijenjenim gradnji višer stambene građevine. Stranica 1526 Broj 12 "SLUŽBENI GLASNIK"

Članak 90.

Članak 90. Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to građevine za uzgoj peradi kapaciteta do 8.500 kom, mogu se graditi kao prateće, unutar građevinskog područja naselja, ukoliko je to određeno karakterističnim uzorkom naselja u poglavlju 2.2.3. r ovih odredbi. Ukupna bruto površina građevina treba biti dimenzionirana na najviše 8.500 kom peradi, prema posebnim propisima za dimenzioniranje * površine r potrebne za navedenu količinu. Građevinu je potrebno locirati najmanje 70,0 m udaljeno od pojasa izgradnje stambenih građevina. Visina vijenca građevina, ne može biti veća od 5,00 m, a građevina treba biti oblikovana u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45 a - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično). Građevina od groblja, odnosno površine za proširenje groblja, te građevina od značaja za kulturnu i povijesnu baštinu naselja, te izdvojenih područja namijenjenih sportu ili rekreaciji, treba biti udaljena najmanje 100,0 m.

Članak 91.

Članak 91. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, jedna ugostiteljska građevina, može se graditi kao prateća građevina na pojedinoj čestici: - društvenih djelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te - na čestici građevine sporta i/ili rekreacije, unutar zone sporta i rekreacije. : Površina prateće građevine ne može biti veća od površine osnovne građevine. Uvjeti gradnje građevine određuju se prema poglavlju 4.1. članku 116. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.

Članak 92.

Članak 92. Pomoćne poljoprivredne građevine, bez ili sa izvorom zagađenja mogu se na građevnoj čestici individualne stambene ili stambeno-poslovne namjene, graditi u površini i na način određen karakterističnim uzorkom naselja iz poglavlja 2.2.3. ovih odredbi. 3.2 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja
Članak 93. Izvan granica građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se locirati ovisno o tipu' djelatnosti i osnovnoj kategoriji prostorne jedinice dane ovim PPUO-om: ' s - u pravilu na izdvojenim područjima gospodarskih djelatnosti, ■ uz ograničenja u odnosu na vrstu djelatnosti i zaštitu okoliša, unutar kultiviranih predjela, te izuzetno unutar prirodnih i prirodi bliskih područja. 3.2.1 Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti

Članak 94.

Članak 94. Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuju se građevinskim područjima za građevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog područja. Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti za područje Općine, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1 : 25.000, a odnose se na: - eksploatacijsko polje šljunka uz Miklavec, - gospodarsku, poljoprivrednu zonu za uzgoj životinja, južno od naselja Podturen, te - izdvojeno područje remize za uzgoj divljih, vodenih ptica sjeveroistočno od Novakovca. Precizno su granice izdvojenih područja iz alineja 1. i 2. prethodnog stavka, određene na kartografskim prikazima br. 4.2. i 4.7. , u mjerilu 1:5 000. Granica izdvojenog područja remize za uzgoj divljih, vodenih ptica određena je površinom građevinske čestice remize za koju je izdana građevinska dozvola, te se u naknadnim postupcima ne može povećavati.

Članak 95.

Članak 95. Uvjeti korištenja prostora i izgradnje građevina u okviru legalnog eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, određeni su postojećim dozvolama za uređenje i gradnju na navedenom prostoru, uz obvezu sanacije područja u rekreacijsko-turističko područje, prema članku 122. ovih odredbi. Stranica 1527 Broj 12 "SLUŽBENI GLASNIK" Uvjeti uređenja prostora i gradnje u funkciji eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru rezerviranom za legalizaciju bespravne eksploatacije i za širenje eksploatacije, utvrđuju se prema posebnim propisima i sukladno članku 11. ovih odredbi, a mjere sanacije na način da se uredi kao rekreacijskoturističko područje, prema članku 122. ovih odredbi.

Članak 96.

Članak 96. Gospodarske, poljoprivredne zone za uzgoj životinja (poljoprivredno-gospodarska zona) određuje se kao građevinsko područje za gospodarske djelatnosti: - uzgoja životinja - peradi, sitne i krupne stoke, krznaša i riba u kavezima, ali se mogu koristiti i kao prostori za uzgoj životinja ekstenzivnim načinom, što ovisi o odabranoj tehnologiji uzgoja ili vrsti životinja i namjeni zone ili dijela zone, a što se određuje prema Programu razvoj a poljoprivrede i ;ramom mjera za prostoru primarne prerade, odnosno skladištenja mlijeka, gospodarske djelatnosti kompostiranja biootpada u svrhu proizvodnje prirodnog humusa komunalnih djelatnosti privremeno životinjskih ostataka i klaonice za ootreb mesarskih radionica ili pružanje usluga klanja stoke za gospodarstvenike s područja / • općine. Na riičju pojedine poljoprivredno-gospokomunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanj te retman njihova upuštanja u sustav odvodnje. Otpadne vode iz zone nije dozvoljeno upuštati u recipijent prije njihova pročišćavanja ureda em za pročišćavanja otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu. Izdvojeno područje uređuje se meljem prostornog plana uređenja užeg poi .ručja (DPU ili UPU). Planom uređenja užeg područja poljoprivredne gospodarske zone potrebno je definirati: - razgraničenje javnih od privatnih površina, pari komunalne infrastrukture obvezu ishođenja prethodnih uvjeta djelatnosti unutar zone, kojima se osigu provođenje mjera zaštite okoliša u Doiedinačnim zahvatima. Uvjeti uređenja čestica i gradnje građevina unutar irucja gospodarske zone trebaju sadržavati sljedeće odredbe:

Članak 96.

uz građevine za uzgoj životinja, na građevnim česticama unutar poljoprivrednogospodarskih zona mogu se graditi druge građevine u funkciji poljoprivrede i pratećih djelatnosti, kao što su spremišta strojeva, veterinarski punktovi, punktovi za skupljanje poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredne trgovine i slično, minimalna površina građevne čestice unutar 2 zone je 2.000,0 m ; građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; ako je unutar zone ili dijela zone određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4; visina vijenca građevina može iznositi najviše 5,00 m, a silosi mogu biti i viši, ali ne viši od 10,0; nagib krovnih ploha može se kretati do 45°; pokrov građevina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji; - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu je površina potrebna za uređenje jednog stabla jednaka površini jednog parkirališnog mjesta.

Ostali akti u ovom izdanju (17)