GLASNIK

Arhiva › 2005. › SGMŽ 12

SGMŽOpćina Podturen · KLASA 350-01/05-

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Podturen

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1536

Članak 129.

Članak 129. Planirane linijske infrastrukturne površine (koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, a točna trasa određuje se u fazi idejnog projektiranja, pojedinačno za svaki zahvat u prostoru. Dodatno se u funkciji razvoja infrastrukturnih sustava na području općine, mogu izdvajati površine za izgradnju crpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja i druge površine slične namjene. Područja za smještaj uređaja komunalne infrastrukture mogu se uređivati i koristiti isključivo za izgradnju građevina i postavu infrastrukturnih uređaja u osnovnoj namjeni, a dodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu s posebnim propisima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i / uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. 5.1 Prometni sustav 5.1.1 Cestovni promet 5.1.1.1 Izvan građevinskih područja i

Članak 130.

Članak 130. Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevnog područja naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture, i to za: županijske ceste 40,00 m lokalne ceste 20,00 m ostale ceste 16,00 m Izuzetno, koridori mogu biti i uži, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima.
Članak 131. U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima ovim PPUO-om se izvan građevinskih područja naselja planira izgradnja pješačko - biciklističkih staza uz sljedeće ceste: - županijsku cestu Novo selo Rok - Podturen i županijsku cestu Miklavec Novakovec. Uz županijske ceste, izvan naselja, pješačke i biciklističke staze u pravilu je potrebno predvidjeti zelenom površinom odvojeno od kolnika. Izdvojenom građevinskom području Podturna - Lončarevo, potrebno je osigurati novi kolni prilaz u naselje, na način da zadovoljava propise o sigurnosti prometa.

Članak 132.

Članak 132. Izvan granica građevinskih područja, uz županijske i lokalne ceste se dozvoljava gradnja servisnih sadržaja. - benzinskih crpki uz koje se mogu « & organizirati odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti, te stacionara, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
Članak 133. Uz prometnice izvan granica građevinskih područja, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa 2 površine od 6,0 m i veće. Broj 12 ti \ SLUŽBENI 5.1.1.2 U građevinskim područjima Glanak 134. Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja, sve javne cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. Ulice u naselju s funkcijom županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta). Područja predviđena za sirenje naselja (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na županijsku cestu.

Članak 135.

Članak 135. Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih trebaju biti udaljeni najmanje 30,0 m. F
Članak 136. Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. t . nam,ena građevine koeficijent i INDUSTRIJA I SKLADIŠTA * * GLASNIK Stranica 1537 Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 4,50 m (za dvije vozne trake). Jedna vozna traka, minimalne širine 3,5 m može se graditi iznimno za stambene ulice, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice. Minimalna širina koridora jednosmjerne ulice ili dvosmjerne slijepe ulice utvrđuje sa 7,0 m, a maksimalna dužina ulice takve širine koridora sa 200,0 m.

Članak 137.

Članak 137. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,2 m. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 138.

Članak 138. Glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila, i to prema sljedećim normativima: broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 0,45 1 zaposlenika 2 i UREDSKI PROSTORI 20 1000 m korisnog prostora 3 TRGOVINA,USLUGE, 40 1000 7. m korisnog prostora - trgovine mješovite robe UGOSTITELJSTVO supermarketi, ugostiteljstvo 25 1000 m 2 trgovine specijalizirane prodaje korisnog prostora (namještaj, bijela tehnika, automobili,i si.) -7 4 VIŠENAMJENSKE DVORANE I SAKRALNE 0,15 1 posjetitelja GRAĐEVINE 5 0,20 SPORTSKE GRAĐEVINE 1 gledatelja 6 VISESTAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na javnom parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika. 2 Za poslovne prostore do 100 m potrebno je osigurati minimum za trgovine mješovitom robom 5 parkirališnih mjesta za korisnike usluga, 3 parkirališna mjesta za korisnike usluga za specijalizirane trgovine, servise i usluge te 2 parkirališna mjesta za korisnike usluga za urede.

Članak 139.

Članak 139. Unutar naselja obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz županijske ceste treba odvojiti od kolnika zelenim površinama, prema prostornim mogućnostima. Širina i nagib staze određuje se prema posebnim propisima.
Članak 140. Unutar granica građevinskog područja gospodarskih zona (unutar ili izvan naselja), uz Stranica, 1538 "SLUŽBENI prometnice se mogu postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije sa reklamnom površinom iznad 6,0 m do najviše 12,0 m , pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m, - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. - Osim navedenog u prethodnom stavku, unutar granica građevinskog područja naselja, na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, reklamni panoi ukupne površine 2 do 3,0 m , (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 mi - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m , (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, te sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.

Članak 140.

Unutar zona urbanog zelenila i parkova uređenim u drugim funkcionalnim zonama, ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.1.2 Poštanski promet
Članak 141. Mreža poštanskog prometa za područje Opčine Podturen uspostavljena je sa jednom područnom poštanskom jedinicom - Podturen, broj pošte 40317, za naselja Podturen i Sivica. Naselja Ferketinec i Miklavec orijentirana su na 4 poštansku jedinicu Vratišinec, br. pošte 40 316. Naselje Novakovec orijentirano je na poštansku jedinicu Dekanovec, br. pošte 40318. Poštanski promet je u tom smislu potrebno održavati. 5.1.3 Telekomunikacijski promet

Članak 142.

Članak 142. Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora. r Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže / « Broj 12 GLASNIK treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. Telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, te - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.

Članak 143.

Članak 143. Antenski uređaji mobilnih telekomunikacija ne mogu se postavljati unutar naselja, ukoliko ih nije moguće locirati na višim građevinama, ali ne i na sakralnim građevinama. Tornjeve s antenskim uređajima treba locirati izvan naselja, te prirodnih i prirodi bliskih predjela i najmanje 100,0 m udaljeno od sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja. Tornjevi antenskih uređaja mogu se locirati ä unutar izdvojenih područja gospodarskih djelatnosti, a izuzetno i u gospodarskim zonama u naseljima. Tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju za manje od 5 vjastitih vizualno određenih visina i to posebno iz vizure prilaza - naselju. 5.2 Energetski sustav 5.2,1 Prijenos i distribucija električne energije

Članak 144.

Članak 144. Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području općine Podturen je uspostavljen, a na temelju stope razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske F djelatnosti. Broj 12 "SLUŽBENI Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili izgradnje novog dalekovoda treba maksimalno iskoristiti postojeće koridore, prije trasiranja novog. Visokonaponske prijenosne uređaje u naseljima i u blizini naselja potrebno je graditi, a postojeće rekonstruirati na način da budu izvedeni podzemno - kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnju širenju naselj a.

Članak 145.

Članak 145. Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, te - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice. U slučaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava elektroopskrbe naselja, dugoročno je potrebno na druge lokacije izmjestiti trafostanice izgrađene uz poklonce i raspela, kao i trafostanice izgrađene u neposrednom kontaktnom prostoru građevinskih cjelina od ambijentalnog značaja. 5.2,2 Prijenos i distribucija plina i prijenos nafte

Članak 146.

Članak 146. Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području općine Podturen je uspostavljen, a predviđa se povećanje broja priključaka. Sirenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim za širenje naselja i na izdvojena područja za gospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba za postavom redukcijskih stanica niskotlačne mreže. Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. 91 Stranica 1539 GLASNIK <i Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja i ne smetaju prometu, najmanje 30,0 m udaljeno od sakralne i javne plastike. Plinske stanice moguće je postavljati na zelene površine unutar koridora ulica, na vlastite građevinske čestice ili na javne površine koje nisu uređene kao parkovi ili ambijentalne cjeline.

Članak 147.

Članak 147. Prijenos nafte obavlja se jadranskim naftovodom, čija dionica NT Virje - NT Lendava prolazi područjem općine. Zona zaštite naftovoda utvrđuje se 100,0 m obostrano od osi cjevovoda, a zona opasnosti 20,0 m obostrano od osi cjevovoda. Zahvati unutar zona zaštite i opasnosti mogući su ukoliko su previđeni ovim planom, te prema posebnim uvjetima održavatelja sustava prijenosa nafte. 5.3 Vodnogospođarski sustav 5.3.1 Zaštitne građevine
Članak 148. ■ Sustav obrane od voda na području Općine Podturen uspostavljen je izgradnjom nasipa uz rijeku Muru kod Novakovca Podtuma (Zalpka) do rukavca sjeverno od Podturna, te izgradnjom niza kanala za odvodnju oborinske vode s poljoprivrednih površina. Daljnje održavanje i razvoj sustava odnosi se na: - izgradnju dionice nasipa sjeverno od Podturna prema Ferketincu (Mala Kanjiža, Osredek, Lončarevo) do Gornjeg polja, - izgradnju kanala kroz rudine Osredek i Lončarevo radi spajanja kanala Sivica I i Matekovec u rukavac Mure sjeverno od Podturna čime bi se u rukavcu osigurao stalan protok vode. Alternativno od navedenog, ukoliko bi takvu trasu, zbog činjenice da se dio zemljišta predviđene trase nasipa, a koje se vodi u gruntovnim knjigama Republike Slovenije, bilo otežano realizirati, trasu je moguće izvesti i drugačije — bliže enim područjima. Pri odabiru trase i tehničkog rješenja zaštitnog nasipa mora se osigurati očuvanje te protok vode u starim rukavcima rijeke Mure kod Podturna. 4 Potrebno je izvesti propust kroz nasip kod Podturna, koji treba omogućavati prolaz svih voda iz zaobalja.

Članak 148.

onemo velikih voda Mure ¢4 Stranica 1540 SLUŽBENI Pri odabiru trasa kanala potrebno je koristiti postojeće depresije na tom području. 5.3.2 Vodoopskrbni sustav
Članak 149. Vodoopskrbni sustav na području općine je izgrađen, a čine ga mreža opskrbe vodom izgrađena u svim naseljima. Sirenje mreže predviđa se osobito na ovim PPUO-om planiranim područjima za razvoj naselja, gospodarsko-poslovnim zonama i izdvojenim područjima za gospodarske i društvene djelatnosti.
Članak 150. Vrsta materijala za izvedbu, odnosno rekonstrukciju magistralne vodovodne mreže i naselja treba predvidjeti na način da može podnijeti radni tlak od NP 10 bara. Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Na površinama urbanog zelenila i parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i sportsko - rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 5.3.3 Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Članak 151.

Članak 151. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području općine još nije uspostavljen. Javni sustav odvodnje načelno je određen Studijom odvodnje otpadnih voda Međimurja kao razdjelni, te je tako i razrađen idejnim projektom odvodnje otpadnih voda. Izgradnja sustava odvodnje planira se fazno, uz uvjet da se izgrađeni dijelovi kanalizacije ne mogu početi koristiti prije puštanja u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, na koji će se otpadne vode ispuštati. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda definirana je istočno od Podturna, a recipijent je rijeka Mura. područjima sustav odvodnje i v *v r pročišćavanja otpadnih voda biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje. \ + GLASNIK" Broj 12 Poljoprivredno - gospodarska zona za uzgoj životinja može se spojiti na općinski sustav odvodnje, ukoliko se sustav dimenzionira za prihvat voda iz navedene zone.

Članak 152.

Članak 152. Gospodarske i servisne građevine, a posebno proizvodni pogoni i građevine za uzgoj životinja, ne mogu se graditi ukoliko nemaju riješen način pročišćavanja otpadnih voda do razine propisane posebnim propisima, prije ispuštanja u javni sustav odvodnje. U prijelaznom razdoblju, do uspostave sustava odvodnje: - otpadne sanitarno - fekalne vode potrebno je riješiti skupljanjem u tehnički kvalitetne, trodijelne septičke taložnice zatvorenog tipa i sabirnih jama, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima, a tehnološke vode potrebno je riješiti skupljanjem u odvojene vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima. .i Zbog velike propusnosti tla i njegove primarne zaštite, kao i razine podzemnih voda na česticama intenzivnog uzgoja životinja, potrebno je predvidjeti gradnju nadzemnih krutih laguna za prihvat i distribuciju gnojovke.

Članak 153.

Članak 153. Oborinske vode sa svih površina potrebno je 4 rješavati priključenjem na sustav javne odvodnje oborinskih voda, odnosno skupljanjem u sustav otvorenih ili zatvorenih kanala za odvodnju oborinskih voda. Oborinske vode s prometnih površina parkirališta, servisa vozila i poljoprivrednih strojeva potrebno je prije ispuštanja u sustave oborinske odvodnje pročistiti separacijom pijeska, mulja, ulja i masti, prema posebnim propisima. Otpadne sanitarno-fekalne i tehnološke vode nije dozvoljeno: - ispuštati u površinske vodotoke ili jezera, - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda, - ispuštati u recipijent bez prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, do razine kvalitete recipijenta. Oborinske vode nije dozvoljeno: - ispuštati u sustav odvodnje sanitarnofekalnih voda, - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda ukoliko kvaliteta vode ne odgovara kvaliteti vode u recipijentu. Broj 12 "SLUŽBENI Otpadne vode iz gnojišnih i osočnih jama nije dozvoljeno ispuštati u sustav odvodnje otpadnih voda već se iste moraju zbrinjavati prema posebnim propisima. U poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljna smjerpice uređenje prostora i gradnju prostorima osjetljivim u odnosu na zaštitu voda. 5.4 Groblja izvan naselja

Članak 154.

Članak 154. Površine groblja locirana izvan građevinskih područja namjene Uređenje groblja i gradnja na groblju utvrđuje se ma, prema odredbi. 6 MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 6.1 Krajobrazne vrijednosti
Članak 155. U cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, potrebno je obnavljati i održavati sakralna obilježja na raskrižjima poljskih putova i u naseljima i to rekonstrukcijom tradicijskih elemenata obilježja - kapelica, poklonaca i raspela, te pratećih hortikulturnih elemenata ograđenog cvjetajaka, odnosno soliternog stabla ili skupine visokih stabala, tradicionalnih vrsta (hrast, lipa, kesten, dud) Ukoliko se vrše zahvati na kapelicama, pokloncima i raspelima, koji su definirani kao zaštićena ili evidentirana kulturna baština, prema poglavlju 6.3. ovih odredbi, potrebno je zahvat izvršiti prema mjerama zaštite iz istog poglavlja. Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima značajnijih poljskih putova, postavljati i nova kulturno - vjerska obilježja - kapelice, poklonci i raspela.

Članak 156.

Članak 156. Ambijentalno značajne parkovne površine koje čine dijelove povijesnih jezgri: - crkva Sv. Martina u Podturnu s grobljem, - prostor Kalvarije u Podturnu, - "Gmajna" u Sivici, - park u Selskoj ulici u Novakovcu GLASNIK" Stranica 1541 potrebno je održavati u izvornom obliku, kao povijesni ambijentalni element naselja, pri čemu se ne dozvoljava se prenamjena zelenih prostora povijesnih jezgri. U cilju očuvanja prostora iz prethodnog stavka, kao i ostalih postojećih malih parkova ili zelenih otoka u svim naseljima, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone urbanog zelenila, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica urbanog zelenila, a na tim površinama nikako se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao sto su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.

Članak 157.

Članak 157. Neizgrađene površine cea 50,0 m od groblja, unutar naselja potrebno je urediti kao parkovne i w parkirališne površine. Neizgrađene površine cea 100,0 m od groblja izvan naselja, moguće je, osim namjena iz prethodnog stavka, dodatno koristiti samo kao obradive površine biljne poljoprivredne proizvodnje.
Članak 158. U postupku formiranja novih krajolika, posebno u projektima sanacije eksploatiranih i devastiranih prostora potrebno je koristiti autohtone biljne vrste (posebno vrba, joha, jasen, hrast, lipa, dud i dr.) 6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
Članak 159, Područje zaštićenog krajolika rijeke Mure prostor je od značaja za Županiju, a njegovo uređenje i korištenje predmet Prostornog plana prostora posebnih obilježja Mura. Obuhvat zaštićenog krajolika rijeke Mure, na području općine Podturen, vidljiv je iz kartografskog prikaza br. 3. - "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora". Nastavak izgradnje zaštitnog nasipa od voda rijeke Mure za naselja Podturen i Ferketinec predviđen je unutar područja zaštićenog krajolika rijeke Mure, a pri njegovom lociranju potrebno je osigurati očuvanje dovoljne količine vode i odgovarajući protok vode u starim rukavcima rijeke Mure kod Podturna, radi očuvanja obilježja tipičnog ekosustava, ali i u naselju prisutne ekonomije. - ekstenzivnog uzgoja vodenih ptica, koje navedene rukavce koriste kao resurs. Izdvojeno područje eksploatacije šljunka sjeveroistočno od naselja Miklavec ulazi u područje obuhvata zaštićenog krajolika rijeke Mure i shodno tome potrebno ga je po završetku eksploatacije urediti u rekreativne svrhe temeljem prostornog plana uže£ područja te uz poštivanje mjera zaštite zaštićenog krajolika, odnosno smjernica iz PPPPO Mure.

Stranica 1542

Članak 158.

Stranica 1542 u SLUŽBENI
Članak 160. U cilju očuvanja prirodnih predjela, zaštitne šume uz Muru nije dozvoljeno krčiti sistemom totalne sječe već sukcesivnom sječom manjeg obima s pošumljavanjem.
Članak 161. U cilju očuvanja potoka i potočnih dolina, potrebno je: vodotoke (potoke i kanale) izvan naselja, uređivati na nacm koji omogućava meandriranje i razvoj vlažnih staništa u kontaktnom prostoru vodotoka, unutar naselja treba spriječiti zacjevljivanje vodotoka i njihovo pretvaranje u kanalizacijske sustave, osim kanala koji služe za odvodnju oborinskih voda iz naselja a koje treba uklopiti u sustav odvodnje oborinskih voda unutar naselja se mogu izvoditi samo minimalni hidrotehnički zahvati kojima se osigurava zaštita od poplava i odvodnja oborinskih i zaobalnih voda, sve hidrotehničke zahvate potrebno je izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti vodotoka. Vegetacijski pojas vodotoka, određuje se s minimalno 30 m od osi korita, a područje izuzeto od gradnje, minimalno 20 m od vanjske nožice nasipa. Vegetacijski pojas vodenih površina ribnjaka, bara i mrtvica određen je s 30,0 m od obale ili nasipa. Unutar vegetacijskih pojasa ne smiju se locirati koridori prometne i komunalne infrastrukture. 6.3 Mjere zaštite kulturno -povijesnih vrijednosti

Članak 162.

Članak 162. Arheološki lokalitet na prostoru Općine Podturen nalazi se na prostoru groblja kraj župne crkve Sv, Martina u Podturnu. Radi se o srednjovjekovnom nalazištu uporabnih predmeta - lokalitet je neistražen., a sporadični nalazi nalaženi su tijekom iskopa grobova. Istraživanje, zaštitu i prezentaciju arheoloških lokaliteta, kao i drugih pojedinačnih nalazišta, potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa. Radi kompletiranja arheološke karte Međimurje, ako se prilikom izvedbe bilo kakvih građevinskih radova naiđe na predmete za koje se može pretpostaviti da se radi o arheološkim nalazima, potrebno je radove odmah obustaviti, te odmah obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel, kako bi iskopano mogao pregledati arheolog, a s ciljem utvrđivanja mjera zaštite nalaza te daljnjeg nastavka radova. GLASNIK" Broj 12

Članak 163.

Članak 163. Za župnu crkvu Sv. Martina u Podturnu iz 15. st., barokizirane u 18. st., izrađen je prijedlog Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, čije se donošenje od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske očekuje, stoga se ova građevina ovim planom tretira kao zaštićena prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Do dovršetka postupka iz prethodnog stavka, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora za sve zahvate na građevini iz stavka 1. ovog članka i pripadajućoj građevinskoj čestici, obavezno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 164.

Članak 164. Ostala evidentirana sakralna i javna graditeljska baština i javna plastika na području općine je slijedeća: - Podturen - poklonac s kipom Pieta, rustični barok - raspelo na županijskoj cesti prema Novakovcu, - poklonac s kipom Sv. Florijana, rustični barok, u Glavnoj ispred k.br. 38 - Kalvarija s 3 kamena križa, klasi cizam, - raspelo na križanju županijskih cesta na zapadnom ulazu u Podturen, Sivica kapela poklonac Sv. Križa u Kratkoj ulici uz "Gmajnu", poklonac Sv. Križa uz groblje Novakovec poklonac s kipom tužnog Krista, 1767. god. u Glavnoj ulici kapela Sv. Florijana, kasni barok, u Selskoj ulici poklonac u parku u Selskoj ulici, poklonac u Selskoj ulici ispred k. br. 27, za koji se predviđa preseljenje u Selsku ispred k. br. 23, raspelo u Glavnoj ulici, Ferketinec poklonac s kipom Krista u centru raspelo kraj vatrogasnog doma Miklavec kapela Sv. Trojstva poklonac uz županijsku cestu na sjevernom ulazu u Miklavec - kapela Svete Ane u šumi Dubrava uz županijsku cestu Sivica - Podturen Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina i javne plastike iz stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja općeg kulturnog nasljeđa - oblikovanjem ambijentalno značajnih prostora unutar naselja ili krajobraznih elemenata izvan naselja. Broj 12 ti SLUŽBENI U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora u svrhu uređenja okoliša ili izvedbe zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama i javnoj plastici iz stavka 1. ovog članka, obavezno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 164.

Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine ili javne plastike, te njen odnos prema okolini.
Članak 165. Evidentirana tradicijska arhitektura pojedinačne stambene građevine ili stambenogospodarski sklopovi na području općine su sljedeći: - Podturen - ruralna aglomeracija u središnjem povijesnom dijelu naselja u ulici Ivana Grščića kbr. 13, Kalvariji kbr. 6 i 8, - župni dvor, Novakovec ruralna aglomeracija u središnjem povijesnom dijelu naselj a u Selskojj ulici k.br. 47, 49 i 51, te pojedinačni stambeno-gospodarski sklop u Selskoj 5, Sivica - pojedinačni stambeno-gospodarski sklop u Glavnoj broj 63 i Kratkoj broj 3 Zaštitu odnosno prezentaciju evidentirane tradicijske arhitekture iz stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja. U postupku prezentacije očuvanih stambenogospodarskih sklopova dodatnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo. U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama iz stavka 1. ovog članka, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne r baštine. Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, rekonstrukciju, adaptaciju ili zamjenu građevina, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine i to prvenstveno uličnog pročelja ili + očuvanog stambeno-gospodarskog sklopa.

Članak 166.

Članak 166. Radi preciziranja vrijednosti pojedinačnog evidentiranog spomenika, određivanja njegove primjerene namjene, mogućnosti uporabe i načina prezerttacije, potrebno je izvršiti stručnu valorizaciju evidentirane graditeljske baštine, javne plastike i j GLASNIK" Stranica 1543 tradicijske arhitekture iz članaka 164. i 165. ovih odredbi. Temeljem izvršene stručne valorizacije, kvalitetno očuvane i za zajednicu kulturno značajne evidentirane građevine, javnu plastiku i građevinske sklopove tradicijske arhitekture, predstavničko tijelo Općine može, u skladu s člankom 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, proglasiti zaštićenim dobrom od lokalnog značaja. Do valorizacije, prema stavku 1. ovog članka, građevine se ne mogu nadograđivati niti rušiti, a za druge zahvate u postupku ishođenja uvjeta uređenja prostora primjenjuju se odredbe stavaka 3. i 4. članka 164. i stavaka 4. i 5. članka 165. Radi uspostave sustavne kontrole održavanja zaštićene i evidentirane graditeljske baštine i javne plastike, a posebno kapela, poklonaca i raspela, na kojima se mogu pojaviti zahvati koji se ne smatraju građevinskim zahvatima prema Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji (abrazivno čišćenje, bojanje, sadnja ukrasnog bilja i slično), potrebno je općinskim komunalnim odlukama obvezati vlasnika, odnosno izvođača, da se za izvođenje takvih zahvata traži stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 167.

Članak 167. U neposrednoj blizini građevina kulturne baštine, kao i na javnim i drugim parkovnim zelenim površinama nije primjereno postavljati kontejnere za skupljanje otpada, a trafostanice, TK stanice, plinske redukcijske stanice i nadstrešnice javnog prijevoza ne mogu se locirati na udaljenosti manjoj od 30,0 m od građevina kulturne baštine. U postupku utvrđivanja lokacije za infrastrukturne građevine većih visina, kao što su stupovi za bazne radio ili telekomunikacijske postaje i slične visoke građevine, potrebno je tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, u odnosu na očuvanje tradicijskih vizura naselja. 7 POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 168.

Članak 168. M Otpad je s područja Općine potrebno u skladu sa Zakonom o otpadu, odvoziti na sanitarno odlagalište komunalnog otpada i skupljalište opasnog otpada, oba županijske ili regionalne razine, izvan područja općine. Alternativno je moguće iznaći i druga tehnološka rješenja za zbrinjavanje komunalnog otpada i na prostoru jedinice lokalne samouprave, ali takva koja odgovaraju uvjetima Zakona o otpadu. Postojeća odlagališta komunalnog otpada, koja ne odgovaraju uvjetima Zakona o otpadu, potrebno je sanirati u skladu s važećim propisima. Stranica 1544 U SLUŽBENI

Članak 169.

Članak 169. Na području općine Podturen potrebno je komunalnim mjerama organizirati selektivno skupljanje otpada. Građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada sekundarne sirovine (metal, tekstil, papir, plastika i drugo), za područje općine, kao i građevine za obradu neopasnog otpada - sekundarne sirovine (tekstil, plastika i si.), mogu se locirati unutar izdvojene gospodarske - proizvodno poslovne zone u Podturnu. Posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada sekundarne sirovine, te građevine za obrađivanje neopasnog otpada - sekundarne sirovine, kao i mjere zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem Zakona o otpadu i drugih propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu otpada.

Ostali akti u ovom izdanju (17)