GLASNIK

Arhiva › 2005. › SGMŽ 12

SGMŽOpćina Podturen · KLASA 350-01/05-

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Podturen

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1510

Članak 28.

Članak 28. Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje, određenih prema karakterističnom uzorku naselja. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: jedna stambena građevina ili jedna stambeno - poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini do 400,0 m2 po čestici unutar stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno - poslovna građevina, uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), a unutar karakterističnog uzorka naselj a ruralne matrice s dužinom građevne čestice iznad 100,0 m, može se formirati pojas izgradnj e građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, unutar kojeg se dodatno, kao prateće građevine mogu graditi i građevine za uzgoj peradi do kapaciteta 8.500,0 kom i jedino u tom slučaju površina pratećih 2 građevina može prelaziti 400,0 m .

Članak 28.

Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, Broj 12 "SLUŽBENI pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 29. Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju, i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti odgoja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselj a, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine, uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva(2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 10,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne 2 neto površine građevine do 60,0 m , uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselj a - transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i/ili crpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 29.

Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti unutar stambene zone, GLASNIK" Stranica 1511 \ smije narušavati primarnu stambenu zone, u pogledu povećanja razine buke, za zraka. vode i tla.
Članak 30. Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja određenih u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. » Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, te - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 50% ukupne bruto površine građevina na čestici.

Članak 30.

Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: c - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. Stranica 1512 "SLUŽBENI

Članak 31.

Članak 31. Gospodarskim zonama određuju se prostori namjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mo kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje gospodarskih građevina u spodarskim zonama određuju se prema poglavlju Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice parkirališta režima irmi pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila i formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske, plinske crpne doopskrbe

Članak 32.

Članak 32. Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije - kao prateća građevina jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske i plinske redukcijske stanice. Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.

Članak 33.

Članak 33. Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. GLASNIK" Broj 12 — Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, izgradnj a privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, 2 maksimalne površine do 200,0 m , te postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim ralištima »i

Članak 34.

Članak 34. Groblje se određuje kao prostor isključive namjene osiguranja i uređenja prostora za ukop ljudi. ^ Cestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblj a, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispračajni trg, javna i sakralna i plastika, te servisni prostori za parkiranje i kolni pristup . U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). Sve građevine na grobljima trebaju se graditi kao prizemnice, visine vijenca do 5,00 m, osim zvonika kapela i poklonaca, koji mogu biti veće visine. Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja i za prostore za koje je izrađen detaljni plan uređenja, kojim se predviđa gradnja građevina i u navedenom pojasu. Neizgrađene površine cea 50,0 m od groblja, i za koje ne postoji važeći DPU, unutar građevinskog t * područja naselja, potrebno je urediti kao parkovne ili parkirališne površine.

Članak 34.

2.2.3 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja
Članak 35. Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se mogu odnositi na čitava naselja ili na pojedine cjeline unutar naselja. Stranica 1513 Broj 12 "SLUŽBENI GLASNIK" Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. Karakteristični uzorci naseli a očitavaju se kao određenom povijesnom time njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati, samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja ili osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju, te onih gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.

Članak 36.

Članak 36. Na području Općine Podturen razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: - središta svih naselja, nastala relativno recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na neizgrađenim prostorima unutar naselja, izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, povijesne jezgre naselja: - prostor "Gmajne" u Sivici sa centralnim i društvenim sadržajima, čestica župne crkve u Podturnu i kontaktni prostor sa grobljem i župnim uredom, prostor oko Kalvarije u Podturnu, kapela u Novakovcu s kontaktnim prostorom parka, - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspeća. - sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja na području općine nastali planskom urbanizacijom, pretežito stambena područja: - prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti: - prostor uz Kalvariju u Podturnu s kontaktnim ruralnim stambenim fondom - stambeno - gospodarske čestice u Ulici Ivana Grščića 13, na Kalvariji k. br. 6 i 8, ^ - dio stare stambene strukture u Novakovcu u Selskoj ulici čestice kbr. 47,49 i 51, - pojedinačna stambeno-gospodarska čestica u Sivici - čestice u Glavnoj ulici k.br. 63 i Kratkoj ulici k.br. 3, povijesna ruralna matrica naselja sa podvrtnicom, poluugrađene strukture, koja je očuvana u starijim, uglavnom rubnim dijelovima svih naselja, \ prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice poluugrađene strukture, koje najčešće definira nešto šira i kraća građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, te nedostatak podvrtnice, nastali pretežito planskom urbanizacijom, bilo širenjem naselja na okolne poljoprivredne površine, bilo transformacijom postojećih dijelova naselja, odnosno izgradnjom podvrtnica - u središtima naselja Podturen, Novakovec, Miklavec, Ferketinec, Sivica, Celine, planski formirana urbana matrica individualne stambene izgradnje otvorenog tipa - noviji dijelovi naselja Celine, Ferketinec, Podturen, Novakovec, kao poseban karakteristični uzorak naselja izdvaja se područje izdvojenog građevinskog područja naselja Podturen Lončarevo, koji se temeljem provedbe socijalno komunalnog programa, planira transformirati iz područja bespravno i stihijski izgrađene građevne strukture u područje individualne stambene gradnje otvorenog tipa, male visine gradnje i visoke stambene gustoće.

Članak 37.

Članak 37. Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 38. Središta naselja Novakovec, Miklavec, Ferketinec, Sivica, Celine koja su građena uzorkom samostojećih građevina na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambenog područja ili grupirano u zone, potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje. Stranica 1514 "SLUŽBENI Najviša etažnost građevina može biti P+l, te najviša visina vijenca građevina 6,60 m, osim sakralnih građevina kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 12,0 metara. Za središte naselja Sivica potrebno je izraditi plan uređenja užeg područja.

Članak 39.

Članak 39. Povijesne jezgre naselja, trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. Uređenje prostora i gradnja građevina mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u poglavlju 6. ovih odredbi.
Članak 40. Povijesni mali parkovi, odnosno zeleni otoci na križanjima- na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. Prostori uz građevine zaštićene prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno predložene za zaštitu na državnoj razini, određuju se kao prostori kulturno - povijesnih vrijednosti, a ostale povijesne jezgre kao prostori ambijentalnih cjelina od značaja za naselje. Unutar takvih površina nije dozvoljena: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, - postava reklamnih natpisa, te - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao zaštićena, odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.

Članak 41.

Članak 41. Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom mogu se dalje izgrađivati prema uvjetima za izgradnju zona sporta i rekreacije iz poglavlja 4.1. ovih odredbi.
Članak 42. Prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja GLASNIK " Broj 12 naselja, ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja prostornog identiteta naselja, a time i turističke, te kulturne prezentacije Općine, te ih se stoga preporuča revitalizirati u navedenu svrhu. Do izrade inventarizacije i valorizacije kulturne baštine Općine, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za navedene građevne sklopove, odnosno pojedinačne građevine, stambene i druge zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva («pelnice», zdenci, štaglji, kolnice, sjenici, i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno je ishoditi mišljenje Uprave za zaštitu kulturne baštine. - \

Članak 43.

Članak 43. * w r Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja povijesne ruralne matrice, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja, a dozvoljena transformacija matrice određena je člankom 44. Na prostorima na kojima se zadržava povijesna ruralna matrica naselja građevnoj Čestici određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m. - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, osim tenis igrališta, te pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 5,00 m, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i pojedinačno tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina na čestici, - pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.

Članak 43.

Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko im je U SLUŽBENI Broj 12 visina vijenca do 5,00 m, te ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama, i to: - stambene građevine, stambeni dijelovi stambeno-poslovnih građevina i građevine ili dijelovi građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a - građevine ili dijelovi građevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 5,00 m. Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m.

Članak 43.

Izuzetno od stavka 5 ovog članka, garaža 2 površine do 20,0 m , se radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet daje: - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.

Članak 44.

Članak 44. Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet GLASNIK " S t r a n i c a 1515 da širina objedinjene čestice ne iznosi više od 24,0 m, povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina , te postavom na površinu podvrtnice.- plastenika i staklenika, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 5,00 metara i bez dijelova s drvenim, limenim ili zidanim oblogama i uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim jem na m uz stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine do završetka čestice i to za maksimalno 8.500 kom peradi po građevnoj čestici.

Članak 44.

i) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 6. prethodnog stavka su površine unutar područj r om
Članak 45. Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, koje najčešće definira nešto šira građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, veća udaljenost osnovne građevine od linije regulacije, te ponegdje i nedostatak podvrtnice, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: Stranica 15 16 "SLUŽBENI pojas izgradnje stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih građevina uz županijske prometnice, određen je sa 20 m, od regulacijske linije, čime se i dubina ostalih pojaseva pomiče za 5,0 m u dubinu čestice, ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene i ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi p nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.

Članak 46.

Članak 46. Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće stambene izgradnje na prostoru općine, određeni su slijedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m - pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice, Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 47.

Članak 47. Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje na području općine, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, GLASNIK" Broj 12 odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava: - dubinu čestice veću od 100,0 m, - veličinu građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, - izgrađenost građevne čestice određenu s 0,4, - iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, - maksimalnu visinu vijenca određenu s 6,60 m za osnovnu građevinu, 5,00 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1 +Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po-fP+Pk za pomoćne građevine.

Članak 48.

Članak 48. Stambeno područje izdvojenog građevinskog odručja Podturen - Lončarevo, treba se izgrađivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja (UPU ili DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5 . Radi realizacije socijalno komunalnog programa uređenja bespravno izgrađenog djela naselja i uređenja novog stambenog područja: - veličina građevnih čestica koje se formiraju za postojeću gradnju ne može biti manja od dvostruke tlocrtne površine izgrađene stambene građevine i svih pomoćnih građevina, koje s njom čine cjelinu, - sve građevne čestice koje se osnivaju za postojeće i planirane građevine, trebaju imati direktan prilaz na javnu prometnu površinu i mogućnost priključenja na mrežu elektroopskrbe i opskrbe pitkom vodom, - na području se mogu interpolirati nove građevne čestice, a veličina novoplaniranih građevnih čestica na tom području može biti manja od minimalnih prema ovom planu, ali 2 ne manja od 10,5 m širine i 200,00 m V * površine, koeficijent izgrađenosti stambenih čestica može biti najviše 0,5, a visina vijenca stambenih građevina može biti najviše 4,80.

Članak 49.

Članak 49. U stambenim zonama naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. Unutar općine nije dozvoljeno graditi građevine u formi uličnog niza. Broj 12 "SLUŽBENI Izuzetak od prethodna dva stavka je glavna ulica u Podtumu gdje je nova gradnja uličnog niza moguća. Unutar uzoraka naselja individualne stambene gradnje moguće je graditi višestambene građevine (građevine koje sadrže više od 3 stana), ukoliko se: - njihovim oblikovanjem poštuje karakterističan uzorak naselja, - ukoliko se zadovolje funkcionalni zahtjevi građevne čestice u pogledu prihvata potrebnog broja parkirališnih mjesta i lociranja uređaja infrastrukture, te kanti za otpad unutar čestice, a - uz višestambenu građevinu nije moguće graditi prateću građevinu, odnosno na čestici se mogu dodatno graditi jedino način izgradnje najmanja širina GLASNIK" Stranica 1517 garaže i spremišta u funkciji višestambene L građevine. 2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja

Članak 50.

Članak 50. Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: najmanja dubina najmanja površina dozvoljeni osnovne građevne čestice koeficijent građevne čestice građevne čestice građevine /m/ ri slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 katne 18,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 katne 14,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 katne 6,0 Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a _■ moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone i karakterističnim uzorkom naselja, te ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi. Izuzetak od stavka 1 ovog članka čine čestice unutar dijela izdvojenog građevinskog područja Podturen-Lončarevo, koje mogu biti i manje, a određuju se prema karakterističnom uzorku naselja iz članka 48. ovih odredbi.

Članak 51.

Članak 51. Najveća dubina novoformirane građevne čestice određuje se sa 100,0 m, a izuzetno u područjima ruralne matrice, gdje se osigurava mogućnost gradnje građevina za uzgoj peradi do 8.500 kom, dubina čestica 2 /m/ /m / izgrađenosti /kig/ L 25,0 400,0 0,3 30,0 540,0 0,3 25,0 300,0 0,4 35,0 420,0 0,4 25,0 200,0 0,5 25,0 150,0 0,5 treba biti veća. Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju se broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema ■ susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5% ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a takvi zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.

Stranica 1518

Članak 51.

Stranica 1518 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 12
Članak 52. r-" Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz _■ križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 4 Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela r čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 53.

Članak 53. _w-" Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja, a u r tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.

Članak 54.

Članak 54. r Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica, ukoliko je to karakteristika uzorka naselja.

Članak 55.

Članak 55. Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m veća od apsolutne visine kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije. Ukoliko je na područjima relativno ravnog terena, kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici, mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice. Ukoliko je na područjima relativno briježnog terena, kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici, mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se 5,0 m uvučeno uličnog pročelja građevine.

Članak 56.

Članak 56. Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 5,00 m. Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može biti maksimalno 45,0 cm. Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 5,00 m.

Članak 57.

Članak 57. Građevine koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, 44 * * Broj 12 SLUŽBENI GLASNIK Stranica 1519 - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.

Ostali akti u ovom izdanju (17)