Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1174
Članak 59.
Članak 59. 1) Udaljenost gnojišta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 3) Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.
Članak 60.
Članak 60. • i 1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise. 2) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja.
Članak 61. 1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na nacm: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, x_i < da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, da se odvod krovne vode i snijega s građevine njesi na pripadajućoj JOJ čestici. Broj 9 U SLUŽBENI
Članak 62.
Članak 62. 1) Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. 2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. 3) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. 4) Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojiemu je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom. 5) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 6) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 7) Ukoliko se kod složenih krovova, građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju ili izvedbom krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini pročelja ili iza razine pročelja), odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.
Članak 63.
Članak 63. i) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrsi unutar postojećih gabarita građevine. 2) Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.
Članak 64. 1) Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. 2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 m, kod županijske ceste 8,0 m, kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, kod ostalih cesta 3,0 m. yy S t r a n i c a 1175 GLASNIK 3) Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. 4) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti 2,0 m. 5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, u slučaj u poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. 6) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.
Članak 65.
Članak 65. 1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. 3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada gaje potrebno izvesti u terasama. 2.2.5 Smjernice za izradu prostornih planova uređenja užih područja unutar naselja (UPU i DPU)
Članak 66.
Članak 66. i) Prostornim planovima užeg područja (DPU ili UPU), potrebno je za pojedino područje pretežito stambene namjene, predviđeno za razvoj naselja, odrediti karakterističan uzorak naselja. 2) Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj - stambenih zona naselja su ruralna matrica bez podvrtnica, i urbana matrica individualne samostojeće gradnje, obje otvorenog tipa. 3) Primjena pojedinog karakterističnog uzorka naselja kod izrade prostornih planova užih područja pretežito stambene namjene, određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. 4) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područj a naselj a i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi. Stranica 1176 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 9
Članak 67.
Članak 67. 1) Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, a na pojedinačnim česticama urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupa za sjedenje, javne ili sakralne plastike i graditi jedno igralište za košarku po čestici, - potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, - ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 10,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 12,0 m udaljena od stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto 2 površine građevine do 60,0 m , - ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim ugostiteljskim sadržajem, - unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske stanice i crpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se građevine uklope u karakterističan uzorak naselja.
Članak 67.
2) Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima, pojedinih naselja, utvrđuje se prema poglavlju 4.1.
Članak 68. i) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelj u karakterističnog uzorka naselj a ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - građevinsku liniju, koja se uvažavajući tradiciju oblikovanja naselja poklapa s linijom regulacije ili koja omogućava formiranje manjeg predvrta (cvj etnj aka) ispred stambene građevine, strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, najmanje širine 3,0 m, građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski) dio, pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, najmanje dubine 25,0 m od linije regulacije, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m , po građevnoj čestici, • • ci] a udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim stambenim zonama ne može biti manja od 12,0 m, 2) Izuzetno, ukoliko za to postoji gospodarsko opravdanje, unutar područja je moguće predvidjeti mogućnost gradnje gospodarskih građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, koje se prema poglavlju 2.2.2. članku 28. ovih odredbi, mogu locirati u stambenim zonama naselja, na način da njihova udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima, ne može biti manja od 20,0 m.
Članak 68.
3) Unutar područja stambene zone ruralne matrice moguće je predvidjeti mogućnost formiranja čestica za gradnju višestambenih građevina, prema karakterističnom uzorku naselja, odnosno etažnosti i visine vijenca kao i kod individualnih građevina.
Članak 69. i) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko - biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, pojas izgradnje stambenih građevina, L eventualno pojas izgradnje stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, Stranica 1177 oj 9 "SLUŽBENI GLASNIK" strukturu gradnje odabirom . između otvorene, poluotvorene ili zatvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine u stražnjem dijelu čestice, eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, ukoliko se predviđa, obavezno treba locirati iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te ukoliko se DPU-om planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.
Članak 70.
Članak 70. Na području naselja Dekanovec ne predviđa se mogućnost oblikovanja stambenih zona izgradnjom stambenih nizova niti višestambenih građevina.
Članak 71. Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito individualne stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja i određeni u točki 2.2.4. ovih odredbi.
Članak 72. Smjernice za izradu planova uređenja užih područja namijenjenim gospodarskim- proizvodno - poslovnim zonama i polj oprivredno-gospodarskoj zoni unutar Dekanovca dane su u poglavlju 3.1.1. ovih odredbi.
Članak 73.
Članak 73. Obveza izgradnje pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, po naseljima Općine, određena je u poglavlju 4.1. ovih odredbi. 2.3 Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 74. i) Mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4,2.1. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja * J * .dW a 4_W • X ^ T Ü - W * - , ma bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2., te - -za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja.5. 2) Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mo ;u ili moraju graditi izvan građevinskog V * rucj i naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih i obilježja prirodnih predjela. 3 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 75.
Članak 75. i) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja. 2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: - osigurati minimalan broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., te - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna prema 3) Ukoliko se na nacmm vnim česticama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, ima nami promijeniti prilikom građevinskih zahvata, ma bi se povećala površina ili volumen građevine, ili promijenila tehnologija u smislu povećanja gospodarskog kapaciteta, djelatnost je potrebno prilagoditi uvjetima namjene prostora. i Stranica 1178 "SLUŽBENI 3.1 UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI UNUTAR GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA
Članak 76.
Članak 76. i) Gospodarske djelatnosti, izuzev primarne poljoprivredne proizvodnje, na području Opčine Dekanovec načelno j e potrebno locirati unutar gospodarskih proizvodno-poslovnih zona. 2) Gospodarsku djelatnost biljne poljoprivredne proizvodnje u kombinaciji s primarnom preradom ili skladištenjem poljoprivrednih proizvoda, kao i ekstenzivno stočarstvo uputno je locirati unutar poljoprivredno - gospodarske zone u sjevernom dijelu naselja. 3) Unutar ostalih funkcionalnih zona u naselju, gospodarske djelatnosti se mogu smještavati na način određen karakterističnim uzorkom naselja: na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni i u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te kao prateći sadržaji na građevnim česticama, u stambenim zonama, te na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, zone sporta i rekreacij e i unutar groblj a, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone. najmanja širina građevne najmanja dubina građene čestice čestice /m/ Im/ 28,0 40,0
Članak 79.
Članak 79. 1) Unutar gospodarskih proizvodno-poslovnih zona, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4, - građevine trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja," zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zona sporta i rekreacije, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute GLASNIK " Broj 9 3.1.1 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti unutar gospodarske, proizvodno - poslovne zone u naselju
Članak 77.
Članak 77. i) Gospodarske proizvodno-poslovne zone su na području naselja predviđene dvije - južna i sjeverna, a uređuju se na temelju plana uređenja užeg područja - detaljnog plana uređenja (DPU). 2) Razgraničenje dijelova gospodarske zone u odnosu posebnosti pojedinih grupa djelatnosti, * * određuje se planom užeg područja zone. 3) Na građevnim česticama, unutar gospodarske proizvodno-poslovne zone, osnovna namjena građevina je uvjetovana obavljanjem gospodarskih, proizvodnih (industrijskih ili obrtničkih) i poslovnih (uslužnih, trgovačkih ili komunalno-servisnih) djelatnosti. 4) Na pojedinačnim građevnim česticama unutar gospodarske proizvodno-poslovne zone ne može se organizirati stanovanje niti primarna poljoprivredna proizvodnja.
Članak 78.
Članak 78. 1) U postupku formiranja građevnih čestica, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarske proizvodnoposlovne zone poštivati slijedeće minimalne vrijednosti: najmanja površina koeficijent izgrađenosti građevne čestice građevne čestice 2 /m / /kig/ 1120,0 0,40 za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,50 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine i više, nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice, Broj 9 U Stranica 1179 SLUŽBENI GLASNIK" - nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta.
Članak 78.
• * »
Članak 80. 1) Poljoprivredno-gospodarsku zonu u naselju moguće Iručja, na način da se predviđena površina podijeli na nekoliko pojedinačnih čestica minimalne širine 40,0 m i dubine jednake dubini zone i na način da se između čestica ne ostavljaju e mogu upotrijebiti za formiranje građevnih čestica. 2) Pojedinačne posjede mo je širiti na rucje mje moguće i graditi građevine. 3) Na građevnim česticama, unutar poljoprivrednogospodarske zone osnovna namjena građevina je uvjetovana obavljanjem servisnih gospodarskih djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje i obavljanje djelatnosti uzgoja životinja do 30 kom goveda, 80 kom svinja i 8.500 kom peradi. 4) Osim navedenih građevina, unutar zone se mogu pn marne proizvoda, osim mogu se locirati gradevine za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, te turizma obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i si.), primarnu obrtničku proizvodnju ili preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirrmce mljekare do 10.000 l/dnevno, skladišni prostori za skladištenje poljoprivrednih proizvoda - hladnjače, silosi i trgovine i dr., 2 m građevine seoskog turizma definiraju se prema posebnom propisu, a mogu se graditi uz uvjet da su od građevina za držanje stoke i peradi i građevina proizvodnje i prerade minimalno m 5) Uz osnovne i prateće građevine na pojedinoj može se graditi i više pomoćnih koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih minimalno 20,0 m i i od linije regulacije. * r 6) Osnovnu građevinu, kojom se smatra upravna zgrada poljoprivrednog gospodarstva, građevina trgovine ili drugih uslužnih djelatnosti u poljoprivredi ili obiteljska kuća ukoliko se radi o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, potrebno je locirati na građevnoj liniji koja se određuje sa 10,0 m od linije regulacije.
Članak 80.
7) Visina vijenca građevina na česticama unutar zone može iznositi najviše 5,0 m, a treba ih oblikovati na način tradicijske seoske arhitekture, odnosno u oblikovanju treba primjenjivati tipične nagibe krovnih ploha, pokrov crijepom, te * * tradicionalne materijale - opeku i drvo. 8) Ostali uvjeti gradnje identični su kao za gradnju unutar gospodarskih proizvodno-poslovnih zona iz članka 79. ovih odredbi. 3.1.2 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni
Članak 81.
Članak 81. i) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na ruci ima zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne građevine na poje< inacnim im česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i r čistih djelatnosti). 2) Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortimice, pakirnice, vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga, definirano prema posebnom propisu i silaže stočne hrane do 100,0 2 m , ne mogu se na građevnoj čestici unutar stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu građevinu. 3) Veličina i oblik građevnih čestica određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno minimalne dimenzije i površina građevne čestice, te izgrađenost čestice određuju se kao za » • stambene građevine, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih odredbi. L 4) Visina i oblikovanje građevina ovisi o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno: , L - najveća visina vijenca gospodarskih građevina unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnoj izgrađenoj strukturi, Broj 9 Stranica 1180 "SLUŽBENI GLASNIK" najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m.
Članak 82.
Članak 82. 1) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar stambenih zona naselja (nije dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti)
Članak 83. 1) Po jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, ili kompleks građevina koji objedinjava navedene sadržaje, može se graditi kao osnovna na L pojedinačnoj čestici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja. 2) Izdvojene čestice za gospodarske građevine iz prethodnog stravka ne mogu se formirati, ukoliko unutar pojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za građevine određene u poglavlju 4.1. članku 101. ovih odredbi , dimenzioniranih prema uvjetima mreže društvenih funkcija Županije. 3). Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, veličina građevne čestice unutar pojedine zone nije * V ograničena. 4) U sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine građevina na čestici. 5) Uvjeti formiranja građevne čestice i gradnje građevina određuju se prema poglavlju 4.1. člancima 104. - 105. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 3.1.3 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti kao pratećih na građevnim česticama u drugim funkcionalnim zonama u naselju i kao pomoćnih na stambenim ili stambenoposlovnim građevnim česticama
Članak 84.
Članak 84. 1) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambenoposlovnu ' građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu 2 djelatnosti) može biti najviše 400,0 m po čestici, prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, odnosno: - najveća visina vijenca prateće gospodarske građevine unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema osnovnoj "građevini, a - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. • ' 2) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama visestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje tihih^i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske i krojačke radnje), te specijaliziranih trgovina (sa skladišnim prostorom 26 do 30,0 iri ) ukoliko: su funkcionalno i građevinski cjeloviti, imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, te ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 20% ukupne neto korisne površine višestambene građevine.
Članak 85.
Članak 85. 1) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar stambenih zona individualne izgradnje naselj a (interpolacij a gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) ukoliko je to dozvoljeno prema karakterističnom uzorku naselja u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi i uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu 2 djelatnosti) može biti najviše 400,0 m po čestici, - građevina, odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost, od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba F biti udaljena najmanje 20,0 m i Broj 9 a Stranica 1181 SLUŽBENI GLASNIK" - najveća visina vijenca građevine može biti 4,80 m, a oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja. 2) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnoj čestici višestambene građevine.
Članak 86.
Članak 86. 1) Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to građevine za uzgoj peradi ispod kapaciteta od 8.500 kom, mogu se graditi kao prateće, unutar građevinskog područja naselja, ukoliko je to određeno karakterističnim uzorkom naselja u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Ukupna bruto površina građevina treba biti dimenzionirana na najviše 8.500 kom peradi, prema posebnim propisima za dimenzioniranje površine potrebne za navedenu količinu. 3) Građevinu je potrebno locirati najmanje 70,0 m L udaljeno od pojasa izgradnje stambenih građevina. 4) Visina vijenca građevina, ne može biti veća od 4,80 m, a građevina treba biti oblikovana u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, a - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično).
Članak 87.
Članak 87. 1) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnj a fazno neodvojivog kompleksa, jedna ugostiteljska građevina, može se graditi kao prateća građevina na pojedinoj čestici: - društvenih djelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te - na čestici građevine sporta i/ili rekreacije, unutar zone sporta i rekreacije. 2) Površina prateće građevine ne može biti voća od površine osnovne građevine. 3) Uvjeti gradnje građevine određuju se prema poglavlju 4.1. članku 101. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.
Članak 88.
Članak 88. 1) Pomoćne poljoprivredne građevine, bez ili sa izvorom zagađenja mogu se na građevnoj čestici individualne stambene ili stambeno-poslovne namjene, graditi u površini i na način određen karakterističnim uzorkom naselja iz poglavlja 2.2.3. ovih odredbi. 2) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba j i krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m. 3.2 UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 3.2.1 Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti
Članak 89.
Članak 89. i) Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuju se građevinskim područjima za građevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog područja. 2) Namjene, lokacija, te okvirna površina izdvojenih područj a za obavlj anj e gospodarskih djelatnosti za područje općine, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1 : 25.000, a odnose se na: - poljoprivredno - gospodarsku zonu za uzgoj životinja istočno od naselja Dekanovec /oznaka PG/ i - postojeću zonu za komunalno-servisne djelatnosti za obavlj anj e djelatnosti privremenog skuplj anj a i selektiranja neopasnog komunalnog otpada - sekundarne sirovine /oznaka K3/ i - planirana gospodarska - poslovna zona uz južnu obilaznicu Čakovca /oznaka K/ 3) Precizno su granice navedenih izdvojenih područja određene na kartografskom prikazu br. 4. , u mjerilu 1:5000. 4) Granica poljoprivredno - gospodarske zone za uzgoj životinja ujedno je i granica obuhvata plana uređenja užeg područja navedene zone. 5) Za izdvojeno područje za obavljanje djelatnosti privremenog skupljanja i selektiranja neopasnog komunalnog otpada sekundarne sirovine, nije potrebno raditi plan uređenja užeg područja, već se uvjeti za uređenje prostora utvrđuju prema uvjetima određenim u poglavlju 7. ovih odredbi.
Članak 90.
Članak 90. 1) Poljoprivredno - gospodarska zona za uzgoj životinja određuje se kao građevinsko područje za gospodarske djelatnosti: - uzgoja životinja - peradi, sitne i krupne stoke, krznaša i riba u kavezima, ali se mogu koristiti i kao prostori za uzgoj životinja ekstenzivnim načinom, što ovisi o odabranoj tehnologiji uzgoja ili vrsti životinja (nojevi i divljač i si.), Stranica 1182 "SLUŽBENI komunalnih djelatnosti privremenog skupljanja životinjskog otpada do odvoza na uništavanje, a koje se lociraju i oblikuju prema uvjetima iz posebnih propisa. 2) Na području zone, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno pojedinačne ili zajedničke (za više korisnika), uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav javne odvodnje. 3) Organizaciju područj a poljoprivrednogospodarskih zona, a posebno točnu površinu zone, razgraničenje javnih od privatnih površina, parcelaciju čestica, rješenje komunalne infrastrukture i mjere zaštite okoliša, potrebno je riješiti planom uređenja užeg područja (DPU ili UPU). 4) Linija regulacije čestica od osi pristupne lokalne prometnice - puta prema nasipu Mure treba iznositi najmanje 15,0 m, a prostor između kolnika i linije regulacije treba urediti kao javnu površinu visokog zelenila s integriranom biciklističkom stazom. 5) Minimalna širina građevne čestice unutar poljoprivredno - gospodarske zone je 40,0 m, a površina 2.000 m . 6) Unutar poljoprivredno - gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti:
Članak 90.
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4; - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 10,0 m; - najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na građevnom pravcu, određenom planom uređenja užeg područja; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 5,0 m, a samo iznimno, ukoliko se radi o silosu ili to zahtijeva proizvodnotehnološki proces i više, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, građevine treba oblikovati na nacm tradicijske seoske arhitekture, odnosno u oblikovanju treba primjenjivati pokrov crijepom, te tradicionalne materijale - opeku i drvo, a nagib krovnih ploha može se kretati do 45°; pokrov građevina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog GLASNIK" Broj 9 materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno autohtonim raslinjem, a ukoliko na prostoru postoji visoko raslinje potrebno gaje zadržati. 3.2.2 Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela
Članak 91.
Članak 91. i) Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela Općine, podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: . - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti i - prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 92. L i) Prostori visoke gospodarske učinkovitosti su vrijedna obradiva tla /oznaka P2/, izuzev područja pogodnog za ekološku poljoprivredu, označenog na te kartografskom prikazu br 1. Korištenje i V • 44 namjena površina 2) Na prostorima obradivih tla visoke gospodarske učinkovitosti mogu se: - uređivati trajni nasadi, u svrhu čega se mogu oko nasada postavljati prozračne, žičane ograde, bez obzira na površinu nasada, - postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine — vijenca do 2,20 i sljemena do 4,80 m, te osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za biljnu proizvodnju i ekstenzivno stočarstvo, prema uvjetima iz članaka 94. - 96. ovih odredbi. 3) Sva ograđivanja čestica ili postavu objekata iz prethodnog stavka na obradivom tlu potrebno je izvesti na način da se ograda, odnosno objekt od osi poljskog puta odmakne za minimalno 5,0 m, odnosno ukoliko je poljski put lociran uz prostomu barijeru (brijeg, pokos, kanal i slično) na način da slobodna manipulativna površina, za prolaz poljoprivrednih strojeva putom, iznosi najmanje 10,0 m.
Članak 93.
Članak 93. 1) Prostori poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, unutar kultiviranih predjela Općine, područja su: - područje vrijednog obradivog tla pogodnog za ekološku poljoprivredu, označenog na kartografskom prikazu br 1. - "Korištenje i namjena površina", te Stranica 1183 Broj 9 "SLUŽBENI GLASNIK' - područja kategorizirana kao ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište, koje se ne treba nužno obrađivati. 2) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje, koja L nije nužno gospodarski učinkovita, poželjno je: - obavljanje djelatnosti integriranog, ekološkog ili biološkog načina biljne poljoprivre.dne proizvodnje, - lociranje transportabilnih pčelinjaka, isključivo za ispašu pčela, - uređivanje površine ekstenzivnog stočarstva, bez gradnje građevina i - uređivanje lovačkih remiza za potrebe djelatnosti lova, odnosno lovnog turizma. r • J