Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1166
Članak 28.
GLASNIK " Broj 9 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i pomoćne poljoprivredne građevine s / izvorom zagađenja.
Članak 29. i) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u imaj funkciju, i to: uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijen za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti odgoja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati moguć- A. nosti transformacije karakterističnog ja, te zaštite graditeljske i pomeničke uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva(2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 10,0 ha stambene zone, minimalno 12,0 m udalieno od stambenih građevina na nim evmm česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom prostorom a, ukupne neto površine građevine do 60,0 2 m uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te Stranica 1167 Broj 9 "SLUŽBENI GLASNIK" uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske, plinske w redukcijske i/ili prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.
Članak 29.
2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselj a određenih u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaj a, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva ambulante V . - primame zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, r _ i _ J b • te - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnj a fazno kompleksa, na čestici se može prateća građevina: uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto 4) društvenih graditi pomoćne građevine, osim građevnom komplekse vinom prateće namjene.
Članak 30.
5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mo uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 6) Zone centralnih i društvenih sadržaja u naselju Dekanovec su pretežito dovršene, uz izuzetak područja - koje se rezervira za rekonstrukciju, odnosno dogradnju ili izgradnju nove škole, izgradnju školske sportske dvorane i dječjeg vrtića, v te za dovršetak ovih prostora nije potrebno raditi planove uređenja užih područja, već se mogu dalje izgrađivati temeljem projekata izrađenih prema smjernicama iz poglavlja 4.1. ovih odredbi.
Članak 31.
Članak 31. i) Gospodarskim zonama određuju se prostori namjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje stočne hrane, kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i - više pomoćnih građevina koj e služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 3) Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje gospodarskih građevina u gospodarskim zonama određuju se prema poglavlju 3.1.1. ovih odredbi. Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice parkirališta javnog režima korištenja, - formirati pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila i - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske stanice i crpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.
Članak 32.
Članak 32. 1) Poljoprivredno - gospodarskom zonom unutar naselja određuje se prostor namijenjen za izgradnju poljoprivrednih gospodarstava biljne poljoprivredne proizvodnje, intenzivnog uzgoj a kom može primarna proizvoda. Stranica 1168 a SLUŽBENI GLASNIK" Broj 9 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar poljoprivredno-gospodarske zone u naselju mogü se graditi: kao građevine osnovne namjene - kompleks gospodarskih građevina poljoprivrednog gospodarstva koje uključuju upravnu zgradu ili građevinu obiteljskog stana ukoliko se radi o obiteljskom gospodarstvu, kao prateće građevine servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i jedna poslovna, ugostiteljska građevina za potrebe seoskog turizma, prema posebnim propisima, - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 3) Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje —• . _ građevina u poljoprivredno - gospodarskim zonama određuju se prema poglavlju 3.1.1. ovih odredbi.
Članak 33.
Članak 33. 1) Zona sporta i rekreacije je u naselju Dekanovec samo jedna zona s nogometnim igralištem, koja je pretežito uređena, te je njeno uređenje potrebno dovršiti u smislu uređenja drugih otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti, te prateće servise. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi kompleks otvorenih igrališta sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnj a fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone sporta i rekreacije mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno + uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice.
Članak 34.
Članak 34. 1) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, zelenih trgova, spomen obilježja, dječjih igrališta i školskih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, izgradnj a privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, 2 maksimalne površine do 200,0 m , te postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima.
Članak 35.
Članak 35. L 1) Groblje se određuje kao prostor isključive namjene osiguranja i uređenja prostora za ukop ljudi. 2) Čestica groblja namijeni je gradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, javna i sakralna i servisni pristup . 4) manjoj od mrtvačnice, na groblju mogu vine kompatibilnih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom 5) ima trebaju se grad prizemnice, visine m, osim mogu visine. 6) Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 7) Za potrebe parkiranja u funkciji groblja potrebno je: - dovršiti kolni prilaz i parking uz groblje sa planiranom cestom koja se odvaja od ŽC 2003 i - dovršiti kolni prilaz sa priključkom sa ŽC 2018. • 8) Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i. dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, ako su udaljene 20,0 m od granice groblja. 9) Neizgrađene površine cea 50,0 m od groblja, unutar građevinskog područja naselja, potrebno je urediti kao parkovne ili parkirališne površine. • 1 a Stranica 1169 Broj 9 SLUŽBENI GLASNIK" 2,2.3 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja« obzirom na karakteristične uzorke naselja
Članak 36.
Članak 36. i) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno nasljeđe naselja, stoga se ne dozvoljava transformacija karakterističnih uzoraka izuzev transformacije ruralne stambene matrice naselja u urbanu kroz izradu plana užeg područj a funkcionalne cjeline (UPU, DPU) i to samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja, odnosno uređenju zapuštenih poljoprivrednih zemljišta - podvrtnica.
Članak 37.
Članak 37. r 1) Na području Općine Dekanovec razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: područja centralnih i društvenih funkcija: - povijesna jezgra koju čini čestica župne crkve i kontaktni prostor s župnim dvorom, - planski formirana središta naselja na križanju županijskih prometnica i područje uz «dom kulture», - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađeni poklonci ili raspeća, - sportsko-rekreacijski park, te pretežito stambena područja: - povijesna ruralna matrica naselja izrazito uske čestice poluugrađene strukture gradnje, pretežito s podvrtnicom, ali i mjestimično transformirana uzdužnim cijepanjem, kao posljedica nasljednih prava, koja je očuvana u starijim dijelovima Dekanovca i to pretežito u zoni stare prometne veze prema Muri, prostori niske stambene izgradnj e ruralne matrice poluugrađene strukture, koje najčešće definira nešto šira građevna čestica, nego kod • • povijesne ruralne matrice, i izgrađivani nakon IL svj. rata, te nastali pretežito uz glavne prometne smjerove i izgradnjom nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta oko naselja, prostori očuvanih stambenih € građevinskih sklopova s početka 20.st., ambijentalnih vrijednosti: kbr. 51 i 53, 73, te 99 i 101. u Ulici F. V Andrašeca. 2) Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima naselja moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 38.
Članak 38. 1) Povijesnu jezgru naselja - česticu i građevinu župne crkve, treba se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije preparcelacijom i interpolacijom novih građevina. 2) Prostoru povijesne jezgre dugoročno je potrebno pridružiti i kontaktni prostor predviđen za uređenje parkovnih površina 3) Uređenje prostora i gradnja građevina mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora,, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u poglavju 6. ovih odredbi.
Članak 39.
Članak 39. 1) Središta naselja koja su u Dekanovcu građena uzorkom samostojećih građevina na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambenog područja ili grupirano u zone, potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje. 2) Najviša etažnost građevina može biti P+1K+Pk (prizemlje + jedan kät + potkrovlje), najviša visina vijenca novih građevina može biti 6,60 m, a postojeće građevine javne namjene, koje imaju višu visinu, mogu se rekonstruirati bez daljnje nadogradnje, odnosno povećanja visine. i: 3) Površine oko javnih građevina u središtima naselja potrebno je uređivati kao neograđene pješačke i pejsažno uređene površine. 4) Ograđivanje je moguće samo ukoliko se time osigurava sigurnost ili privatnost pojedine građevine, a ograde trebaju biti izvedene na način koji neće narušiti osnovni koncept uređenja javnog prostora naselja. Stranica 1170 u SLUŽBENI GLASNIK" Broj 9
Članak 40.
Članak 40. 1) Povijesni mali parkovi, odnosno zeleni otoci M na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Prostori uz građevine zaštićene prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno predložene za zaštitu na državnoj razini, određuju se kao prostori kulturno - povijesnih vrijednosti, a ostale povijesne jezgre kao prostori ambijentalnih cjelina od značaja za naselje. 3) Unutar takvih površina nije dozvoljena: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture • • (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, - postava reklamnih natpisa, te - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. 4) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao zaštićena, odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.
Članak 41.
Članak 41. 1) rekreacijski prostor može se dalje ograđivati prema uvjetima rekreacije iz poglavlja 4.1
Članak 42. 1) Prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova s početka 20. st., ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja prostornog identiteta naselja, a time i turističke, te kulturne prezentacije Općine, te ih se stoga preporuča revitalizirati u navedenu svrhu. 2) Do izrade inventarizacije i valorizacije kulturne baštine. Općine, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za navedene građevne sklopove, odnosno pojedinačne građevine, stambene i druge zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva («pelnice», zdenci, štaglji, kolnice, sjenici, i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno je ishoditi mišljenje Uprave za zaštitu kulturne baštine. i --.
Članak 43.
Članak 43. i) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja povijesne ruralne matrice, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja, a dozvoljena transformacija matrice određena je člankom 44. 2) Na prostorima na kojima se zadržava povijesna ruralna matrica naselja građevnoj čestici određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice, i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m. - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, osim tenis igrališ poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen j e od L završetka stambenih, stambenoposlovnih građevina u dubinu čestice, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 4,80 m, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i pojedinačno tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina na čestici, pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.
Članak 43.
3) Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko im ie visina vijenca do 4.80 m. te ukoliko to ne onemo gradnju pomoćnih poljoprivrednih > građevina iza stambenog pojasa, na [im građevnim česticama, i to: stambene građevine, stambeni dijelovi i stambeno-poslovnih građevina i građevine ili dijelovi građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a namijenj tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice m regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. Broj 9 " SLUŽBENI 4) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. 5) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 6) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m.
Članak 43.
7) Izuzetno od stavka 5 ovog članka, garaža 2 površine do 20,0 m , se radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet daje: - od regulacijske linije udaljena naj manj e 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.
Članak 44.
Članak 44. 1) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet da širina objedinjene čestice ne iznosi više od 24,0 m, . - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a. prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, • GLASNIK" Stranica 1171 zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske D radione), . te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina , te postavom na površinu podvrtnice plastenika i staklenika, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 4,80 metara i bez dijelova s drvenim, limenim ili zidanim oblogama i uvođenjem pojasa izgradnj e građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine do završetka čestice i to za maksimalno 8.500 kom peradi po građevnoj čestici.
Članak 44.
2) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 4. prethodnog stavka su: - površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja, prema kartografskom prikazu br. 4. "Građevinsko područje naselja".
Članak 45. i)" Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, koje najčešće definira nešto šira građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, veća udaljenost osnovne građevine od linije regulacije, te ponegdje i nedostatak podvrtnice, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: - pojas izgradnje stambenih, stambeno- 2 poslovnih i poslovnih građevina uz županijske prometnice, određen je sa 30 m, od regulacijske linije, čime se i dubina ostalih pojaseva pomiće za 5,0 m u dubinu čestice, ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u Stranica 1172 U Broj 9 SLUŽBENI GLASNIK" volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno • 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene i - ukoliko je građevna linija od regulacijske * uvučena za više od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s , osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.
Članak 46.
Članak 46. M 1) U stambenim zonama naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog . uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) Unutar uzoraka naselja individualne stambene gradnje moguće je graditi višestambene građevine (građevine koje sadrže više od 3 stana), ukoliko se: način izgradnje najmanja širina njihovim oblikovanjem poštuje karakterističan uzorak naselja, ukoliko se zadovolje funkcionalni zahtjevi građevne* čestice u pogledu prihvata potrebnog broja parkirališnih mjesta i lociranja uređaja infrastrukture, te kanti za otpad unutar čestice, a uz višestambenu građevinu nije moguće graditi prateću građevinu, odnosno na čestici se mogu dodatno graditi jedino \ garaže i spremišta u funkciji višestambene građevine. 2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja * naselja
Članak 47.
Članak 47. i) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je slijedećim minimalnim uvjetima: dozvoljeni najmanja dubina najmanja površina osnovne građevine građevne čestice koeficijent građevne čestice građevne čestice /m/ /m/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone i karakterističnim uzorkom naselja, te ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi. 2 /m / izgrađenosti /kig/ ^ 4 400,0 0,3 540,0 0,3 300,0 0,4 420,0 0,4
Članak 48.
Članak 48. l) Najveća dubina novoformirane građevne čestice • određuje se sa 100,0 m, a izuzetno u područjima ruralne matrice, gdje se osigurava mogućnost gradnje građevina za uzgoj peradi do 8.500 kom, dubina čestica može biti veća. 2) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. 3) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše r dvaju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina F prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 4) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, Broj 9 "SLUŽBENI koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 5) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koj i premašuju 5 % ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a takvi zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.
Članak 49.
Članak 49. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.
Članak 50.
Članak 50. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju •A postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz L prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost GLASNIK " Stranica 1173 izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područj a stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja stambene zone, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park. v
Članak 51.
Članak 51. i) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj L • zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica, ukoliko je to 4 karakteristika uzorka naselja.
Članak 52.
Članak 52. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m veća od apsolutne visine kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije. 2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici, mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice.
Članak 53. 1) Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. 2) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru V najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a /isina atike iznad naivišee diiela krovne he, može biti maksimalno 45,0 cm. 3) Pomoćne građevine mogu se graditi ) prizemne, visine vijenca do 3,0 m krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih viienca može biti m Stranica 1174 a SLUŽBENI GLASNIK" Broj 9 V
Članak 54.
Članak 54. 1) Građevine koje se grade na slobodnostojeći in, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju # * orijentirane otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.
Članak 55.
Članak 55. 1) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 2) Poluotvorenim načinom gradnje smatra se i gradnja na česticama užim od 16,0 m. karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, gdje se građevine na više uzastopnih građevnih čestica uličnog niza, lociraju na ili neposredno uz jednu uzdužnu među. 3) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8.0 do 12.0 m.
Članak 56.
Članak 56. 1) Građevinama koje se grade u nizu smatraju se građevine koje se dvjema svojim stranama prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno na građevine susjednih građevnih čestica. 2) Na području općine u nizu se mogu graditi jedino pomoćne građevine poljoprivrednih gospodarstava u stražnjim dijelovima čestica.
Članak 57. 1) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 58.
Članak 58. i) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. 2) Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može t se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., članka 182, stavka 2. ovih odredbi.