Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1183
Članak 94.
Članak 94. 1) Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo biljne poljoprivredne proizvodnje, može se osnivati kao izdvojeno građevinsko područje, isključivo na obradivim tlima osnovne namjene, sjeverno od kanala Muršćaku, u tu svrhu označenim na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena s/ • U površina 2) Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog članka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj poljoprivrednih kultura, i to u slijedećim minimalnim površinama određenim za: ratarstvo 25,0 ha vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha uzgoj povrća 3,0 ha uzgoj voća 1,7 ha ili - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja 1,0 ha. 3) Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). 4) Cestica poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu. 5) Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača, 6) Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 2 m i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog kompleksa.
Članak 94.
X 7) Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od 3.000,0 m površine. 8) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33 do 45 - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od nehrđajućeg čelika bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika. 9) Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla.
Članak 95.
Članak 95. 1) Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska (utvrđeno prema upisniku poljoprivrednih gospodarstava), mogu se na građevnoj čestici objediniti: - djelatnosti poljoprivrede, stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva, - djelatnost seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, određeno prema posebnom propisu, - te djelatnost prodaje proizvoda isključivo V . < proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. 2) Građevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski turizam, te trgovinu, mogu ukupno iznositi 2 600,0 m , a površina otvorenih rekreativnih sportskih igrališta još dodatnih 400,0 m . 3) Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja i 200 kom peradi. J* Broj 9 Stranica 1184 "SLUŽBENI GLASNIK 4) Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područj a naselj a, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene / 20,0 m. 5) Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. 6) Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste L građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina.
Članak 95.
Članak 96, 1) Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju krupne i sitne stoke za mliječnu proizvodnju, konja, magaraca, visoke divljači, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam. 2) Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 kom goveda, 100 kom svinja ili 8.500 kom peradi, ili uzgoj do 30 kom čemu je kategorija uvjetnog grla posebnim propisom 500,0 kg. 3) Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od županijskih i lokalnih cesta biti udaljeni najmanje 20,0 m, a od ostalih cesta i od osi poljskih putova najmanje 5,0 m. 4) Svi veći kapaciteti uzgoja smatraj se intenzivnim uzgojemuzeo i potrebno ih je usmjeriti unutar izdvojene poljoprivredno - gospodarske zone. 5) Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se locirati: - unutar područja vrijednog obradivog tla pogodnog za intenzivnu proizvodnju i - unutar područja vrijednog obradivog tla pogodnog za osnivanje izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, sjeverno od kanala Muršćak, 6) Na izdvojenim poljoprivrednim gospodarstvima za ekstenzivni uzgoj životinja, površine čestice manje od 2,0 ha, ne mogu se graditi građevine. 7) Na izdvojenim poljoprivrednim gospodarstvima za ekstenzivni uzgoj životinja, površine čestice veće od 2,0 ha, mogu se graditi nadstrešnice za sklanjanje životinja, površine do 100,0 m , izgrađene kao montažne od drveta, visine vijenca do 3,0 m, nagiba krovnih ploha od 33° do 45° i pokrivene crijepom, šopom, slamom ili laganim pločama od umjetnog materijala (gutanit ili slično)
Članak 95.
u crvenoj, smeđoj, crnoj ili zelenoj boji.
Članak 97. i) Na svim obradivim tlima, mogu se sukladno lovno-gospodarskoj osnovi uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači lovno-gospodarskog područja. 2) Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. 3) Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine, od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.
Članak 98.
Članak 98. * i) Sve čestice koje su unutar kultiviranih predjela formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti, ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. 2) Sve građevine koje se grade na području kultiviranog krajolika trebaju se gabaritom, materijalima i bojom uklapati u kultivirani krajolik. 3.2.3 Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 99.
Članak 99. i) Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i lovnog gospodarstva, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. 2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima šuma prvenstveno u funkciji održanja ekosustava i prema šumskim gospodarskim osnovama. 3) Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja sustava zaštite od voda, te izgradnja i održavanje V hidromelioracijskog sustava i sustava za navodnjavanje, su na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovani mjerama zaštite prirodnih vrijednosti, obrađenih u glavi 6. ovih odredbi. 4) Ukoliko je to predviđeno lovno gospodarskom osnovom područja, unutar šuma se mogu postavljati montažne, drvene lovačke čeke projekcije tlocrta do 2 3,0 m . Broj 9 *- Stranica 1185 "SLUŽBENI GLASNIK" 4 UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 100.
Članak 100. i) Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sličnih funkcija i to uprave, lokalne samouprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica, javno djelovanje građanskih skupina i slične djelatnosti. 2) Društvene djelatnosti se organiziraju u naselju, a rekreativne aktivnosti se mogu organizirati i izvan granica građevinskog područja naselja. 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih i legalno izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima zone unutar naselja u kojoj se čestica nalazi ili namjeni površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno djelatnost prilagoditi uvjetima namjene prostora. 4.1 UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA OBA VIJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI UNUTAR GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA
Članak 101.
Članak 101. i) Na području građevinskog područja naselja Dekanovec potrebno je osigurati, poboljšati ili zadržati postojeće zadovoljavajuće uvjete za slijedeće društvene sadržaje: - daljnji razvoj osnovnog obrazovanja, na osnovi mreže osnovnog školstva na postojećoj čestici područne škole, ili na novoj čestici unutar iste zone centralnih sadržaja, uz pretpostavljeno podizanje kvalitete školstva, izgradnjom školske sportske dvorane, , radi dugoročnog razvoja potrebno je iznaći prostor za uređenje dječjeg vrtića ili izgraditi novu građevinu, a minimalno uređenje se odnosi na dogradnju prostora za barem jednu predškolsku skupinu uz osnovnu školu, osigurati daljnje unapređenje prostora za javno djelovanje građana unutar prostora zgrade općinske uprave i osigurati daljnje unapređenje prostora za kulturno - umjetničkadruštva u zgradi doma kulture, w * osigurati daljnje unapređenje prostora za sportska društva u okviru čestice sportskorekreacijskog parka. 2) Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, te ovisno o njima i uvjete lociranja pojedine društvene djelatnosti unutar naselja.
Članak 102.
Članak 102. M 1) Na građevinskog područja naselja Dekanovec, potrebno j e izradom projekata uređenja na površinama za razvoj urbanog zelenila u naseljima, \ osigurati uređenje: - parka oko župne crkve 1,0 ha i - parkovnog prostora s parkirališnim površinama i* prilaznom prometnicom uz groblje, cea 100,0 m kontaktne zone između groblja i područja za razvoj stambene zone. 2) Područja ovim PPUO-om označena kao zone urbanog zelenila, uređuju se temeljem projekata, kojima obavezno treba riješiti parterno i pejsažno oblikovanje, postavu urbane opreme i komunalno uređenje instalacijama infrastrukture oblikovanih primjereno namjeni
Članak 103.
Članak 103. 1) Unutar granica građevnog područja naselja, društvene djelatnosti u pravilu je potrebno grupirati u zonama koje se razgraničuju ovisno o namjeni na: - zone centralnih i društvenih sadržaja, - zone sporta i rekreacije, radi specifičnosti u veličini i pretežitosti uređenja kao otvorenih površina i - zone urbanog zelenila, za parkove unutar naselja radi njihove zaštite od gradnje. 2) Površine zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinsko područje naselja". 3) Sadržaji koji se mogu locirati unutar pojedine zone, te sadržaj i uvjeti prema kojima se mogu osnivati podcentri unutar stambenih područja, određeni su smjernicama za razgraničenje zona, u poglavlju 2.2.2.
Članak 104.
Članak 104. 1) U zonama centralnih i društvenih sadržaja i zona sporta i rekreacije, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije. 2) Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i i - f gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije,.su slijedeći: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, može maksimalno iznositi 0,4, visina vijenca građevina i etažnost građevina određuje se prema karakterističnom uzorku naselja, što je određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, Stranica 1186 Broj 9 "SLUŽBENI GLASNIK" maksimalna visina vijenca za školske sportske dvorane, građevine kulture i može biti do 10,0 m specifični dijelovi (zvonici, dijelovi mogu mo ako u je unutar zone centralnih sadržaja određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim pl mom uređenja užeg područja, građevine, odnosno dijelove građevinskog kompleksa, treba locirati na tom pravcu; građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, minimalno LOm međusobna — * — građene u kompleksu, na istoj ili na m građevnim česticama minimalno ne manja o om osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u eme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece, otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i rekreacije, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelj a sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, a druge servisne sadržaje, potrebne za fun'kcioniranje pratećih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2. ovih odredbi (gospodarskih djelatnosti u obje zone i stanovanja u zonama centralnih i društvenih • M sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5, 7 i 8. ovih odredbi.
Članak 104.
3) Ostali opći uvjeti gradnje građevina na područjima za razvoj centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u .poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.
Članak 105. i) Unutar naselj a Dekanovec ne mogu se postavljati montažne građevine, pa stoga ni kiosci.
Članak 106. D i) U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. 2) Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. 3) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambenoposlovnu građevinu, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao osnovna, njena površina određuje se u odnosu na izgrađenost čestice koja iznosi kig<=0,4, - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao prateća, ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti veća od 400,0 m po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja nižih građevina - prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, - najveća visina vijenca građevine društvenih 2 djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina, odnosno dublje od 25,0 m iza linije regulacije, može biti 4,80 m, oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja.
Članak 105.
4) Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama visestambenih građevina, ali se dijelovi visestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje društvenih djelatnosti ukoliko: Broj 9 Stranica 1187 "SLUŽBENI GLASNIK" su funkcionalno i građevinski cjeloviti, imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, u se stambenom dijelu građevine osigura w zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone, a susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece. 4.2 UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA OBA VIJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 4.2.1 Društvene djelatnosti unutar kultiviranih predjela
Članak 107.
Članak 107. i) Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih kulturnih • manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. 2) Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. 4.2.2 Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 108.
Članak 108. i) Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava. 2) U svrhu korištenja navedenih prostora mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke - odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu.
Članak 109. i) Područja unutar inundacijskog područja Mure, poželjno je tretirati kao prostor prirodnih obilježja bez građevinskih zahvata. 2) Izuzetak je moguća rekonstrukcija stare skele na Muri, koju je u obliku izletničkog punkta moguće izgraditi u izvornom obliku. 3) Detaljni uvjeti uređenja prostora uz skelu određeni mjerama zaštite zaštićenog krajolika Mure. 5 UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE
Članak 110.
Članak 110. L i) Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2. "Infrastrukturni sustav". 2) Ovim PPUO-om je predviđena je izgradnja, odnosno održavanje slijedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, poštanskog i telekomiinikacijskog prometa, energetskog, koji obuhvaća postojeće sustave prijenosa.i distribucije električne energije i plina i vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave za obranu od poplava i korištenje voda za piće, te planirane sustave za odvodnju otpadnih voda i za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Clanak 111. 1) Planirane linijske infrastrukturne površine (koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, a točna trasa određuje se u fazi idejnog projektiranja, pojedinačno za svaki zahvat u - * prostoru. 2) Površina ovim PPUO-om izdvojena za infrastrukturne sustave je područje vodospreme Dekanovec, kao dio vodoopskrbnog sustava I. vodoopskrbne zone Međimurja , koja se određuje s 2 veličinom do 2.500,0 m , a može se locirati u pojasu između naselja Dekanovec i izdvojene poljoprivredno - gospodarske zone. 3) Dodatno se u funkciji razvoja infrastrukturnih L sustava na području općine, mogu izdvajati površine za izgradnju prepumpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja i druge površine slične namjene. 4) Područja za smještaj uređaja komunalne infrastrukture mogu se uređivati i koristiti isključivo za izgradnju građevina A postavu infrastrukturnih uređaja u osnovnoj namjeni, sve u skladu s posebnim propisima.
Članak 110.
5) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. J * Broj 9 Stranica 1188 "SLUŽBENI GLASNIK i « 5.1 PROMETNI SUSTAV 5.1.1 Cestovni promet 5.1.1.1 Izvan građevinskih područja
Članak 112. i) Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevnog područja naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture i to za: - županijske ceste 40,00 m - lokalne ceste 20,00 m - ostale ceste 16,00 m 2) Izuzetno, koridori mogu biti i uži, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima.
Članak 113.
Članak 113. 1) U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima ovim PPUO-om se izvan građevinskih područj a naselj a planira izgradnj a pješačko - biciklističkih staza uz: - županijsku cestu ZC 2003 na dionici Domašinec Dekanovec i na dionici Dekanovec - Novakovec i - županijsku cestu ZC 2018 na dionici Dekanovec - Gardinovec. A. 2) Uz županijske ceste, izvan naselja, pješačke i biciklističke staze u pravilu je potrebno predvidjeti * zelenom površinom odvojeno od kolnika.
Članak 114. ' 1) U cilju osiguranja veze među naseljem Dekanovec i izdvojene poljoprivredno gospodarske zone za uzgoj životinja sjeveroistočno od naselja, planira se izgradnja nekategorizirane prometnice na trasi starog puta prema skeli na Muri, širine koridora od 16,0 m.
Članak 115.
Članak 115. L 1) Izvan granica građevinskih područja uz kategorizirane ceste dozvoljava se gradnja servisnih sadržaja: - benzinskih crpki uz koj e se mogu organizirati odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti, te - stacionara, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi. 2) Najveća dubina građevne čestice za građevine iz prethodnog stavka je 60,0 m od osi prometnice. 3) Izvan granica građevinskih područja ne dozvoljava se uređenje parkirališta kamiona, koja je potrebno je usmjeriti unutar područja proizvodnih gospodarskih zona, u kojima se mogu graditi i takve komunalne djelatnosti.
Članak 116.
Članak 116. i) Izvan granica građevinskih područja naselja, pa stoga niti uz prometnice, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa. r, 5.1.1.2 U građevinskim područjima
Članak 117. v i) Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja, sve javne j a cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. 2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav nih prometnica. • • 3) Ulice u naselju s om županijske ili smatraju se tom vrstom ceste (j cesta). •4) Područja predviđena za širenje naselja (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na županijsku cestu.
Članak 118.
Članak 118. 1) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih stajališta i nadstrešnice trebaju biti udaljeni najmanje 30,0 m.
Članak 119. r 1) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog ručja naselja može biti m i: 2) moraju imati najmanj m 3) /ozna traka, minimalne širine 3,5 m može iznimno za stambene ulice, pod uvjetom li no iedno usibalište. odnosno okretište m 4) Minimalna jednosmjerne ulice m, a maksimalna m Broj 9 U SLUŽBENI - 1
Članak 120.
Članak 120. L L • 1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m. 2) Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. 3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju namjena građevine koeficijent INDUSTRIJA 1 SKLADIŠTA 0,45 UREDSKI PROSTORI 2,00 TRGOVINE, USLUGE I 4,00 UGOSTITELJSTVO VIŠENAMJENSKE DVORANE I 0,15 SAKRALNE GRAĐEVINE SPORTSKE GRAĐEVINE 0,20 STAMBENE GRAĐEVINE 1,00 2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika. 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar* građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
Članak 122.
Članak 122. A- -• w 1) Unutar naselja obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz državne ceste trebaju u pravilu biti odvojene od kolnika zelenim pojasom, a uz županijske ceste prema prostornim mogućnostima. 2) Širina i nagib staze određuje se prema posebnim propisima.
Članak 123. 1) Unutar granica građevinskog područja naselja, u L gospodarskim zonama, uz prometnice se mogu postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije sa reklamnom površinom 2 2 iznad 6,0 m do najviše 12,0 m , pod uvjetom da ne * smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m, . - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. n Stranica 1189 GLASNIK proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. r a 4) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 121.
Članak 121. M 1) Glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila, i to prema slijedećim normativima: j broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 zaposlenika 100 m2 korisnog prostora 100 m2 korisnog prostora 1 posjetitelja 1 gledatelja 1 stan 2) Unutar granica građevinskog područja naselja, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m , (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i > i da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. 3) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m , (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaj a, te sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada. 4) Unutar zona urbanog zelenila i parkova uređenim u drugim funkcionalnim zonama, ne mogu se postavljati reklamni panoi. / 5.1.2 Poštanski promet A
Članak 124.
Članak 124. i i) Mreža poštanskog prometa za područje Općine Dekanovec uspostavljena je sa područnom poštanskom jedinicom Dekanovec, br. pošte 40318, za naselja Dekanovec, Domašinec, Novakovec i Turčišće, i u tom smislu ga je potrebno održavati. < Broj 9 Stranica 1190 "SLUŽBENI GLASNIK" 5.1.3 Telekomunikacijski promet -*
Članak 125. i) Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora. 2) •Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. 3) Telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj _ • i— liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, se najmanja širina građevne cesti kao širina telefonske centrale ma standardiziranim dimenzijama) u\ najmanje 1,0 m udaljer međe građevne najmanj kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine telefonske centrale ema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.
Članak 126.
Članak 126. 1) Antenski uređaji mobilnih telekomunikacija ne mogu se postavljati unutar naselja, ukoliko ih nije moguće locirati na višim građevinama, ali ne i na sakralnim građevinama. 2) Tornjeve s antenskim uređajima treba locirati izvan naselja, te prirodnih i prirodi bliskih predjela i najmanje 100,0 m udaljeno od sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja. 3) Tornjevi antenskih uređaja mogu se locirati unutar. izdvojenih područj a gospodarskih djelatnosti. 4) Tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju za manje od 5 vlastitih vizualno određenih visina i to posebno iz. vizure prilaza naselju. 5.2 ENERGETSKI SUSTAV 5.2.1 Prijenos i distribucija električne energije
Članak 127.
Članak 127. i) Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području općine je uspostavljen, a na temelju stope razvoj a može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti i nova područja za razvoj naselja. v 2) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili izgradnje novog dalekovoda treba maksimalno iskoristiti postojeće koridore, prije trasiranja novog. 3) Visokonaponske prijenosne uređaje u naseljima i u blizini naselja potrebno je graditi na način da budu izvedeni podzemno - kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnju širenju naselja.
Članak 128.
Članak 128. 1) Daljnje širenje mreže razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. 2) irm torske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno građevnoj liniji ju nije moguće najmanje 4,0 m regulacije ulice, da budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, najmanj v • • kao sinna trafostanice •rema standardiziranim dimenzijama po najmanje 1,0 m udaljenos međe najmanj kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do međe 3) rekonstrukcij sustava elektroopskrbe naselja, dugoročno je potrebno na druge lokacije izmjestiti trafostanice izgrađene uz poklonce i raspela, kao i trafostanice izgrađene u m kontaktnom prostoru građevinskih cjelina od ami Broj 9 u SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1191 5.2.2 Prijenos i distribucija plina / Članak 129. i) Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području općine Dekanovec je uspostavljen, a predviđa se povećanje broja priključaka. 2) Sirenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim za širenje naselja i na izdvojena područja za gospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba za postavom redukcijskih stanica niskotlačne mreže.
Članak 128.
3) Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona urbanog zelenila. 4) Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. 5.3 VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 5.3.1 Zaštitne građevine J
Članak 130. * i) Sustav obrane od voda na području Općine Dekanovec uspostavljen je izgradnjom i održavanjem nasipa uz rijeku Muru. 2) Sustav obrane od poplava poljoprivrednih površina uspostavljen je izgradnjom melioracijskih kanala koje skuplja i odvodi recipijent - kanal Muršćak. 3) Oba sustava treba dalje održavati i unaprjeđivati. 5.3.2 Vodoopskrbni sustav