Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 940
Članak 96.
Članak 96. Moguću planiranu trasu za prijenos zemnog plina s eksploatacionog polja do spoja na stanicu za preradu zemnog plina treba planirati tako, da slijedi koridore postojećih infrastrukturnih sustava (nerazvrstanih i razvrstanih cesta, postojeće trase magistralnog plinovoda, vodovoda), a ne smije se planirati da presijeca šumske površine, površine vinograda i voćnjaka.
Članak 97. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske kabele u pravilu treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, uz regulacijsku liniju ograda. Moguće površine za smještaj antenskih uređaja GSM operatera nalaze se izvan GP, a lokaciju odrediti na način da se isključuju prostori uz spomenike kulturne baštine (evidentirani, zaštićeni, kapelice, crkve, pilovi) u radijusu 50 m, prostori uz vinsku cestu uz i prostori uz postojeće turističke sadržaje. ?> GLASNIK Broj 7 Broj antenskih uređaja ograničiti na način da jedan stup koristi više operatera.
Članak 98.
Članak 98. Na području Općine Sv. Martin na Muri postojeći koridori i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava od važnosti za Županiju su: županijske ceste lokalne ceste magistralni vodovod, plinovod dalekovod telekomunikacijski vodovi Rekonstrukcija županijske ceste 2003 izvršit će se proširenjem koridora postojeće trase za potrebnu širinu pješačko biciklističke staze na prolazu kroz naselja. Pješačko biciklističku trasu potrebno je izvesti odvojeno od kolnika u širini najmanje 2,5 m, obavezno duž jedne strane kolnika. Duž druge strane kolnika dovoljna je samo pješačka staza širine 1,2 m. Unutar postojećih ili moguće proširenih koridora prometnica moguća je izgradnja novih ili • rekonstrukcija postojećih infrastrukturnih uređaja i sustava (vodovoda, plinovoda, elektro-prijenosa). Izgradnja i rekonstrukcija niskonaponske mreže u naseljima izvesti će se proširenjem mreže unutar raspoloživog koridora postojeće ulice. Planirana izgradnja plinske mreže kojom bi se obuhvatilo cjelokupno područje Općine Sv. Martin na Muri treba se izvesti unutar prometnih koridora. Planirana izgradnj a telekomunikacijske infrastrukture kojom bi se obuhvatilo ejelokupno područje Općine Sv. Martin na Muri treba se izvesti unutar prometnih koridora.
Članak 99.
Članak 99. Građevine i uređaji potrebni za redovno funkcioniranje i održavanje infrastrukturnih sustava, kao što su redukcione stanice, trafo-stanice, hidrostanice, prepumpne stanice, uređaji za pročišćavanje, građevine za potrebe cestarskih službi, benzinske crpke i si., moguće je smjestiti uz prometnice tako da ne ugrožavaju sigurnost prometa, van naselja na zasebnoj čestici, dimenzioniranoj prema potrebama korisnika. Koeficijent izgrađenost takve čestice može iznositi najviše 0,6. Infrastrukturni uređaji ne mogu se graditi kao samostalni uređaj građevina na javnoj zelenoj površini, kao i na površini ili čestici zajedno sa spomenikom kulturne baštine (poklonci, kapelice, crkve), a ne mogu biti smješteni na prostoru raskršće gdje bi ometali sigurno odvijanje prometa. Broj 7 "SLUŽBENI Određivanje koridora trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava od važnosti za Općinu. PROMET
Članak 100.
Članak 100. Za potrebe javnog prijevoza putnika potrebno je uspostaviti mrežu autobusnih stajališta uz glavne prometnice. Najpovoljniji prostori za njihov smještaj su središta naselja, uz već postojeće centralne sadržaje. Autobusno stajalište potrebno je izvesti u naselju na preglednim dionicama prometnice, na propisno izvedenom ugibalištu. Pri planiranju smještaja novog stajališta, prostor za ugibalište potrebno je odrediti tako da se ne nalazi na javnim zelenim površinama na kojima se nalaze evidentirani i zaštićeni spomenici kulturne baštine (pilovi, poklonci, kapelice i dr.) i da pri izgradnji ne zahtijeva uklanjanje javnog zelenila - visokih stabala. Uz ugibalište potrebno je izvesti nadstrešnicu, jedinstvenog oblikovanja i načina izgradnje za cijelu Općinu ili pak skupine susjednih Općina. Namjena građevine 1. Industrija i skladišta 2. Uredski prostori 3. Trgovina 4. Banka i pošta - usluge 5. Ugostiteljstvo 6. Višenamjenske dvorane i sakralne građevine 7 Sportske građevine 8 Višestambene građevine * korisnog prostora
Članak 103.
Članak 103. U zoni centra broj parkirališnih mjesta zadovoljava sadašnje potrebe, ali ih je potrebno urediti za potrebe općinske uprave i centralnih sadržaja. Uređenje parkirališta (smještenih na prostoru društvenog doma, trgovačkog centra i škole) potrebno je izvesti na osnovu Urbanističko - arhitektonskog uređenja centra koji obuhvaća sve ostale javne površine koje je potrebno oblikovati i opremiti da čine jedinstvenu cjelinu centra. Sva parkirališta koja sadrže više od 8 parkirališnih mjesta za osobne automobile ili za teretna vozila potrebno je izvesti na način da je propisno riješena odvodnja oborinskih voda i provedena na vlastiti uređaj za mehaničko pročišćavanje - separator ulja i masti. VODOOPSKRBA Clanakl04. Održavanje irekonstrukcija vodoopskrbnog sustava vršiti će se u okvirima postojeće trase i GLASNIK" Stranica 941
Članak 100.
Članak 100. Trase ili dijelovi trase lokalnih i nerazvrstanih cesta mogu biti u turističkoj funkciji - vinska cesta, biciklističke ture, planinarski put, s jedinstvenim oznakama i načinom označavanja za cijelu Općinu ili skupinu susjednih Općina.
Članak 101. 2 Reklamni panoi površine veće od 2,0 m kao slobodnostojeće građevine ne mogu se postavljati uz prometnice izvan, niti unutar građevinskog područja.
Članak 102. Za potrebe parkiranja osobnih i teretnih vozila koje se javljaju uz funkciju građevina gospodarske, turističke, sportsko-rekreativne namjene, te građevina društvenih djelatnosti, na površini pripadajuće građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema sljedećim kriterijima: Broj parkirališnih ili Broj mjesta na garažnih mjesta 1 zaposlenik 0,45 100 m2* 2 100 m2* 4 100 m2* 4 100 m2* 4 1 gledatelj 0,15 1 gledatelj 0,2 1 stan 1,5 postojećih površina. Za potrebe smještaja novih hidrostanica ili pratećih postrojenja koja su nužna za osiguranje stabilnih uvjeta vodoopskrbe, nužno je uskladiti s okolnim građevinama i u skladu sa člankom 99. f \ ZAŠTITA VODA I VODOTOKA
Članak 105.
Članak 105. L U cilju zaštite voda i vodotoka u svim naseljima Općine potrebna j e izgradnj a sustava odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje Izgradnja i odabir sustava potrebno je prilagoditi prostornim uvjetima, a realizaciji pristupiti etapno. Etapnost će utvrditi nadležna općinska tijela odlučivanja u suradnji sa stručnom organizacijom koja će izraditi projektnu dokumentaciju, uvažavajući financijske i prostorne mogućnosti. Pri projektiranju i izvođenju sustava odvodnje za pojedina naselj a potrebno j e utvrditi ejelokupno rj ešenj e - skuplj anj e otpadnih voda odvojenim » Stranica 942 ¢ ( SLUŽBENI GLASNIK" Broj 7 sustavom odvođenja oborinskih i fekalnih voda na uređaj za pročišćavanje. Nije moguće izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za projektnu dokumentaciju (potpunog ili djelomičnog sustava za pojedino naselje) bez projekta uređaja za \/ • v r pročišćavanje. Priključenje na sustav odvodnje otpadnih voda dozvoljeno je tek nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. Izričito je zabranjeno ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda. Odvodnju sanitarno fekalnih voda naselja do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kao i iz izdvojenih područja koja neće biti povezana sa sustavom javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, treba rješavati izvedbom vodonepropusnih trodijelnih septičkih taložnica zatvorenog tipa koje je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima.
Članak 106.
Članak 106. Mogući planirani koridor za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda treba planirati unutar koridora postojećeg prometnog sustava i sustava ulica unutar i poljskih puteva izvan naselja. Odvodnja oborinskih voda uz prometnicu može se izvesti u zatvorenom ili otvorenom sustavu. Uređaj za pročišćavanje potrebno je locirati izvan građevinskog područja, izvan šumskih površina, a vanjske površine vezane uz uređaj ukomponirati u krajolik u kojem je smješten te ozeleniti autohtonom om, i na lokaciji koja omogućava druge kategorije. Otpadne vode moraju pročišćene do razine propisane za II. kategoriju vodotoka.
Članak 107.
Članak 107. Gospodarske i servisne građevine ne mogu se graditi ukoliko nemaju riješen način pročišćavanja otpadnih voda do razine propisane posebnim propisima za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Građevine za uzgoj životinja ne mogu se graditi ukoliko nemaju riješen način zbrinjavanja otpadnih voda predviđen posebnim propisima. Do izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda u naseljima, otpadne vode u domaćinstvima treba zbrinuti izgradnjom trodijelnih septičkih jama, koje se prazne i odvoze na najbliži uređaj za pročišćavanje. Jedno od mogućih rješenja do izgradnje kanalizacije je 4 osnivanje tvrtke u okviru komunalne djelatnosti Općine ili više općina zajedno, koja bi organizirano domaćinstvu ur< Kompleks građevina za turističku, sportsko rekreativnu namjenu, za smještaj većeg broja korisnika koji se grade ili su izgrađeni prije sustava odvodnje, moraju imati zaseban uređaj za pročišćavanje na koji je priključen sustav odvodnje otpadnih voda cijelog kompleksa. (Toplice Sv. Martin, lječilišni centar Halicanum", Turističko rekreacioni kompleks Goričanec" i dr.)
Članak 108.
Članak 108. Odvodnju oborinskih voda iz naselja treba voditi u okolne recipijente, a ispuštanje u sustav odvodnje oborinskih voda mora se vršiti samo slivnika sa taložnicom koju je potrebno redovno održavati. Odvodnja oborinskih voda sa svih parkirališta sa 10 ili više parkirnih mjesta treba se predvidjeti preko separatora ulja i masti. Izričito se zabranjuje ispuštanje odpatnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda.
Članak 109. Nije dopušteno ispuštanje bilo kakvih otpadnih voda neposredno u otvorene vodotoke, kanale ili retenciju. Nisu dopušteni zahvati na koritima vodotoka u smislu regulacije korita, oblaganje korita kamenom ili betonskom oblogom. Svi potrebni zahvati na vodotocima mogu se vršiti u obimu i na način prihvatljiv za zaštitu okoliša. U situacijama gdje postoji ugroženost naselja od poplava treba iznaći rješenje na način da se ta ugroženost ukloni ali da se istovremeno omogući opstanak vlažnih livada (suha retencija). Na mjestima gdje bi plavljenje moglo biti smanjenim profilom na mjestima prolaza puta ili prometnice, most i prometnicu em Vegetacijski pojas potrebno je održavati ali ne na način da se ukloni visoka vegetacija. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVUESNIH CJELINA KRAJOBRAZNE CJELINE
Članak 110.
Članak 110. Uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2., te uvjetima za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, određen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruženja. Poštivanje tih uvjeta nužno je u cilju očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti općine i osobito vrijednog predjela Županije. Broj 7 "SLUŽBENI Sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala. ti
Članak 111.
Članak 111. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 112. U postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora zaštitu poljoprivrednih i šumskih povrsina zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje (vinogradi, voćnjaci, tradicijske gospodarske građevine) očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu
Članak 113.
Članak 113. Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Sv. Martin na Muri potrebno je provoditi kroz mjere: očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i si., GLASNIK" Stranica 943 zadržavanja prepoznatljivosti pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji. očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla . zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.
Članak 114.
Članak 114. Krajobrazne i prirodne vrijednosti potrebno je očuvati njegovanjem i sadnjom autohtonih vrsta (grab, hrast kitnjak, klen, brijest, trešnja, kesten, glog, divlja kruška), te sadnjom starih sorti voćnjaka kao okruženje novim zahvatima i sadržajima u prostoru - stambenim, turističkim, rekreativnim, društvenim.
Članak 115. Potreba izrade krajobrazne osnove Općine (samostalno ili u sklopu Međimurske županije) utvrđena je Prostornim planom Međimurske županije. Taj dokument bio bi osnovna prostorno planerska podloga integralne zaštite identiteta krajobraza te prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i temelj za utvrđivanje mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti , značajnog krajolika uz rijeku Muru i posebno važan za Gornje Međimurje koje je pripada "osobito vrijednom predjelu Županije".
Članak 116.
Članak 116. Vegetacijski pojas potoka - važne krajobrazne elemente naselja potrebno je očuvati od bilo kakvih zahvata kojima bi se promijenila njihova svojstva - proširenje građevinskog područja ili održavanje korita u smislu njegove regulacije ili uklanjanja vegetacije. L Temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, mogu se zaštititi prostori i pojedinačni dijelovi prirode, ako su razlozi za njihovu zaštitu utemeljeni. ŠUME
Članak 117. Šumarstvo treba temeljiti na načelu održivog gospodarenja, odnosno na principima šumarske struke, a u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže u prostoru. Gospodarenje šumama treba se vršiti prema važećoj šumskogospodarskoj osnovi. Stranica 944 a SLUŽBENI
Članak 118.
Članak 118. Za provođenje Plana bitne su sljedeće mjere: Program za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu pošumljivati zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo izgrađivati šumske putove, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumskogospodarskom osnovom V
Članak 119. Zaštitni pojas šume je 50 m od ruba šume i u tom pojasu ne smije se ništa graditi što nema suglasnost nadležne javne ustanove. Suma se može krčiti izuzetno u skladu sa zakonima i posebnim propisima.
Članak 120.
Članak 120. Gospodarenja šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. Sume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume ne smiju se prenamijeniti.
Članak 121. Poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjivanja seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajobraza uz zone rekreacije i radne zone. POLJOPRIVREDA
Članak 122.
Članak 122. Treba težiti razvoju intenzivnog tipa poljoprivrede prilagodljive tržnim zahtjevima, a u okvirima održivog razvoja. U tu svrhu potrebno je: poticati okrupnjavanje zemljišnog posjeda poticati razvoj obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva poticati proizvodnju zdrave hrane na površinama koje ne smiju biti tretirane raznim agrokemijskim sredstvima. KULTURNA BASTINA
Članak 123. Na području Općine nalazi se sljedeća kulturna baština zaštićena prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99., 151/03. i 157/03.) GLASNIK" Broj 7 Arheološka baština Arheološko nalazište u Svetom Martinu na Muri Graditeljska baština Župna crkva Sv. Martina u naselju Sveti Martin Kapela Sv. Margarete u naselju Kapel- V 1 scak Sve radnje na zakonom zaštićenim kulturnim dobrima i unutar zaštićenih prostornih međa određenih katastarskim česticama moraju se izvoditi u skladu Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ostalom važećom zakonskom regulativom.
Članak 124.
Članak 124. Prema Članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, lokalna zajednica tj. predstavničko tijelo Općine može određena kulturna dobra na svom području proglasiti zaštićenim (zaštita na lokalnoj razini). Općinsko tijelo treba svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela odrediti način zaštite. Od evidentirane graditeljske baštine javne plastike koja je navedena u poglavlju 1.1.2.6. Kulturna i prirodna baština, za zaštitu na lokalnoj razini ovim Planom se predlaže: kapelica Marije Lurdske u Sv. Martinu na Muri raspelo iz 1899. godine u Brezovcu poklonac Sv. Ivana Nepomuka u G Koncovčaku raspelo iz 1835. godine u Gradiščaku poklonac na raskrižju u Jurovčaku kameno raspelo iz 1912. godine u Jurovcu betonsko raspelo na kraju polja - unutar granica naselja Jurovec kameno raspelo iz 1912. godine u Lapšini raspelo iz 1914. godine u Kapelščaku gradska kuća - vila na k.br. 16 u Kapelščaku raspelo u polju iz 1919. godine - unutar granica naselja Žabnik U neposrednom okolišu navedene baštine treba spriječiti izgradnju i postavu građevina (trafostanica, stupova električne mreže i si.) u radijusu od 30 m. Obnova i rekonstrukcija građevina navedenih u ovom i prethodnom članku mora se vršiti uz mišljenje i nadzor nadležnog tijela - Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela Varaždin. Stranica 945 Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 125.
Članak 125. Unutar granica zakonom zaštićenog arheološkog nalazišta u Sv. Martinu na Muri, prije namjeravanog zahvata u prostoru i građevinskih ili bilo kakvih drugih iskopa na dubini većoj od 30 cm, potrebno je provesti zaštitna arheološka istraživanja uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Granica zaštićenog arheološkog nalazišta određena je Rješenjem o preventivnoj zaštiti (Kl. UP/I-612-08/03- 01/15, Ur. broj: 532-10-5/6-04-2) od 2004. godine, koje vrijedi do donošenja novog rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra. Za sve radove u zemlji na dubini većoj od 30 cm unutar granica građevinskog područja naselja Sv. Martin na Muri i Vrhovljan (a izvan Zakonom zaštićene araheološke zone) potrebno je osigurati kontinuirani arheološki nadzor. Dokaz o osiguranju arheološkog nadzora mora biti jedan od uvjeta za dobivanje građevinske dozvole unutar granica građevinskog područja spomenutih naselja. Ukoliko se prilikom vršenja nadzora pronađu arheološki nalazi, ovisno o nalazima propisati će se daljnji postupak.
Članak 126.
Članak 126. Namjena građevina evidentirane graditeljske baštine, posebno tradicijskih kuća (navedenih u tekstualnom dijelu u poglavlju 1.1.2.6. Kulturna baština) može biti stambena, kulturna, turistička gospodarska (usječeni vinarski podrumi) i si.
Članak 127. U postupku održavanja graditeljske baštine i javne plastike, potrebno je njegovati i održavati cjelovitost ambijentalnog sklopa koji se sastoji od kulturne baštine i grupe stabala, a tamo gdje sklop nije cjelovit potrebno ga je upotpuniti sadnjom onih vrsta koji čine prepoznatljivu sliku - orijentir u krajobrazu. Baštinu i njenu neposrednu okolinu (ograde, pristupne staze, zelenilo) treba održavati i obnavljati u izvornom obliku i materijalima uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Nije dozvoljena upotreba suvremenih prefabriciranih elemenata i materijala. Zatečene građevine u neposrednoj blizini navedene baštine (kao što su visoki stupovi električne mreže ili bilo kakvi drugi stupovi, trafostanice, prometni znakovi, oglasni panoi i si.) nakon njihove dotrajalosti potrebno je izmjestiti na primjereniju lokaciju. PRIRODNA BASTINA
Članak 128.
Članak 128. Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeno područje na teritoriju Općine Sv. Martin na Muri nalazi se Značajan krajobraz rijeke Mure.
Članak 129. Značajan krajobraz rijeke Mure u Općini Sv. Martin na Muri prirodna je baština od županijskog značaja. Granice područj a Značajnog krajobraza rijeke Mure određene su Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju Značajnog krajobraza rijeke Mure na području Međimurske županije (SI. glasnik MŽ br. 1/02.) Mjere zaštite za Značajan krajobraz rijeke Mure na * području Međimurske županije propisalo je Županijsko poglavarstvo Međimurske županije, a objavljene su u SI. glasniku br. 1/03. i smatraju se dijelom ovih Odredbi.
Članak 130.
Članak 130. Za pravu sliku stanja prirode na području Općine potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i staništa radi utvrđivanja posebno značajnih prirodnih vrijednosti i njihovog uvrštenja u postupak zaštite. 7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 131. U postupku zbrinjavanja komunalnog otpada Općina je dužna putem ovlaštenog skupljača provoditi odvojeno skupljanje otpada čija se svojstva mogu iskoristiti uspostavom "zelenih otoka" i reciklažnog dvorišta. Ovlašteni skupljač dužan je odvoziti preostali komunalni otpad na sanitarnu deponiju, a sekundarne sirovine na odlagalište, pretovarnu stanicu odnosno regionalno odlagalište.
Članak 132.
Članak 132. Skupljanje otpada čija se svojstva mogu iskoristiti vrši se u posebnim kontejnerima smještenim na zelenim otocima gdje je omogućena laka dostupnost svim korisnicima. Prostor mora omogućiti smještaj više kontejnera, neposredan pristup i mogućnost manipuliranja vozila prilikom praznj enja Najprihvatljiviji prostori za smještaj zelenih otoka su javna parkirališta ili parkirališni prostori uz trgovinu dnevne opskrbe. * Zeleni otoci moraju biti lako uočljivi, a prostor označen i uređen na način da se može održavati urednim, okružen zelenilom ako se nalazi u središtu v naselja. Zeleni otoci ne mogu se locirati na javnoj površini u neposrednoj blizini spomenika kulturne baštine (poklonaca, kapelica, crkava). U Sv. Martinu zeleni otok potrebno je smjestiti u zoni centra uz trgovački centar, a ostale zelene otoke u Općini smjestiti uz središnje prostore ostalih naselja ako stanovništvo koje gravitira tom otoku prelazi 400 stanovnika. Stranica 946 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 7 Za reciklažno dvorište mora se osigurati građevinska čestica na prostoru radne zone. Cestica mora biti planirana da osigura dovoljno prostora za manipulativne površine, za rezervni prostor za proširenje i izgradnju novih spremišta, mora biti ograđena i vizualno odvojena od stambene zone.
Članak 133.
Članak 133. Skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada putem ovlaštenog skupljača obaveza je pravne osobe kod kojih se takav otpad javlja kao ostatak tehnološkog procesa (proizvodni pogoni, servisi, radionice). Jednaka je obaveza skupljanja i zbrinjavanja ulja i masti kod mehaničkih uređaja za pročišćavanje na parkiralištima i na površinama sa uređajima za pranje vozila. 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 134. U cilju poboljšanja okoliša i sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, ovim planom određuje se primjena sljedećih mjera: izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači sprječavati divlja odlagališta otpada po poljodjelskim i šumskim površinama sanirati "divlja" odlagališta otpada smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva i si.).
Članak 135.
Članak 135. U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljoprivredne površine, vodotoke i dr.) na djelotvoran način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu potporu i općinske odluke sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu sa Zakonom, pravilnicima i standardima te u skladu s ovim Planom U cilju unapređenja okoliša potrebno je: stvaranje javnog mijenja u korist zaštite krajobraza, zaštite kulturne i prirodne baštine, v • v r smanjenje onečišćenja ugraditi elemente zaštite okoliša i krajobraznog oblikovanja kao sastavni dio dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole ili detaljnog plana uređenja za građevine rekreacijske i turističke namjene kroz dobro osmišljene turističke programe unapređivati korištenje i zaštitu prostora (vinske ceste)
Članak 136.
Članak 136. U postupku izvođenja zahvata u prostoru potrebno je provoditi zaštitu vodenih ekosustava tj. vodnog krajolika i šireg vegetacijskog pojasa uz potoke, bez novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih Uvađa u njive i oranice, a izvođenje novih regulacija na tim površinama nije dopušteno.
Članak 137. Pri proj ektiranj u i izvođenju gospodarskih građevina potrebno je primijeniti Zakone i propise kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš, a građevinu projektirati i izvesti kao cjelinu s ugrađenim i primijenjenim uređajima i sustavima za sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.
Članak 138.
Članak 138. Od postojećih građevina kod kojih su utvrđeni negativni utjecaji na okoliš potrebno je ugraditi uređaje i sustave kojima će se svesti na dopuštenu razinu, kako ne bi ugrožavali neposredno okruženje i život stanovnika u susjedstvu.
Članak 139. Postojeća javna parkirališta kao i sva planirana moraju se opremiti zatvorenim sustavom odvodnje oborinskih voda s površine parkirališta i mehaničkim uređajem za pročišćavanje - separatorom ulja i masti.
Članak 140. Poradi utvrđivanja stanja onečišćenja, odnosno kakvoće vode u vodotocima, Općina u suradnji s Hrvatskim vodama mora uvesti redovito mjerenje i praćenje tih voda s ciljem zadržavanja prve kategorije. Postojeće stanje na vodotocima prve kategorije svakako se mora zadržati, a planirane nove namjene prostora ne smiju utjecati na kvalitetu vode u vodotocima, odnosno njeno smanjenje.
Članak 141.
Članak 141. Vrijedna i ostala obradiva tla koja nisu obrađena treba privesti poljoprivrednoj namjeni. U Stranica 947 Broj 7 SLUŽBENI GLASNIK" Prilikom definiranja trasa za infrastrukturne zahvate u prostoru mora se maksimalno štititi kvalitetno tlo.
Članak 142. S obzirom na neprekidnu poljoprivredno-stočarsku tradiciju i velike prilike za proizvodnju ekološki zdrave hrane, Općina mora uspostaviti monitoring svojih tala.
Članak 143. Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke moraju se planirati i graditi na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih zona i drugih tihih djelatnosti uz primjenu propisanih mjera za sprečavanje prekomjerne razine buke.
Članak 144.
Članak 144. Uz pretpostavku da je na području Općine Sveti Martin na Muri kakvoća zraka prve kategorije, u procesu očekivanog razvoja ovog područja potrebno je djelovati preventivno na način da se ne prekorače granične vrijednosti kakvoće zraka. Sprečavanje onečišćenja zraka moguće je provesti kontrolom emisije iz stacionarnih izvora i kontrolom sastava određenih proizvoda koji moraju biti ispod propisanih graničnih vrijednosti, da ne bi ugrozili zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš. Sprečavanje onečišćenja zraka mora se provoditi primjenom mjera utvrđenih u aktu o procjeni utjecaja na okoliš i mjera utvrđenih u dozvoli izdanoj prema posebnom propisu.