Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 933
Članak 49.
Članak 49. U situaciji kada se vrijednosti o udaljenostima iz tabele u prethodnom članku primjenjuju u područjima • moguće je osnivanje građevinskih čestica za izgradnju građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i spremište poljoprivrednih strojeva. Građevna čestica pored općih uvjeta propisanih člankom 7., mora zadovoljiti uvjet da veličina posjeda mora biti minimalne veličine za: ratarstvo 25,0 ha vinogradarstvo, podrumarstvo i' 3,5 ha voćnjak # 1,7 ha uzgajalište rasadnog bilja i cvijeća 1,0 ha uzgoj povrća 3,0 ha Izdvojeni dio poljoprivredne površine (namijenjen) za građevnu česticu može iznositi najmanje 1,0 ha. za ratarsku proizvodnju, za voćnjak 0,3 ha i za vinograd 0,5ha. Izgrađenost građevne čestice može iznositi najviše 30%. A Uvjeti za smještaj odarskih građevina poljoprivredne namjene Tovilišta
Članak 48.
Članak 48. Građevine za uzgoj stoke su gospodarske građevine poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja, a mogu se graditi na sljedećim udaljenostima, ovisno o kapacitetu i vrsti tova: udaljenost (u metrima) od građevinskog ood dd drržažavvnene ood žd žuupanijske ipanijske i područja cesteceste llookalne cestekalne ceste za perad ostali 70 100 100 50 100 200 100 50 300 200 100 a 200 gdje se naselja sastoje od izdvojenih građevinskih područja, navedena udaljenost mjeri se od najbliže stambene građevine. Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko se radi o vlasniku građevine na istoj građevnoj čestici, pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja. Stranica 934 > ! > Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK
Članak 50.
Članak 50. Veličina čestice namijenjene za izgradnju tovilišta 2 mora iznositi najmanje 2000 m , a izgrađenost može biti najviše 40%. Katastarska čestica koja je služila kao osnova za odobrenje zahvata - izgradnju tovilišta, ne smije se kasnije parcelirati na manje dijelove.
Članak 51. i Položaj ventilatora za zračenje tovilišta treba biti na onom dijelu građevine koji je najviše udaljen od postojećih stambenih građevina. Ostali ventilatori ne smiju biti smješteni na pročelju koje je bliže susjednoj međi, već moraju biti usmjereni na dio čestice koja pripada građevini tovilišta. je U procesu izvođenja i eksploatacije građevine tovilišta, vlasnik je dužan pridržavati se mjera sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš (sprečavanje onečišćenja zraka, vode i tla) propisanih u studiji utjecaja na okoliš. Manja udaljenost od građevinskog područja navedena u članku 48. moguća je uz primjenu novih tehnologija propisanih studijom, kojom se dokazuje učinkovito sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.
Članak 52.
Članak 52. Visina tovilišta može iznositi najviše 5,0 m i može se izvesti samo u jednoj etaži, a visina silosa može iznositi najviše 7,0 m. Tovilišta se ne mogu graditi izvan građevinskog područja unutar obuhvata UPU kupališta Vučkovec na prostorima označenim na kartografskom prikazu br. 3. Izuzetak su farme za uzgoj muznih krava.
Članak 53. Farme za uzgoj muznih krava (koza, ovaca) za proizvodnju mlijeka mogu se izvesti na način da omogućuju smještaj stoke na otvoreni ili poluotvoreni način, ovisno o vrsti uzgoja. Građevine farme i nadstrešnica mogu se izvesti na čestici koja je sastavni dio pašnjaka - otvorene ograđene površine. Visina tih građevina može iznositi najviše 5,0 m. Prilikom gradnje građevina poljoprivredne namjene preporuča se primjena tradicionalnih materijala - opeke, drva (posebno kod konstrukcija nadstrešnica)
Članak 54.
Članak 54. Na istoj građevnoj čestici uz građevine za uzgoj stoke, može se izvesti građevina ili sklop građevina za preradu mliječnih proizvoda, uz uvjet primjene higijensko sanitarnih propisa te mjera, kojima se sprečavaju negativni utjecaji na okoliš (zbrinjavanje tehnološkog otpada, zbrinjavanje otpadnih voda, ambalaže i slično). Navedene građevine unutar građevinskog područja unutar izdvojenih građevinskih područja koje se nalaze u funkciji tehnološkog procesa proizvodnje i prerade mlijeka kao vlastitog proizvoda na seoskom gospodarstvu, moraju sa stambenom građevinom i okruženjem u kojem se nalaze, činiti skladnu arhitektonsku cjelinu. Uz funkciju proizvodnje i prerade mlijeka moguće smjestiti i ostale sadržaje - prodaju proizvoda i degustaciju na vlastitom gazdinstvu, smještajne kapacitete seoskog turizma, uz uvjete koje određuju posebni zakoni.
Članak 55.
Članak 55. Visina gospodarskih građevina poljoprivredne namjene iz 1. stavka prethodnog članka može iznositi najviše 5,0 m, iznimno i više, ako to zahtijeva tehnološki proces (prerade, skladištenja), ali ne može biti viša od 8,0 m. Građevine više od 5,0 m ne mogu biti smještene na grebenima brežuljaka, na vizualno istaknutim mjestima sagledivih s udaljenih pozicija. B Uvjeti smještaja građevina obiteljsko F oljoprivrednog gospodarstva
Članak 56. Kompleks građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može se graditi prema uvjetima iz članka 47. a kompleks mogu činiti slijedeće građevine: stambene namjene - obiteljska kuća s mogućim smještajnim kapacitetima seoskog turizma gospodarske - poljoprivredne namjene . . spremišta, skladišta, prerada, prodaja poljoprivrednih proizvoda, silosi * prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih V proizvoda sa vlastite farme spremišta garaže poljoprivrednih strojeva vinski podrum, kušaona vina i proizvoda pomoćne građevine građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj stoke, farma muznih krava kapaciteta do 40 krava, gnojne jame i dr.) U SLUŽBENI Broj 7 Građevine iz prethodnog stavka moraju biti tako smještene na građevnoj čestici da čine jednu ili više funkcionalnih cjelina, a u arhitektonskom smislu moraju činiti skladnu arhitektonsku i organizacijsku cjelinu. U kompleksu građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarst stambena građi 1a j e građevina osnovne namjene. Položaj stambene građevine na građevinskoj čestici određuje se prema kriterijima iz članaka 16, 17, 18 i 19, Ostale građevine smještene su u dubinu čestice, organizirane oko gospodarskog dvorišta.
Članak 56.
Građevine s izvorom zagađenja iz prvog stavka, trebaju biti udaljene od građevine stambene namjene i građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda najmanje 20 m. Građevine za uzgoj stoke tlocrtne veličine veće od 90 m , a kapaciteta manjeg od minimalno iskazanog u članku 48. moraju biti smještene na udaljenosti većoj od 70 mod najbliže susjedne stambene građevine. C Uvjeti smještaja sportsko rekreativnih građevina
Članak 57. Izvan građevinskog područj a i izdvojenih građevinskih površina moguće je osnivanje sportsko - rekreativnih centara. Sportsko rekreativni centar sastoji se od sportskih terena i pratećih građevina. Sportski tereni malih sportova mogu biti smješteni na otvorenom ili u sportskoj građevini - sportskoj hali (dvorani). Mogu biti i natkriveni montažnom konstrukcijom ("balon")- Uz sportske terene mogu se izvesti gledališta oblikovana u terenu.
Članak 58.
Članak 58. Organizacija i oblikovanje izgrađenih građevina i sportskih borilišta mora činiti skladnu cjelinu, visokih estetskih vrijednosti, a uređenje vanjskih prostora mora biti podređeno prirodnom okruženju u neposrednoj blizini poduzimanog zahvata. Sportska borilišta otvorena ili zatvorenog tipa (u hali ili dvorani) trebaju se prilagoditi nagibu terena. Ne mogu se izvoditi na strmim padinama, gdje bi izazvali veće zahvate u konfiguraciji terena, a ako se izvode na manjim padinama, duža strana ne smije biti okomito postavljena na slojnice.
Članak 59.
Članak 59. Za planirani zahvat u prostoru, ako se planira na površini većoj od 2 ha i sadrži raznorodne sadržaje mora se izvesti prema odredbama u poglavlju 4. - Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti i centralnih sadržaja. > > GLASNIK Stranica 935 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 60. Gospodarske djelatnosti na području Općine Sv. Martin na Muri mogu biti smještene: na prostorima planiranim za radnu zonu prikazanim na kartografskom prilogu broj 4 Građevinsko područje naselja Sv. Martin na Muri unutar građevinskih područja naselja u zoni mješovite pretežito stambene namjene, unutar izdvojenih građevinskih područja i na mogućim i prostorima za razvoj. /
Članak 61.
Članak 61. Gospodarske djelatnosti mogu biti smještene unutar planirane radne zone prema uvjetima određenim Detaljnom planu uređenja dijela naselja.
Članak 62. Smjernice i odredbe koje mora sadržavati detaljni plan uređenja radne zone: 1. gospodarske djelatnosti koje se mogu smjestiti unutar radne zone su: gospodarske djelatnosti tihih i čistih djelatnosti bez nepovoljnog utjecaja na okoliš r • gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš r gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, ali bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i bez izvora zagađenja (tovilišta, farme i si.) 2. Najmanje 20% površine čestice mora biti ozelenjeno (u što se ne ubrajaju površine parkirališta i manipulativnih površina) 3. najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti čestice iznosi 0,4
Članak 63. <• Gospodarske djelatnosti koje se nalaze unutar građevinskog područja, unutar izdvojenih građevinskih područja i mogućih prostora za razvoj, mogu biti smještene na građevnoj čestici u građevinama prema uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2.2. ovih odredbi. Gospodarske djelatnosti poljoprivredne namjene mogu biti smještene izvan građevinskog područja prema uvjetima iz poglavlja 2.3. ovih odredbi - Izgrađene strukture van naselja, te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. Stranica 936 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 7
Članak 64.
Članak 64. U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone mješovite namjene - pretežito stambene, moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprečavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprečavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i drugo).
Članak 65.
Članak 65. Unutar zone mješovite pretežito stambene namjene, moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja - bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ih je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene.
Članak 66. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine u poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici, uz uvjete navedene u članku 69. i 74. Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.). Maksimalna izgrađenost građevne čestice uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%. A sm odarskih građevina poljoprivredne namjene
Članak 67.
Članak 67. Unutar građevinskog područja naselja (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj) moguć je smještaj gospodarskih građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti kao pratećih građevina. Gospodarske građevine u funkciji poljoprivrede mogu biti: građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj životinja, gnojne jame) građevine bez izvora zagađenja (spremišta, skladišta, prerada poljoprivrednih proizvoda)
Članak 68. Gospodarske građevine poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja - građevina za uzgoj stoke veličine do 90 m tlocrtne površine za uzgoj stoke za vlastite potrebe može biti smještena kao građevina prateće namjene, na udaljenosti najmanje 12 m od stambene građevine na istoj i najmanje 20 m od stambene građevine na susjednoj građevinskoj čestici i to do kapaciteta: odraslih goveda, tovnih teladi i junadi - do > 10 kom konja, odraslih svinja, krmača - do 5 kom tovnih svinja do 10 kom peradi do 100 kom Građevine za uzgoj muznih krava (koza, ovaca), kapaciteta do 40 grla, moguće je izvesti i unutar građevinskog područja naselja, na građevinskoj čestici stambene namjene, uz uvjet da budu udaljene najmanje 12 m od stambene građevine na istoj, i najmanje 20 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. 2 Građevine za tov stoke dimenzije veće od 90 m tlocrtne površine, a manjeg kapaciteta stoke navedenog tabeli u članku 48. moraju biti smještene na udaljenosti većoj od 70 m od stambene građevine na susjednim česticama. U postupku projektiranja, izgradnje i eksploatacije građevina navedenih u drugom i trećem stavku trebaju se primijeniti sljedeći uvjeti u postupku zbrinjavanja otpadnih voda:
Članak 68.
otpadne vode koje nastaju u procesu uzgoja stoke moraju se skupljati u nepropusnim taložnicama taložnice se moraju dimenzionirati prema kapacitetu građevine za uzgoj stoke gnojnicu je potrebno odvoziti na oranične površine prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima položaj taložnica i prostor za odlaganje gnoja mora se izvesti uz onaj dio građevine za uzgoj stoke, koji je najviše udaljen od stambene građevine na istoj ili susjednim građevnim česticama / * -
Članak 69.
Članak 69. Na građevnoj čestici u zoni mješovite pretežito stambene namjene mogu se smjestiti gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja - spremišta poljoprivrednih proizvoda, skladišni prostori, građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda. Udaljenost od građevine osnovne namjene na susjednim građevnim česticama mora iznositi najmanje 12 m. Broj 7 "SLUŽBENI
Članak 70. Sve gospodarske građevine mogu biti smještene na jednoj građevinskoj čestici kao prateće građevine, međusobno usklađene funkcijom i organizirane tako, da sa građevinom osnovne namjene čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. Izgrađenost te građevne čestice može iznositi najviše 40%.
Članak 71.
Članak 71. Visina gospodarske građevine poljoprivredne namjene može iznositi najviše 5,0 m (visina vijenca), a iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces visina može iznositi do 8,0 m.
Članak 72. • • Djelatnosti koj e se obavljaju u gospodarskim građevinama poljoprivredne namjene (skladištenje, prerada poljoprivrednih proizvoda) ne smiju nepovoljnim utjecajem na okoliš ugrožavati okruženje u kojem se nalaze (onečišćenja zraka, vode i tla). Ventilacioni kanali kod sušara, skladišta i si., ne smiju se izvesti na pročelju uz među sa susjednom česticom, niti na dijelu građevine koji je najbliži stambenim građevinama na istoj ili susjednoj čestici. Gnojišta i gnojne jame moraju se izvesti udaljeni od bunara najmanje 20 m, a ako su vezani na građevine za uzgoj i održavanje stoke moraju se izvesti na dijelu najviše udaljenom od stambene građevine na istoj ili susjednim česticama. B Uvjeti smještaj odarskih građevina proizvodne i poslovne namjene
Članak 73.
Članak 73. Unutar građevinskog područja mješovite - pretežito stambene namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine prateće namjene gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12 m od stambenog pojasa iste i 20 m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš. GLASNIK" Stranica 937
Članak 74.
Članak 74. Gospodarska građevina privredne i poslovne namjene može se izvesti i kao građevina osnovne namjene, a uz nju se mogu graditi druge građevine prateće namjene i pomoćne građevine. Ako je visina vijenca gospodarske građevine - građevine osnovne namjene do 5,8 m, građevina može biti smještena na građevnom pravcu prema kriterijima iz članka 17. Ukoliko visina građevine osnovne namjene zbog zahtjeva proizašlih iz tehnološkog procesa proizvodnje iznosi više od 5,8 m, a građevina ukupnim gabaritom (tlocrtnom površinom i visinom) odstupa od okolne postojeće izgradnje susjednih stambenih ili poslovnih građevina, mora se udaljiti od regulacionog pravca minimalno 15 m u dubinu čestice, a s ulične strane treba se zakloniti visokim zelenilom. Gospodarska građevina s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš može se izvesti i kao građevina osnovne namjene, ali uz uvjet daje smještena u dubinu čestice, udaljena od stambenog pojasa pripadajuće čestice 20,0 m. Izgrađenost građevne čestice na kojoj se nalazi više građevina mješovite namjene ili samo gospodarske namjene može biti najviše 40%.
Članak 75.
Članak 75. Na česticu mješovite namjene neophodno je osigurati pristup na preglednom dijelu javnog puta, te osigurati preglednost ulaza i izlaza na česticu. Na površini čestice potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za potrebe zaposlenih, mogućih korisnika te transportnih vozila.
Članak 76. Na čestici mješovite namjene, najmanje 20% površine mora biti ozelenjeno visokim zelenilom (u tu V • ne ulaze površine parkirališta i površinu manipulativnih površina). U odredivanj u položaj a gospodarske građevine većih tlocrtnih dimenzija, duža os građevine mora biti paralelna sa slojnicama terena, a u postupku gradnje i građevine ne smije se uklanjati vegetacija čime bi se izazvala opasnost od mogućih klizišta. ( .
Članak 77.
Članak 77. Gospodarske građevine većih dimenzija (proizvodne hale) ne smiju presijecati važne vizure u naseljima, ne mogu se nalaziti u blizini manjoj 30 m s iste strane puta od poklonaca, kapelica, crkava, niti na istaknutim pozicijama na grebenima brežuljaka. Gospodarske građevine ne mogu se graditi kao građevine osnovne namjene u zoni središta Općine Sv. Martin na Muri. Stranica 938 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 7
Članak 78. Građevina gospodarske namjene - parkiralište teretnih vozila kapaciteta većeg od tri teretna vozila nosivosti veće od 7t, s pratećim servisnim uređajima, može biti smještena: na rubnim dijelovima naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ili na građevnoj čestici unutar građevinskog područja kao prateća namjena uz stanovanje ili poslovnu građevinu vlasnika parkirališta, uz uvjet da minimalna udaljenost parkirališta s pratećim uređajima iznosi 50 m od stambene građevine na susjednim građevnim česticama kao prateći sadržaj u izdvojenom građevinskom području (unutar manje izgrađene cjeline), na čestici koja omogućuje udaljenost 50 m od susjedne stambene građevine. Parkiralište iz prethodnog stavka s pratećim uređajem ne može se locirati unutar izgrađene cjeline naselja kao građevina osnovne namjene, unutar zone središta naselja Sv. Martin na Muri., a niti na udaljenosti manjoj od 70 m od građevina društvenih djelatnosti, centralnih, te sportskih i rekreativnih sadržaja.
Članak 79.
Članak 79. Uz površinu za parkiranje teretnih vozila, na građevnoj čestici može se smjestiti građevina - servis za potrebe održavanja vozila s uređajima za pranje vozila. Vanjske prostore - parkirališne i manipulativne površine, potrebno je izvesti u asfaltu, propisanog nagiba za skupljanje oborinskih voda, a oborinske i otpadne vode kod pranja vozila obavezno je skupiti i provesti na vlastiti uređaj za pročišćavanje - separator ulja i masti.
Članak 80. Na poljoprivrednim površinama unutar građevinskog područja, unutar prostora za razvoj, kao i na prostorima izvan građevinskog područja mogu se graditi montažne građevine za uzgoj bilja - staklenici i plastenici. Položaj ovih građevina u odnosu prema susjednim međama određuje se udaljenošću za polovicu visine građevine (visina sljemena ili najveća visina konstrukcije), osim ako je položaj duže osi građevine u smjeru istok - zapad, građevina je od južne međe odmaknuta za 0,6 m. 4. UVJETI SMJESTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I CENTRALNIH SADRŽAJA
Članak 81.
Članak 81. Društvene djelatnosti čine sljedeći centrali sadržaji upravni prosvjetni, obrazovni zdravstva i socijalne skrbi sportsko rekreativni
Članak 82. Postojeći i planirani sadržaji društvenih djelatnosti trebaju se locirati u zoni središta Općine, unutar građevinskog područja. Jedino sadržaji sporta i rekreacije mogu biti smješteni unutar ili izvan građevinskog područja, prema uvjetima iz poglavlja 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja.
Članak 83. ^ i Postojeće građevine u vlasništvu Općine koje su u potpunosti ili djelomično u funkciji društvene namjene _ (općinska uprava, stambeno školska, stara škola), mogu se adaptirati i rekonstruirati za planirane potrebne sadržaje društvenih djelatnosti (općinske uprave, kulturno umjetnička društva i udruge građana, knjižnica i čitaonica, dvorana za društvena okupljanja do 120 mjesta i manj e kulturne manifestacije). Rekonstrukcija tih građevina moguća je unutar postojećih gabarita.
Članak 84.
Članak 84 U ostalim naseljima za društvene namjene i za potrebe okupljanja stanovništva naselja, najčešće se koriste postojeći vatrogasni domovi. Dogradnjom i adaptacijom postojećih građevina prema potrebama treba formirati arhitektonsku cjelinu, i omogućiti raznolikost korištenja.
Članak 85. Planiranu sportsku školsku dvoranu potrebno je smjestiti na građevnoj čestici južno od škole, na način da je povezana s prostorima škole i sportskim borilištima na otvorenom. Uz poseban ulaz za javnost potrebno j e osigurati dovoljan broj parkirališta, s ciljem da dvorana može funkcionirati za više namjena.
Članak 86.
Članak 86. Sportsko rekreativni sadržaji mogu se smjestiti unutar građevinskog područja, ili izvan građevinskog područja prema uvjetima iz poglavlja 2.3. ovih odredbi i - Izgrađene strukture izvan naselja. Izgradnja i uređenje manjih sportskih površina moguća je uz turističko-ugostiteljske sadržaje.
Članak 87. Odnosom izgrađenog dijela (građevine prateće namjene i sportska borilišta) i neizgrađenog dijela čestice mora biti 60:40, s time da 60% izgrađene površine čestice pored građevina borilišta na otvorenom i pratećih građevina, čine parkirališta i pristupni putevi. Stranica 939 Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK" Izgrađeni prostor može simulirati tradicionalno seosko dvorište, a neizgrađeni dio čestice može biti ozelenjen - dijelom pošumljen.
Članak 88.
Članak 88. Uz postojeća ili novoplanirana sportska borilišta mogu se izvesti prateće građevine za potrebe sportskih klubova i korisnika (sanitarni čvorovi, garderobe, klupski prostori, ugostiteljstvo). Navedeni sadržaj i dimenzioniraju se prema procjeni broja korisnika na sportskim borilištima, a ugostiteljski sadržaji dimenzioniraju se prema očekivanom broju posjetitelja.
Članak 89. Građevna čestica namijenjena sportskorekreativnim sadržajima (sportska borilišta s pratećom građevinom) mora imati neposredni prilaz na javni put, te mora biti opremljena s minimalnim opsegom komunalne infrastrukture a na čestici treba omogućiti smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta za posjetitelje. Visina vijenca prateće građevine može iznositi najviše 4,0 m, a građevina mora biti oblikovana na način da s okruženjem čini skladnu cjelinu. U primjeni materijala i u oblikovanju moraju se primijeniti uvjeti i preporuke iz članka 26. U pratećoj građevini ne može biti smještena stambena namjena stalnog ili povremenog stanovanja.
Članak 90.
Članak 90. Planirani lječilišno rekreativni centar Halicanum za rehabilitaciju osoba liječenih od leukemije i limfoma lociran je unutar građevinskog područja na prostoru sjeverno od nogometnog igrališta NK Polet iz Sv. Martina. Centar sadržajno predstavlja sklop građevina smještajnih jedinica i zajedničkih društvenih upravnih i pratećih sadržaja, te potrebnim uređenim otvorenim prostorima za okupljanje i boravak, zelenim i prometnim površinama. Izgradnja građevina uvjetovana je visinom vijenca 6,0m ili P+1+Pot, a ukupna izgrađenost prostora kompleksa iznosi 40% raspoložive površine Parkirališta ozeleniti visokim zelenilom koristeći autohtone biljne vrste.
Članak 91.
Članak 91. * - Turističko - rekreacijski kompleks "Goričanec Sadržajno kompleks predstavljaju: ugostiteljski objekti restorana u zatvorenom i otvorenom prostoru sa pratećim gospodarskim prostorima, građeni kao prizemni u drvu ili cigli smještajni kapaciteti - prizemne drvene ili zidane građevine gospodarske građevine za držanje konja i tr * zivotmj a sportska borilišta (asfaltirano igralište mali nogomet - rukomet, nogometno igralište, odbojka, odbojka na pijesku, tenis, poligon za školu jahanja, i si.) Postojeće sadržaje moguće je nadopunjavati i proširivati prema strukturi i načinu postojeće izgradnje. Vanjske prostore kompleksa čine: i zelene površine, zasađene autohtonim ili samoniklim biljnim vrstama uz Muru, pristupni kolni put do centralnog sadržaja može se asfaltirati, sa uređenim parkirališnim površinama na tvrdo zatravljenom terenu. Ostali makadamski putevi, pješačke staze, šetnice uz vodene površine i putevi mogu biti isključivo šljunčani ih sipinj eni
Članak 92.
Članak 92. Turistički sadržaji (realizirani u obliku pojedinačnih građevina ili kompleksa građevina) koji uključuju raznorodne sadržaje društvenih djelatnosti - kulturne, sportske, rekreativne, mogu se smjestiti u prostoru prema odredbama ovog Plana (navedenim u poglavljima 2.2, 2.2.3. i 4.) i prema programu nositelja takvog planiranog zahvata u prostoru. Visina građevina koje sadrže smještajne kapacitete hotel u zoni kompleksa Toplice Sv. Martin i sportske sadržaje, može iznositi najviše 12,0 m do visine vijenca, unutar koje se mogu organizirati 4 etaže - P + 3. Građevine čija je visina veća od P+l a položene su na padini, volumenom se moraju prilagoditi nagibu terena u koji su smještene.
Članak 93.
Članak 93. U prostoru značajnog krajobraza rijeke Mure, u koritu rijeke Mure moguća je postava rekonstruirane replike plovnog mlina na Muri sa mlinarskom kućicom na obali, na mjestu kod skele u Zabniku. Pored mlinarske drvene kućice na obali, ne dopušta se izgradnja drugih čvrstih objekata kao i izgradnja r asfaltiranih parkirališnih površina. Dopunske uvjete za postavljanje plovnih objekata u koritu rijeke određuje nadležna lučka kapetanija. Uz postojeće lokacije skela, ili u slučaju njihovog premještanja na novu lokaciju na obali je moguća izgradnja skelarske kućice za zaklon, oblikovanja i gabarita koji su tradicionalni za takove građevine. Stranica 940 U SLUŽBENI 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Određivanje koridora ili trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava od važnosti za Državu i Županiju
Članak 94.
Članak 94. Od važnosti za Državu određuju se planirane građevine: Granični cestovni prijelaz za pogranični promet Sv. Martin na Muri, lociran na teritoriju Republike Hrvatske na lijevoj obali rijeke Mure. Cestovni most preko rijeke Mure Na prostoru uzvodno od skele u Sv. Martinu, u produljenju lokalne ceste koju je potrebno prekategorizirati u rang županijske ceste lociranje novi cestovni most preko rijeke Mure.
Članak 95. Mogući planirani infrastrukturni sustavi od važnosti za županiju: moguća planirana trasa za prijenos zemnog plina, moguće planirane površine za smještaj antenskih uređaja