Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1440
Članak 87.
Članak 87. Rudarski radovi kojima se istražuje mogućnost postojanja nalazišta nafte i plina na području Općine su mogući, a isti su u nadležnosti Države, sukladno Zakonu o rudarstvu. 2.3.3. Sportsko-rekreacijske i prateće ugostitelj sko-turističke građevine
Članak 88. Ovim Planom definirana je na području Općine jedna zona sa športsko-rekreacijskom namjenom, koja će se realizirati na širem prostoru šljunčare "Turčišće", paralelno fazama sanacije eksploatacijskog polja. Zona je prikazana na kartografskom prikazu br. II Korištenje w • i namjena površina.
Članak 89.
Članak 89. Ovim Planom su određene lokacije namijenjene za razvoj lovnog turizma i športskog ribolova, prikazane na kartografskom prikazu br. II Korištenje i namjena površina, koje su već dijelom zaposjednute, tj. koje koristi lovačko društvo i športsko-ribičke udruge, a mogu se dopunjavati potrebnim pratećim sadržajima i širiti u skladu s potrebama.
Članak 90. Unutar zona navedenih u člancima 88. i 89., za potrebe športsko-rekreativnih i turističkih sadržaja moguća je gradnja pratećih građevina koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma. Namjena tih građevina može biti ugostiteljska, športska ili pomoćna (spremišta/sanitarije), a ne može biti stambena (bilo za stalno ili povremeno stanovanje).
Članak 91.
Članak 91. Gradnja športsko-rekreacijskih i pratećih ugostitelj sko-turističkih građevina, koje se u skladu s ovim Planom mogu graditi izvan građevinskog područja, može se vršiti samo na temelju idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za izdavanje potrebnih dozvola, odnosno na temelju detaljnog plana uređenja za kompleksnu gradnju na površini većoj od 5,0 ha. Urbanističko-arhitektonskim rješenjem ili detaljnim planom uređenja treba odrediti osnovne programske parametre, prometnu mrežu, te način opskrbe komunalnom infrastrukturom. Postojeće šumske površine unutar tih zona i lokacija se ne smiju smanjivati. Broj 12 "SLUŽBENI Maksimalna izgrađenost čestica u ovakvim zonama ne smije prijeći 15 %.
Članak 92.
Članak 92. Građevine koje se grade u zoni i na lokacijama iz članka 91. mogu biti isključivo prizemnice s uređenim potkrovljem, maksimalne visine vijenca 3,6 m, maksimalne bruto razvijene površine prizemne etaže 2 600 m . Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, mogu se dozvoliti i veće građevine, ako se radi o građevinama za pojedine športske sadržaje čija pravila to uvjetuju. Građevine unutar zona zelenila, športa i rekreacije moraju biti grupirane na način da ne ometaju osnovnu namjenu prostora. Građevine moraju svojim oblikovanjem i materijalima biti maksimalno uklopljene u prostor u kojem se grade. Građevine moraju biti izvedene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. Unutar kompleksa športskih i rekreacijskih sadržaja mogu se graditi i prateće građevine sa zdravstvenom namjenom kao što su specijalizirane ambulante. 2.3.4. Manje vjerske građevine i spomenici
Članak 93.
Članak 93. Manje vjerske građevine kao što su kapelice, raspela, spomenici i si. mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet. Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. 2.3.5. Postojeća gradnja izvan građevinskog područja
Članak 94. Pojedinačne stambene i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 2. 1968. g. tretiraju se kao postojeća gradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada - ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim Planom. Neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.5. GLASNIK" Stranica 1441 "Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni" ovih Odredbi. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 95.
Članak 95. Ovim Planom određuju se uvjeti za smještaj gospodarskih sadržaja (u smislu izgrađenih struktura) i to u građevinskim područjima i izvan njih. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. "Izgrađene strukture izvan građevinskog područja" ovih Odredbi, a odnose se na: ratarske i stočarske farme, eksploataciju mineralnih sirovina.
Članak 96. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih) i unutar "rezerviranih" gospodarskih zona (zona industrije, malog i srednjeg poduzetništva). Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovitih pretežito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1.
Članak 97.
Članak 97. Za potrebe smještavanja gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju razmjerno veće površine, veći obim prometa (dopremanja i otpremanja većih količina sirovina ili robe), te gradnju specifičnih građevina većih gabarita i smještaj potencijalno opasnih i bučnih djelatnosti, formirane su ovim Planom "rezervirane" gospodarske zone unutar građevinskog područja, prikazane na katastarskim podlogama u mj. 1 : 5000 (kartografski prikazi br. 4a-b). Unutar "rezerviranih" gospodarskih zona mogu se graditi poslovne građevine, proizvodni i prerađivački pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladišta i si., te ostale prateće građevine i infrastruktura. U gospodarskim zonama se, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka, mogu locirati i veliki trgovački kompleksi (veleprodaja, robne kuće, trgovački megapark i si.). Unutar gospodarskih zona nije dozvoljeno stanovanje, ali su uz obavezno uređivanje zelenih površina unutar čestica, u ovoj zoni dozvoljeni manji sadržaji druge namjene u smislu pratećih sadržaja (trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i si.).
Članak 98.
Članak 98. Kod osnivanja zona gospodarske namjene u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja U Stranica 1442 SLUŽBENI primjenjuju se odredbe stavka 1. članka 192. u poglavlju 9.1. "Obveza izrade prostornih planova" ovih Odredbi.
Članak 99. U sklopu zona gospodarskih djelatnosti gradnja treba biti tako koncipirana da: građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0 m, međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine veće građevine (visine vijenca, odnosno emena na zabatu strane okrenute drugoj građevini), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, visina vijenca može iznositi najviše 8,0 m, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva, najmanja veličina građevne čestice može biti 30x40 m, površine 1200 m , najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, najmanje 20 % od ukupne površine čestice mora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne može urediti kao parkiralište na perforiranim tlakovcima, maksimalna visina građevina je Po + P + 1, uz mogućnost uređenja potkrovlja, visina nadozida može biti najviše 1,2 m iznad stropne konstrukcije, visina sljemena smije iznositi najviše 12,0 m mjereno od konačno uređenog terena, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva. krovišta građevina se mogu izvoditi kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba 30°.
Članak 100.
Članak 100. Iznimno se za postojeću industrijsku gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 50 % u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu.
Članak 101. Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0 m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom.
Članak 102.
Članak 102. Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskoj zoni je 5,5 m. GLASNIK" Broj 12 Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju, potrebno je između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.
Članak 103. Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zona može se izvesti putem zasebnog uređaj a za pročišćavanje, pojedinačno ili zajednički za više korisnika, a koji mora osigurati propisanu razinu pročišćavanja, ili pak priključenjem na sustav odvodnje naselja, uz potreban predtretman. Izvedba sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda prema odredbama iz članka 67. i posebnim "1 uvjetima za svaku građevinu zasebno, preduvjet je za gradnju pogona u gospodarskim zonama tj. za dobivanje uporabne dozvole.
Članak 104.
Članak 104. Čestice u ovim zonama se moraju ograđivati. Ograda može biti metalna, djelomično zidana, a preporuča se da bude oblikovana živicom. Ograde mogu biti visoke najviše 3,0 m, ako su providne, odnosno 2,0 m, ako su neprovidne. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 105. Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na sljedeće sadržaje: odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, kulturne i društvene sadržaje, javne i prateće sadržaje (banka, pošta i si.), šport i rekreaciju, vjerske sadržaje. L * - I
Članak 106.
Članak 106. Ovim Planom se društvene djelatnosti prvenstveno ; smještavaju u zone centralnih sadržaja, definirane na katastarskim podlogama u mj. 1 : 5000, ali i u zone mješovite, pretežito stambene gradnje. U zoni centralnih sadržaja mogu se graditi i uređivati i višestambene građevine, te trgovački, ugostiteljski i drugi poslovni sadržaji karakteristični za centar naselja.
Članak 107. Postojeće individualne stambene čestice i građevine u ovoj zoni mogu se zadržati uz dozvoljenu rekonstrukciju definiranu u poglavlju 9.5. ovih Broj 12 "SLUŽBENI Odredbi. Za promjenu namjene ili dogradnju sadržaja koji su u skladu s namjenom zone, mogući su i veći zahvati, poštivajući uvjete maksimalne izgrađenosti čestice i potrebnih udaljenosti. Ne dozvoljava se formiranje novih čestica i gradnja novih građevina individualnog stanovanja u zonama centralnih sadržaja, ukoliko ne sadrže i poslovni prostor predviđen za djelatnost koja je u skladu s namjenom zone.
Članak 108.
Članak 108. Sadržaji djelatnosti iz članka 105. smještavaju se u prostoru na sljedeći način: za odgoj i obrazovanje - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područj a za svaku građevinu. Potreba za ovim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8 % za predškolske ustanove (uz obuhvat od 76 % djece), a 10,5 % za osnovne škole, premda se u ovom trenutku ne planiraju nove, za zdravstvo i socijalnu skrb - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja u skladu s veličinom naselja i posebnim standardima, kulturni i društveni sadržaji - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi, javni i prateći sadržaji (banka, pošta i si.) - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi, za šport i rekreaciju - smještavaju se unutar ili izvan građevinskog područja naselja, za vjerske građevine smještavaju se u pravilu unutar građevinskog područja naselja, a manje kapelice, raspela i si. i izvan građevinskog područja naselja.
Članak 109.
Članak 109. Za gradnju građevina iz članka 105. koriste se sljedeći orijentacijski normativi: za primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu (dom za starije osobe) 2 0,1 Om /stanovniku, za djelatnost društvenih i kulturnih * * 2 organizacija 0,20m /stanovniku, za javne djelatnosti (pošte, banke i si.) 2 0,10m /stanovniku, za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. 2 Navedeni normativi m /stanovniku razvijene tlocrtne površine određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes pojedinih investitora, površine građevina mogu premašiti navedene normative. GLASNIK" Stranica 1443
Članak 110.
Članak 110. Bruto izgrađenost čestica za gradnju građevina iz članka 105. ne može biti veća od 50 %.
Članak 111. Visina građevina iz članka 105. sa stanovanjem kao pratećom namjenom ne može biti viša od P + 2, uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma, odnosno 10,0 metara do vijenca građevine, smještenih u zoni centralnih sadržaja. Građevina čija je osnovna namjena kultura i sadrži društvenu infrastrukturu, organizacijom i oblikovanjem daje obilježje prostoru centra, formira sliku naselja, sliku središta, definira i javne prostore, prostore komunikacije. Iznimno, stavak 1. ovog članka se ne odnosi na sakralnu građevinu koja može biti i viša, odnosno dijelovi građevine (zvonici).
Članak 112.
Članak 112. Udaljenost građevina iz članka 105. od susjedne međe mora iznositi najmanje 3,0 m. Udaljenost građevina iz članka 105. od susjedne međe individualne stambene građevine ne može biti manja od 5,0 m, a od same individualne stambene građevine ne može biti manja od jedne visine veće građevine.
Članak 113. Međusobna udaljenost slobodnostojećih građevina u zonama centralnih sadržaja ne može biti manja od visine veće građevine. Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade everno mora iznositi najmanj odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine nove građevine. Ako se višestambena građevina gradi sjeverno od postojeće građevine javne namjene njezina udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje dvije visine južne građevine, odnosno ako se južno od stambene građevine gradi nova građevina, njezina udaljenost od postojeće građevine ne može biti manja od dvije vlastite visine.
Članak 114.
Članak 114. Najmanje 20 % građevne čestice namijenjene gradnji građevina društvene namjene mora biti uređeno kao zelena parkovna površina. Uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju školu obavezno je osigurati slobodne zelene površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima. a Stranica 1444 SLUŽBENI
Članak 115. Do građevnih čestica na kojima će se graditi građevine iz članka 105. potrebno je osigurati javnu prometnu površinu, osposobljenu za promet vatrogasnih vozila, minimalne širine kolnika 5,0 m. Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkiralištima ili u garažama (1,5 parkirališnih mjesta po stanu, te normativi za poslovne sadržaje u skladu s člankom 132. ovih Odredbi).
Članak 116.
Članak 116. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajolikom.
Članak 117. Kod projektiranja građevina iz članka 105., kao i kod višestambenih građevina, obavezno je pridržavati se Pravilnika o prostornim standardima, urbanističkotehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Članak 118. Na građevnoj čestici društvenih sadržaja može se odobriti postava privremene montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno sa centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati u građevinskom pravcu s okolnim građevinama, a može biti najveće tlocrtne 2 površine do 12 m bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. Grupa privremeno-montažnih građevina - kioska - se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja - DPU. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA /TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 119.
Članak 119. Na području Općine postoje i planirane su građevine, koridori i površine sljedeće prometne i komunalne infrastrukture: yj Broj 12 GLASNIK prometna infrastruktura; cestovni promet (ceste, biciklističke staze, pješačke staze i putovi), - , pošta i javne telekomunikacije, energetski sustav; elektroopskrba, plinoopskrba, vodnogospodarski sustav; vodoopskrba, odvodnja, zaštita od štetnog djelovanja voda, - groblje. Površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u kartografskim prikazima br.: 2a/Promet, 2b/Pošta i telekomunikacije, 2c/Energetski sustav — plin i nafta, 2d/Energetski sustav - elektroopskrba, 2e/Vodnogospodarski sustav; u mjerilu 1 : 25000, na način odgovarajući mjerilu prikaza.
Članak 120.
Članak 120. Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava. Vrste i tipovi građevina određeni m 4 * • • zakonskim propisima
Članak 121. Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je određena ovim Planom, utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom (projektnom, detaljnim planom uređenja i si.), vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja. PROMETNA INFRASTRUKTURA Cestovni promet
Članak 122.
Članak 122. Područjem Općine prolazi državna autocesta, te mreža županijskih i lokalnih prometnica čiji su koridori definirani na kartografskom prikazu, br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, i br. 2a/Prometna infrastruktura, u mjerilu 1 : 25000.
Članak 123. Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske postaje, odmorišta, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz županijske i lokalne ceste izvan građevinskog područja moguća je uz uvjete određene u Broj 12 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1445 projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste.
Članak 124.
Članak 124. Ovim Planom se određuje da se uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnja i uređivanje biciklističkih staza, tako da im širina bude najmanje 1,5 m za jedan smjer, a nagib, u pravilu ne veći od 4%. Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti: 1/ u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2/ u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika zelenim pojasom, 3/ u istoj razini, horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika.
Članak 125. Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne i županijske) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajolika, a unutar građevinskog područja nije dozvoljeno na javnim zelenim površinama, te u blizini vrijedne graditeljske baštine (pilovi, kapelice, crkve).
Članak 126.
Članak 126. Na dionici prolaza autoceste kroz Općinu Domašinec, na prijelazu (nadvožnjak) županijske ceste br. 2003 Mursko Srediste Domašinec - Hodošan potrebno je uspostaviti čvor na autocesti (ulaz, izlaz), i to objedinjavanjem prijelaza i čvora autoceste kod Turčisca.
Članak 127. Prilikom uređenja postojeće ulične mreže, kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa da minimalna širina koridora između uličnih ograda omogućuje gradnju dvosmjernog kolnika i pješačkih staza, a na križanjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0 m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog prometa i više. Detaljnijom razradom (detaljni plan uređenja, projekt i si.) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i u prostoru između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili projektna razrada, načelno se komunalne instalacije polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polažu vodovodne i plinske instalacije.
Članak 128.
Članak 128. Sve javne prometne površine, unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Članak 129. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge građevine, te na koju te građevine imaju izravan pristup. Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju. Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka može se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50,0 m na nepreglednom.
Članak 130.
Članak 130. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene u članku 54. ovih Odredbi. Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvena kolno-pješačka površina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini. Ovim Planom se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u sirim koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75 m. Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet.
Članak 131.
Članak 131. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonsko-urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Stranica 1446 "SLUŽBENI
Članak 132. Idejnim rješenjem za izdavanje potrebne dozvole za gradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, športskorekreativnih i javnih građevina utvrđuje se obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. Namjena građevine 1. industrija i skladišta 2. uredski prostori 3. trgovina 4. banka i pošta — usluge 5. ugostiteljstvo 6. višenamjenske dvorane i sakralne građevine 7. športske građevine 8. višestambene građevine korisnog prostora Za društvene sadržaje kao što su vjerske, školske, socijalne, zdravstvene i si. ustanove, broj potrebnih parkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu u sklopu zelenog pojasa ispred čestice može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.
Članak 133.
Članak 133. Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati parkirališta za vozila invalida i to najmanje 5 % od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta.
Članak 134. Ovim Planom predviđa se korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike. Nadstrešnice moraju biti montažne konstrukcije - metalne sa zastakljenim bočnim i stražnjim stranama. Pošta i javne telekomunikacije
Članak 135.
Članak 135. Ovim Prostornim planom predviđena rekonstrukcija postojeće TK mreže, uz manj a proširenja, te postizanje veće iskorištenosti i iskoristivosti mreže, vršit će se u skladu s propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera. * GLASNIK" Broj 12 Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališnogaražnih mjesta (PGM) za građevine iz prethodnog stavka ovog članka je na osnovu normativa iz sljedeće tablice: broj mjesta na potreban broj mjesta 1 zaposlenik 0,45 PGM 2 1000m * 20 PGM 2 1000 m * 40 PGM 2 1000m * 40 PGM 2 1000 m * 40 PGM 1 gledatelj 0,15 PGM 1 gledatelj 0,2 PGM 1 stan 1,5 PGM Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 136.
Članak 136. Ukoliko se ukaže potreba za gradnjom/postavom visokih stupova/građevina (za potrebe HTCRONET ili VIPNET GSM-a ili si.), iste se mogu locirati isključivo izvan građevinskog područja, na područjima koja nisu osobite prirodne i krajobrazne vrijednosti, što znači da se ne smije graditi na vizualno eksponiranim područjima i točkama, potezima, značajnim za panoramske vrijednosti krajolika, te u blizini vrijedne graditeljske baštine (pilovi, arheološki lokaliteti). Radi zaštite tih vrijednosti, prilikom određivanja lokacije za spomenute stupove potrebno je obavezno zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu, koje je potrebno ishoditi kao jedan od uvjeta za izdavanje Rješenja o postavljanju predmetnih stupova. Građevine iz stavka 1. ovog članka moraju se načinom gradnje i hortikultumim zahvatima maksimalno moguće uklopiti u prostor u kojem se grade/postavljaju, a ovisno o posebnim propisima. Prilikom gradnje građevina iz stavka 1. ovog članka potrebno je pridržavati se i posebnih uvjeta sigurnosti, te zaštite okoliša i prirode.
Članak 137.
Članak 137. Telekomunikacijski sustavi raznih korisnika koji se vežu na antenske stupove moraju se, gdje god je to moguće, grupirati na jedan antenski stup. Broj 12 "SLUŽBENI ENERGETSKI SUSTAV Elektroopskrba
Članak 7. Na osnovu detaljnije elaboracije opremljenosti naselja električnom energijom potrebno je dati optimalna rješenja opskrbljivanja pojedinih naselja ili dijelova naselja. Osobito se to odnosi na planirane gospodarske zone. Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzumenata i mogućnostima HEP-a, uz potrebno poboljšanje kvalitete postojeće mreže. Podzemni vodovi se moraju polagati uzduž postojećih prometnica. Pri gradnji unutar građevinskih područja mora se voditi računa o zračnim vodovima, tj. moraju se poštivati minimalne propisane udaljenosti. Postojeće zračne lOkV vodove treba postupno zamijeniti podzemnim energetskim kabelima sukladno konfiguriran]u nove lOkV kabelske mreže i usklađeno s namjenom prostora. Plinoopskrba