Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 23
Članak 8.
Članak 8. Plinifikacija naselja Domašinec i Turčišće gotovo je u potpunosti realizirana. Unutar izgrađene mreže predviđaju se povećanja broja priključaka, te gradnja novih i rekonstrukcija postojećih mjerno-redukcijskih stanica. Projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 9. Distributer zemnog plina treba preventivnim održavanjem i nadzorom postojećeg sustava ukloniti, odnosno smanjiti na minimum mogućnost nastanka neplaniranih kvarova koji mogu imati za posljedicu i privremeno zagađenje okoliša.
Članak 10.
Članak 10. ma naftovod JANAF potrebno je izvoditi uz suglasnost nadležnog distributera, odnosno vlasnika plinovoda i naftovoda.
Članak 11. Trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice kada se ne grade u sklopu druge strukturu naselja, ali tako da se ne smiju locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselia. na vizurama GLASNIK" Stranica 1447 istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba
Članak 12. vodne mreže vodoopskrbe odoopskrbe Međimurske Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
Članak 13.
Članak 13. Planirana gradnja u gospodarskim zonama obavezno se priključuje na sustav javnog vodovoda.
Članak 14. Radi osiguranja od požara potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Na površinama urbanog zelenila, parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i na rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, tj. odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. Odvodnja
Članak 15.
Članak 15. Rješenje odvodnje otpadnih voda naselja u Općini Domašinec temelji se na gradnji javne kanalizacije u skladu s odrednicama koje su definirane "Studijom odvodnje otpadnih voda Međimurske županije", a do realizacije iste s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, na dobro izvedenim nepropusnim septičkim jamama i sabirnim jamama koje treba redovno održavati prema posebnim propisima. Odvodnja oborinskih voda u javnu kanalizaciju mora se provoditi preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti. ^
Članak 16.
Članak 16. Na temelju "Studije odvodnje otpadnih voda Međimurske žuvaniie" za naselja Domašinec i Turčišće potrebno je pristupiti izradi projektne dokumentacije za razdjelni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Stranica 1448 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 12 Realizaciji odvodnje za pojedina područja naselja potrebno je pristupiti u cijelosti, prema projektnoj dokumentaciji - gradnji kanalizacijske mreže zajedno s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih voda u kanalizacijsku mrežu prij e izgradnj e uređaj a za v * v r pročišćavanje. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda.
Članak 17.
Članak 17. Sve otpadne i oborinske vode treba prije ispuštanja u recipijent tako tretirati da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora biti takav da osigura zadržavanje vodotoka-recipijenta (Trnave) na razini zahtijevane II. kategorije.
Članak 18. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda može se locirati izvan građevinskog područja, a planirani prostor potrebno je odrediti tako da pored tehnoloških uvjeta zadovoljava i prostorne uvjete: njegov položaj ne smije izazivati nepovoljne utjecaje na okoliš (ne smije izazivati zahvate na vodotocima, krčenje šuma, šumaraka), te ne može biti smješten na vizurama istaknutim mjestima.
Članak 19.
Članak 19. Svi postojeći i planirani proizvodni pogoni, pogoni malog i srednjeg poduzetništva, kao i gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u recipijent ili javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti. Odvodnja otpadnih voda iz planiranih gospodarskih zona obvezna je putem kanalizacijskog sustava i priključivanjem na sustav odvodnje naselja ukoliko postoji, uz potreban predtretman preko individualnih uređaja za pročišćavanje. Preporuča se zajednički koncipirati odvodnju gospodarskih zona i naselja, ili dijela naselja, uz provjeru s globalnim konceptom odvodnje na razini Županije. Ukoliko to neće biti moguće, u prelaznom razdoblju svaki gospodarski sadržaj treba zasebno tretirati otpadne vode iz svog procesa (vlastiti MB uređaj s ispuštanjem u recipijent prema posebnim uvjetima nadležnog poduzeća). GROBLJE
Članak 20.
Članak 20. Ovim Planom predviđeno je proširenje (0,34 ha) postojećeg groblja za grobna mjesta prema istoku i sadnju zaštitnog zelenila i parkirališta. Ostali uvjeti koji se odnose na prostor groblja zakonskim propisima 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA 6.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 21. Na području Općine Domašinec prema Zakonu o zaštiti prirode nalaze se sljedeći zaštićeni i evidentirani dijelovi prirodne baštine: zaštićeni krajolik rijeke Mure, posebni rezervat (botanički, zoološki). Granice obuhvata i kategorije zaštite prikazane su na kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. Za sve zaštićene dijelove prirode na području Općine potrebno je osigurati poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode, a zahvate uskladiti sa zakonima i mjerama zaštite, uz ishođenje potrebnih uvjeta nadležnih institucija.
Članak 22.
Članak 22. Korištenje i namjena prostora zaštićenog krajolika rijeke Mure i posebnog rezervata, odredit će se u Prostornom planu područja posebnih obilježja, a način gospodarenja tim prostorima Planom upravljanja.
Članak 23. Unutar područja posebnog rezervata nisu dopuštene nikakve gospodarske aktivnosti, niti zahvati u prostoru, zbog zaštite poplavnih šuma i staništa rijetkih i ugroženih vrsta koje obitavaju uz vodu.
Članak 24. U područjima zaštićenog krajolika ne smiju se vršiti daljnje melioracije zbog očuvanja preostalih vlažnih livada i moguće revitalizacije autohtonih šuma.
Članak 25.
Članak 25. Na području Općine rastu i obitavaju biljke i životinje zaštićene prema propisu o zaštiti prirode, a nabrojene su u poglavlju "Polazišta" ovog Plana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljke i životinje ometa i uznemiruje u prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.). Osim zaštićenih biljnih vrsta na području Općine rasprostranjene su i ugrožene biljne vrste čija brojnost opada, a staništa im nestaju. Za ugrožene biljne vrste koje su nabrojene u poglavlju "Polazišta" ovog Plana preporuča se da vrijede ista ograničenja kao i za zaštićene biljne vrste. Broj 12 "SLUŽBENI 6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti
Članak 26.
Članak 26. Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pripadajućem im vegetacijskom pojasu potrebno je poštivati uvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljena gradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. Kod izvođenja hidrotehničkih radova potrebno je zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.
Članak 27. Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje. Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenja privatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnim šumama, čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine. Poželjno je pošumljavati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore. Posebno je poželjno da se obnove šume na prostoru Murščaka pošumljavanjem livada i oranica autohtonim biljnim vrstama.
Članak 28.
Članak 28. Kao mjeru zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore. 6.3. Kulturna baština
Članak 29. Zaštitu kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, dokumentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojeće evidencije (uspostavljanje ili skidanje zaštite).
Članak 30. Od evidentirane graditeljske baštine i javne plastike na području Općine nalaze se: i - u Domašincu - poklonac Sv. Trojstva, - poklonac sv. Florijana, - pil Sv. Obitelji, - raspelo iz 1904. g., - kameno raspelo (novijeg datuma), - raspelo iz grupe Pietä, - tradicijski sklop od tri stambene građevine (k.br. 119, 121 i 123), GLASNIK" Stranica 1449 - tradicijska kuća sa svetačkim kipom u niši, - tradicijska kuća sa skulpturom Isusa iz 1937. g., - u Turčišću - poklonac sv. Florijana, - poklonac Sv. Križa, - poklonac sv. Ivana Nepomuka, - kameno raspelo, - u Dvorišću - poklonac sv. Franje, - u Kvitrovcu - kameno raspelo.
Članak 31.
Članak 31. Ovim Planom predlaže se za pil Sv., Obitelji iz 1753. g. koji je smješten na području. naselja Domašinec, na pola puta prema Dekanovcu, provesti postupak zaštite u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99).
Članak 32. Sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), moguće je pokrenuti inicijativu za zaštitu kulturnih dobara na lokalnoj razini. Ovim Planom predlaže se na lokalnoj razini zaštititi: - u Domašincu - poklonac sv. Trojstva, - poklonac sv. Florijana, - raspelo iz 1904. g. (na raskrižju uz put za Dekanovec), - ruralnu aglomeraciju tradicijskih stambenih građevina (k.br. 119, 121 i 123) smještenih istočno od poklonca sv. Florijana, - u Turčišću - poklonac sv. Florijana, - poklonac Sv. Križa, - poklonac sv. Ivana Nepomuka. Općinsko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Varaždinu odrediti način zaštite.
Članak 33.
Članak 33. Ovim Planom predlaže se izrada Programa obnove revitalizacije ruralne aglomeracije tradicijskih stambenih građevina na k. br. 119, 121 i 123 u Domašincu. Inicijator i nositelj izrade programa je lokalna zajednica, odnosno općinsko tijelo koje će u tu svrhu izraditi potreban elaborat.
Članak 34. Od evidentiranih arheoloških lokaliteta i nalazišta na području Općine nalaze se: Stranica 1450 U SLUŽBENI - na području naselja Domašinec - Gradišće, - Beli Pil, - Bjelobrdska kultura, - Latenska kultura, - na području naselja Turčišće - Močvare 1, - Močvare 2, - Dvorišće.
Članak 35.
Članak 35. Za sve iskope i zemljane radove unutar arheoloških lokaliteta i nalazišta navedenih u članku 165. ovih Odredbi, a koji se izvode na dubini većoj od 40 cm, potrebno je osigurati nadzor arheologa.
Članak 36. Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu (Upravu za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Varaždinu). 7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 37. S obzirom na to daje veći dio Općine vodonosnik, lokacija odlagališta komunalnog otpada ne može biti na njenom području.
Članak 38.
Članak 38. Općina je dužna osigurati kontinuitet provođenja mjera za postupanje s komunalnim otpadom na postojeći način organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada. .Organizirano prikupljanje i odvoz komunalnog otpada Općina je dužna osigurati u svim naseljima, a povremeno i prikupljanje glomaznog otpada. Na području Općine se ne planira lokacija odlagališta komunalnog otpada, a nakon usvajanja opredjeljenja o zbrinjavanju komunalnog otpada na razini Županije, rješavanje zbrinjavanja komunalnog otpada na području Općine, prema potrebi će trebati uskladiti sa spomenutim opredjeljenjem.
Članak 39.
Članak 39. Komunalni otpad je potrebno prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Kontejnere i posude je potrebno postaviti tako da se osigura nesmetan kolni i pješački promet, tj. potrebno je za njih osigurati odgovarajući prostor. Za smještaj kontejnera i posuda uz veće gospodarske subjekte potrebno je osigurati zaseban prostor ograđen tamponom zelenila, ogradom ili si. GLASNIK" Broj 12 Potrebno je organizirati odvojeno prikupljanje korisnog komunalnog otpada (stari papir, staklo, istrošene baterije, plastika, biološki otpad i si.), tj. treba osigurati kontejnere/kante za prihvat sortiranog otpada. Potrebno je poticati i stimulirati individualno prikupljanje i kompostiranje biološkog otpada na vlastitom zemljištu, te njegovo vraćanje u proizvodni ciklus što je moguće s obzirom na pretežito ruralnu strukturu Općine, veći udio poljoprivrednog stanovništva i individualnu stambenu gradnju s poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe.
Članak 40.
Članak 40. Nelegalna odlagališta komunalnog otpada na području Općine potrebno je, sukladno zakonskim * * propisima, u potpunosti sanirati. U ovom Planu u kartografskom prikazu br. SI Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora određeno je da se na mjestu današnje divlje deponije nakon njene sanacije uspostavi reciklažno dvorište (mjesto za skupljanje i privremeno skladištenje otpada - * sekundarne sirovine).
Članak 41. Proizveden tehnološki (opasni i neopasni) otpad potrebno je zbrinuti sukladno odrednicama Zakona o otpadu, Pravilnika o vrstama otpada i Pravilnika o katastru emisija u okoliš.
Članak 42.
Članak 42. Zbrinjavanje otpadnih voda definirano je člancima 146.-150. ovih Odredbi za provođenje. Proizvodni subjekti u novim gospodarskim zonama moraju riješiti zbrinjavanje otpadnih voda na način da se prije njihovog upuštanja u recipijent izvrši predtretman prema posebnim propisima. Otpadna ulja i emulzije prihvaćaju se i skladište privremeno na mjestu nastajanja otpada uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. Upravno tijelo Općine dužno je voditi očevidnik sakupljenog i odloženog komunalnog otpada i krajem kalendarske godine izvješća dostavljati u Katastar emisija u okoliš kojeg vodi županijska služba nadležna za zaštitu okoliša. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 43.
Članak 43. Uz zakonom propisanu obavezu izrade dokumenata iz područja zaštite okoliša - Izvješća stanja o okolišu i Programa zaštite okoliša u Općini, posebnu pozornost treba dati zaštiti vodonosnog područja, zaštiti vodotoka, zraka, šuma, tla i krajolika kao osobito vrijednih resursa Općine. L Broj 12 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1451
Članak 44. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova treba provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 45.
Članak 45. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno uzrokovale vrijednosti emisija iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Građevine i vanjski prostori u kojima če se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina u skladu s propisima i Odredbama ovog Plana kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i si.) svelo na dozvoljenu mjeru. VODE
Članak 46.
Članak 46. Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba spriječiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i jezerima: u vodotoke se ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava (osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih građevina), kao ni iz proizvodnih pogona, radionica i si., izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima, sve značajnije onečišćivače na vodotocima treba inventarizirati uz primjenu mjera zaštite prirode i okoliša.
Članak 47.
Članak 47. Ležišta podzemne pitke vode treba zaštititi gradnjom sustava za odvodnju: a/ kad se na dijelu građevinskog područja izgradi javna kanalizacijska mreža, postojeće i nove stambene i ostale građevine se moraju priključiti na nju, b/ otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju, c/ do izgradnje javne kanalizacijske mreže, fizičke i pravne osobe dužne su sve otpadne vode upuštati u vodonepropusne septičke jame s v / mogućnošću pražnjenja, d/ ako se odvodnja otpadnih voda u zatvoreni sustav počne provoditi prije realizacije uređaja za pročišćavanje, neophodno je odvođenje otpadnih voda provoditi preko trodijelnih septičkih jama.
Članak 48.
Članak 48. % Podovi u staj ama i svinj cima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno stijenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena mora biti izveden od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.
Članak 49.
Članak 49. Uvažavajući preporuke iz PPZ-a, prije izvođenja radova na uređenju vodotoka i zaštiti od štetnog djelovanja voda (tehničko i gospodarsko uređenje i održavanje korita vodotoka) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gospodarske koristi i gubitka biološko-ekoloških značajki (narušavanja ili umanjivanja ekoloških i krajobraznih vrijednosti). Prije izvođenja vodoprivrednih zahvata preporuča se valorizirati predjele uz vodotoke, a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirodne sredine. Prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost vodnog ekosustava, kao i šireg vegetacijskog pojasa uz rijeku, moguće je očuvati na način da se potrebni radovi na uređenju i održavanju vodotoka izvedu uz odgovarajuća usklađenja s drugim strukama, odnosno da se razmotri izvođenje radova uz očuvanje staništa vlažnih livada, izvornih prirodnih obilježja, zadržavanje visoke vegetacije, oblikovanja različitog profila korita i si.
Članak 50.
Članak 50. Mrtve rukavce rijeke Mure i još moguće preostale bare potrebno je očuvati i zaštititi od isušivanja.
Članak 51. Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite trebali bi prijeći u II. kategoriju kvalitete voda. TLO
Članak 52. Pri eksploataciji površinskog sloja zemljišta treba voditi računa o zaštiti vodonosnog sloja: Stranica 1452 "SLUŽBENI količine i vrste zaštitnih sredstava koje se koriste u poljoprivredi treba kontrolirati u svrhu smanjivanja količine štetnih tvari u pitkoj vodi (prvi vodonosni horizont). gradnju podrumskih etaža većih građevina graditi na način i sa sadržajima koji ne ugrožavaju tlo, propisno izvesti sanaciju eksploatacijskih polja po eksploataciji šljunka u vodonosnom području.
Članak 53.
Članak 53. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla) i treba ih trajno štititi od prenamjene.
Članak 54. Sukladno zakonskim propisima potrebno je sanirati nelegalna odlagališta komunalnog otpada. Sporadična odlagališta uz putove, u šumama i si., individualna odlagališta otpadaka iz domaćinstava, neuređena gnojišta na seoskim gospodarstvima i slično, potrebno je regulirati općinskim propisima koji se odnose na komunalne djelatnosti. SUME
Članak 55.
Članak 55. Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža: šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema Zakonu o šumama, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih građevina predviđenih ovim Planom i planovima šireg područja, nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, u svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih Osnova gospodarenja državnim šumama.
Članak 56.
Članak 56. Uz vodotoke i kanale prirodnog krajolika Murščaka, a i u ostalim dijelovima prostora Općine, zabranjuje se krčenje šumaraka, živica i soliternog drveća koji čine zajedno s drugim poljoprivrednim površinama mozaičnu strukturu krajolika.
Članak 57. Poželjno je pošumljivati, izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljištima, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, predjelima uz vodotoke i si. *J GLASNIK Broj 12 U postupku pošumljivanja nije dopušteno unošenje stranih biljnih vrsta, već je potrebno primijeniti isključivo autohtone vrste. BUKA
Članak 58.
Članak 58. Na dijelu autoceste koja prolazi kraj Turčišća korisnik građevine dužan je vršiti mjerenja razine buke i postupiti prema mjerama o zaštiti od buke. Građevine koje su izvori buke ne smiju ugrožavati stambene i radne zone naselja prekoračenjem dopuštene razine. Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bukom ne ugrožavaju okoliš ili je obavezna izgradnja zaštite od buke. Ukoliko se ustanovi da je prekoračena dopuštena buka u naselju, potrebno je izvesti objekte za zaštitu.
Članak 59. Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zaštititi pojedine dijelove okoliša na području Općine, moguće je pokrenuti izradu Programa zaštite okoliša, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša. Općina treba iskoristiti zakonsku mogućnost izrade Programa zaštite okoliša za pojedina uža područja s obzirom na resurse, značajke i posebnosti sredine (npr. utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vodu, šume, tlo i krajolik, uvjete za proizvodnju zdrave hrane, uvjete za zaštitu određenog područja Općine).