Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1434
Članak 42.
Članak 42. Minimalne udaljenosti stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih, te gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnosti koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mješovite namjene, pretežito stambene, utvrđene su u poglavlju 4. "Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti" člancima 112. i 113. ovih Odredbi. Postojeće poslovne građevine i gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se od građevina društvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima od onih definiranih člancima 112. i 113. ovih Odredbi, mogu se zadržati i rekonstruirati, ali bez mogućnosti prenamjene u poslovne građevine koje nepovoljno utječu na okolni prostor (već samo za tihe i čiste djelatnosti koje ne privlače veliki promet). Visina građevina
Članak 43.
Članak 43. Visina vijenca građevine određuje se u odnosu na kotu konačno uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. Visina vijenca građevine mora biti usklađena s tipologijom gradnje i visinom vijenca susjednih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostoječe gradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca iste građevine.
Članak 44. Na području Općine, u zonama mješovite pretežito stambene gradnje, dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i višestambenih građevina maksimalne visine Po+P+1+Potkr. (podrum + prizemlje + 1 kat + potkrovlje) ili maksimalne visine vijenca 6,6 m za katne građevine, a 5,0 m za prizemne građevine.
Članak 45.
Članak 45. U najstarijim dijelovima naselja Domašinec i Turčišće s već izgrađenom strukturom, moguća je nova gradnja ili dogradnja postojećih stambenih građevina do maksimalne visine krovnog vijenca 5,5 m (visoka prizemnica, odnosno katnica bez mogućnosti uređenja potkrovlja). Ako se radi o adaptaciji ili obnovi postojeće građevine, potrebno je obuhvatiti cijelu građevinu, a ne samo njen dio. Prilikom gradnje novih građevina ili zahvata na već postojećim građevinama potrebno je poštivati tradicijske materijale i oblikovanje građevina.
Članak 46.
Članak 46. Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi naivise 3,8 m GLASNIK " Broj 12 Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0 m (a silos za stočnu hranu i više). Visina vijenca gospodarskih građevina za uzgoj životinja ograničene veličine može iznositi najviše 5,0 m.
Članak 47. Krovne konstrukcije građevine mogu se izvoditi kao kose ili ravne. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose i krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60 cm za jednokatne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.
Članak 48.
Članak 48. Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevine, a u skladu s ostalim uvjetima iz prethodnog članka. Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stavka 1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe ovog Plana. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.
Članak 49.
Članak 49. Podrumom se smatra najniža etaža ako: na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,2 m od kote konačno uređenog terena. Oblikovanje i uvjeti za gradnju unutar izgrađenih cjelina
Članak 50. Unutar građevinskog područja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: interpolacijama - na slobodnim česticama, rekonstrukcijom starih građevina, Broj 12 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1435 dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, zamjenom starih građevina novim.
Članak 51.
Članak 51. Kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: građevinski pravac određen postojećom gradnjom, nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice, gabarit (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama.
Članak 52. U povijesnim sredinama, gdje dominira tradicionalni način gradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima: skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama, skladan odnos širine i visine pročelja, usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagiba i položaja krovnih ploha sa susjednom građevinom, obavezna primjena opečnog crijepa na krovovima građevina.
Članak 53.
Članak 53. Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. Kod izdavanja potrebnih dozvola za građevine iz stavka 1. ovog članka mora se u istom postupku idejno riješiti i ulično pročelje susjedne građevine (ili građevina), tj. odrediti joj osnovne gabarite i konture. Ograde i parterno uređenje
Članak 54. Pravac regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 metara, kod županijske ceste 8,0 metara, kod lokalne 5,0 metara. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,5 m.
Članak 55.
Članak 55. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednoj čestici najveće visine 1,5 m. Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od Om stvaranj Kameno, betonsko ili opečno podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). •> Ulazna vrata i vrata kolnog ulaza na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.
Članak 56.
Članak 56. Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, odnosno željezničke pruge, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedni dio ograde iz stavka 1. ovog članka gradi vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedovom. Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.
Članak 57.
Članak 57. Zabranjuje se uređenje partera čestice na način koji bi sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke potreban za njihovo redovno održavanje, te koji bi smanjio propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozio vodotok i područje uz vodotok.
Članak 58. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i si. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,0 m. Stranica 1436 "SLUŽBENI
Članak 59.
Članak 59. Uređenje partera (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i si.) mora se izvesti na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio čestice, minimalne širine 3,0 m. Priključak na prometnu infrastrukturu
Članak 60. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. U slučaju kada građevna čestica graniči s dvije javne prometne površine, istoj se određuje prilaz s javne prometne površine nižeg ranga.
Članak 61.
Članak 61. Za pristup čestici s javne ceste u postupku izdavanja potrebne dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave koja tim površinama upravlja.
Članak 62. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,Om, odnosno i širi u slučaju prilaza s rangiranih cesta (državnih, županijskih), ukoliko to utvrde nadležne uprave za ceste. Komunalno opremanje građevne čestice
Članak 63. Stambene, poslovne ili stambeno-poslovne građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.
Članak 64.
Članak 64. Planirana infrastruktura (površine, koridori ili trase) u ovom Planu određena je aproksimativno u prostoru, a točan položaj utvrđuje se detaljnijom projektnom dokumentacijom.
Članak 65. Građenje planiranih građevina unutar građevinskog područja može započeti samo pod uvjetom da je prethodno zadovoljen dogovoreni minimum uređenja građevinskog zemljišta, a to znači daje formirana građevna čestica, te daje do nje moguć kolni pristup s javne prometne površine. GLASNIK" Broj 12 Ako se građevine izvode prije nego se osiguraju priključci električne energije i pitke vode za blok u kojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditi priključke i pojedinačno, o vlastitom trošku, na način i uz suglasnost nadležnih komunalnih službi, kao trajno ili privremeno rješenje.
Članak 66.
Članak 66. Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena i poslovna građevina se obavezno moraju priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama.
Članak 67. Otpadne vode ne smiju se ispuštati direktno u vodotoke. Sanitarno-fekalne otpadne vode mogu se ispuštati u kanalizacijski sustav otpadnih voda nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje, sanitarnofekalne otpadne vode moraju se sakupljati u nepropusne septičke jame koje je potrebno redovno održavati. Tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u kanalizacijski sustav otpadnih voda tek nakon potrebnog predtretmana sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih službi, a nakon izgradnje uređaja V * V f za pročišćavanje. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje tehnološke vode se moraju sakupljati u sabirne jame koje je potrebno održavati prema posebnim propisima. U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao ni druge štetne tvari. Za manje grupacije građevina moguća je gradnja manjih sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda koji osigurava pročišćavanje otpadnih voda do propisane razine za ispuštanje u recipijent II. kategorije. Oborinske vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda uz obavezno uklanjanje pijeska i mulja, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
Članak 68.
Članak 68. U okviru čestice treba predvidjeti i urediti mjesto za odlaganje otpada. Na čestici se može predvidjeti i urediti mjesto za kompostiranje organskog otpada iz domaćinstva. Navedeno je potrebno prikazati u situacijskom planu uređenja čestice, odgovarajućeg mjerila, koji će biti sastavni dio idejnog rješenja u zahtjevu za potrebnu dozvolu.
Članak 69. Priključivanje građevina na električnu i plinsku mrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno Broj 12 " SLUŽBENI zakonskim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera i važećim odlukama Općinskog vijeća Domašinec. 2.2.2. Zone zelenila, športa i rekreacije
Članak 70.
Članak 70. Ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja (kartografski prikazi 4a-b) zone rezervirane za zelenilo, šport i rekreaciju. Unutar tih zona mogu se urediti: športsko-rekreativni tereni s pratećim građevinama koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma, urbano zelenilo (drvoredi, parkovi, dječja igrališta i si.), križevi i kapelice, zaštitno zelenilo i si. Unutar ovih zona mogu se uređivati i prostori sa zdravstvenom funkcijom. Izgrađenost čestica u ovoj zoni je maksimalno 15 %. U tu površinu se ne uračunavaju igrališta na otvorenom. Maksimalna visina pomoćnih i ugostiteljskih građevina u ovoj zoni može biti prizemlje, s visinom vijenca 3,8 m. U ovoj zoni se ne mogu graditi stambene i poslovne građevine, izuzev ako su u funkciji osnovne namjene, kao prateće građevine. Mogu se graditi npr. dvorane, svlačionice, tribine za gledatelje, servisi za održavanje športske opreme, trgovine športskom • opremom, manji prateći ugostiteljski sadržaji, stan domara i si. U ovoj zoni se ne mogu graditi radionice ili hale za proizvodnju športske opreme. Iznimno se u zonama zelenila, športa i rekreacije mogu zadržati postojeće poslovne, stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s člankom 210. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. 2.2.3. Prostori izuzeti od nove gradnje unutar građevinskog područja naselja
Članak 71.
Članak 71. Unutar građevinskog područja na pojedinim dijelovima naselja nije dopuštena gradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: na javnim zelenim površinama (trgovima), unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini minimalno 30 m od osi korita ili 50 m od nasipa rijeke Mure, i u pojasu 50 m od ruba šume, iznimno je to moguće na izgrađenim građevnim česticama (unutar GLASNIK " Stranica 1437 vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti površine novoformiranih čestica), na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i si. u radijusu 30 m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje sa postojećima čine funkcionalnu cjelinu), te na rima 100 m. 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja
Članak 72.
Članak 72. Građevine, koje se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju mogu ili moraju graditi izvan r •• < građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika. Izvan građevinskog područja, na području Općine odobrava se gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su: građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: ratarske i si farme (stambeno-gospodarski sklopovi), građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme), ribnjaci, plastenici i staklenici, pčelinjaci, površine i građevine za iskorištavan] e mineralnih sirovina, površine i građevine za športskorekreacijsku namjenu s pratećim ugostitelj skoturističkim sadržajima, infrastrukturne građevine i sustavi (uključujući i groblje), I t manje vjerske građevine (kapelice i raspela). 2.3.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti RATARSKE I SL. FARME (STAMBENO- GOSPODARSKI SKLOPOVI)
Članak 73.
Članak 73. Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem -poljodjelsko gospodarstvo. Broj 12 Stranica 1438 "SLUŽBENI GLASNIK" Farme se mogu graditi na poljoprivrednom posjedu (koji se može sastojati i od više čestica) izvan građevinskog područja, ako su ispunjeni uvjeti o veličini posjeda za pojedine grane poljodjelstva: ratarstvo 25,0 ha, vinogradarstvo 3,5 ha, uzgoj povrća 3,0 ha, uzgoj voća 1,7 ha, rasadnik bilja (uzgoj cvijeća i ljekovitog bilja) 1,0 ha. Veličina građevinskog zemljišta, na kojem se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, mora biti minimalne površine od 1,0 ha, a koeficijent izgrađenosti na tom građevinskom zemljištu može biti najviše 0,4. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoja cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti minimalne površine 0,3 ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu. Posjed na kojem se gradi farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine. Farme iz ovog članka se ne mogu izvoditi unutar zaštićenog krajolika rijeke Mure.
Članak 74.
Članak 74. Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme iz prethodnog članka su: stambena građevina - za potrebe stanovanja vlasnika, domara/čuvara (jedan stan), gospodarske građevine za potrebe biljne (stočarske proizvodnje, ukoliko je kombinacija sadržaja), poslovno-turističke građevine za potrebe seoskog turizma, industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, druge prateće građevine prema potrebi. Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u postupku ishođenja potrebne dozvole, u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.
Članak 75.
Članak 75. Minimalna udaljenost građevina iz prethodnog članka od građevinskog područja naselja je 100 m, kao i od državne ceste, 50 m od županijske i 30 m od lokalne ceste. Građevine iz prethodnog članka, na jednoj farmi moraju biti grupirane unutar maksimalno 1/4 površine farme. Maksimalna visina građevina na farmi je Po + P + Potkrovlje, tj. 5,0 m do visine vijenca. Maksimalna tlocrtna površina stambene građevine 2 je 200 m , a po 600 m za proizvodne, poslovne i gospodarske građevine, uz moguća odstupanja, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, na temelju obrazloženja u idejnom rješenju i dobivene suglasnosti u postupku dobivanja potrebne dozvole. Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz prethodnog članka primjenjuju se odredbe za minimalne udaljenosti od susjednih čestica/posjeda i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu građevinskih područja.
Članak 76.
Članak 76. * Idejnim rješenjem koj im se traži izdavanje potrebnih dozvola za građevine iz članaka 73. i 74. bit će naročito određeno: veličina posjeda i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje, vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati, tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i industry skih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, područje namjeravane gradnje građevina na farmi s predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja, pristup na javnu prometnu površinu, mogućnosti opremanja posjeda komunalnom infrastrukturom (opskrba pitkom vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i si.), ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog drveća, potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju farme ne može se parcelirati na manje dijelove. GOSPODARSKE GRAĐEVINE ZA UZGOJ ŽIVOTINJA (TOVILIŠTA, STOČNE FARME)
Članak 77.
Članak 77. Za obavljanje gospodarskih djelatnosti - uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme) ovim Planom određene su lokacije, namjena, te načelno i površina izdvojenih područja prikazanih na kartografskom prikazu br. II Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000. Broj 12 " SLUŽBENI Izdvojena područja gospodarskih zona za uzgoj životinja određuju se u svrhu objedinjavanja potrebnih komunalnih servisa za djelatnost uzgoja životinja, na područjima najmanjeg mogućeg negativnog utjecaja na naselja i s ciljem kontroliranog utjecaja na okoliš. Gospodarske zone za uzgoj životinja prvenstveno su namijenjena intenzivnom uzgoju životinja (peradi, sitne i krupne stoke, krznaša, nojeva i divljači).
Članak 78.
Članak 78. Na području zona iz prethodnog članka, obavezno j e locirati uređaj e komunalne infrastrukture za osiguranje sprječavanja štetnih utjecaja na okoliš u svemu prema odredbama iz članka 67. ovih Odredbi. Organizaciju područja izdvojenih gospodarskih zona, a posebno točnu površinu zona, razgraničenje javnih od privatnih površina, parcelaciju čestica, rješenje komunalne infrastrukture i mjere zaštite okoliša, potrebno je riješiti detaljnim planovima uređenja (DPU). Zone je moguće realizirati u etapama. Minimalna površina građevne čestice unutar izdvojene gospodarske zone je 2000 m , a maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,4. Ostali uvjeti za uređenje čestica i lociranje građevina identični su kao i za građevne čestice u gospodarskim zonama unutar naselja. Izvan izdvojenih gospodarskih zona ne može se na prostoru Općine Domašinec obavljati djelatnost intenzivnog uzgoja životinja. / -
Članak 79.
Članak 79. Postojeće farme koje imaju legalitet, a ne zadovoljavaju uvjete definirane ovim Odredbama, ne mogu se dalje proširivati. Iste se mogu zadržati uz rekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti rada i zaštite okoliša. SEOSKI TURIZAM
Članak 80. U sklopu ratarskih i stočarskih farmi i na seoskim domaćinstvima može se obavljati djelatnost seoskog turizma s pratećim ugostiteljskim i športskorekreativnim sadržajima. Maksimalni kapacitet ugostiteljske građevine na takvim farmama je 12 ležaja i 24 sjedećih mjesta u restoranu/gostionici/blagovaonici. PLASTENICI I STAKLENICI
Članak 81.
Članak 81. Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. GLASNIK " Stranica 1439 Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba čestice ne može biti manja od 3,0 m. SPREMIŠTA U VOĆNJACIMA
Članak 82. Spremišta u voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina je veća od 0,50 ha. Poljoprivredno zemljište najmanje površine od 0,50 ha koje služi kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine (spremišta) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove. Površina gradivog dijela čestice ne može biti veća 2 od 40 m kada se gradi na čestici najmanje površine od 0,50 ha. Površina gradivog dijela čestice iz stavka 3. ovog članka može se uvećati za 20 m za svakih daljnjih 2 400 m voćnjaka. Etažna visina spremišta je prizemna s najvišom visinom vijenca do 3,0 m od terena. Spremišta mogu biti isključivo montažne gradnje. LOVAČKE REMIZE
Članak 83.
Članak 83. Na kultiviranim predjelima Općine Domašinec mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači. PČELINJACI
Članak 84.
Članak 84. Pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,0 m od nivoa terena. Tlocrtna površina pčelinjaka ne može biti veća od 2 40 m , od kojih prostor spremišta ne može biti veći od 2 12 m . Stranica 1440 "SLUŽBENI Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, 0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. RIBNJACI
Članak 85. Osnivanje i gradnja ribnjaka, uzgajališta pataka i si. može se vršiti samo na saniranim dijelovima šljunčara "Turčišće I" i "Turčišće II", te na ribnjaku "Rulek", a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta sa ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta. Projekt na osnovu kojeg je dobivena građevna dozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije obala i okolnog prostora, pejsažno rješenje mikrolokacije, te način sanacije iskopa po prestanku korištenja ribnjaka. 2.3.2. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 86.
Članak 86. Unutar odobrenog eksploatacijskog polja šljunčara "Turčišće I" i "Turčišće II" mogu se u skladu sa Zakonom o rudarstvu, Zakonom o zaštiti okoliša i ostaloj važećoj zakonskoj regulativi izvoditi rudarski radovi. Uz Rudarski projekt potrebno je izraditi i Projekt uređenja okoliša s razrađenim mjerama zaštite okoliša i programom tehničke i biološke sanacije u najmanje tri faze. Kod izrade navedenih projekata i njihove realizacije potrebno je provoditi Mjere zaštite okoliša i Program praćenja stanja okoliša u skladu s Rješenjem koje je za namjeravani zahvat izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Po završetku eksploatacije prve faze ili u slučaju trajnog obustavljanja radova obavezno je započeti sanaciju u skladu s navedenim projektima i ovim Planom. Unutar zona za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim opreme potrebne za obavljanje osnovne djelatnosti (mehanizacija), dozvoljava se postavljanje i privremenih građevina koje su usko vezane na iskorištavanje sirovine (npr. betonare), za koje će se veličina, kapacitet i mikrolokacija definirati kroz posebne uvjete nadležnih tijela. Također se dozvoljava postavljanje pratećih građevina za potrebe osoblja (čuvarska kućica, sanitarije, blagovaonica), isključivo montažnih, koje se nakon eksploatacije moraju ukloniti. Maksimalna bruto razvijena površina takvih pratećih građevina ne smije prijeći 100 m . Maksimalna visina je prizemnica visine vijenca do 3,6 m, bez podruma i potkrovlja. GLASNIK" Broj 12 Ovim Planom ne predviđaju se druge lokacije za eksploataciju šljunka na području Općine.