Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1246
Članak 89.
Članak 89. Ovim PPUG-om se na području Grada određuju površine za uređenje sljedećih gospodarskih zona: - planirana mješovita gospodarska zona u Hlapičini za različite gospodarske aktivnosti - proizvodne (industrijske i obrtničke) i poslovne (trgovačke, uslužne i komunalnoservisne) - površine zone od cea 5,8 ha - proširenje postojeće gospodarske zone za preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih proizvoda sa servisnim sadržajima u Križovcu, ukupne površine, na dvije prometnicom povezane lokacije, od cea 6,7 ha, - postojeća mješovita gospodarska zona "Mural" u Murskom Središću različite gospodarske aktivnosti proizvodne (industrijske i obrtničke) i poslovne (trgovačke, uslužne i komunalno-servisne), s planiranim proširenjem u južnom dijelu Murskog Središća, ukupno postojeći i planirani dio cea 48,0 ha, planirana gospodarska zona za uslužne, turističke i servisne djelatnosti na južnom ulazu u Mursko Središće, bez mogućnosti obavljanja proizvodnih djelatnosti, ukupne površine cea 6,0 ha, koja se može tretirati samostalnom zonom ili kao dio zone uz uMural", postojeća gospodarska zona uslužnih djelatnosti uz Tekstilnu ulicu u Murskom Središću, ukupno cea 5,9 ha Broj 10 U SLUŽBENI planirana gospodarska zona u sjeverozapadnom dijelu Murskog Središća, koja se razvila iz pojedinačne građevne čestice djelatnosti kompostiranja, prerade i pakiranja zemlje i supstrata za cvjećarstvo, te se i planira za navedenu namjenu i kompatibilne prateće funkcije, ukupne površ. cea 3,5 ha i postojeća mješovita gospodarska zona na sjeverozapadnom ulazu u Peklenicu, s planiranim proširenjem, za različite gospodarske aktivnosti proizvodne (industrijske i obrtničke) i poslovne (trgovačke, uslužne i komunalno-servisne) - površine zone od cea 3,0 ha 2) Razgraničenje pojedinih gospodarskih zona u odnosu posebnosti pojedinih grupa djelatnosti, određuje se prostornim planovima uređenja užih područja (UPU Murskog Središća ili DPU pojedine zone).
Članak 89.
3) Izuzetno, ukoliko se postojeće gospodarske zone, organizirane na pojedinačnim česticama u Križovcu i sjeverozapadnom dijelu Murskog Središća (alineja 2. i 6. stavka 1. ovog članka), šire najmanja širina najmanja dubina 55 Stranica 1247 GLASNIK na način da se ukupna površina za razvoj gospodarske djelatnosti može smatrati proširenjem gruntišta postojeće čestice, odnosno unutar područja za razvoj se ne formiraju nove građevne čestice, za navedena područja nije potrebno raditi planove uređenja užeg područja, već se čestice mogu uređivati temeljem uvjeta iz članaka 90. - 92. ovih odredbi.
Članak 90.
Članak 90. i) Na građevnim česticama, unutar gospodarskih zona, osnovna namjena građevina je uvjetovana 4 obavljanjem gospodarskih, proizvodnih (industrij skih ili obrtničkih) i poslovnih (uslužnih, trgovačkih ili komunalno-servisnih) djelatnosti, osim primarne poljoprivredne proizvodnje.
Članak 91. 1) U postupku formiranja građevnih čestica, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarskih zona, poštivati sljedeće minimalne vrijednosti: V • koeficijent izgrađenosti najmanja površina građevne čestice građene čestice /m/ /m/ građevne čestice građevne čestice /m2/ /kig/ područje gospodarske proizvodno-poslovne zone "Mural" južno od ulice M Kovača do D209, osim dijela zone, za koji postoji DPU 40,0 70,0 2.800,0 0,4 područje svih ostalih gospodarskih zona 28,0 40,0
Članak 92.
Članak 92. 1) Unutar gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja, zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, te najmanje 20,0 m udaljene od građevina u mješovitostambenoj zoni u Murskom Središću, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; 1.120,0 0,4 međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,5 m za gospodarsku zonu "Mural" t u Murskom Središću, a za 7,0 m za sve ostale zone, iznimno od prethodne alineje, visina vijenca građevina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25 % ukupne površine čestice, Stranica 1248 "SLUŽBENI nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, 5)
Članak 92.
najmanje 20 % od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, te ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelj a sustava odvodnje 1) oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo / 2 parkirališna mjesta. 3.1.2 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u drugim funkcionalnim zonama u naselju 1)
Članak 93. i) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje svih naselja, kao osnovne građevine na vlastitim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i čistih djelatnosti). Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske 2) 2) građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih 1) ugostiteljskih i trgovačkih usluga, definirano prema posebnom propisu i silaže stočne hrane do 100,0 iTf, ne mogu se na građevnoj čestici unutar stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu građevinu. 2) 3) Veličina i oblik građevnih čestica određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno minimalne dimenzije i površina građevne čestice, te izgrađenost određuju se kao za stambene građevine, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih odredbi. 3)
Članak 93.
4) Visina i oblikovanje građevina ovisi i o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, 4) odnosno: - najveća visina vijenca gospodarskih građevina unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu 5) građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnoj izgrađenoj strukturi, a GLASNIK" Broj 10 - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao osnovne građevine, na građevnim česticama namijenjenim za gradnju višestambenih građevina.
Članak 94.
Članak 94. Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar stambenih zona naselja (nije \ dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti).
Članak 95. Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (parkirališta i sajmišta), te ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i si.) mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar mješovito-stambene zone u Murskom Središću. • Veličina i oblik građevnih čestica, te visina i oblikovanje građevina određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja iz poglavlja 2.2.3., članka 55. ovih odredbi.
Članak 96.
Članak 96. Po jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, ili kompleks građevina koji objedinjava navedene sadržaje, može se graditi kao osnovna na pojedinačnoj čestici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja. Izdvojene čestice za gospodarske građevine iz prethodnog stavka ne mogu se formirati, ukoliko unutar pojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za građevine određene u poglavlju 4.1. članku 119. ovih odredbi, dimenzioniranih prema uvjetima mreže društvenih funkcija Županije. Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, veličina građevne čestice unutar pojedine zone nije ograničena. U sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40 % ukupne bruto površine građevina na čestici. Uvjeti formiranja građevne čestice i gradnje građevina određuju se prema poglavlju 4.1. članku 123. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. Broj 10 U SLUŽBENI 3.1,3 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti kao pratećih na građevnim česticama u drugim funkcionalnim zonama u naselju i kao pomoćnih na stambenim ili stambenoposlovnim građevnim česticama
Članak 97.
Članak 97. i) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje svih naselja, kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50 % veća od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <=<= 1,5 x bruto pov. osnovne z grad.), ali ne može biti veća od 400,0 m po čestici, prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, odnosno: - najveća visina vijenca prateće gospodarske građevine unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema osnovnoj građevini, a - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. 2) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima mješovitih stambenih zona, kao prateće građevine, (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), pod jednakim uvjetima kao i u stambenim zonama, osim što ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 1000,0 m po čestici, a visina vijenca pratećih građevina može biti najviše 6,60 m.
Članak 97.
3) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske i krojačke radnje), te specijaliziranih trgovina (sa skladišnim prostorom do 30,0 m~) ukoliko: GLASNIK" Stranica 1249 su funkcionalno i građevinski cjeloviti, imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, te ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 20 % ukupne neto korisne površine višestambene građevine.
Članak 98.
Članak 98. i) Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, 4 i električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radionice), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar stambenih zona niske izgradnje svih naselja (interpolacija gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50 % veća od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <=<= 1,5 x bruto pov. osnovne z grad.), ali ne može biti veća od 400,0 m po čestici, - građevina, odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost, od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba biti udaljena najmanje 20,0 m i - najveća visina vijenca može biti 4,80 m. 2) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi, na građevnim česticama namijenjenim gradnji višestambene građevine.
Članak 99.
Članak 99. 1) - Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), tehničkih servisa \ (automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radionice i si.), građevinarstva (tesarske i stolarske radionice), trgovački i skladišni prostori (trgovine, skladišta i manje hladnjače), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar mješovito-stambene zona uz poštivanje sljedećih uvjeta: ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu 2 djelatnosti) može biti najviše 1000,0 m po čestici, ^ Stranica 1 250 "SLUŽBENI građevina, odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost, od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba biti udaljena najmanje 20,0 m i oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, odnosno 2) visina vijenca prateće građevine može biti do 6,60 m. 3)
Članak 100.
Članak 100. 1) Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje, i to građevine za uzgoj peradi ispod kapaciteta od 8.500 kom mogu se graditi kao prateće, unutar pretežito stambenih zona niske izgradnje i u njihovom kontaktnom prostoru, ukoliko je to određeno i) karakterističnim uzorkom naselja u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Ukupna bruto površina građevina treba biti dimenzionirana na najviše 8.500, kom peradi, prema posebnim propisima za dimenzioniranje površine potrebne za navedenu količinu. 2) 3) Građevinu je potrebno locirati najmanje 70,0 m udaljeno od pojasa izgradnje stambenih građevina, jednim dijelom može izlaziti izvan građevinskog područja naselja do najviše 80,0 m, ukoliko površina na koju se locira ima namjenu obradivog tla/oznaka P2 ili P 3 / . 3.2 4) Visina vijenca građevina, ne može biti veća od 4,80 m, a građevina treba biti oblikovana u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33 3.2.1 do 45°, a - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. i) 5) Građevina od obale rijeke Mure, od groblja, odnosno od površine za proširenje groblja, od građevina od značaja za kulturnu i povijesnu baštinu naselja, te od izdvojenih područja 2) namijenjenih sportu ili rekreaciji, treba biti udaljena najmanje 100,0 m.
Članak 101.
Članak 101. 1) Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje ne 3) mogu se graditi kao prateće, unutar mješovitih stambenih zona i u njihovom kontaktnom prostoru.
Članak 102. 1) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnj a fazno GLASNIK" Broj 10 neodvojivog kompleksa, jedna ugostiteljska građevina, može se graditi kao prateća građevina na pojedinoj čestici: - društvenih djelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te - na čestici građevine sporta i/ili rekreacije, unutar zone sporta i rekreacije. Površina prateće građevine ne može biti veća od površine osnovne građevine. Uvjeti gradnje građevine određuju se prema poglavlju 4.1. članku 123. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.
Članak 103.
Članak 103. Pomoćne poljoprivredne građevine, bez ili sa izvorom zagađenja mogu se na građevnoj čestici stambene ili stambeno-poslovne namjene, graditi u površini i na način određen karakterističnim uzorkom naselja iz poglavlja 2.2.3. ovih odred bi. Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti
Članak 104.
Članak 104. Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuju se građevinskim područjima za građevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog područja. Površina vremenski, odnosno količinski ograničenog eksploatacijskog polja šljunka, sjeveroistočno od Murskog Središća određena je rješenjem, a na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" označena je oznakom eksploatacije /oznaka E3/, bez površine zahvata. Namjena, lokacija, površina planiranog izdvojenog područja poljoprivredno-gospodarske zone za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti, južno od naselja Križovec /oznaka PG/, prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1 : 25.000. Broj 10 U SLUŽBENI 4) Izdvojeno područje za obavljanje djelatnosti privremenog skupljanja i selektiranja neopasnog komunalnog otpada /oznaka K3/ može se locirati na području Hrastlinka, sjeveroistočno od Murskog Središća, pod uvjetima određenim u poglavlju 7. ovih odredbi, te uz obvezu sanacije od korištenja navedenog prostora u svrhu gradske deponije komunalnog otpada. 5) U dijelu izdvojenog područja iz prethodnog stavka može se locirati kamionsko parkiralište za ADR teret, uz poštivanje mjera zaštite iz poglavlja 8. ovih odredbi.
Članak 105.
Članak 105. 1) Uvjeti korištenja prostora i izgradnje građevina u okviru eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, određeni su postojećim dozvolama za uređenje i gradnju na navedenom prostoru, navedenim u članku 11, stavcima 5. i 6. ovih odredbi. 2) Mogućnost otvaranja novih područja za eksploataciju šljunka i pijeska definirana ja kao sadržaj od značaja za Županiju u članku 11, stavku 7 ovih odredbi.
Članak 106. 1) Gospodarska, poljoprivredna zona za uzgoj životinja (poljoprivredno-gospodarska zona) određuje se kao građevinsko područje za gospodarske djelatnosti: uzgoja životinja - peradi, sitne i krupne stoke, krznaša i riba u kavezima, ali se mogu koristiti i kao prostori za uzgoj životinja ekstenzivnim načinom, što ovisi o odabranoj tehnologiji uzgoja ili vrsti životinja i namjeni pojedine zone ili dijela zone, a što se određuje prema Programu razvoja poljoprivrede i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada, primarne prerade, odnosno skladištenja mlijeka, gospodarske djelatnosti kompostiranja biootpada u svrhu proizvodnje prirodnog gnojiva, humusa i sličnih proizvoda, te komunalnih djelatnosti privremenog skupljanja životinjskih ostataka. 2) Osim građevina za uzgoj životinja, na građevnim česticama unutar poljoprivrednogospodarskih zona, mogu se graditi druge građevine u funkciji poljoprivrede i pratećih djelatnosti, kao što su spremišta strojeva, veterinarski punktovi, poljoprivredne trgovine i slično. 3) Na području zone, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno pojedinačne ili GLASNIK " Stranica 1 25 1 zajedničke (za više korisnika), uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav odvodnje.
Članak 106.
4) Otpadne vode iz zone nije dozvoljeno upuštati u recipijent prije njihova pročišćavanja uređajem za pročišćavanja otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu. 5) Planom uređenja užeg područja pojedine poljoprivredno-gospodarske zone (DPU ili UPU) potrebno je definirati: - razgraničenje javnih od privatnih površi na, - parcelaciju čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, te - obvezu ishođenja prethodnih uvjeta djelatnosti unutar zone, kojima se osigurava provođenje mjera zaštite okoliša. 6) Uvjeti uređenja čestica i gradnje građevina unutar područja poljoprivredno-gospodarske zone su sljedeći: - minimalna površina građevne čestice je 2 2.000 m , - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako uje unutar zone ili dijela zone određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; i - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4, - visina vijenca građevina može iznositi najviše 4,80 m, a silosi mogu biti i viši, ali ne viši od 10,0 i - nagib krovnih ploha može se kretati od 33° do 45 , - pokrov građevina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, - najmanje 20 % od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a Stranica 1 252 "SLUŽBENI ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oboriskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta.
Članak 106.
3.2.2 Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela i)
Članak 107. i) Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela Grada, podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti i prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 108. i) Prostori biljne poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti unutar kultiviranih predjela Grada područja su: - vrijednih obradivih tla /oznaka P2/ i - ostalih obradivih tla /oznaka P3/, kojima je agrotehničkim mjerama povećana proizvodnost ili se koriste za intenzivni 2) uzgoj stoke. 2) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti, mogu se obavljati djelatnosti intenzivnog ili integriranog načina biljne poljoprivredne proizvodnje, te intenzivnog ili ekstenzivnog stočarstva, u svrhu čega se mogu: - uređivati trajni nasadi, koji se mogu ograđivati isključivo prozračnim, žicanim ogradama, postavljati transportabilni pčelinjaci, isključivo za ispašu pčela, postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, ukoliko su građeni kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do 2,20 i 3) sljemena do 4,80 m, te osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za biljnu ili stočarsku 4) proizvodnju, ukoliko se lociraju na na za tu svrhu namijenjenim površinama obradivog tla Grada, određenim prema kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i prema uvjetima iz članaka 109. 5)
Članak 108.
- 112. ovih odredbi. 3) Sva ograđivanja čestica ili postavu objekata na GLASNIK" Broj 10 obradivom tlu potrebno je izvesti na način da se ograda, odnosno postava plastenika, staklenika ili pčelinjaka od osi poljskog puta odmakne za minimalno 5,0 m, odnosno ukoliko je poljski put lociran uz prostornu barijeru (brijeg, pokos, kanal i slično) na način da slobodna manipulativna površina, za prolaz poljoprivrednih strojeva putom, iznosi najmanje 10,0 m.
Članak 109. Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo bi lj ne poljoprivredne proizvodnje, može se osnivati kao izdvojeno građevinsko područje, isključivo na obradivim tlima osnovne namjene /oznake P2 /, u tu svrhu označenim na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina", i to: - na čitavom području obradivog tla naselja Peklenice osim područja između naselja i groblja, - na području naselja Krizovec, južno od groblja i postojeće šume, - na području naselja Hlapičina i Mursko Središće, na području južno od županijske prometnice Ž 2003 i zapadno od županijske v prometnice Z 2006 prema Selnici i - na području naselja Strukovec, zapadno od državne ceste D209 i istočno od planirane brze ceste Mursko Središće Čakovec čvor Sveti Križ. Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog članka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj ratarskih ili povrtlarskih kultura, odnosno ljekovitog bilja, i to u sljedećim minimalnim površinama određenim za:
Članak 109.
ratarstvo 25,0 ha vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha uzgoj povrća 3,0 ha uzgoj voća 1,7 ha ili - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja 1,0 ha. Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). Površina čestice poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha, imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu. Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: Broj 10 "SLUŽBENI - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača, 6) Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m , i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog u kompleksa. 7) Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20 % površine čestice, 2 ali ne može se izgraditi više od 3.000,0 m površine. 8) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno:
Članak 109.
nagib krovnih ploha može se kretati od 33 do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od od nehrđajučeg čelika bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika. 9) Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla. 10) Za područja unutra zaštićenog krajolika Mure, zahvate u prostru potrebno je uskladiti prema mjerama zaštite zaštićenog krajolika.
Članak 110.
Članak 110. I) Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska (prema upisniku poljoprivrednih gospodarstava), mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti: - poljoprivrede, - stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva, GLASNIK" Stranica 1253 - seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, prema posebnom propisu, te - djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. 2) Građevine, odnosno prostori za stanovanje, seoski turizam i trgovinu, mogu ukupno iznositi 600,0 m , a površina otvorenih rekreacijskih i sportskih igrališta još dodatnih 400,0 m . 3) Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (biljne proizvodnje), » i može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja i 200 kom peradi. 4) Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. 5) Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. 6) Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina.
Članak 111.
Članak 111. 1) Ukoliko se planira uzgoj minimalno 30 kom goveda, 100 kom svinja, ili 8.500 kom peradi, poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životi nj a intenzivnim ili ekstenzivnim načinom, može se osnivati, kao izdvojeno građevinsko područje, isključivo na obradivim tlima osnovne namjene /oznake P2/, u tu svrhu označenim na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i lociranim: - južno od naselja Križovec i - južno od naselja Hlapičina. 2) Ostali uvjeti uređenja čestice i gradnje su sljedeći: - veličina građevne čestice treba iznositi najmanje 0,5 ha, - treba postojati mogućnost prilaza na građevnu česticu s javne, prometne površine, - treba postojati mogućnost komunalnog opremanja čestice komunalnom infrastrukturom i to minimalno električnom energijom, Stranica 1254 " SLUŽBENI na području čestice, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav javne odvodnje, otpadne vode nije dozvoljeno upuštati u sustav javne odvodnje recipijent ukoliko prije nisu pročišćene uređajem za pročišćavanje otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu, kapacitet tovilišta od građevinskog go\A5da svinja peradi područja komada komada komada /za perad/ 30-350 100-750 8500-12500 70 350-1000 750-2000 12500-25000 100 preko preko preko 25000 200 1000 2000 3) Na području izdvojenog poljoprivrednog 2) gospodarstva za uzgoj životinja mogu se graditi gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti, uz koje je moguće graditi prateće građevine za:
Članak 111.
spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, 3) - silažu stočne hrane i građevine za preradu mlijeka do kapaciteta 10.000 lit/dan. 4) 4) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: nagib krovnih ploha može se kretati od 33° do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i 5) žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od od nehrđajučeg čelika, te u boji čelika, bijele ili zelene boje.
Članak 112.
Članak 112. 6) 1) Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju krupne i sitne stoke za mliječnu proizvodnju, konja, magaraca, visoke divljači, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam. GLASNIK " Broj 10 udaljenosti građevina za uzgoj životinja, koje se grade na poljoprivrednom gospodarstvu, trebaju biti od građevinskih područja naselja, izdvojenih područja sporta i/ili rekreacije, groblja, te zaštićenih, evidentiranih i neevidentiranih, a ovim planom navedenih spomenika graditeljske baštine, kao i od cestovnih prometnica, određene prema vrijednostima iz sljedeće tablice: \ udaljenost u metrima od građevinskog od od područja državne županijske /ostali/ ceste ceste 100 100 50 200 100 50 300 200 100 Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 kom goveda, 100 kom svinja ili 8.500 kom peradi, ili uzgoj do 30 kom uvjetnih grla, pri čemu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500,0 kg. Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem i potrebno ih je usmjeriti na područja određena stavkom 1. članka 111. ovih odredbi. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se locirati na svim kultiviranim predjelima visoke gospodarske učinkovitosti, izuzev područja na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti korištenja, i zaštite prostora", označenom kao područje na kojem se ne mogu graditi građevine. Ukoliko se izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja osnivaju izvan područja na kartografskom prikazu br.l.
Članak 112.
"Korištenje i namjena površina", označenim, kao pogodnim za intenzivni uzgoj životinja, te ukoliko je površina čestice veća od 2,0 ha, na njoj se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje životinja, površine do 100,0 m , izgrađene kao montažne od drveta, visine vijenca do 3,0 m, nagiba krovnih ploha od 33° do 45° i pokrivene crijepom, šopom, slamom ili laganim pločama od umjetnog materijala (gutanit ili slično) u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od državne ceste, groblja i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu Grada,, biti udaljeni najmanje 100,0 m, od županijskih i lokalnih cesta najmanje 20,0 m, a od ostalih cesta i od osi poljskih putova najmanje 5,0 m. Broj 10 CC SLUŽBENI
Članak 113.
Članak 113. 1) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, unutar kultiviranih predjela poželjno je da se: - obavljaju djelatnosti integriranog, ekološkog ili biološkog načina biljne poljoprivredne proizvodnje i uređuju lovačke remize za potrebe djelatnosti lova, odnosno lovnog turizma.
Članak 114. 1) Područje pogodno biljnu proizvodnju ekološkim, odnosno biološkim načinom, je područje obradivih tla unutar Zaštićenog krajolika rijeke Mure, koje se, radi obveze poštivanja posebnih mjera zaštite, prema posebnom propisu, odnosno odluci Županijske skupštine, definira kao područje poljoprivredne proizvodnje s ograničenjem u korištenju.
Članak 115.
Članak 115. 1) Lovačke remize mogu se uređivati na obradivim tlima Grada u svrhu uzgoja hrane, formiranja zaklona, te uzgoja, odnosno održavanja populacije divljači određenog lovno-gospodarskog područja. 2) Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine, od prirodnih materijala (drva, zemlje, šopa ili slame), visine do 3,0 m, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.
Članak 116. 1) Sve čestice koje su unutar kultiviranog krajolika formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti, ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. 3.2.3 Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 117.
Članak 117. i) Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva i vodoprivrede, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. V 2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima ovim PPUG-om označenim kao gospodarske šume, • GLASNIK " Stranica 1255 a unutar šuma posebne namjene i zaštitnim šumama prvenstveno u funkciji održanja ekosustava i prema šumskim gospodarskim osnovama. 3) Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava, je na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovana mjerama zaštite prirodnih vrijednosti, iz poglavlja 6.2. ovih odredbi. 4 UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU