Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 39
Članak 118.
Članak 118. i) Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sličnih funkcija i to uprave, lokalne samouprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica, javno djelovanje građanskih skupina i slične djelatnosti. 2) Društvene djelatnosti se organiziraju u naseljima, a djelatnosti sporta i rekreacije se mogu organizirati i izvan granica građevinskog područja naselja. 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih i legalno izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima zone unutar naselja u kojoj se čestica nalazi ili namjeni površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno djelatnost prilagoditi uvjetima namjene prostora. 4.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Članak 119.
Članak 119. l) Na području građevinskih područja naselja Grada, potrebno je prostornim planovima užih područja (UPU Mursko Središće ili DPU dijela naselja) osigurati prostore za sljedeće još nepostojeće, nedostatne ili neprimjereno locirane sadržaj e odgoj a, kulture i javnog djelovanja £ građana: - jednu predškolsku ustanovu na području podcentra stambene zone južnog dijela Murskog Središća, dimenzioniranu u odnosu na potrebe cijelog naselja, dvoranu za održavanje manifestacija kulture, na prostoru centra grada i muzej autentične kulturno-povijesne i etnološke baštine kraja. Stranica 1256 "SLUŽBENI 2) Na prostoru zona centralnih i društvenih funkcija, unutar građevinskih područja naselja, potrebno je izradom projekata uređenja osigurati prostore za: - izgradnju srednje škole na prostoru uz novoizgrađenu sportsku dvoranu u Murskom Središću, 2) - adaptaciju i dogradnju školskih zgrada u svim naseljima, u slučaju izmjene obrazovnog sustava, na osnovi mreže osnovnog školstva Županije, - društveni dom za potrebe funkcioniranja i) mjesnog odbora i sportskih klubova u Sitnicama, - adaptaciju, odnosno rekonstrukciju društvenih domova u svim naseljima, radi mogućnosti djelovanja KUD-ova, te drugih građanskih udruga, 3) Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, a 2) lokacije, ukoliko nisu određene u stavcima 1 i 2 ovog članka postojeće su ili se mogu locirati na područjima za razvoj zona centralnih i društvenih sadržaja. 3)
Članak 120.
Članak 120. i) Prostornim planovima uređenja užih područja (UPU Mursko Središće ili DPU dijela naselja) potrebno je osigurati površine sporta i rekreacije za uređenje sportsko - rekreacijske zone površine cea 1,0 ha, u sklopu područja za razvoj stambene zone u 4) Murskom Središću, sjeverno od Ulice M. Kovača. 2) Na prostoru zona sporta i rekreacije, unutar građevinskih područja naselja, potrebno je izradom projekata uređenja osigurati prostore za: - sportske sadržaje grupnih sportova na području zone sporta i rekreacije u 5) Sitnicama, površine cea 0,5 ha proširenje, odnosno dovršenje sadržaja sporta i rekreacije uz nogometno igralište u Križovcu, - dovršenje uređenja postojećih sportskorekreacijskih zona u Hlapičini i Peklenici. i)
Članak 121.
Članak 121. i) Na području Grada, potrebno je prostornim planovima uređenja užih područja (UPU Mursko Središće ili DPU dijelova naselja), osigurati uređenje površina predviđenih za razvoj urbanog 2) zelenila: - parka uz podcentar u južnom dijelu Murskog Središća, površine cea 3,0 ha, GLASNIK" Broj 10 - parkovnih površina u Murskom Središću, kao zaštitnog pojasa od utjecaja gospodarskezone, površine cea 1,0 ha, i širine najmanje 20,0 m i - površine parka rudarstvu i peklarstvu u Peklenici, površine cea 1,5 ha. Na području Grada, potrebno je izradom projekata, osigurati uređenje vegetacijskog pojasa uz potoke u Peklenici i Štrukovcu.
Članak 122.
Članak 122. Unutar granica građevinskih područja naselja, društvene djelatnosti u pravilu je potrebno grupirati u zonama koje se razgraničuju ovisno o namjeni na: - zone centralnih i društvenih sadržaja, - zone sporta i rekreacije, radi specifičnosti u veličini i pretežitosti uređenja kao otvorenih površina i - zone urbanog zelenila, za parkove unutar naselja radi njihove zaštite od gradnje. Površine zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 4.1 - 4.5. - "Građevinska područja naselja". Sadržaji koji se mogu locirati unutar pojedine zone, sadržaj i uvjeti prema kojima se mogu osnivati podcentri unutar stambenih područja, te formirati i uređivati pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti u zonama drugih pretežitih namjena, određene su smjernicama za razgraničenje zona, u poglavlju 2.2.2. Ako u člancima 119. - 121. ovih odredbi nije posebno navedeno da se područja za razvoj centralnih i društvenih sadržaja, te sportsko rekreacijskih zona i zona urbanog zelenila po naseljima, uređuju temeljem projekata, potrebno ih je uređivati na osnovu prostornih planova uređenja užih područja (UPU i DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5. U projektima područja, ovim PPUG-om označenim kao zone urbanog zelenila, obavezno treba riješiti parterno i pejsažno oblikovanje, postavu urbane opreme i komunalno uređenje instalacijama infrastrukture, oblikovano primjereno namjeni.
Članak 123.
Članak 123. U zonama centralnih i društvenih sadržaja i zona sporta i rekreacije, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije. Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su sljedeći: Broj 10 " SLUŽBENI koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, može maksimalno iznositi 0,4, etažnost građevina može biti najviše 3 nadzemne etaže: podrum + prizemlje + 2 kata u Murskom Središću i - podrum + prizemlje + 1 kat + potkrovlje u ostalim naseljima, visina vijenca građevina određuje se prema karakterističnom uzorku naselja, što je određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, iznimno, maksimalna visina vijenca za sportske građevine, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 12,0 m, dok specifični dijelovi (zvonici, dijelovi sportskih građevina koji ne mogu biti niži) mogu biti i veće visine; ako u je unutar postojeće zone, određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, građevine, odnosno dijelove građevinskog kompleksa, treba locirati na na tom pravcu; građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;
Članak 123.
izuzetno, pozicijom dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece. otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i rekreacije, trebaju biti najmanje 20,0 m udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, najmanje 20 % od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oboriskih voda i zasađena 'drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a * GLASNIK " Stranica 1 257 garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, a druge servisne sadržaje, potrebne za funkcioniranje pratećih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2. ovih odredbi (gospodarskih djelatnosti u obje zone i stanovanja u zonama centralnih i društvenih sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5, 7 i * i 8 ovih odredbi.
Članak 124.
Članak 124. i) Na građevinskoj čestici društvenog sadržaja - odgoja i obrazovanja, zdravstva, kulture i zabave, te sporta i rekreacije, može se odobriti postava jedne montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno s centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. 2) Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). 3) Kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linije regulacije, a može biti najveće tlocrtne površine do 12 m bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. 4) Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. 5) Grupa privremeno montažnih građevina kioska se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja-DPU.
Članak 125.
Članak 125. 1) U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. 2) Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze, a izuzetak su samo dozvoljene transformacije stambene zone, određene u članku 29. stavku 1, alinejama 1-3. 3) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje svih naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine, uz poštivanje sljedećih uvjeta: Stranica 1258 " SLUŽBENI - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, a - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50 % veća od i) površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne može biti veća od 400,0 m po čestici, 2)
Članak 125.
- prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja. 4) Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za djelatnost predškolskog odgoja i djelovanja udruga građana ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, te - ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 25 % ukupne neto korisne površine višestambene građevine, te - se stambenom dijelu građevine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone.
Članak 126.
Članak 126. i) Građevine društvenih djelatnosti odgoja, osnovnog obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, ne mogu se graditi na građevnim česticama unutar mješovitih stambenih zona. 2) Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi unutar gospodarskih zona. 4.2 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja 1)
Članak 127. 0 Izvan granica građevinskih područja naselja, djelatnosti sporta i rekreacije mogu se locirati: GLASNIK " Broj 10 u pravilu na izdvojenim područjima namijenjenim sportu i rekreaciji, unutar kultiviranih predjela, mogu se locirati djelatnosti rekreacije, a prirodni i prirodi bliski predjeli mogu se koristiti u rekreativne svrhe, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, određenih u poglavlju 6. ovih odredbi. 4.2.1 Izdvojena područja za društvene djelatnosti
Članak 128.
Članak 128. Izdvojena područja za obavljanje društvenih djelatnosti određuju se prostorima za obavljanje osnovne i pratećih djelatnosti i gradnju građevina navedenih u odredbama za uređenje svakog pojedinog izdvojenog područja. Namjene, lokacija, te površina izdvojenih područja za obavljanje društvenih djelatnosti za područje Grada, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1 : 25.000, a odnose se na: - zonu sporta i rekreacije s pristaništem za čamce, na području Havlova graba i Meka /oznaka R2, R5 i R9/ - područje sanacije napuštene šljunčare uređenjem prostora namijenjenog u svrhu rekreacije i sportskog ribolova - područje uz ribnjake na lokaciji Zalešće i Gorčica, istočno od Murskog Središća /oznaka R9/, - područje rekreacije i sportskog ribolova - područje uz ribnjak na lokaciji Zdenčec, u zapadnom dijelu Murskog Središća /oznaka R9/, - područje rekreacije i sportskog ribolova - područje uz ribnjak na lokaciji Gorje Sjenokoše, sjeverno od ZC 2003 i između dijelu Murskog Središća i Hlapičine /oznaka R9/, - područja namijenjenog za uređenje u svrhu izletničkog turizma i rekreacije "Napolitanke", sjeverno od toka Mure i zapadno od cestovnog mosta u Murskom t Središću i * lokacije za uređenje izletišnog punkta - područje uz staru skelu u Krizovcu /oznaka R2 i T4/.
Članak 129.
Članak 129. Zona sporta i rekreacije s pristaništem za čamce na području Havlova graba i Meka /oznaka R2, R5 i R9/ namijenjena je uređenju prostora za: - jahački centar, Broj 10 " SLUŽBENI centar za sportove i na vodi, plažu, u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i rekreativna i sportska igrališta i lučice za mala {sportska i druga) plovila, ukupnog kapaciteta do 50 plovila, te najviše tri (3) ugostiteljske građevine različitih obima ugostiteljskih usluga (restoran, restoran brze hrane ili zdravljak i caffe bar) 2) Zonu je potrebno uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja (DPU) kojim će se definirati: - razgraničenje javnih od privatnih površina, parcelacija čestica, rješenje komunalne infrastrukture s usklađenjem prema postojećoj prijenosnoj energetskoj infrastrukturi koja prolazi područjem zone - magistralni naftovod za Lendavu i naftovod JANAF-a, te usklađenje uvjeta korištenja prostora, lociranja građevina i načina gradnje građevina s uvjetima zaštite područja Zaštićenog krajolika rijeke Mure, definiranih prema Zakonu o zaštiti prirode i važećim podzakonskim propisima. 3) Za prilaz zoni potrebno je urediti postojeće poljske putove koji postoje do navedenog područja. 4) Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji. 5) Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija nadležnih za rijeku Muru i državnu granicu.
Članak 130.
Članak 130. i) Rekreacijska područja uz ribnjake mogu se uređivati samo u svrhu razvoja sportskog ribolova, a prateća djelatnost može biti pružanje ugostiteljskih usluga. 2) Ribnjak i kontaktni prostor treba urediti kultiviranjem područja autohtonim biljnim vodenim i kopnenim vrstama. 3) Unutar područja ribnjaka, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu, maksimalne površine do 120,0 m , visine vijenca do 3,80 m, pokova od glinenog crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala- drva, zemlje i si. - graditi privezište za čamce, pješačke mostove, odmorišta i klupe, isključivo od drveta, GLASNIK " S t r a n i c a 1259 - urediti najviše dva igrališta za odbojku na pijesku. 4) Područje rekreacijskih ribnjaka uređuje se temeljem projekta izdvojenog područja.
Članak 131.
Članak 131. Područje "Napolitanke 99 koje se nalazi 1) sjeverno od toka Mure i zapadno od cestovnog mosta u Murskom Središću i čini prostor bivše eksploatacije šljunka a sastoji se od spleta vodenih površina i preostalih dijelova kopna, namijenjeno za uređenje u svrhu izletničkog turizma i rekreacije, odnosno: - centra za sportove i na vodi, - više plaža, a u sklopu centalne plaže mogu ) se urediti plažni servisi i rekreativna igrališta • i - lučice za mala (sportska i druga) plovila, ukupnog kapaciteta do 50 plovila, te - najviše jednu (1) ugostiteljsku građevinu (restoran ili bistro) i - turističko naselje do najviše 20 smještajnih jedinica isključivo ukoliko ga je moguće izvesti kao drveno, sojeničko naselje, koje se ambijentalno uklapa u okoliš, s pratećim servisima. 2) Područje je potrebno urediti temeljem plana uređenja užeg područja (DPU) čiji obuhvat je definiran na kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina", a kojim će se definirati: - razgraničenje javnih od privatnih površina, - parcelacija čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, te - potreba sanacije i način sanacije dijelova područja, - usklađenje uvjeta korištenja prostora, lociranja građevina i načina gradnje građevina s uvjetima zaštite područja Zaštićenog krajolika rijeke Mure, definiranih prema Zakonu o zaštiti prirode i važećim podzakonskim propisima. 3) Za prilaz zoni potrebno je urediti postojeće poljske putove koji postoje do navedenog područja. 4) Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji.
Članak 131.
5) Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija nadležnih za rijeku Muru i državnu granicu.
Članak 132. 1) Izletišni punkt - područje uz skelu u Krizovcu može se urediti kao pristanište skele, te postavom klupa i stolova od drveta uz pristanište. Stranica 1 260 "SLUŽBENI 2) Druga gradnja uz skelu nije dozvoljena. 4.2.2 Društvene djelatnosti unutar kultiviranih, predjela
Članak 133. i) Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih sportskih ili kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. 2) Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske i) putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. 4.2.3 Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela 2)
Članak 134.
Članak 134. i) Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava. 2) Rekreativne aktivnosti posebno se mogu obavljati u šumama koje su obzirom na sociološki značaj u odnosu na naselje, ovim PPUG-om određene šumama posebne namjene. 3) U svrhu korištenja navedenih prostora, mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke - odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. 3) 5 UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SU STAVE 4)
Članak 135.
Članak 135. i) Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2 "Infrastrukturni sustav". 5) 2) Ovim PPUG-om predviđena je izgradnja, odnosno održavanje sljedećih sustava: i - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, željezničkog, poštanskog i telekomunikacijskog prometa, GLASNIK" Broj 10 energetskog, koji obuhvaća postojeće sustave prijenosa i distribucije električne energije i plina, te dijelove sustava JANAF, vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeći i planirani sustav za obranu od voda, te sustav korištenja pitke vode, te planirane sustave za odvodnju otpadnih voda i za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i komunalne prostore groblja izvan naselja. Clanakl36. i Planirane linijske infrastrukturne površine (koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, a točna trasa određuje se u fazi idejnog projektiranja, pojedinačno za svaki zahvat u prostoru. Površine ovim PPUG-om izdvojene za infrastrukturne i komunalne sustave su: • - planirana površina za izgradnju dijela retencije Selnica II, - groblja u Murskom Središću, te između Peklenice i Križovca, - planirana površina za lociranje građevine za privremeno skupljanje i selektiranje komunalnopg otpada na lokaciji Hrastlinka, istočno od Murskog Središća u sklopu koje je moguće organizirati i ADR kamionsko parkiralište i - planirana lokacija za izgradnju centralno uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, istočno od Murskog Središća.
Članak 135.
Dodatno se u funkciji razvoja infrastrukturnih sustava na području Grada, mogu izdvajati površine za izgradnju prepumpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja i druge površine slične namjene. t Područja za smještaj uređaja komunalne infrastrukture mogu se uređivati i koristiti isključivo za izgradnju građevina i postavu infrastrukturnih uređaja u osnovnoj namjeni, a dodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu s posebnim propisima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Broj 10 "SLUŽBENI 5.1 Prometni sustav 5.1.1 Cestovni promet 5.1. 1.1 Izvan građevinskih područja
Članak 137.
Članak 137. i) Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevnog područja naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture, i to za: - planirane, odnosno moguće prometnice od V značaja za Državu i Županiju, prema poglavlju 2.1. ovih odredbi - postojeće državne i županijske ceste 30,0 m druge lokalne ceste 20,0 m ostale ceste 16,0 m 2) Izuzetno, koridori mogu biti i uži, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima.
Članak 138.
Članak 138. 1) U cilju boljeg povezivanja s okolnim općinama, rasterećenja pojedinih prometnica od teškog tranzitnog prometa ili osiguranja pristupa pojedinim gospodarskim prostorima, u kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena prostora" označeni su: mogući koridor brze ceste GP Mursko Središće - Čakovec čvor autoceste Sv. Križ- dionica GP Trnovec - D20, u dijelu V od M. Središća do Strukovca koristi trasu D209, mogući koridor ceste za ulaz u južnu gospodarsku zonu Murskog Središća i trasa ceste za prilaz izdvojenom području za uzgoj životinja, južno od Križovca.
Članak 139.
Članak 139. 1) U ci Ij u osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima, izvan građevinskih područja naselja potrebno je izgraditi pješačko - biciklističke staze uz sljedeće prometnice: - državnu cestu D209, na dionici Mursko V Središće - Sitnice - Strukovec, V - županijsku cestu Z 2003 na dionici Hlapičina - Mursko Središće - Peklenica - Križovec, - županijsku cestu Z 2005 na dionici Strukovec - Zebanec Selo i V - županijsku cestu Z 2008 Peklenica - Vratišinec. GLASNIK" Stranica 1261 2) Pješačko biciklističke staze u pravilu se trebaju izvoditi na način da se zelenim pojasom odvoje od kolnika.
Članak 140.
Članak 140. i) Izvan granica građevinskih područja dozvoljava se gradnja servisnih sadržaja: benzinskih crpki uz koje se mogu organizirati odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti, - stacionara, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi. 2) Najveća dubina građevne čestice za građevine iz prethodnog stavka je 60,0 m od osi prometnice. 3) Centralno odmorište za tranzitni cestovni promet potrebno je locirati unutar gospodarske zone uz "Mural" u Murskom Središću. 4) Ako se predviđa lociranje kamionskog parkirališta unutar područja gospodarske zone s ograničenjem u gradnji proizvodnih djelatnosti na prostoru južnog dijela Murskog Središća /područje za razvoj gospodarske zone uokvireno narančastom crtom/ parkiralište ne može biti za ADR terete. 5) ADR /oznaka IS2/ parkiralište može se locirati u industrijskoj zoni uz "Mural" ili unutar područja komunalnih djelatnosti /oznaka K3/ na lokaciji Hrastinka.
Članak 141.
Članak 141. 1) Uz prometnice izvan granica građevinskih područja naselja, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa površine od 6,0 m i veće. 5.1.1.2 U građevinskim područjima
Članak 142. i) Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona ili područja društvenih djelatnosti, sve javne cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. 2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. 3) Ulice u naselju s funkcijom državne, županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta). Stranica 1 262 " SLUŽBENI 4) Područja predviđena za širenje naselja 2) (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na državnu, odnosno županijsku cestu 3) razine uslužnosti u kategoriji E i niže, koja prolazi kroz naselje, već je izlaz potrebno formirati preko sabirne ulice. 5) Kategoriju prometnice iz prethodnog stavka određuje nadležna uprava za ceste. 6) Izuzetno je pojedinačnu Česticu gospodarske ili i) društvene namjene moguće direktno priključiti na državnu, odnosno županijsku cestu razine uslužnosti u kategoriji E i niže, ukoliko je to definirano prostornim planom užeg područja i/ili 2) posebnim uvjetima nadležnog održavatelja prometnice.
Članak 142.
Članak 143. 3) r 1) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, 4) ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih stajališta i nadstrešnice trebaju biti udaljeni najmanje 50,0 m.
Članak 144. i) 1) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. namjena građevine koeficijent , 1 INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 0,45 2 UREDSKI PROSTORI 2,00 TRGOVINE, USLUGE I 3 4,00 UGOSTITELJSTVO VIŠENAMJENSKE DVORANE I 4 0,15 SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE GRAĐEVINE 0,20 6 STAMBENE GRAĐEVINE 1,00 | l 2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika.
Članak 147.
Članak 147. 1) Unutar naselja obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz državne ceste trebaju u pravilu biti odvojene od kolnika 2) zelenim pojasom, a uz županijske ceste prema prostornim mogućnostima. 2) Širina i nagib staze određuje se prema posebnim • * propisima.
Članak 148. 1) Unutar granica građevnog područja naselja, uz prometnice u gospodarskim zonama, mogu se GLASNIK " Broj 10 Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Jedna vozna traka može se graditi iznimno za stambene ulice, na preglednom prostoru, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice.
Članak 145.
Članak 145. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu ) stranu u istoj razini. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 146.
Članak 146. Glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema slijedećim normativima: broj parkirališnih ili garažnih mjesta na | 1 zaposlenika 100 m2 korisnog prostora 100 m2 korisnog prostora 1 posjetitelja 1 gledatelja stan postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije s reklamnom površinom iznad 6,0 m do najviše 12,0 m , pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m , (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, na način: Broj 10 "SLUŽBENI da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. 3) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje), ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada. 4) Unutar površina parkova ne mogu se postavljati reklamni panoi.
Članak 146.
v 5.1.2 Željeznički promet
Članak 149. i) Željezničku prugu II. reda Čakovec - Mursko Središće, s postojećom željezničkom postajom u Murskom Središću, potrebno je zadržati kao dio sustava željezničkog prometovanja unutar Države i prometne veze s Republikom Slovenijom. y 2) Željeznički most na Muri može se iskoristiti kao nosač za magistralni vod sustava plinoopskrbe. 3) Zaštitni koridor željezničke pruge, u dijelu gospodarske zone u Murskom Središću određuje se temeljem posebnih uvjeta "Hrvatskih željeznica". 5.1.3 Poštanski promet
Članak 150.
Članak 150. 0 Mreža poštanskog prometa za područje Grada Mursko Središće uspostavljena i treba je i nadalje održavati. 5.1.4 Telekomunikacijski promet
Članak 151. i) Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora. 2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. 3) Telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj GLASNIK" Stranica 1263 liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, te se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.