Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1238
Članak 53.
Članak 53. 1) U stambenim zonama svih naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, navedeno se može dozvoliti u centru Murskog Središća, za 1) područja transformacije stambenog područja u područja centralnih funkcija i na način koji će se odrediti UPU-om, odnosno do izrade UPU-a navedena transformacija nije dozvoljena.
Članak 54.
Članak 54. 1) Radi legalizacije postojeće gradnje i daljnje izgradnje stambenog područja dijela Sitnica, južno od puta Selnica - D209, poželjno je izraditi prostorni plan užeg područja (DPU), kojim je potrebno odrediti: građevne čestice za stambenu namjenu, - česticu zgrade mjesnog odbora i - površine za otvorena sportska igrališta. 2) Radi realizacije socijalno komunalnog programa uređenja bespravno izgrađenog djela naselja Sitnice: veličina građevnih čestica koje se formiraju za postojeću stambenu gradnju ne može biti manja od dvostruke tlocrtne površine izgrađene stambene građevine i svih pomoćnih građevina, koje s njom čine cjelinu, - sve građevne čestice, koje se osnivaju za postojeće i planirane građevine stambene namjene, trebaju imati direktan prilaz na 2) javnu prometnu površinu, mogućnost priključenja na mrežu elektroopskrbe i GLASNIK " Broj 10 opskrbe pitkom vodom, a planirane dodatno i mogućnost kolnog pristupa, širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, - veličina novoplaniranih građevnih čestica stambene namjene na području Sitnica, može biti manja od minimalnih prema članku 57, stavku 1., ovih odredbi, ali ne 2 manja od 10,5 m širine i 200,0 m površine, - površina za izgradnju zgrade mjesnog odbora ne može biti manja od 800,0 m , - koeficijent izgrađenosti svih čestica za t stambenu izgradnju može biti najviše 0,5, a za zgradu mjesnog odbora 0,4, a - visina vijenca stambenih građevina može biti najviše 4,80, a javne građevine najviše 6,60 m. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, uz formirane ulice moguće je vršiti parcelaciju građevnih čestica isključivo stambene namjene, čestice društvenih djelatnosti i otvorenih sportskih igrališta i bez izrade plana uređenja užeg područja, ukoliko se čestice formiraju prema uvjetima iz stavka 2. ovog članka, te ukoliko se između njih ne ostavlja međuprostor.
Članak 55.
Članak 55. Na prostorima započete transformacije izgrađenog stambenog područja u Ulici Rade Končara u Murskom Središču područje povećane mješovitosti funkcija - mješovite stambene zone, čija granica je označena u kartografskim prikazima "Građevinska područja naselja" /narančasta crta/ moguća je transformacija stambene matrice: - interpolacijom novih građevnih čestica minimalne širine 20,0 m za osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu namjenu i najmanje 28,0 m za isključivo gospodarsku namjenu, - promjenom namjene građevina u skladu sa obilježjima mješovito - stambene zone, prema članku 30. ovih odredbi, te - preoblikovanjem vanjskog prostora ulice, od prometnice do građevne linije, čime se podrazumijeva: - uklanjanje ograda građevnim česticama, - postava zaštitnih, žicanih ograda visine do 1,80 m, - uređenje parkirališta, nogostupa za pješake, zelenog pojasa i trgova, te reprezentativnih vrtova uz poslovne sadržaje. Oblikovna obilježja građevne strukture područja mogu se transformirati kao i kod karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske U Broj 10 SLUŽBENI individualne stambene izgradnje, odnosno prema članku 51. ovih odredbi, osim što i osnovne građevine i prateće građevine gospodarskih djelatnosti mogu imati visinu vijenca do 6,60 m.
Članak 56, 1) Izgrađena monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti, u dijelovima u kojima nisu dovršena mogu se izgrađivati na način koji je određen za uređenje površina i izgradnju građevina u gospodarskim zonama lociranim unutar naselja, iz poglavlja 3.1.1. ovih odredbi.
Članak 55.
način izgradnje najmanja širina osnovne građevine građevne čestice /m/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 katne 18,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 katne 14,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 katne 6,0 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u stavku 1. ovog članka, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, čestice unutar dijela izdvojenog građevinskog područja Sitnica, mogu biti i manje, a određuju se prema karakterističnom uzorku naselja iz poglavlja 2.2.3., članka 54. 4) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina osim građevina bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, već u skladu s namjenom zone, karakterističnim uzorkom naselja i ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi.
Članak 58.
Članak 58. 1) Najveća dubina građevne čestice određuje se sa 100,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, veću dužinu mogu imati građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, na GLASNIK " S t r a n i c a 1239 2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja
Članak 57. i) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: i i najmanja dubina najmanja površina dozvoljeni građevne čestice građevne čestice koeficijent 2 /m/ /m / izgrađenosti /kig/ 25,0 400,0 0,3 30,0 540,0 j 0,3 25,0 300,0 0,4 35,0 420,0 0,4 25,0 200,0 0,5 25,0 150,0 0,5 kojima se, kao prateće, mogu graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje i čija dužina se određuje do završetka pojasa izgradnje građevina s negativnim utjecajem na naselje. 3) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz prvog stavka prethodnog članka. 4) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone i mješovite - stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju uvjeti broja i namjene građevina po čestici, minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 5) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu Česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine.
Članak 57.
6) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5 % ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a koji zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja. Stranica 1240 Broj 10 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 59. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz 2) 2) križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, 3) priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz 1) poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar 2) površine čestice ili izvan površine čestice.
Članak 60.
Članak 60. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 3) 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 1) * 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući 2) su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac 3) karakterističnog uzorka naselja stambene zone, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.
Članak 61.
Članak 61. i) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće ili kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici.
Članak 62.
Članak 62. Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm. Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m.
Članak 63.
Članak 63. Građevine koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama. Broj 10 U SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1241
Članak 64.
Članak 64. 1) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 2) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
Članak 65. 1) Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. w
Članak 66.
Članak 66. 1) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 67. 1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. 2) Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., članka 215., stavka 2. ovih odredbi.
Članak 68.
Članak 68. 1) Udaljenost gnojišta i pomoćnih poljoprivrednih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta, mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 3) Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.
Članak 69.
Članak 69. i) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
Članak 70. 1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na V • način: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
Članak 71.
Članak 71. 1) Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. 2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. 3) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. 4) Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom.
Članak 72.
Članak 72. 1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. 2) Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s karakterističnim uzorkom naselja.
Članak 73. 1) Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. a Stranica 1 242 SLUŽBENI 2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 m, kod županijske ceste 8,0 m, kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, kod ostalih cesta 3,0 m. 3) Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. 4) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti 2,0 m. 5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. 6) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.
Članak 74.
Članak 74. 1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i .druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. 3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada gaje potrebno izvesti u terasama. i) 2.2.5 Smjernice za izradu prostornih planova uređenja užih područja unutar naselja (UPU i DPU)
Članak 75.
Članak 75. i) Urbanističkim planom uređenja Murskog Središća potrebno je: - formirati podcentre naselja, najmanje jedan na svakih 1.500 stanovnika, prema poglavlju 2.2.2., članku 29. ovih odredbi. osigurati površine za uređenje građevnih čestica društvenih djelatnosti, sporta i rekreacije, te parkovnih površina unutar 2) naselja, prema poglavlju 4.1. ovih odredbi GLASNIK " Broj 10 osigurati površinu za izgradnju motela, odnosno hotela, u zonama centralnih i društvenih sadržaja, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije: - djelatnosti uprave i kulture poželjno je locirati u središtu naselja, djelatnosti odgoja i obrazovanja. » zdravstva i socijalne skrbi, te institucije vjerskih zajednica, mogu se locirati u povijesnim središtima, uz mjesne trgove, ili u slučaju da zahtijevaju veću površinu građevne čestice, izdvojeno kao kompleksi, definirati uređenje pojedinačnih čestica u smislu odnosa osnovne i prateće gradnje, prema poglavlju 2.2.2.ovih odredbi, izraditi detaljnu analizu karakterističnih uzoraka naselja i odrediti uvjete zaštite i moguće transformacije postojećih dijelova naselja u skladu s poglavljem 2.2.3. ovih odredbi, a posebno za ulične poteze, ovim PPUG-om određene kao oblikovno vrijedne cjeline naselja, ispitati i odrediti uvjete razvoja mogućih novih uzoraka naselja, koji će Mursko Središće u značajnijoj mjeri oblikovati u naselje gradskih obilježja, uz uvjet da se ne planira gradnja građevina veće visine vijenca od 10,0 m, definirati ograničenja i pogodnosti pojedinih gospodarskih zona u naselju, u odnosu na vrste gospodarskih djelatnosti.
Članak 76.
Članak 76. Prostornim planovima užeg područja (UPU ili DPU), potrebno je za pojedino područje pretežito stambene namjene, predviđeno za razvoj naselja, odrediti karakterističan uzorak naselja, s obzirom na: - tip naselja kojem područje za razvoj pripada, - pretpostavljenu radnu aktivnost stanovništva, te - te ukoliko odabir uzorka, u pogledu potrebne zaštite od negativnih utjecaja, može utjecati na okolno stambeno područje ili obrnuto i karakterističan uzorak naselja kontaktnog izgrađenog područja, na koje se područje za razvoj nastavlja. Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj - stambenih zona naselja su: Broj 10 " SLUŽBENI za sva naselja ruralna matrica bez podvrtnica, i urbana matrica individualne samostojeće gradnje, obje otvorenog tipa, - za Peklenicu dodatno urbana matrica, - za Strukovec i Hlapičinu, dodatno ruralna matrica s podvrtnicom, te - za Mursko Središće dodatno urbana matrica individualne samostojeće gradnje, polu otvorenog tipa, individualni stambeni niz i višestambena samostojeća gradnja ili građevni kompleks. 3) Primjena pojedinog karakterističnog uzorka naselja kod izrade prostornih planova užih područja pretežito stambene namjene, određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Članak 77.
Članak 77. i) Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5 % ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, a na pojedinačnim česticma urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupa za sjedenje, javne ili sakralne plastike i graditi jedno igralište za košarku po čestici, potrebno je osigurati javne površine visoko zelenila u obliku drvoreda ili parkova, ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 10,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 12,0 m udaljena od postojećih okolnih stambenih građevina i pojasa izgradnje planiranih okolnih stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m , ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu Česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim - ugostiteljskim sadržajem, unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transfor- GLASNIK " S t r a n i c a 1243 matorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se uklope u karakterističan uzorak naselja.
Članak 77.
2) Opći uvjeti uređenja čestica i gradnje građevina u područjima za razvoj stambenih zona određuju se kao i za izgrađene stambene zone, prema poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.
Članak 78. i) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelj u karakterističnog uzorka naselj a ruralne • i matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - građevinsku liniju, koja se uvažavajući tradiciju oblikovanja naselja poklapa s linijom regulacije ili koja omogućava formiranje manjeg predvrta (cvjetnjaka) ispred stambene građevine, - strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, najmanje širine 3,0 m, - formiranje građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski) dio, pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, najmanje dubine 25,0 m od linije regulacije, eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m , po građevnoj čestici, čija udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima ne može biti manja od 12,0 m, 2) Izuzetno, ukoliko za to postoji gospodarsko opravdanje, unutar područja je moguće predvidjeti mogućnost gradnje gospodarskih građevina za Stranica 1244 "SLUŽBENI bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, koje se prema poglavlju 2.2.2. Članku 28. ovih odredbi, mogu locirati u stambenim zonama naselja, na način da njihova udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima, ne može biti manja od 20,0 m.
Članak 78.
3) Izuzetno, ukoliko to ne ugrožava postojeće dijelove naselja, može se predvidjeti pojas izgradnje gospodarskih građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to isključivo građevina za uzgoj peradi do kapaciteta 8.500 kom peradi, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja, ukoliko se navedeni pojas može formirati unutar područja stambene zone i/ili obradivog poljoprivrednog tla.
Članak 79.
Članak 79. 1) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko - biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, pojas izgradnje stambenih građevina, eventualno pojas izgradnje stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili zatvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine u stražnjem dijelu čestice, eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, ukoliko se predviđa, obavezno treba locirati iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te ukoliko se DPU-om planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne GLASNIK " Broj 10 poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 2 i na m površine udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.
Članak 80.
Članak 80. i) Za nove višestambene četvrti ili četvrti mješovitih stambenih, poslovnih i društvenih sadržaja, koje se mogu planirati u Murskom Središću, potrebno je definirati: - strukturu gradnje odabirom između otvorene ili blokovske, pri čemu je potrebno za svaku pojedinačnu višestambenu građevinu odrediti pripadajuću građevnu česticu, A - - etažnost gradnje s maksimalno mogućom do P+2+Pk, odnosno maksimalnom visinom vijenca do 10,0 m, - izgradivost čestice s maksimalno mogućom od 0,4, - mogućnost izgradnje garaža za osobna vozila stanara unutar višestambene građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici, te - mogućnost formiranja javnih površina urbanog zelenila i kompatibilnih društvenih i poslovnih sadržaja u zasebnim građevinama ili u dijelu višestambenih građevina unutar četvrti.
Članak 81.
Članak 81. i) Obveza izgradnje pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, po naseljima Grada Murskog Središća, određena je u poglavlju 4.1.
Članak 82. i) Izradom DPU-a područja za razvoj centralnih i društvenih sadržaja u naseljima, podcentara stambenih zona i DPU-a centra Murskog Središća potrebno je oblikovati prostor javnih funkcija na način da se: - minimalno 20 % potrebnih parkirališnih mjesta za sadržaje zone osigura na parkiralištima javnog režima korištenja i to unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta, - centri oblikuju izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama ili kao kompleksi, a u Murskom Središću dodatno i ugrađenom strukturom bloka, - česticama za društvene djelatnosti predškolskog odgoja, domova za skrb o starijim i nemoćnim osobama i druge slične djelatnosti obavezno predvidi izgradnja zaštitnih ograda oko dvorišnog prostora koji se koristi kao vanjski prostor građevine, Broj 10 " SLUŽBENI - unutar građevnih čestica škola predvidi prostor za prilaz i - stajalište školskog autobusa, - kao pojedinačne čestice, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja predvide pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, veličine minimalno 5 %, ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijiske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje, - unutar zone centralnih i društvenih funkcija ne mogu planirati nova sportska igrališta i sportske dvorane, osim školskih sportskih igrališta i školskih sportskih dvorana uz škole, a mogu se zadržati postojeća sportska igrališta uz građevine javne namjene u centru Murskog Središća, ukoliko se planom uređenja užeg područja dokaže opravdanost njihova zadržavanja, te da nemaju negativnog utjecaja na okolno stanovanje.
Članak 82.
2) Obuhvat DPU-a centra Murskog Središća definiran je grafički na kartografskom prikazu br. 4.3.1. "Građevinsko područje naselja Mursko Središće". 3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina na područjima za razvoj centralnih i društvenih zona određeni su u poglavlju 4.1., članku 123. ovih odredbi, a na prostoru izgrađenih dijelova naselja određuju se prema karakterističnim uzorcima naselja, definiranim u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.
Članak 8 1) Izradom DPU-a područja, koji će obuhvatiti česticu parka peklarstva i rudarstva u Peklenici potrebno j e osigurati mogućnost uređenja parkovnog prostora, kao edukativno zabavnog punkta. 2) Unutar parka moguće je u svrhu uređenja pratećih servisnih i ugostiteljskih sadržaja planirati: - izgradnju jedne ili više manjih prizemnih drvenih građevina, maksimalne bruto površine svih jedinica najviše 250,0, visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog GLASNIK " Stranica 1245 crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, uređenje šetnica bez asfaltiranja i betoniranja površina i - postava klupa i stolova isključivo od drveta. 3) Parkirališne površine, do najviše 10 % površine zone za uređenje parka, moguće je planirati na zasebnoj čestici uz ulaz u zonu. 4) Potrebno je omogućiti pješačku vezu uz potok od parka peklarstva do lokacije stare bušotine.
Članak 84.
Članak 84. i) Smjernice za prostorno planiranje gospodarskih zona u naseljima određeni su u poglavlju 3.1.1. ovih odredbi. 2.3 Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 85. i) Ovim PPUG-om mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2., - izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3., - za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5, te za građevinu komunalnog servisa privremenog skupljanja i selektiranja komunalnog otpada, prema odredbama poglavlja 7 ovih odredbi. Građevine, koje se prema odredbama ovog * 2) PPUG-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i * *. koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih i prirodnih predjela. 3 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 86.
Članak 86. i) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na Stranica 1246 " SLUŽBENI djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, orga 2) niziraju izvan granica građevinskog područja naselja. 2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., članka 146, te - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna 3) utjecaja na okolinu prema poglavlju 8, ovih odredbi. Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česti 4) 3) cama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno prilagoditi je uvjetima namjene lokacije, a do prenamjene se legalno izgrađene građevine mogu i dalje koristiti 5) za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 1) 3.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Članak 87. " i) Unutar građevinskih područja naselja Grada Mursko Središća, gospodarske djelatnosti mogu se smještavati na način određen karakterističnim uzorkom naselja:
Članak 86.
unutar gospodarskih zona, na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni svih naselja, u mješovito-stambenoj zoni u Murskom Središću i u zonama centralnih i društvenih sadržaja, te - kao prateći sadržaji na građevnim česticama, u stambenim zonama svih naselja i mješovito-stambenoj zoni u Murskom Središću, te na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, te zone sporta i rekreacije, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone. 3.1.1 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti unutar gospodarskih zona u naseljima
Članak 88.
Članak 88. i) Gospodarske zone se lociraju uz povoljne prometne smjerove, na područjima koja je moguće GLASNIK " Broj 10 primjereno komunalno urediti i korištenje kojih osigurava najmanje štetan utjecaj u odnosu na stanovanje. Gospodarske zone se formiraju ovisno o vrsti očekivanih djelatnosti, te pretpostavljenim potrebama za veličinom čestice, potrebnom infrastrukturom i mogućem utjecaju na okolnu i to kao gospodarske zone za industrijsku ili obrtničku proizvodnju, uslužne djelatnosti, trgovinu i komunalne servise. Gospodarske zone se uređuju na temelju planova uređenja užeg područja detaljnih planova uređenja (DPU). Izuzetno, od prethodnog stavka, ovog članka, je pojedinačne čestice gospodarske namjene, unutar postojećih gospodarskih zona, moguće formirati i bez izrade plana uređenja užeg područja, ukoliko za to postoje uvjeti pristupa i komunalnog uređenja čestice, te to ne sprečava uređenje ili pristup drugim dijelovima područja za razvoj naselja. Preporuča se gospodarske zone od stambenih područja i područja centralnih i društvenih sadržaja odijeliti pojasom urbanog zelenila ili javnom prometnom površinom.