Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1227
Članak 26.
Članak 26. 1) Na područjima za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, ne mogu se utvrditi bez da se za njih prethodno izradi prostorni plan užeg područja (UPU i DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5. ovog PPUG-a. 2) Izuzetno se, za područja predviđena za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, mogu odrediti: - temeljem poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), ukoliko je područje namijenjeno za razvoj stambene zone na kartografskom prikazu 4.1 4.5. "Građevinska područja naselja" označeno kao područje bez obveze uređenje užeg područja, moguće ga je urediti priključenjem na postojeće mreže infrastrukture ili uz minimalne zahvate na njima, te ukoliko se pojedinačnom parcelacijom ne stvaraju međuprostori koje nije moguće koristiti u skladu s pretežitom namjenom zone, Stranica 1228 "SLUŽBENI temeljem članaka 90. - 92, ovih odredbi, ukoliko je u poglavlju 3.1., članku 89. stavak 3. ovih odredbi specifično navedeno da se pojedini prostori za razvoj gospodarskih zona u naseljima mogu uređivati i bez prethodne izrade plana uređenja užeg područja, temeljem članaka 123. i 124, ovih odredbi, ukoliko je u poglavlju 4.1., člancima 119. - 121. ovih odredbi, specifično navedeno da se pojedini prostori za razvoj zone centralnih i društvenih djelatnosti, sporta i reh'eacije i urbanog zelenila u naseljima mogu uređivati i bez prethodne izrade plana uređenja užeg područja, odnosno ukoliko je područje za razvoj navedenih sadržaja na kartografskom prikazu 4.1 4.5.
Članak 26.
"Građevinska područja naselja" označeno kao područje bez obveze uređenje užeg područja. 3) Karakterističan uzorak naselja za stambene zone iz stavka 2, alineje 1. ovog članka određuje se prema okolnom izgrađenom području.
Članak 27. i) Osnovna funkcionalna podjela prostora za sva naselja načelno se određuje ovim PPUG-om, i prikazana je na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.5. "Građevinska područja naselja". 2) Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: - stambene zone /žuto/, - mješovite - stambene zone s većim udjelom gospodarskih funkcija /žuto s narančastim okvirom/ - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, - gospodarske zone /ljubičasto/, - gospodarske zone bez mogućnosti gradnje građevina za obavljanje proizvodnih djelatnosti /ljubičasto s narančastim okvirom/, - zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, - zone urbanog zelenila /svijetlo zeleno/, - površine infrastrukturnih sustava /bez boje/ - šume unutar naselja /jače tamno zeleno/. 3) Za Mursko Središće, funkcionalnu podjelu prostora naselja treba preciznije odrediti Urbanističkim planom uređenja Murskog Sredisca. 4) Za sva naselja, manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (UPU, DPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene. s ?5 Broj 10 GLASNIK
Članak 28.
Članak 28. i) Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili jedna stambeno poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini za 50 % većoj od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. < -= 1,5 x bruto pov. osnovne 2 grad.), ali ne više od 400,0 m po čestici unutar stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno - poslovna građevina, - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), ukoliko to omogućava karakterističan uzorak naselja, na područjima karakterističnih uzoraka naselja ruralne matrice, gdje se može formirati pojas izgradnj e građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, mogu se kao prateće dodatno graditi i građevine za uzgoj peradi do kapaciteta od 8.500 kom, i jedino u tom slučaju površina prateće građevine može prelaziti površinu građevine osnovne namjene više od 50 %, Broj 10 " SLUŽBENI 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti:
Članak 28.
- pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 29. i) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju, i to: - uređenjem podcentara naselja, temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU)kojiće: - u područjima za razvoj stambenih zona, definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti, uprave i lokalne samo uprave, odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine za takve sadržaje. - uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva
(2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 10,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne 2 neto površine građevine do 60,0 m , - uredenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te i GLASNIK " S t r a n i c a 1 229 uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja -- transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.
Članak 29.
2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti, unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. Mješovito - stambene zone su područja naselja u kojem se u cilju razvoja obrtništva i malog gospodarstva, u povećanom obimu u odnosu na stambene zone, dozvoljava miješanje stambene i gospodarske - uslužne i trgovačke djelatnosti, te pojedine servisne djelatnosti. 2) Na prostoru Grada Mursko Središće mješovitostambena zona predviđena je u jugoistočnom dijelu Ulice Rade Končara u Murskom Središću, kao pretežito izgrađeno područje u transformaciji iz stambene zone u mješovito-stambenu. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite - stambene zone, mogu se kao građevine osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina, ukoliko je dio stambeno - obrtničkog kompleksa, - jedna stambeno - poslovna građevina, osim za djelatnost odgoja, osnovnog obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti, ili jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (parkirališta i sajmišta), te ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni i barovi i si.), izuzetno od al inej e 3, ovog stavka, građevina pojedinih tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i to za obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasad nici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne 2 hrane površine do 100,0 m ne mogu se na građevnoj čestici unutar mješovite stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine.
Stranica 1230
Članak 30.
Stranica 1230 "SLUŽBENI 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini od 600,0 m po čestici unutar mješovite, stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, klesarske 3) i limarske radionice i si.), građevinarstva (tesarske i stolarske radionice), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (trgovine, skladišta i hladnjače), unutar mješovito-stambenih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine društvenih djelatnosti odgoja, obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, a - unutar i u kontaktnom prostoru mješovitih - stambenih zona ne mogu se kao prateće 4) graditi građevine poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje. 5) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih 5) građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, osim bazena i tenis igrališta i - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja.
Članak 31.
Članak 31. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o 6) sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku sportsku dvoranu, zdravstva - ambulante primarne zdravstvene zaštite i GLASNIK" Broj 10 specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, te - ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnj a fazno i neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40 % ukupne bruto površine građevina na čestici.
Članak 31.
Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5 %, a maksimalno 20 % ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. Zone centralnih i društvenih sadržaja se formiraju temeljem planova uređenja užeg područja (UPU, DPU), i to: - uređenjem područja predviđenih za razvoj centralnih i društvenih sadržaja naselja s obvezom izrade plana užeg područja, prema kartografskom prikazu br 4.1 - 4.5. "Građevinska područja naselja", - određivanjem podcentara za izgradnju građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj stambenih zona naselja, te - unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenih stambenih područja u središtima naselja (transformacijom stambene zone). Broj 10 "SLUŽBENI
Članak 32.
Članak 32. i) Gospodarske zone određuju se kao kompleksna područja naselja namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. 2) Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na vrstu djelatnosti, potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš, te prema uvjetima iz poglavlja 3.1.1. ovih odredbi. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje (za uzgoj bilja ili životinja). - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina 4) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila do najviše 5 % ukupne površine zone i - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijiske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje. 5) Gospodarske zone na južnom ulazu u Mursko središće, označene ljubičasto s narančastim okvirom, na kartografskom prikazu br. 4.3.1. "Građevinsko područje naselja Mursko Središće", specifični su prostori gospodarskih zona u kojima nije dozvoljeno obavljanje proizvodnih djelatnosti, odnosno u kojima se preferira lociranje građevina trgovačkih i turističkih djelatnosti.
Članak 33.
Članak 33. i) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni, formiranju čestica izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne GLASNIK" Stranica 1231 uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice.
Članak 34.
Članak 34. i) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10 % površine čestice urbanog zelenila, - izgradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m , - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima, te - u Murskom Središću, u površinama za razvoj stambenih zona koje će se rješavati prostornim planom užeg područja, može se planirati postava paviljona u svrhu obavljanja ugostiteljskih usluga do 10 % tlocrtne površine čestice parka, a maksimalno do 50,0 m sveukupne površine paviljona. 3) Urbano zelenilo može se oblikovati i u svrhu zaštite stambenih područja od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih djelatnosti.
Članak 35.
Članak 35. i) Površine infrastrukturnih sustava određuju se kao prostori izuzeti od gradnje radi osiguranja funkcije prometne infrastrukture (zaštitni koridor željezničke pruge II. reda Čakovec - Lendava) ili kao površine namijenjene za izgradnju potrebnih građevina u funkciji komunalnih infrastrukturnih sustava (čestica postojeće TS 35/10/0,4 kV u južnom dijelu Murskog Središća). J u S t r a n i c a 1 232 SLUŽBENI
Članak 36. 1) Sume unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju u smislu održavanja prirodnih obilježja šumskog ekosustava, te se radi održanja ravnoteže između izgrađenih dijelova naselja i prirode, ne mogu se izgrađivati, niti uređivati na drugačiji način. 2.2.3 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja
Članak 37.
Članak 37. i) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati prostornim planovima, samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja ili osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju, te onih gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.
Članak 38.
Članak 38. 1) Na području Grada Mursko Središće razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: - dio središta Murskog Središća nastala relativno recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja, interpolacijom unutar građevne strukture starij ieg središta naselja, na način koji formirao ulični blok (dijelom otvoren, a dijelom niz) i etažnosti građevina od P do VP+l+PK, - središta naselja Peklenice, Križovca, dijela Hlapičine, te dio centra i podcentri Murskog Središća, nastala 4 relativno recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na neizgrađenim prostorima GLASNIK " Broj 10 unutar naselja, izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, • povijesne jezgre Štrukovca, koju čini čestica kapele Sv. Trojstva i preostali dio kompleksa majura i Hlapičine, nastala transformacijom i dogradnjom građevne strukture starog majura Novi Dvori, • povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su i ' izgrađene kapele, poklonci ili raspela. - područje starog separatora za ugljen uz željezničku prugu, te <. - sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja na području Grada nastali planskom urbanizacijom, pretežito stambena područja: prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova ili strukture uličnih poteza, iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti: - dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u Ulici Matije Gupca u Murskom Središću, neposredno uz kapelu Majke Božje iz 1936. u Murskom Središću, od k.br. 89. i 54. do kapele, - dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u starom dijelu Križovca od k.br.
Članak 38.
84.dok.br. 115, - pojedinačni stambenogospodarski sklop na k.br. 106. u Hlapičini, te - čestice vinograda s podrumima izvedenim u zemlji, u sjeveroistočnom dijelu Hlapičine. - povijesna ruralna matrica naselja, koja je očuvana u starijim, uglavnom rubnim dijelovima svih naselja, - prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, bilo širenjem naselja na okolne poljoprivredne površine, bilo transformacijom postojećih dijelova naselja izgradnjom podvrtnica dijelovi svih naselja, izgrađivani u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća, Broj 10 " SLUŽBENI planski formirana urbana matrica niske individualne stambene izgradnje otvorenog tipa - noviji dijelovi Murskog Središća i Peklenice planski građene višestambene četvrti u Murskom Središću, kao poseban karakteristični uzorak naselja izdvaja se stambeno područje dijela Sitnica, koji se temeljem provedbe socijalno - komunalnog programa, transformira iz područja bespravno i stihijski izgrađene građevne strukture u područje individualne stambene gradnje otvorenog tipa, male visine gradnje i visoke stambene gustoće. monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti: - gospodarska, industrijska zona u Murskom Središću, uz željezničku stanicu, kao prostor transformiran u industrijsko-proizvodnu zonu iz prostora rudnika ugljena, - gospodarska zona, planski formirana za razvoj tekstilne industrije u Murskom Središću, gospodarske zone nastale temeljem razvoja pojedinačnih djelatnosti, na ulazu u Peklenicu i sjeveroistočno od Križovca.
Članak 39.
Članak 39. 1) Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja, osim Murskog Središća, moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak. 2) Prilikom izrade UPU Murskog Središća potrebno je izraditi detaljnu analizu karakterističnih uzoraka naselja i njihova prostornog obuhvata, odrediti uvjete zaštite i moguće transformacije pojedinog uzorka u funkcionalnom i oblikovnom smislu, te principe mogućeg uređenja kontaktnih prostora na razmeđi različitih matrica, sve uz poštivanje smjernica iz poglavlja 6.3. ovih odredbi. 3) Do izrade UPU Murskog Središća, u svim dijelovima naselja Mursko Središće, osim izgrađenih funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja /crveno na kartografskom prikazu br. 4.3.1/ ne dozvoljava se oblikovna i funkcionalna transformacija izgrađenih dijelova naselja, uređenjem prostora ili gradnjom građevina, koje bi odstupale od pretežitosti sadržaja okolnog područja ili se razlikovala veličinom, načinom oblikovanja ili odnosom prema javnoj površini. GLASNIK " Stranica 1233
Članak 40.
Članak 40. i) Unutar središta naselja Mursko Središće, UPU-om naselja je moguće odrediti uvjete gradnje građevina kao samostojećih građevina na čestici, kompleksa građevina na čestici ili u obliku uličnog niza, etažnosti građevina do P+2 i povećanje najviše visine vijenca građevina do 9,0 m. 2) Intervencije unutar područja centralnih i društvenih sadržaja /postojeće - crveno na kartografskom prikazu br. 4.3.1./ koji je građen uzorkom uličnog niza, kao i u kontaktnom području iste namjene, građenom drugim uzorcima, poželjno je dalje izgrađivati primjenom uzorka uličnog niza, odnosno na način da se podržava primjena tipologije gradnje primjerene gradskom središtu na šire područje centra Murskog Središća. 3) Do izrade UPU-a Murskog Središća, u izgrađenim dijelovima središta Murskog Središća, označenih kao funkcionalna zona centralnih i društvenih sadržaja /postojeće - crveno na kartografskom prikazu br. 4.3.1./, građenih bilo primjenom blokovske matrice, bilo kao samostojeće građevine na pojedinačnim česticama, izvedba zahvata interpolacije nove građevine ili dogradnje, odnosno nadogradnje, te izvedbe adaptacije, rekonstrukcije ili sanacije postojećih građevina, ukupne bruto površine građevine veće od 500,0 m , određuje se na temelju detaljnog plana uređenja dijela prostora naselja, koji treba obuhvatiti površinu za smještaj građevine, servisni prostor potreban za uređenje građevne čestice, minimalno okolne građevne čestice i druge površine u kontaktnoj zoni očekivane gradnje. 4) Detaljnim planom uređenja iz prethodnog stavka, treba ispitati utjecaj očekivanog zahvata na moguću funkcionalnu i oblikovnu transformaciju središta, a posebno utjecaj povećanja prometa, promjene odnosa volumena prema okolnim građevinama, i odnos prema javnim površinama, te definirati mjere usklađenja zahvata u strukturu središta.
Članak 40.
5) Ostal i uvjeti uredenja sred i šta utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 31. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naselju Mursko Središće iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.
Članak 41. 1) Središta ostalih naselja - Križovec, Pekienica i građevine centralnih funkcija (osim područja povijesnih jezgri) u Strukovcu, te Hlapičini, koji su građeni uzorkom samostojećih građevina na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambenog područja ili grupirano u zone, potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje, a najviša etažnost građevina može biti P+l, Stranica 1234 " SLUŽBENI te najviša visina vijenca građevina 6,60 m, osim sakralnih građevina kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 12,0 metara. 2) Ostali uvjeti uređenja središta utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 31. ovih odredbi 1 i) obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naseljima iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.
Članak 42.
Članak 42. 1) Povijesne jezgre Strukovca i preostali dijelovi dijelom već transformirane jezgre Hlapičine, trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. 2) 2) Uređenje navedenih prostora i nova gradnja mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u poglavlja 6.3 ovih odredbi. 1)
Članak 43. 1) Povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, a koji postoje u svim naseljima ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene 2) površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Unutar takvih površina nije dozvoljeno: gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, - postava reklamnih natpisa, te - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih 3) sličnih građevina. 3) Trafostanice, izgrađene na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, dugoročno je potrebno izmjestiti na primjerenu lokaciju. 4) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a prema poglavlju 6.3 kategorizirani su kao zaštićena, odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.
Članak 44.
Članak 44. 1) Područje starog separatora za ugljen uz željezničku prugu potrebno je izuzeti iz industrijske GLASNIK " Broj 10 zone u okruženju, odnosno fizički odvojiti od okolnih gospodarrskih prostora, a sama građevina separatora adaptirati u turističke svrhe.
Članak 45. Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom trebaju se dovršiti uređenjem otvorenih sportskih igrališta, te izgradnjom zatvorenih sportskih i rekreacijskih građevina s pratećim sadržajima ili pratećim građevinama na pojedinačnim građevnim česticama, prema uvjetima iz poglavlja 4.1. ovih odredbi. Visina vijenca pojedinačnih sportskih građevina može najviše iznositi 10,0 m, a pratećih samostojećih građevina druge namjene 6,60 m.
Članak 46.
Članak 46. Prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova ili strukture uličnih poteza iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja ili zadržavanja prostornog identiteta naselja, te ih se stoga preporuča revitalizirati, odnosno očuvati od oblikovne transformacije. Do izrade valorizacije kulturne baštine u Grada, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za građevne sklopove ili pojedinačne građevine, na prostorima navedenim u članku 38, stavku 1, alineji 2, podalinejama 1, 2 i 3 ovih odredbi, evidentirane pojedinačne stambene građevine određene člankom 178. ovih odredbi, te pripadajuće zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva, ("pelnice", zdenci, štaglji, kolnice, sjenici, i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno primijeniti mjere zaštite kulturnopovijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ovih odredbi. Za zahvate na građevinama koje nisu evidentirana stambena graditeljska baština, ali se nalaze unutar područja ambijentalne vrijednosti, određenog prema članku 38, stavku 1, alineji 2, podalinejama 1, 2 i 3 ovih odredbi i uvjetima zaštite iz kartografskih prikaza br. 4.1., 4.2 i 4.3.1. - "Građevinska područja naselja", preporuča se ishođenje stručnog mišljenja oblikovanja građevine od nadležnog Konzervatorskog odjela, s ciljem očuvanja ambijentalne vrijednosti dijela naselja, a obavezno je:
Članak 46.
- zadržavanje regulacijske linije i postojećeg građevinskog pravca osnovne građevine, - očuvanje tradicijske dimenzije građevne čestice, koje se određuje prema predmetnoj čestici, odnosno prema ostalim česticama unutar ambijentalne cjeline, C£ Broj 10 SLUŽBENI - zadržavanje pozicije građevina u odnosu na lijevu i desnu među čestice, - očuvanje postojeće visine vijenca i etažnosti građevina, - arhitektonsko oblikovanje građevine, ulične ograde čestice i prostora između ulične ograde i kuće, prema oblikovnim značajkama tradicijske arhitekture, a što se utvrđuje prema evidentiranim građevinama unutar pojedinačne ambijentalne cjeline, navedenim u članku 178. ovih odredbi. 4) Područje vinograda s podrumima izvedenim u zemlji ispod vinograda, potrebno je očuvati od bilo kakvih građevnih zahvata, na površini tla, te revitalizirati u gospodarsko-turističku svrhu.
Članak 47.
Članak 47. i) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja. 2) Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. 3) Građevnoj čestici na području povijesne ruralne matice određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice, i to: ™ pojas izgradnje stambenih, stambeno — poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m. - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, osim tenis igrališta, te pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora za određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 4,80 m, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i pojedinačno tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina na čestici, GLASNIK " Stranica 1235 - pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.
Članak 47.
4) Izuzetno od alineje 1. stavka 3. ovog članka, stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko im je visina vijenca do 4,80 m, te ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih ti građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama i to: - stambene građevine, stambeni dijelovi stambeno-poslovnih građevina i građevine ili dijelovi građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a - građevine ili dijelovi građevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. 5) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. 6) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 7) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m.
Članak 47.
8) Izuzetno od stavka 6 ovog članka, garaža površine do 20,0 m , se radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet daje: - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, Stranica 1 236 "SLUŽBENI od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice. 9) Odstupanja od tradicijske organizacije čestice radi konfiguracije terena (bitno uvlačenje linije gradnje od linije regulacije, odstupanja od poluugrađene strukture, čestice veće širine nego dubine i slično) moguća su na pojedinačnim česticama u izgrađenim briježnim dijelovima naselja Peklenica i Hlapičina, u kojima je takva • * organizacija i povijesno karakteristična, uz poštivanje sljedećih uvjeta: prateće i pomoćne građevine potrebno je od uličnog pročelja osnovne građevine udaljiti najmanje 4,0 m u dubinu čestice, a pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom koje se gradi na stambenoj čestici potrebno je od okolnih stambenih građevina i pojasa izgradnje stambene građevine na susjednom građevnim česticama, ukoliko gaje moguće utvrditi sukladno stavku 3., alineji 1. ovog članka, udaljiti najmanje 12,0 m.
Članak 48.
Članak 48. i) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet da širina objedinjene čestice ne prelazi 24,0 m, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40 % površine, zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost GLASNIK" Broj 10 tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i 4,80 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice, uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja, i to za maksimalno 5.000 kom peradi po građevnoj čestici, 2) Zamjena ili prenamjena pomoćnih poljoprivrednih građevina u gospodarske građevine za obavlj anj e bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničkog tipa ili interpolacija novih građevina takve namjene unutar pojedinačnih građevnih čestica u izgrađenim briježnim dijelovima naselja Peklenica i Hlapičina, koje odstupaju od tipičnih obilježja matrice, moguća je jedino ukoliko čestica ima dimenziju i oblik kojim je moguće osigurati najmanje 20,0 m udaljenosti bučnog ili potencijalno opasnog prostora od stambenih prostora na vlastitoj i susjednim građevnim česticama, odnosno od pojasa stambene izgradnje, koji se može utvrditi prema članku 47, stavku 3, alineji 1. ovih odredbi, te ukoliko se takve građevine lociraju iza građevine osnovne namjene u odnosu na liniju regulacije.
Članak 48.
3) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 1. stavka 1., ovog članka, radi zaštite ambijenta naselja, su građevne čestice unutar područja ambijentalnih cjelina označenih na kartografskim prikazima 4.1, 4.2 i 4.3.1 "Građevinska područja naselja". 4) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 6. stavka 1 ovog članka su: - površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUG-om predviđene za razvoj naselja, prema kartografskim prikazima 4.1 4.5 "Građevinska područja naselja", površine stambenih čestica i kontaktnog prostora, manje od 100,0 m, udaljene od od obale rijeke Mure i Broj 10 ££ SLUŽBENI kontaktna zona od 100,0 m oko groblja u Murskom Središću.
Članak 49.
Članak 49. 0 Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, u svim naseljima, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene ili - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene, - u briježnim dijelovima izgrađenih dijelova naselja Hlapičina i Peklenica, mogu se zadržati ili obnoviti postojeće obradive površine interpolirane unutar stambene zone u obliku trajnih nasada voćnjaka ili vinograda, odnosno može ih se tretirati kao sastavni dio interpoliranih građevnih čestica stambene namjene. o Članak 50. i) Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće stambene izgradnje na prostoru Grada, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m, pojas izgradnje prateće građevine određenje od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određenje od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice.
Članak 49.
GLASNIK " Stranica 1 237 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.
Članak 51. i) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje na području Grada, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambenoposlovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava: - dubinu čestice veću od 100,0 m, - veličinu građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, 2 iznad 1200,0 m , - izgrađenost građevne čestice određenu s 0,4, - iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, - maksimalnu visinu vijenca određenu s 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. 2) Ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a tenis igralište dodatno udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovnih građevina.
Članak 52.
Članak 52. 1) Za sve nove građevinske zahvate na području planski izgrađenih višestambenih četvrti u Murskom Središću, potrebno je izraditi plan uređenja užeg područja, prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, na postojećim višestambenim građevinama moguće je vršiti adaptaciju, rekonstrukciju i sanaciju koja: - ne povećava tlocrtnu površinu prizemlja za više od 10 %; - ne povećava koeficijent izgradivosti čestice iznad 0,6; • Stranica 1 238 " SLUŽBENI ne mijenja namjenu građevine, izuzev tihih i čistih djelatnosti u prizemlju, odnosno omogućava kompletnu prenamjenu građevine iz stambene u građevinu društvenih djelatnosti uprave, koja ne remeti okolno stanovanje, ne mijenja visinu građevine, izuzev mogućnosti sanacije postojeće krovne konstrukcije izvedbom kosog krovišta, koji se može urediti za korištenje u skladu s namjenom građevine, te ne mijenja pročelje građevine, osim mogućeg zatvaranja lođa i balkona unificiranim oblikovanjem za cijelu građevinu ili redizajnom čitavog pročelja s ciljem poboljšanja fizikalnih svojstava građevine i to. 3)