Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

MEĐIMURSKE Godina XII. V Broj 10 Čakovec, 5. listopada ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 V ŽUPANIJE t n Godišnja pretplata za 2004. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na 2004. žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj r, SADRŽAJ v r GRAD MURSKO SREDISCE AKTI GRADSKOG VIJEĆA 27. J 1218 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće 28. Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja poslovne zone zapadno od državne ceste D 209 u Murskom Središću 29. 1277 Odluka o naknadi za obavljanje poslova funkcije predsjednika Gradskog vijeća Grada Mursko Središće 30. 1287 1287 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu Grada Mursko Središće 31. Odluka o uvjetima, načinu i određivanju mjesta za prodaju robe na klupama, u pokretnim pro 1288 davaonicama i pomoću automata na javnim površinama na području Grada Mursko Središće 32. Izvješće o stanju u prostoru Grada Mursko Središće 33. 1290 1297 Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Mursko Središće % S t r a n i c a 1218 " SLUŽBENI GRAD MURSKO AKTI GRADSKOG VIJEĆA 27. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/100., 32/02. i 100/04.), suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (klasa 350- 01/04-01/44, ur. i broj: 2109-05-02-04-06, od 25. kolovoza 2004.), članka 30. Statuta Grada Mursko Središće ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 5/97. i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 1/00.), Gradsko vijeće Grada Murskog Središća, na 21.

sjednici od 29. 9. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće I. OPĆE ODREDBE V
Članak 1. i) Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Mursko Središće (u daljnjem tekstu: PPUG), izrađen od tvrtke Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2. i) PPUG Mursko Središće sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje: 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena površina/mj 1 : 25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /mj 1 : 25 000/ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora /mj 1 : 25 000/ 4. Građevinska područja naselja/mj 1 : 5 000/ 4.1. Hlapičina 4.2. Štrukovec 4.3.1. Mursko Središće 4.3.2. Mursko Središće - Brezje 4.3.3. Mursko Središće — Sitnice GLASNIK " Broj 10 SREDIŠĆE 4.4. Peklenica i 4.5. Štrukovec Grafički prilozi - kartogrami /mj 1 : 75 000/: 1. Teritorijalno - politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika 4.3. Energetski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Uređenje vodotoka i voda 5. Postupanje s otpadom II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA

Članak 3.

Članak 3. i) Površine Grada Mursko Središće se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju valorizacije prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselja, - izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa, - kultivirane predjele i - • prirodne i prirodi bliske predjele. 3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Grada.

Članak 4.

Članak 4. i) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Grada, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 - "Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25.000. ££ Broj 10 SLUŽBENI 2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. 3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5. 1) Naselja su prostorne strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u sastavu Grada. 2) Naselja se od okolnog prostora razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj. 3) Naselja se klasificiraju po tipovima, koji određuju osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a dijele se na: gradski ili urbani tip naselja kojega karakterizira veća stambena gustoća (okvirno 300 - 450 m" stambene zone / stanovniku), veći broj i značaj društvenih funkcija koje mu daju osobinu manjeg regionalnog središta, veći udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, manja zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), visoka razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), visoka razina opremljenosti javnih površina urbanom opremom - trgova, parkova, dječjih igrališta i drugo, prijelazni ili urbanizirani tip naselja jačeg stupnja urbaniziranosti, kojega karakterizira - manja stambena gustoća (okvirno 450 - 700 m stambene zone / stanovniku), manji broj i značaj društvenih funkcija uspostavljenih za razinu naselja ili malog broja naselja u okruženju, mali udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti GLASNIK " S t r a n i c a 1219 (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnj en: i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenost javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja - šire javne zelene i površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i si.), prijelazni ili urbanizirani tip naselja manjeg stupnja urbaniziranosti, koje karakterizira - mala stambena gustoća (okvirno 700 - 1100 m stambene zone / stanovniku), mali broj društvenih funkcija uspostavljenih isključivo za razinu naselja, mali ili nikakav udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, velika zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, među kojima prevladava poljoprivredna djelatnost, korištenje dijelova stambene zone za kao obradivog tla, srednja razina komunalne uređenosti (sustavi elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servis - zbrinjavanja otpada), mala razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, eventualno uređene pješačke i biciklističke staze), mala razina opremljenost javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja - šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i si.), socijalno usmjeren tip naselja, formiran uređenjem bespravno izgrađenog stambenog ' * , područja ili bespravno proširenog dijela naselja, kojega karakterizira - velika stambena gustoća (okvirno 70 - 2 300 m stambene zone / stanovniku), mali broj društvenih funkcija uspostavljenih isključivo za razinu naselja, mali ili nikakav udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije), mala ili nikakva zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, srednja razina komunalne uređenosti (sustavi elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servis - Stranica 1220 " SLUŽBENI zbrinjavanja otpada) i mala razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, eventualno uređene pješačke i biciklističke staze).

Članak 5.

4) Na području Grada Murskog Središća nalaze se sljedeća naselja, razvrstano po tipovima: - Mursko Središće, koje u dijelu osnovnog građevinskog područja ima obilježja pretežito urbanog tipa naselja, izdvojeno građevinsko područje Murskog Središća Brezje, koje ima obilježja prijelaznog ili urbaniziranog naselja manjeg stupnja urbaniziranosti, izdvojeno građevinsko područje Murskog Središća - Sitnice, koje ima obilježja socijalno usmjerenog tipa naselja, a naseljava ga populacija pretežito romske nacionalnosti, sva ostala naselja - Hlapičina, Križovec, Pekleklenica i Štrukovec imaju obilježja prijelaznog ili urbaniziranog tipa naselja jačeg stupnja urbaniziranosti.

Članak 6.

Članak 6. 1) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti na području Grada su: - za iskorištavanje mineralnih sirovina - šljunka i pijeska: postojeće eksploatacijsko polje Mursko Središće na lokaciji Donje Senokoše /oznaka E3/, s vremenskim, odnosno količinskim ograničenjem, postojeće eksploatacijsko polje Verk Zavrtje zapadno od Križovca /oznaka E3/, za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti planirana poljoprivredno-gospodarska zona južno od naselja Križovec /oznaka PG/. 3) Izdvojena područja društvenih djelatnosti namijenjena za rekreativne aktivnosti na području Grada su: - za uređenje zone sporta i rekreacije s pristaništem za čamce, na području Havlova graba i Meka /oznaka R2, R5 i R9/ GLASNIK " Broj 10 za sanaciju napuštene šljunčare i uređenje r prostora u svrhu rekreacije i sportskog ribolova - područje uz ribnjake na lokaciji Zalešće i Gorčica, istočno od Murskog Središća /oznaka R9/, za uređenje prostora u svrhu rekreacije i sportskog ribolova - područje uz ribnjak na lokaciji Zdenčec, u zapadnom dijelu Murskog Središća /oznaka R9/, za uređenje prostora u svrhu rekreacije i sportskog ribolova - područje uz ribnjak na i lokaciji Gorje Sjenokoše, sjeverno od ŽC 2003 i između dijelu Murskog Središća i Hlapičine /oznaka R9/, za uređenje prostora u svrhu izletničkog turizma i rekreacije područje "Napolitanke", sjeverno od toka Mure i zapadno od cestovnog mosta u Murskom Središću i za uređenje izletišnog punkta - područje uz staru skelu u Križovcu /oznaka R2 i T4/ 4) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja, i to:

Članak 6.

- groblja izvan naselja - groblje uz Mursko Središće i groblje između Peklenice i Križovca /oznaka - simbol groblja/, - planirana površina za uređenje parkirališta uz groblje u Murskom Središću /oznaka IS1/, - površina planirane retencije Selnica II, na vodotoku Gornji potok /oznaka RT/, - područje za uređenja čestice i gradnju građevine privremenog skupljanja i selektiranja komunalnog otpada, te ADR kamionskog parkirališta, istočno od Murskog Središća, na lokaciji Hrastinka /oznaka K3 i IS2/, , * - površina potrebna za formiranje građevne čestice uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili gradske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba i - površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba. Broj 10 " SLUŽBENI 5) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa od okolnog prostora razgraničavaju se granicama izdvojenog područja. 6) Izdvojena područja su prostori namijenjeni uređenju površina, te uvjetno i gradnji građevina, isključivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prateće djelatnosti, a uvjeti uređenja površina i gradnje određeni su za svako pojedinačno izdvojeno područje:

Članak 6.

- za izdvojeno područje gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. ovih odredbi % - za izdvojena područja društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. ovih odredbi i - za izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5.2.1. i 7. 7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 7.

Članak 7. 1) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, a izuzetno se unutar kultiviranih predjela, kao prateći sadržaj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može organizirati stanovanje i djelatnost pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, te rekreativne i sportske aktivnosti. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar kultiviranih predjela dozvoljena je gradnja prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUG-om ili prostornim planovima širih po dručja. 3) Kultivirane predjele čini: poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u dvije vrijednosne skupine - vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/, a koja se dodatno diferenciraju s obzirom na ograničenja u korištenju, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/, koje obuhvaća izmiješane strukture manjih površina tla pogodnog za poljoprivrednu obradu i visokog raslinja, i koje se u manjoj mjeri ili povremeno koristi u poljoprivredne svrhe, GLASNIK " S t r a n i c a 1 221 - građevinske čestice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koja se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., člancima 109. - 112. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 115. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene i ^ t - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

Članak 7.

4) Uvjeti za korištenje i uređenje površina, te gradnju građevina, isključivo u funkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, određeni su: - u svrhu obavljanja djelatnosti poljoprivrede te pratećih sadržaja stanovanja i seoskog turizma, u poglavlju 3.2.2., a - u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti u poglavlju 4.2.2. ovih odredbi. 5) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom gradnjom. 6) Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva i - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla osnovne namjene ili njegove prenamjene.

Članak 8.

Članak 8. 1) Prirodni predjeli su područja izvornih f ekosustava. 2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. Stranica 1 222 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 10 3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: površine gospodarskih šuma koje se pretežito nalaze na prostoru južnog i središnjeg dijela Grada /oznaka Šl/: sume koje neposredno okružuju naselje Štrukovec, V - šume između Strukovca i Murskog Središća i - šuma zapadno od Sitnica. površine zaštitnih šuma lociranih u pojasu cea 300,0 m od korita Mure, s a osnovna funkcija im je zaštita od riječne erozije /oznaka S2/, površine šuma posebne namjene s obzirom na sociološki značaj u odnosu na naselja /oznaka S3/, i to: - šume unutar građevinskog područja naselja Hlapičina, - šume unutar i u kontaktnom prostoru izdvojenog građevinskog područja naselja Mursko Središće - Brezje, - šume unutar i u kontaktnom prostoru građevinskog područja naselja Peklenica, - šume unutar i u kontaktnom području izdvojenih rekreacijskih područja uz ribnjake, - površine šuma posebne namjene s obzirom na funkciju zaštite od negativnog utjecaja obavljanja djelatnosti intenzivnog uzgoja životinja, južno od naselja Peklenica, vodene površine starih riječnih rukavaca, bara i močvara, a posebno stari riječni rukavci Mure, sjeverozapadno od Murskog Središća /oznaka V/, vodene površine rekreacijskih ribnjaka /oznaka RI/, vodena površina planirane retencije Selnica II, na vodotoku Gornji potok, te potoci i regulirani vodotoci i njihovi kontaktni prostori.

Članak 8.

4) Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: - u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih odredbi, a - u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih odredbi. 5) Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje: - prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUG-om ili prostornim planovima širih područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom, gospodarskom osnovom područja, neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja, - lovačkih čeka i hranilišta, izrađenih od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područja. 6) Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a prema njoj se postupa u skladu* sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 9.

Članak 9. 1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Grada, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora, na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinska po dručja naselja i izdvojena područja, obradive površine, te osobine prirodnih i prirodi bliskih predjela. 2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1 Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 10. i) Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije. 2) Ovim PPUG-om utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na prostoru Grada: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu postojeći stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije Mursko Središće - Petišovci, Broj 10 Stranica 1 223 "SLUŽBENI GLASNIK" postojeća državna cesta 209 Čakovec (D20) Šenkovec GP Mursko Središće, s pripadajućim građevinama i uređajima, planirana moguća građevina - brza cesta GP Mursko Središće Čakovec čvor Sveti Križ autoceste D3 Zagreb - Goričan, - postojeća željeznička pruga II. reda Čakovec - Mursko Središće, - postojeći magistralni plinovod Varaždin - Čakovec- Mursko Središće - Lendava, postojeći magistralni naftovod - JANAF - odvojak NT Virje - NT Lendava, te - planirana moguća građevina - nasip na Muri, sjeveroistočno od Križovca.

Članak 10.

Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju - postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima: - Ž 2003 GP Bukovje - Sveti Martin na Muri Mursko Središće - Miklavec Turčišće - Hodošan (Ž2032), - Ž 2005 Štrukovec (D 209) - Zebanec Selo - Selnica - Vrhovljan (ŽC 2003), - Ž 2006 Selnica (ŽC 2005)-Mursko Središće (D 209), - Ž 2008 Peklenica (ŽC 2003) - Vratišinec - Žiškovec (D 209) - LC 20017 Merhatovec (LC 20016) - Štrukovec (D 209) - LC 20019 Vratišinec (ŽC 2008) - D 209, eksploatacijska polja šljunka i pijeska - Križovec i Mursko Središće odašiljači mobilnih telekomunikacijskih sustava.

Članak 11.

Članak 11. 1) Za postojeći stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije Mursko Središće - Petišovci ostavlja se mogućnost preseljenja na sjevernu obalu Mure, odnosno objedinjavanje službi obiju država, a nakon toga i prenamjene prostora današnje lokacije graničnog prijelaza i graničnih službi. 2) Rekonstrukciju postojećih državnih, županijskih i lokalnih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. V 3) Srina koridora za osiguranje prolaza brze ceste Mursko Središće Čakovec čvor Sveti Križ određena je s 300,0 m. 4) Moguća planirana građevina - nasip za obranu od poplava kod Križovca predviđa se za zaštitu novoizgrađenog dijela naselja (sjeveroistočno područje Križovca) izgrađenog unutar poplavnog područja, a njegova trasa i izgradnja ovisi o planu zaštite od poplava državne razine, pri čemu je trasu nasipa potrebno odrediti na način da se ne smanjuje poplavno područje izvan građevinskog područja naselja, te da se ne presijecaju postojeći rukavci uz rijeku. 5) Eksploatacijsko polje šljunka i pijeska Križovec - pod nazivom Verk-Zavrtje, površine cea 11,2 ha i se trenutno ne koristi, a ima odobrenje za eksploataciju prema rješenju Ureda za gospodarstvo Međimurske županije klasa: UP/I-310-17/95-01/05 od 7. studenog 1995., kojim je odobrena eksploatacija šljunka za neposrednu upotrebu, prodaju i preradu na neodređeno vrijeme do iscrpljenja ležišta mineralne sirovine.

Članak 11.

6) Eksploatacijsko polje šljunka, sjeveroistočno od Murskog Središća na rudini Donje Senokoše se koristi, a ima odobrenje Hrvatskih voda klase: UP/I-325-03/00-01/0010, od 6. ožujka 2000. godine, za vađenje šljunka u ukupnoj količini do 3 1.500.000,00 m i na određeni rok, odnosno do 31. ožujka 2005. godine, a ukoliko se odobrene količine izvade prije navedenog roka, pravo vađenja šljunka prestaje. 7) Otvaranje novih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (šljunka i pijeska) moguće je, sukladno PP Županije, nakon izrade i prihvaćanja resursne osnove Međimurske županije i sukladno propisima o zaštiti područja Zaštićenog krajolika rijeke Mure. 8) Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih operatera, a može ih se postavljati na obradivom tlu ili unutar gospodarskih zona, uz potrebno ishođenje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na moguće narušavanje vizura na naselja.

Članak 12.

Članak 12. 1) Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina, kao i moguće planirane građevine od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i namjena površina" i br. 2. "Infrastrukturni sustavi", u mjerilu 1:25 000. 2) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUG-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti, ukoliko su definirani prostornim planovima širih područja i na način da se zadovolje: - ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja, Stranica 1224 " SLUŽBENI ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, iz članka 11., stavka 2. ovih odredbi, mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih odredbi, te mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih odredbi. 2.2 Građevinska područja naselja

Članak 1.

Članak 1 0 Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja. 2) Granice građevinskih područja naselja, detaljno su određene na kartografskim prikazima 4.1. - 4.5. "Građevinska područja naselja", na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. 3) Granice građevinskih područja u pravilu su određene: - granicama katastarskih čestica, - trasama putova, - granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. 1) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom, a ostalo prema tipu naselja (definirano člankom 5. ovih odredbi ), odnosno prema mjesnim prilikama. 2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog građevinskog područja naselja. 3) Izuzetno se zemljišnoj čestici, koja površinom većom od 70 % ulazi u građevinsko područje, može priključiti dio potreban za formiranje, koji se nalazi GLASNIK " Broj 10 izvan utvrđenih granica građevinskog područja naselja. 4) U stambenoj zoni i mješovitoj-stambenoj zoni, dio građevne čestice koji se nalazi izvan građevinskog područja naselja, ne može biti veći od 300,0 m , a u zoni gospodarske namjene 1000,0 m . 5) Izuzetno od prethodnog stavka, čestice u stambenim zonama ruralne matrice, mogu se protezati i više od 300,0 2 m izvan granica ^ građevinskog područja naselja, isključivo na & površinu obradivog tla /oznake P2 ili P3/, ukoliko je navedena površina, bilo temeljem dozvoljene i transformacije ruralne matrice naselja, prema poglavlju 2.2.3., članku 48, stavku 1, alineji 6, bilo planom uređenja užeg područja, prema poglavlju 2.2.5., članku 78, stavku 3., definirana kao pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje.

Članak 14.

6) Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 30,0 m mjereno od osi vodotoka. 7) Vodotokom u smislu prethodnog stavka se smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda naselja i zacijevljeni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarnofekalnih ili oborinskih voda naselja.
Članak 15. 1) Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određenu prema kartografskim prikazima 4.1 4.5 "Građevinska područja naselja", i ovih odredbi za provođenje, i to u odnosu na: - pripadnost izgrađenom dijelu naselja ili području za razvoj naselja, - pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, - pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja, - značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu i moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. 1) Područja ovim PPUG-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav način. 2) Područja ovim PPUG-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja Broj 10 " SLUŽBENI djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. 3) Legalno izgrađene građevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUG-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja se mogu se i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 4) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, a posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUG-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe i na načine koji bi narušili prirodna obilježja prostora. 2.2.1 Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. i) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2., člancima 28. - 34. ovih odredbi. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, - čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi, prema poglavlju 2.2.2., člancima 28. j"4. ovih odredbi. 3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. i) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. 2) Individualna stambena građevina je građevina s najviše 2 stambene jedinice. GLASNIK " S t r a n i c a 1 225 3) Višestambena građevina j e stambena građevina s više od 2 stambene jedinice.
Članak 19. i) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno-servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, - gospodarska građevina za bučne i/ili ( potencijalno opasne djelatnosti, - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. 2) Gospodarskom građevinom za tihe i ciste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - kiosci do 12,0 m", za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu, - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i si.), - preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i si.), mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, 2 mini pekare, površine do 150,0 m , silaže stočne hrane do 100 m i građevine drugih gospodarskih djelatnosti koj e ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 19.

3) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne Broj 10 Stranica 1 226 "SLUŽBENI GLASNIK" proizvodnje (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske i limarske radione, kovačnice i si.), građevinarstva (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i slične radionice), rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i si.) • • prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i slično), v - - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i r slično), odnosno - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 19.

4) Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: V • za uzgoj životinja, neto površine po 2 građevnoj čestici iznad 90,0 m i za silažu stočne hrane, neto površine po 2 građevnoj čestici iznad 100 m .
Članak 20. i) Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti i građevine za društvene djelatnosti u tržno - gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe.

Članak 21.

Članak 21. i) Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržišno-gospodarskom sustavu. 2) Stambeno - poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 22. 1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), 2 u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m , koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. i 4) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovärne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 22.

2.2.2 Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja, osnova utvrđivanja uvjeta uređenja prostora s obzirom na izgrađenost prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni Broj 10 ££ Stranica 1 227 SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 23. 1) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. 2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 24.

Članak 24. 1) Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, odnosno: - površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; - komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi detaljni plan uređenja (u daljnjem tekstu DPU); - uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina visokogradnje (sajmišta, parkirališne površine, izdvojene čestice sportskih igrališta i si.); - uređene površine urbanog zelenila (parkovi, spomen područja, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge); - komunalno uređeni, ali neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih čestica, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. (kao interpolaciju pojedinačnih građevnih čestica) iz ovog PPUG-a, ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup neizgrađenim dijelovima naselja. 2) Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUG-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima br.

Članak 24.

4.1.- 4.5. - "Građevinska područja naselja".
Članak 25. i) Unutar izgrađenih dijelova naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, utvrđuju se temeljem odredbi ovog PPUG- a ili temeljem odredbi važećih prostornih planova užih područja, pod uvjetom da su usklađeni s ovim PPUG-om. 2) Potreba izrade prostornih planova užih područja iz prethodnog stavka, ukoliko nije utvrđena kao obveza u poglavlju 9.1. ovih odredbi, a za Mursko Središće dodatno i Urbanističkim planom uređenja Murskog Središća, utvrđuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada. 3) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada, potreba izrade prostornih planova užih područja izgrađenih dijelova naselja utvrđuje se samo ukoliko se radi o: - prostoru od značaja u kulturološkom ili funkcionalnom smislu, a posebno za povijesne jezgre, središta naselja, područja od ambijentalnog značaja za naselje, prostore kompleksnih funkcija i područja na kojima uslijed razvoja naselja dolazi do transformacije građevne strukture i 1 i namjene dijela naselja ili - izgrađenom području naselja, koje je u neposrednom kontaktu s područjem za razvoj naselja, a čije uređenje može utjecati na transformaciju kontaktnog izgrađenog područja.