Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1006
Članak 27.
Članak 27. i) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito stambene /oznaka Ml i M2/ i poslovne namjene /oznaka Kl i K2/, ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva na česticama mješovite, pretežito stambene /oznaka Ml i M2/, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m. 2) Visina vijenca pomoćnih građevina poljoprivrednog gospodarstva koje se mogu graditi na na području podvrtnica /oznaka Zl/ (staklenici ili plastenici s temeljima i pčelinjaci koji se grade kao čvrste građevine) ne može biti veća od 3,0 m.
Članak 28.
Članak 28. 1) Na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml i M2/ osnovne građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, a prateće građevine najviše tri (3) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE. 2) Na građevnoj čestici poslovne namjene /oznaka Kl/ osnovna građevina može imati najviše četiri
(4) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, a prateća građevina se ne može graditi. 3) Na građevnoj čestici poslovne namjene /oznaka K2/ osnovna i prateća građevina mogu imati najviše tri (3) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. 4) Na građevnoj čestici sportsko-rekreacijske namjene /oznaka Rl/ građevina sportskog kluba može imati najviše 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE, a sportska dvorana može imati najviše 3 etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT NAD DIJELOM GRAĐEVINE KOJI PO FUNKCIJI U PRIZEMLJU NEMA SPORTSKO IGRALIŠTE. 5) Na građevnoj čestici infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ osnovna građevina može imati jednu
(1) etažu, i to PRIZEMLJE.
Članak 29.
Članak 29. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Broj 8 " SLUŽBENI 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 23 NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 30.
Članak 30. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina".
Članak 31. 1) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6 - 1 0 ovih odredbi. 2) Ukupna neto površina prateće građevine na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml i M2/ ne može za više od 50 % premašivati neto površinu osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne može biti veća od 400,0 m po čestici.
Članak 32.
Članak 32. 1) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6-10 ovih odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 33. 1) Smještaj građevina na građevnim česticama postojećeg dijela naselja, mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ određen je u kartografskim prikazom br. 7 Uvjeti gradnje građevina" unutar kojeg područja su definirani pojasevi izgradnje građevina. 2) Pojas izgradnje osnovnih građevina (stambenih, stambeno-poslovnih ili poslovnih) određen je s 25,0 m od linije regulacije prema ŽC 2034. 3) Pojas izgradnje pratećih građevina određenje od završetka osnovne građevine u dubinu čestice, a razlikuje se za: - stambene građevine ukoliko se grade kao prateće na čestici i za stambene prostore u GLASNIK " S t r a n i c a 1007 pratećim stambeno-poslovnim građevinama pojas moguće gradnje završava 25,0 m od linije regulacije, a izuzetno se može produžiti do najviše 45,0 m u dubinu od regulacijske linije, čime se ne onemogućava gradnja na susjednim građevnim česticama - poljoprivrednih pomoćnih građevina s izvorom zagađenja, pojedinačnih tenis igrališta, pojedinačnih bazena, te bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti u ovim odredbama određenim pojasevima gradnje takvih građevina, građevine uslužnih društvenih djelatnosti - predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, smještajne građevine socijalne skrbi, koje se mogu graditi samo unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene, odnosno samo 25,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, a dublje unutar čestice mogu se graditi samo ukoliko je građevna čestica formirana na način se građevina od pojasa izgradnje bučnih i potencijalno opasnih građevina, na susjednim građevnim česticama može udaljiti najmanje 20,0 m, ostale poslovne građevine, odnosno građevine tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i građevine društvenih djelatnosti koje nisu navedene u prethodnoj alineji (prostori udruga građana, građevine vjerske namjene i druge), a mogu se graditi od završetka osnovne građevine pa do završetka građevne čestice, ukoliko je ona utvrđena unutar područja označenog kao postojeći dio naselja, građevine bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti, koje se mogu se locirati unutar pojasa označenog za gradnju takvih građevina, odnosno najmanje 20,0 m udaljeno od pojasa izgradnje osnovnih građevina.
Članak 33.
i) Pojas izgradnje pratećih građevina razlikuje se za: pomoćne građevine u funkciji stanovanja i pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja koje se mogu graditi od završetka osnovne ili prateće građevine u dubinu građevne čestice, izuzetno od alineje 1. ovog stavka, fontane visine do 1,5 m, i vrtni paviljoni površine do 2,0 m2 i visine vijenca do 2,4 m mogu se postavljati i na prostoru čestice do linije regulacije, ukoliko su najmanje 3,0 m udaljeni od bočnih međa građevne čestice i ne sprečavaju kolni pristup širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, Stranica 1008 "SLUŽBENI izuzetno od alineje 1. ovog stavka, pojedinačni bazeni i pojedinačna tenis igrališta trebaju se od pojasa izgradnje osnovne građevine udaljiti najmanje 12,0 m, pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja trebaju se graditi unutar u tu svrhu namijenjenog pojasa, koji je najmanje 12,0 m udaljen od pojasa izgradnje osnovne građevine.
Članak 34.
Članak 34. 1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Za čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M2/, određen je pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina, s naznačenom granicom pojasa za izgradnju bučnih i potencijalno opasnih pratećih djelatnosti određenih u članku 6, stavku 3, alineji 1 i podalineji 2 ovih odredbi, koja je identična granici pojasa izgradnje pomoćnih M građevina s izvorom zagađenja, određenih u članku 6, stavku 4, alineji 3 ovih odredbi. 4) Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. V
Članak 35.
Članak 35. 1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određenje i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj i * * • • liniji. 3) Obavezni građevni pravac građevine osnovne namjene na prostoru izgrađenog stambenog dijela naselja /područje oznake Ml/ je linija regulacije. 4) Izuzetak od prethodnog stavka čine građevne čestice na kojima je su legalno izgrađene građevine osnovne namjene uvučene od linije regulacije, a koje se mogu rekonstruirati, adaptirati, dograđivati i nadograđivati na način da zadrže postojeću građevnu liniju, dok se zamjena osnovne građevine novom treba izvesti na način da se poštuje 1 " * • identičnost građevinskog pravca i linije regulacije. GLASNIK" Broj 8
Članak 36.
Članak 36. i) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml i M2/ grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice. 2) Izuzetno, zbog prostornog ograničenja čestice, se na česticama izgrađenog dijela naselja /oznake Ml/ može dozvoliti lociranje samostojeće ili poluugrađene garaže za osobno vozilo, površine do 20,0 m na suprotnoj strani čestice, uz uvjet daje najmanje 20,0 m udaljena od linije regulacije čestice.
Članak 37.
Članak 37. 1) Za građevne čestice brojeva 4, 25 i 33 potrebno je, radi usklađenja s odredbama Zakona o javnim cestama, kod lociranja građevina unutar zaštitnog pojasa državne ceste, zatražiti suglasnost nadležne uprave za ceste.
Članak 38. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 3) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 4) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdi 1o nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 39.
Članak 39. 1) Na prostoru postojećeg dijela naselja /oznake • , Ml/potrebno je: - ulično pročelje osnovne građevine treba locirati na liniju regulacije ulice, - građevinu treba locirati kao poluugrađenu, na sjevernu (sj everozapadnu) među građevne čestice, Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1009 krov građevine treba oblikovati kao kosi krov nagiba između 30°i 45°, sukladno tradicijskom oblikovanju preporuča se upotreba ožbukanog zida i drvene stolarije, te tipičnih arhitektonskih elemenata - zidanog ili drvenog bočnog trijema, te krova pokrivenog glinenim crijepom i bez krovnih kućica ili krovnih prozora. 2) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice ili uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m.
Članak 40.
Članak 40. 1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na V • način: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
Članak 41.
Članak 41. 1) Način oblikovanja građevina na području novoformiranih građevnih čestica treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. 3) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
Članak 42.
Članak 42. 1) Kose krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Samostojeća obiteljska kuća na području novoformiranih građevnih čestica i građevine na području građevnih čestica poslovne namjene može osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba, ravni ili lučni krov. 3) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 43.
Članak 43. 5) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 6) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
Članak 44.
Članak 44. 1) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 2) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, a u postojećem dijelu naselja kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica. 3) Pomoćne građevine i građevine koje se grade na području podvrtnica mogu se graditi isključivo kao prizemne, nagiba krovnih ploha do 45°, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, a pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji.
Članak 45.
Članak 45. 1) Sukladno planiranoj kategorizaciji državne ceste D20 i županijske ceste ŽC 2034, pročelja građevina orijentirana na navedene prometnice treba oblikovati primjereno značaju navedenih prometnica. Stranica 1010 "SLUŽBENI 2) Primjereno značaju državne i županijske prometnice treba predvidjeti i vanjsko uređenje rađevnih čestica orijentiranih na njih. 3) Pojas u širini od 25,0 m od vanjskog ruba čestice D 20 ujedno treba oblikovati na način da formira zaštitni pojas ceste, sukladno odredbama Zakona o javnim cestama. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 46.
Članak 46. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 47. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone. NAMJENA GRAĐEVINE 1. industrija i skladišta 2. uredski prostori 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 4. stambene građevine 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
Članak 51.
Članak 51. 1) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba GLASNIK" Broj 8
Članak 48. i) .Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na u grafičkom prikazu br. 6 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina".
Članak 49. i) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.
Članak 50.
Članak 50. 1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 1 zaposleni 0,45 PGM 2 100 m korisnog prostora 2 PGM i 100 m korisnog prostora 4 PGM 1 stan 1 PGM projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.
Članak 52. i) Svaka građevna čestica poslovne namjene /oznajka Kl i K2/ treba imati minimalno 20 % površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom. Broj 8 "SLUŽBENI 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta.
Članak 53.
Članak 53. 1) Za površine javnog režima korištenja - građevne čestice ili dijelove građevnih čestica poslovne namjene i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 54. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa.
Članak 55.
Članak 55. i) Sukladno odredbama Zakona o javnim cestama, utvrđuje se zaštitni pojas za javne ceste, mjereno od vanjskog ruba čestice ceste (uličnog koridora): - za državnu cestu D 20 - od 25,0 m, a - za županijsku cestu ZC 2034 - od 15,0 m, odnosno za izgrađeni dio područja do linije regulacije ulice koja se poklapa s linijom gradnje.
Članak 56. i) Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 do maksimalno 6,00 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.
Članak 57.
Članak 57. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko-biciklističkih staza u GLASNIK " Stranica 101 1 pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,60 m, a pješačko biciklističkih staza s najmanje 2,00 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta ulice dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.
Članak 58.
Članak 58. 1) U postupku projektiranja novoplanirane prometnice UK 1, potrebno je radi oblikovanja priključka uličnog koridora UK1 na državnu cestu D20 i županijsku cestu ŽC 2034 zatražiti posebne uvjete od nadležnih institucija - održavatelja navedenih cesta, a raskrižje predvidjeti s trakama za skretanje. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 59. i) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 60.
Članak 60. i) Planirane trase mreža voodopskrbe plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 - "Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje sanitarno-fekalnih, te oborinskih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata. Stranica 1012 "SLUŽBENI
Članak 61.
Članak 61. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Draškovec. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnimpropisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, pri 1 i kom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.
Članak 62.
Članak 62. 1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu opskrbe plinom naselja Draškovec. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnimpropisima i pravilima struke. 3) Unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih redukcijskih plinskih stanica, a ukoliko budu potrebne mogu se postaviti unutar čestice br. 1 ili u zelenom pojasu uličnih koridora.
Članak 63. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, a za manje potrošače /čestice mješovite, pretežito stambene namjene/, moguće ih je iznimno predvidjeti i kao dvojne. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
Članak 64.
Članak 64. 1) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda i prethodno pročišćenih tehnoloških voda s područja obuhvata potrebno je izvesti javni, mješoviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Draškovec, odnosno biti dio sustava odvodnje Grada Preloga. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.
Članak 65. i) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne GLASNIK" Broj 8 odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Draškovec, sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti izvedbom trodjelnih zatvorenih septičkih taložnica, kojima će se sanitarno - fekalne vode pročišćavati metodom autopurifikacije. 2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razdoblju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, u skladu s posebnim propisima. 3) Septičke taložnice mogu se locirati minimal no: 3,0 m od linije regulacije, 1,0 m od susjedne međe, 3,0 m od susjedne stambene građevine i 1,0 m od vlastite stambene građevine. 4) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.
Članak 66.
Članak 66. 1) Odvodnju oborinskih voda sa javnih prometnih površina treba riješiti unutar zelenog pojasa uličnog koridora, otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti sa postojećom mrežom odvodnih kanala oborinskih voda. 2) Ukoliko se odvodnja oborinskih voda predvidi sustavom otvorenih kanala, dimenzioniranje i pozicioniranje kanala, unutar koridora ulice, potrebno je definirati na način da se uz regulacijsku liniju ostavi prostora za izvedbu pješačke staze širine najmanje 1,60 m, odnosno pješačko-biciklističke staze sinne najmanje 2,00 m. 3) Odvodnju oborinskih voda s javnih površina područja obuhvata, alternativno je moguće riješiti upuštanjem u mješoviti sustav odvodnje naselja, te konačnim tretmanom otpadnih voda uređajem za pročišćavanje otpadnih voda planiranim na razini naselja. 4) Projektom odvodnje oborinskih voda sa javnih prometnih površina treba definirati mogućnost i način prihvata oborinskih voda s građevnih čestica poslovne namjene i čestice sporta i rekreacije.
Članak 67.
Članak 67. 1) Oborinske vode s građevnih čestica trebaju se upuštati u mješoviti sustav javne odvodnje. Broj 8 "SLUŽBENI 2) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta i servisa vozila, uključujući poljoprivredne strojeve, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda (razdjelni ili mješoviti) uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim uvjetima održavatelja sustava. 3) Ukoliko se parkirališta planiraju popločiti na način da se oborinske vode ne mogu kontrolirano skupljati i odvoditi (šuplja betonska i slična opločenja), površine je potrebno uređivati u skladu s mjerama zaštite voda, danim u posebnim vodoprivrednim uvjetima. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta