Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 35
Članak 68.
Članak 68. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 69. 1) Postojećoj transformatorskoj stanici ovim DPU- om pridružena je površina za redovnu upotrebu, definirana kao građevna čestica za infrastrukturne građevine, pod rednim brojem 36. 2) Za potrebe daljnjeg razvoja niskonaponske mreže planom se formira još jedna dodatna građevna čestica za izgradnju nove trafostanice, pod brojem 37. 3) Nova trafostanica predviđa se napoj lti priključenjem na postojeći podzemni srednjenaponski vod, koji je izveden u koridoru prometnice D 20 i to polaganjem u koridoru novoformiranu! ulica UK1 i UK2. 4) Obje trafostanice predviđaju se povezati srednjenaponskim podzemnim elektroenergetskim vodom. 5) Unutar područja obuhvata predviđa se zamjena zračnog srednjenaponskog elektroenergetskog voda za opskrbu naselja Oporovec, novim podzemnim srednjenaponskim vodom, prema kartografskom prikazu br. 5, na način da se od planirane trafostanice na čestici 37 do prvog stupa srednjenaponske mreže lociranog južno od prometnice D 20, izvede podzemni srednjonaponski kabelski vod u koridoru javnih prometnica. GLASNIK" Stranica 1013
Članak 70.
Članak 70. i) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu građevina predviđa se izvesti kao zračna, jednostrano po UK1 i UK2. 2) U sklopu zračne niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. 3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 4) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cea 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 5) Zbog racionalnije korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 6) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
Članak 71.
Članak 71. 1) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napaj anj a el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža
Članak 72.
Članak 72. 1) Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 73. 1) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica. Stranica 1014 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 74.
Članak 74. 1) Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 75. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Zelene površine unutar javnih površina uređuju se temeljem hortikulturnog projekta. 5 MJERE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE
Članak 76.
Članak 76. 1) Dio područja obuhvata čini kontaktni prostor prema jos neistraženom srednjevjekovnom arheološkom lokalitetu -- u Prostornom planu uređenja Grada Preloga označenom kao područje stare kurje Draskovic, a koji se nalazi južno od planiranog spoja ulice UK1 i državne ceste D 20. 2) Na prostoru označenom na kartografskom prikazu br. 6 "Uvjeti uređenja, korištenja i zaštite površina", kao kontaktni prostor srednjevjekovnog arheološkog nalazišta, potrebno je primijeniti slijedeće posebne mjere zaštite: - kod izvođenja zemljanih radova na dubini većoj od 40,0 cm od razine postojećeg tla, ukoliko se pronađu bilo kakvi predmeti za koje se može pretpostaviti da su arheološki nalazi, obavezno je odmah zaustaviti radove i - o nalazu je odmah potrebno obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu. 6 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 77.
Članak 77. i) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. 2) Za građevne čestice uvjeti gradnje određeni su grafički prema kartografskom prikazu br. 7, gdje je za novoformirane građevne čestice definirana površina za razvoj građevina, a za sve čestice pojasevi izgradnje, dok se uvjeti gradnje određuju skladu s odredbama ovog DPU-a, iz poglavlja 2.2 - 2 . 5 . 3) Na građevnim česticama za koje je određen građevni pravac, određuje se obaveza izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine osnovne namjene, unutar građevne cjeline, na toj liniji.
Članak 78.
Članak 78. 1) Za gradnju građevina je određen je način gradnje: - samostojeća gradnja /oznaka SS/, - građevni kompleks /oznaka K/ ili kao - mješoviti način gradnje /oznaka MJ/. 2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. 3) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na jednoj građevnoj Čestici. 4) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se: u izgrađenom dijelu naselja između poluugrađene i gradnje u kompleksu, u novoplaniranom dijelu naselja, ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu.
Članak 79.
Članak 79. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 80. 1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 7 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 81. i) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu cc SLUŽBENI Broj 8 kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
Članak 82.
Članak 82. 1) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava: - minimalno II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak) u području građevnih čestica pretežito poslovne namjene i na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene, te - I. kategoriju kvalitete zraka (čist i umjereno V • v r onečišćen zrak) na području čestice rekreacijskih i sportskih sadržaja.
Članak 83. 1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih, sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda - na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje. 2) Ne dozvoljava se ispuštanje voda u vodotoke bez njihova prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. 3) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta i servisa vozila, te poljoprivrednih strojeva, treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari i otpadnih ulja iz otpadnih voda, prema posebnim vodoprivrednim uvjetima. 4) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.
Članak 84.
Članak 84. 1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke u pretežito stambenoj zoni naselja, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 3) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. GLASNIK" Stranica 1015
Članak 85.
Članak 85. i) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine cfjelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 8 MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLA NA
Članak 86. i) Izvornik Detaljnog plana uređenja stambene zone u Draškovcu ovjerava predsjednik Gradskog • * vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 6 primjeraka.
Članak 87. 1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. 2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz Detaljnog plana uređenja. III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 88.
Članak 88. 1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". 2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Gradsko vijeće.
Članak 89. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. GRADSKO VIJEĆE GRADA PRELOGA Klasa: 350-02/04-01/36 Ur. broj: 2109/14-01-04-01 Prelog, 29. 7. 2004. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Dragutin Glavina ml., v. r Stranica 1016 "SLUŽBENI 12. Na temelju članka 28. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), članka 34. Statuta Grada Preloga ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Preloga ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/Q4.), Gradsko vijeće Grada Preloga na 25. sjednici, održanoj 29. 7. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarsko - stambene zone Draškovec - Hemuševec I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Članak 1. i) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarsko stambene zone Draškovec Hemuševec (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.
Članak 2.
Članak 2. i) Područje obuhvata nalazi se istočno od županijske ceste ZC-2034, te sjeverno od postojeće stambene izgradnje u sjeveroistočnom dijelu Draškovca. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskom prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cea 7,07 ha.
Članak 3. i) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje i II. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina GLASNIK" Broj 8 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina", kojim je definirana namjena površina za: - postojeće građevne čestice, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/; - novoplanirane građevne čestice, pretežito stambene namjene /oznaka M2/; - novoplanirane građevne čestice, pretežito stambene namjene /oznaka M3/; - novoplanirane građevne čestice, gospodarske namjene poslovne i/ili proizvodne, pretežito zanatske /oznaka 11/; - novoplanirana građevna čestica za građevinu infrastrukture - transformatorsku stanicu /oznaka IS/; - ulični koridori /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linij ska oznaka/.
Članak 5.
Članak 5. 2) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. 3) Građevne čestice namijenjene su: v - - namjena je izgradnj i građevina čija određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - "Detaljna namjena površina" i izgradnj i kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu, u člancima 6. - 8. ovih odredbi. Broj 8 "SLUŽBENI
Članak 6. i) Mješovita, pretežito stambena namjena /Ml i M2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambenoposlovnog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene moguće je graditi: - stambenu građevnu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, gostionice, kavane i slično), trgovinu proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), usluga iz oblasti društvenih djelatnosti - predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, djelovanja sportskih klubova, udruga građana i slično).
Članak 6.
- ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka. 3) Ukoliko je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, izgrađena građevina osnovne namjene, uz nju je, kao prateću građevinu moguće graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jednu poslovnu građevinu, određenu prema stavku 2, alineji 2, podalinejama 1, 2 ili 4 ovog članka, r - uz osnovnu trgovačku građevinu prema stavku 2, alineji 2, podalineji 3 ovog stavka, jednu poslovnu građevinu, određenu prema GLASNIK" Stranica 101 7 stavku 2, alineji 2, podalinejama 1, 2 ili 3 ovog članka. 4) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M3/, graditi više pomoćnih građevina, a koje se trebaju locirati najmanje 4,0 m iza uličnog pročelja osnovne građevine. - garaža za osobna vozila, kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, 5) Uz izgrađenu osnovnu stambenu ili stambenoposlovnu građevinu pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj životinja - staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine, u ukupnoj neto površini svih 2 jedinica do 90,0 m po čestici) od prostora za stanovanje na vlastitoj i susjednim građevnim česticama trebaju biti udaljene najmanje 12,0 m, a od linije regulacije najmanje 20,0 m.
Članak 6.
6) Na česticama mješovite, pretežito stambene namjene, unutar obuhvata DPU-a nije moguće graditi građevine za uzgoj životinja, ili vršiti prenamjenu postojećih građevina druge namjene u građevine za uzgoj životinja, ukoliko bi ukupna neto površina svih prostora namijenjenih za tu svrhu, premašivala 90,0 m" po čestici.
Članak 7. i) Mješovita, pretežito stambena namjena /oznake M3/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambenoposlovnog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M3/ moguće je graditi: stambenu građevnu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), Stranica 1018 "SLUŽBENI - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - trgovinu proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specija lizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti - dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, djelovanja sportskih klubova, udruga građana i slično).
Članak 7.
- ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka. 3) Ukoliko je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, izgrađena građevina osnovne namjene, uz nju je, kao prateću građevinu moguće graditi: uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jednu poslovnu građevinu, određenu prema stavku 2, alineji 2, podalinejama 1, 2 ili 4, ovog članka, uz osnovnu trgovačku građevinu prema stavku 2, alineji 2, podalineji 3 ovog stavka, jednu poslovnu građevinu, određenu prema stavku 2, alineji 2, podalinejama 1, 2 ili 3, ovog članka, ukoliko na čestici nema izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, kao prateću građevinu, lociranu najmanje 50,0 m od linije regulacije moguće je graditi jednu poslovnu građevinu za bučne, odnosno potencijalno opasne gospodarske djelatnosti, obrtničkog tipa namijenjenih obavljanju: - tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radionice), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, GLASNIK" Broj 8 proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti, - biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), - skladištenja i primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare). 4) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M3/, graditi više pomoćnih građevina:
Članak 7.
garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne rađevine odnosno na uličnom pročelju kompleksa, iza osnovne građevine lociraju se: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, u pojasu izgradnj e građevina s izvorom , koji se određuje kao prostor čestice od linije regulacije udaljen 42,0 m, lociraju se: najviše jedan bazen površine do y 60,0 m (sve vodene površine' ~ 2 veće od 4,0 m se smatraju bazenom) i najviše jedno tenis igralište po čestici, pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja: - građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m po čestici i građevine za silažu stočne hrane neto površine do 2 100,0 m Broj 8 "SLUŽBENI 5) Na česticama mješovite, pretežito stambene namjene, unutar obuhvata DPU-a nije moguće graditi građevine za uzgoj životinja, ili vršiti prenamjenu postojećih građevina druge namjene u građevine za uzgoj životinja, ukoliko bi ukupna neto površina svih prostora namijenjenih za tu 2 svrhu, premašivala 90,0 m po čestici.
Članak 8.
Članak 8. i) Na građevnim česticama gospodarske namjene - poslovne i/ili proizvodne, pretežito zanatske /oznaka 11/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene jedna ili kompleks: - proizvodnih građevina, osim za primarnu poljoprivrednu proizvodnju uzgoja V • životinja, te - poslovnih građevina - uslužnih, trgovačkih ili komunalno servisnih. 2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.) - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 3) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalno servisnih djelatnosti smatra se građevina za: kamionska i ostala parkirališta, parkirališne i garažne građevine, privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog otpada koji se može koristiti kao sekundarna sirovina, osim biootpada za kompostarne i slične djelatnosti kod čijeg obavljanja se na otvorenom skladišti rasuti teret. 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično. r 5) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za:
Članak 8.
preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, te žbuke preradu drveta, preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, GLASNIK " S t r a n i c a 1019 - preradu mesa, ribe, rakova i si., - proizvodnju tekstila, - proizvodnju hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija transformataorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica pretežito poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - proizvodnju metala, kože, stakla, - proizvodnju kemijskih proizvoda koji ne spadaju u grupu prehrambenih, - klanje životinja, preradu životinjskih ostataka niti smještajne turističko-ugostiteljske namjene, - građevine privremenog ili stalnog stanovanja. 8) Izuzetno, ukoliko se na građevnim česticama br. 8, 9 i 10 planira graditi građevina obrtničke djelatnosti, na česticama se mogu graditi građevine stanovanja -obiteljske kuće za nosioca obrta, pri čemu se odnos stambene i poslovne, odnosno proizvodne građevine na čestici utvrđuje prema poglavljima 2.2. - 2.5. ovih odredbi.
Članak 8.
9) Stambene građevine iz prethodnog stavka mogu se graditi isključivo kao samostojeće obiteljske kuće, odnosno stambeno-poslovne građevine, koje od proizvodnih prostora na vlastitoj i susjednim građevnim česticama trebaju biti udaljene najmanje 20,0 m.
Članak 9. i) Površina za izgradnju građevina infrastrukture /oznaka IS/, namijenjena je formiranju građevne čestice i gradnju transformatorske stanice. Stranica 1020 "SLUŽBENI
Članak 10. i) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH CESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA Članak II. i) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 12.
Članak 12. i) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj novoplaniranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6 - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.
Članak 13.
Članak 13. i) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se GLASNIK" Broj 8 parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 % planirane površine.
Članak 14. i) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 15.
Članak 15. i) Dvije susjedne građevne čestice, pretežito stambene namjene, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Više susjednih građevnih čestica, gospodarske namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 3) Na objedinjenoj građevnoj čestici ne može se graditi više od jedne stambene građevine. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 16.
Članak 16. i) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ukupnu (bruto) površinu građevina, maksimalno dozvoljenu visinu građevina /v/, maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/
Članak 17. i) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Broj 8 "SLUŽBENI 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u u kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina" i iznosi kig <=0,40 4) Nadstrešnicom nadkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, građene na građevnim česticama gospodarske namjene /oznaka 11/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25 % površine čestice.
Članak 18.
Članak 18. i) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena • V površina i iznosi: za mješovitu , pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml, M2 i M3/ kis <=1,20; za gospodarsku, proizvodnu i/ili poslovnu namjenu /oznaka 11/ kis <=1,00, a za izgradnju građevine infrastrukture - trafostanice /oznaka IS/ kis •0,40.
Članak 19.
Članak 19. i) Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. 2) Ukupna (bruto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M l , M2 i M3/ 120 % površine građevne čestice, - za gospodarsku, proizvodnu i/ili poslovnu namjenu /oznaka 11/ 100 % površine građevne čestice, a za izgradnju građevine infrastrukture - trafostanice /oznaka IS/ 40 % površine građevne čestice.