Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 61
Članak 21.
Članak 21. Građevine koje su smještene na uglovnim građevnim česticama ili se mogu cijepati na dvije čestice, imaju mogućnost alternative kolnog ulaza kada je to prikazano na kartografskom prikazu br. 5. U slučaju da su takve građevine stambenoposlovne namjene mogu imati i oba kolna ulaza tj. dodatni kolni ulaz orijentiran na drugu ulicu. V Industrijske građevine smještene uz Županijsku cestu imaju po dvije zajednički (dvojni) kolni pristup kako je prikazano na listu br. 5 i 3A. ? } GLASNIK S t r a n i c a 1039
Članak 22.
Članak 22. Građevine moraju biti locirane tako da je minimalno jedno pročelje na obaveznom građevinskom pravcu. Kod razvedenog tlocrta na obaveznom građevnom pravcu treba predvidjeti min. 1/3 ukupne širine pročelja, ali ne manje od 4,00 m za stambene i stambenoposlovne građevine, odnosno min 10 m za po slovne i proizvodne građevine kada su na građevnom pravcu. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 23. Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su na kartografskom prikazu br. 5 te visinom vijenca u članku 12. ovih odredbi i u tabelarnom prikazu u tekstualnom obrazloženju, točka 2.2.1. Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrijebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima i dostignućima suvremene arhitekture, te u skladu s projektiranom namjenom. Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja.
Članak 24.
Članak 24. Poslovne i proizvodne građevine s oznakom K i 1 mogu imate ravne i lučne krovove s adekvatnim pokrovom.
Članak 25. Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina koje se grade iza linije zadnjeg pročelja stambene građevine u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. U slučaju gradnje građevina ostale namjene uz zajedničku među one moraju činiti jedinstvenu građevno - oblikovnu cjelinu. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 26. Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice osnovnom komunalnom infrastrukturom i uklanjanje postojećih građevina unutar granica građevne čestice prema kartografskom prikazu br. 5 - Uvjeti gradnje.
Članak 27.
Članak 27. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu građevna čestica može priključiti. Stranica 1040 "SLUŽBENI Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom prikazu br. 5 uz uvažavanje mogućnosti iz čl. 21.
Članak 28. Linije uspostave novih ograda date su u kartogr. prikazu br. 5 - Uvjeti i način gradnje. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Najveća visina ograde prema ulici, za građevine oznake S, Ml može iznositi 1,2 m, a na međi prema susjedima najviše 1,6 m. Kameno ili betonsko podnožje uličnih ograda ne može biti više od 50 cm. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti providno izvedeno od drveta, metala ili drugih sličnih materijala. Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica, max. visine 1,20 m) uz uvjet da ne smanjuje širinu pješačkih staza, a na uglu rezana koso ili niže da ne smanjuje vidljivost. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično. Cestice koje graniče sa zaštitnim pojasom lateralnog kanala moraju se ograditi tako da se onemogući nekontrolirani izlaz ljudi ili životinja.
Članak 28.a Najveća visina ulične ograde za građevine poslovne i proizvodne namjene oznake K i I može iznositi 1,8 m izvedene kao prozračna ograda sa najvećim parapetom 60 cm. Izuzetno ako se radi o takvoj djelatnosti gdje izgled dvorišta narušava prihvatljive estetske kriterije urednosti, dio ograde dvorišta mora biti zaštićen trajnim gustim zelenim nasadom.
Članak 28.
Ograda industrijskih objekata koji imaju dvojni (zajednički) kolni prilaz na Županijsku cestu ne smije umanjivati vidljivost i mogućnost nesmetanog pristupa na susjednu parcelu.
Članak 29. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina. GLASNIK" Broj 8 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, TELEKOMUNIKACIJSKOM I INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 GRADNJA I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 30.
Članak 30. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu br. 3A. 3.1.1 KOLNI PRISTUPI
Članak 31. Sve građevine, i parcele imaju osigurani pristup na javnu uličnu mrežu. Minimalna širina kolnog ulaza na je 3,00 m, a za gospodarske građevine min. 5300 m. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 5, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta i zone raskrižja. Parcele industrijske namjene obavezno imaju po dvije zajednički kolni pristup prikazan na listu br. 5 i 3A. Prijelaz preko oborinskog jarka traži izvedbu adekvatnog cijevnog propusta. Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. 3.1.2 OBRADA POVRŠINA w
Članak 32.
Članak 32. Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče), odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom ili sigurnosnim zelenim pojasom. Treba osigurati sprečavanje arhitektonsko urbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba s kolicima. 3.1.3 PARKIRANJE
Članak 33. Svaka građevina mora imati mogućnost parkiranja vozila unutar parcele na kojoj je smještena, kako za stambenu tako i za poslovnu ili mješovitu namjenu. Broj 8 it SLUŽBENI U zoni obuhvata je planirano jedno javno parkiralište kapaciteta 38 PM uz 2 veće st. - poslovne građevine gdje se očekuje i izgradnja poslovnih sadržaja opskrbe i usluga u prizemlju građevina.
Članak 33.a Za građevine proizvodne namjene treba osigurati min 0,45 PM/1 zaposleni unutar grad. čestice. Za građevine poslovne namjene treba osigurati 20- 40 PM/1000 m" korisnog prostora unutar grad. čestice. Za više stambene građevine treba osigurati 1 pm/ili g.m. po 1 stanu. 3,1.4 BICIKLISTIČKI PROMET
Članak 34.
Članak 34. Uz glavni prometni koridor ove zone (UL 1) obostrano se mora izgraditi odvojena pješačko biciklistička staza širine 3,00 m. Zbog relativno male prometne opterećenosti ostalih novoplaniranih ulica, biciklistički promet odvijat će se kolnikom. 3.1.5 ULIČNI KORIDORI
Članak 35. Ulični koridori definirani su u listu br. 3A plan prometa i listu 5 uvjeti gradnje. Ukupno ima 6 uličnih koridora i dva koridora staza.
Članak 36-1. ULICA 1 u koridoru 18,50 - 21,00 m ima smješteno (profil A): kolnik širine 7,00 m obostrane pješačko biciklističke staze širine po 3,00 m uzdignuto od kolnika zeleni pojas širine 4,00 m, sjeverno od staze i 2,00 m južno od staze
Članak 36-2. ULICA 2 u koridoru širine 14,00-16,50 m ima smješteno (profil B): kolnik širine 5,00 m obostrane pješačke staze širine 1,50 m uz istočne i zapadne međe obostrani zeleni pojas širine 2,50 m između kolnika i staze u dijelu uz np 32 uz zapadnu stranu izvodi se okomito parkiralište širine 5,00 m, a u tom dijelu je kolnik širine 5,50 m GLASNIK " S t r a n i c a 1041
Članak 36-3. ULICA 3 u koridoru širine 12,00 m - 16,00 m ima smješteno (profil C): kolnik širine 5,0 m obostrane pješačke staze širine 1,50 m uz međe obostrani zeleni pojas širine 1,50 m između kolnika i staza u dijelu uz np 23 i 32 uz sjeveroistočnu stranu izvodi se okomito i uzdužno parkiralište, a u tom dijelu je kolnik širine 5,50 m
Članak 36-4. ULICA 4 u koridoru širine 8,50 m ima smješteno (profil D): kolnik širine 5,0 m obostrani zeleni pojas širine 2,0 m i 1,50
Članak 36-5.
Članak 35.
ULICA 5 u koridoru širine 15,00 m ima smješteno (profil E): kolnik širine 6,50 m obostrani zeleni pojas širine 2,20 m uz rub kolnika obostrane pješačke staze širine 2,00 m uz međe
Članak 36-6. ULICA 6 u koridoru širine 11,00 m ima smješteno (profil E): kolnik širine 5,0 m obostrani zeleni pojas širine 3,0 m
Članak 36-7. STAZA 1 u koridoru širine 4,00 - 5,00 m ima smješteno (profil G): nogostup širine 3,0 m obostrani zeleni pojas širine 0,5 - 1,00 m
Članak 36-8. STAZA 2 u koridoru širine 7,00 m ima smješteno (profil h): nogostup širine 2,5 m zeleni pojas širine 0, 5 m uz sjevernu stranu F zeleni pojas širine 4,00 m uz južnu stranu
Članak 37.
Članak 37. ODVODNJA: U prvoj fazi izgradnje i uporabe, odvodnja prometnica biti se riješena u plitkim cestovnim jarcima trapeznog presjeka uz prometnice s odvođenjem u postojeće cestovne jarke. Broj 8 Stranica 1042 "SLUŽBENI GLASNIK" U konačnoj fazi izgradnje, po izgrađenoj oborinskoj kanalizaciji, odvodnja prometnica bit će riješena izgradnjom cestovnih slivnika s taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 38.
Članak 38. Telekomunikacijska i KTV mreža je prikazana na kartografskom prikazu br. 3B plan komunalne infrastrukture. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera pravilima struke.
Članak 39. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojenu na postojeću TK mrežu. Alternativno se mreža može izvoditi kao nadzemna (zračna). Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na zdence kabelske kanalizacije. Unutarnji kutni razvod projektira se u sklopu zasebnih glavnih projekata stambenih objekata. 3.3 UVJETI GRADNJE REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA 3.3.1 ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA
Članak 40.
Članak 40. Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu br. 3B i u tekstualnom obrazloženju. Ovim planom dat je koridor novog VN kabelskog voda, NN podzemna mreža i koridor javne rasvjete (JR). NN mreža s javnom rasvjetom alternativno se može izvoditi kao nadzemna (zračna). Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 41. Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP, DP "Elektra" Čakovec. U tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugrađuje kućni priključak mjerni ormarić KPMO 1A ČK, uz pridržavanje sljedećih uvjeta: KPMO 1A CK treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitavanje, vanjski priključak i unutarnji razvod u KPMO 1A CK nalazi se mjerno mjesto i MTU prijemnik V glavne osigurače priključka u KMPO 1A CK dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda alternativno NN mreža može se izvoditi zračno (nadzemno), a priključak je KPMO IB ČK ostale navedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom DP "Elektre" Čakovec i 3.3.2 VODOOPSKRBA
Članak 42.
Članak 42. Idejno rješenje vodoopskrbne mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 3 D. Vodoopskrbu područja novih ulica obuhvaćenih planom treba riješiti prstenastim sustavom spojenim na postojeću mrežu.
Članak 43. Radi osiguranja zaštite od požara kod projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokaciju nadzemnih hidranata prema posebnim propisima. Na mjestima gdje bi hidranti ugrožavali promet vozila ili pješaka, predvidjeti podzemne hidrante.
Članak 44. Vodovodne kućne priključke u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne za svaku građevnu česticu. *J»*J«*7« ODVODNJA OTPADNIH I OBO- RINSKIH VODA
Članak 45.
Članak 45. Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda prikazano je na kartografskom prikazu br. 3E. Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju će biti moguće nakon njenog spajanja putem kolektora IV na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Kućne priključke za odvodnju sanitar. fekalnih voda predvidjeti u pravilu kao pojedinačne. Tehnološke vode biti će moguće upuštati u kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda nakon pročišćavanja (pred tretmana) do stupnja pročišćavanja predviđenog posebnim propisima. Broj 8 "SLUŽBENI Do izgradnje kanalizacije i njenog priključenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne vode je potrebno sakupljati u vodonepropusne trodijelne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Tehnološke otpadne vode je potrebno nakon propisanog pred tretmana sakupljati u vodonepropusne sabirne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju.
Članak 46.
Članak 46. Idejno rješenje odvodnje oborinskih voda prikazano je na kartografskom prikazu br. 3E. Do izgradnje oborinske kanalizacije, i njenog priključivanja u otvoreno korito Lateralnog kanala, odvodnja oborinskih voda će se vršiti plitkim cestovnim jarcima. Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda mora se vršiti preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti. Za gradnju svake pojedine poslovne i industrijske građevine na ovom području, za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, u skladu s odredbama posebnog propisa, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda VGO Varaždin te na istu ishoditi suglasnost.
Članak 47.
Članak 47. Položajno trasu kanalizacije oborinske odvodnje predvidjeti prema planu ispod kolnika, a kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda paralelno s njom na strani bliže parcelama, tj. prema kartografskom prikazu 3 E i položaju vodova danom na poprječnom presjeku ulica. 3.3.4 PLINOOPSKRBA
Članak 48. Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija. Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE 100. Cijevi moraju odgovarati normama prEN 1555-2, ISO 4437 i DIN 8074, moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara za srednjetlačni plinovod odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara.
Članak 49.
Članak 49. Minimalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija mora biti 0,7 m horizontalno, odnosno 0,3 m vertikalno kod križanja instalacija. Položajno se plinovod postavlja u koridoru zelenog pojasa ili pješačkih staza, a ispod kolnika iznimno radi prijelaza. GLASNIK " S t r a n i c a 1043 Polaganje plinske mreže predviđeno je: A - u pješačkoj stazi na južnoj strani Ulice 1, na udaljenosti 0,5 m od ruba prometnice, B - u zelenoj površini uz istočnu i sjevernu stranu Ulice 2, na udaljenosti 0,25 m od ruba pješačke staze, C - u zelenoj površini uz istočnu stranu Ulice 3, na udaljenosti 0,25 m od ruba pješačke staze, D - u zelenoj površini na južnoj strani Ulice 4, na udaljenosti 1,0 m od ruba prometnice, E - u zelenoj površini na sjevernoj strani Ulice 5, na udaljenosti 1,0 m od ruba prometnice.
Članak 50.
Članak 50. Prijelaze ispod prometnica i križanja s drugim instalacijama potrebno je dodatno zaštititi zbog opterećenja ili nenamjernog oštećenja kod radova, a cjelokupnu trasu potrebno je obilježiti trakama za detekciju. Prelazi trase plinovoda ispod prometnica moraju se izvesti na dubini od 1,5 m uz ugradnju zaštitnih cijevi s obostrano brtvljenim krajevima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 51. Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina. Predviđene su sljedeće zelene površine: zaštitna zelena površina koja odvaja pojas stambene gradnje od poslovne zone zelene površine za igrališta i javni park zelene površine u pojasu ceste zaštitna zelena površina uz Lateralni kanal
Članak 52.
Članak 52. Sve zelene površine u koridoru ceste treba projektirati i urediti istovremeno s ulicama i pješačkim stazama tako da čine cjelinu. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE
Članak 53. Uvjeti i način gradnje te uklanjanje postojeće građevine prikazani su na kartografskom prikazu br. 5 - Uvjeti gradnje.
Članak 54. Građenje je dozvoljeno unutar površine predviđene za razvoj tlocrta i u skladu s predviđenim koeficijentom izgrađenosti. Stranica 1044 "SLUŽB
Članak 55. Građevine namjenjene javnom korištenju treba projektirati tako da se izbjegnu arhitektonske barijere sukladno posebnim propisima.
Članak 55.a Za gradnju svake pojedine poslovne ili industrijske građevine na ovom području, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda VGO Varaždin. 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULT.- POVIJESNIH CJELINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 56.
Članak 56. Ukoliko se pri izvođenju građevinskih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog ili povijesnog značenja treba obustaviti radove i obavijestiti o tome najbliži odjel za zaštitu spomenika kulture. 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 57. Namjena građevina treba biti u skladu s ovim planom i predviđenim mjerama zaštite kako je određeno za pojedine građevne čestice, prema važećim zakonima i pravilnicima te odlukama lokalne samouprave. Proizvodne i poslovne građevine koje u tehnološkom procesu razvijaju ili koriste agresivne i štetne plinove ili tekućine ili postoji opasnost od eksplozije moraju predvidjeti mjere zaštite, odnosno izraditi studiju utjecaja na okoliš u skladu s Prostornim planom Općine i Županije.
Članak 58.
Članak 58. Svaka građevinska čestica unutar granica čestice treba imati osigurana mjesta za skupljanje komunalnog otpada na higijenski način.
Članak 59. Sanitarno fekalne otpadne vode moraju se nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje ispuštati u kanalizacijski sustav, a do njegove izgradnje u vodonepropusne trodijelne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati samo nakon propisanog pred tretmana u kanalizacijski sustav nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje, a do tada u sabirne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. I GLASNIK" Broj 8 Podovi u gospodarskim građevinama s izvorom zagađenja moraju biti vodonepropusni i imati rigole za odvodnju osoke u vodonepropusnu gnojišnu jamu. Tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta ne smije se razlijevati po okolnom terenu već se mora sakupljati u vodonepropusne osočne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Gnojišta i osočne jame se moraju locirati na udaljenosti ne manjoj od 12 m od pojasa stambene izgradnje. 8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 60.
Članak 60. Izvornik Detaljnog plana uređenja "GOSPODARSKO - STAMBENA ZONA C - PRIBISLAVEC " ovjerava Predsjednik Općinskog vijeća. Izvornik se izrađuje u 6 primjeraka te 2 CD-a.
Članak 61. Istovjetnost preslike s izvornikom ovjerava županijsko upravno tijelo nadležno za prostorno uređenje.
Članak 61.a Akt na temelju kojega se može pristupiti gradnji građevina u skladu s odredbama ovoga plana, nadležno upravno tijelo može izdati nakon ispunjenja uvjeta iz članka 26. i 27. ovih odredbi, tj. nakon što građevinska čestica na koju se građevinska dozvola odnosi ima osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu.
Članak 62.
Članak 62. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja nadležna urbanistička inspekcija u skladu s odgovarajućim propisima.
Članak 63. Za tumačenje ovih odredbi ovlašćuje se Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec.
Članak 64. Odluka o donošenju DPU "GOSPODARSKO- STAMBENA ZONA C - PRIBISLAVEC" stupa na snagu osmog dana nakon dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PRIBISLAVEC Klasa:. 021-05/04-01/196 Ur. broj: 2109/26-04-01 Pribislavec, 6. 8. 2004. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Peršić, v.r. Broj 8 "SLUŽBENI 23. Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 35/99., 61/00. i 100/04.) i članka 23. Statuta Općine Pribislavec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 1/04.), Općinsko vijeće Općine Pribislavec na 38. sjednici, održanoj 6. 8. 2004. godine, donijelo je IZVJEŠĆE o stanju u prostoru Općine Pribislavec UVOD Ovo Izvješće o stanju u prostoru donosi se kao osnova za izradu i donošenje Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru na području općine Pribislavec za slijedeće četverogodišnje razdoblje. Izrađuje se za potrebe praćenja stanja u prostoru, vođenje dokumentacije i praćenje provedbe dokumenataprostornog uređenja, a sadrži: osnovne podatke o prostoru pokrivenost područja dokumentima prostornog uređenja analizu provođenja i učinkovitosti prostornoplanske dokumentacije u proteklom razdoblju analizu i ocjenu stanja u prostoru s prikazom provedenih mjera na uređenju zemljišta i opremanja komunalnom infrastrukturom u proteklom razdoblju ocjenu stanja zaštite okoliša 1.0 OSNOVNI PODACI O PROSTORU Općina Pribislavec nastaje nakon administrativnog razgraničenja i izdvajanja iz područja Grada Čakovca 2002. g.
Članak 64.
2 Prostire se na površini 11,26 km, graniči na istoku s općinom Belica, na jugu s općinom Mala Subotica a na zapadu i sjeveru s Gradom Čakovcem. Po popisu iz 2001. godine živjelo je 2.929 stanovnika, a prognoza je da će do 2015. godine živjeti preko 3.500 stanovnika zahvaljujući posebno rastu nataliteta Romske nacionalne manjine. Prosječna gustoća naseljenosti u 2001. godini iznosila je 329,8 stanovnika na km2 što je za 1,5 puta više od županijskog prosjeka ili trostruko više od hrvatskog prosjeka. Dobna struktura stanovništva, odnosno indeks starosti je 38,70. U sastavu Općine nalazi se Romsko naselje Pribislavec, kao zasebna cjelina na koju otpada preko 11 % od ukupnog broja stanovnika koji žive na površini od 0,76 km . GLASNIK" Stranica 1045 2.0 POKRIVENOST PODRUČJA PROSTOR- NO-PLANSKOM DOKUMENTACIJOM Pribislavec u zoni građevinske strukture zadržava granicu katastarske općine Pribislavec i u neznatnom odstupanju administrativnu granicu naselja prema Gradu Čakovcu i općini Mala Subotica. Nakon formiranja Općine Pribislavec prilazi se izradi i donošenju Prostornog plana uređenja Općine Pribislavec (Urbing d.o.o. Zagreb, siječanj 2003./ "Službeni glasnik Međimurske županije" 1/04.) Do donošenja tog plana, razvoj i uređenje naselja odvijao se u skladu sa Planom uređenja manjeg naselja (PUMN) koji više ne važi. 2.1. Prostorni plan uređenja /PPU/ Općine Pribislavec Osnovni važeći dokument prostornog uređenja je PPU Općine Pribislavec donijet 10. 2. 2004. godine ("Službeni glasnik Međimurske županije" 1/04.) Po izdvajanju naselja Pribislavec od Grada Čakovca u zasebnu jedinicu lokalne samouprave, "zajednički" r prostorni plan je razdijeljen i kao takav prolazi sve proceduralne postupke i prihvaća se na sjednici Općinskog vijeća.
Članak 64.
Ovim PPU Općine Pribislavec utvrđuju se uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje njegovo svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja Prostornog plana Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 8/01.) Istim se definiraju strategija i ciljevi razvoja i koncept prostornog razvoj a u dugoročnom periodu.Treba dodati da se građevinsko područje Općine sastoji od dva izdvojena dijela koja dijeli negrađevinsko, poljoprivredno zemljište unutar kojeg je predviđena trasa istočne zaobilaznice grada Čakovca čiji točan koridor treba odrediti GUP Grada Čakovca koji je još u izradi uz napomenu da je moguć utjecaj ovog koridora na granicu izdvojenog građevinskog područja naselja Pribislavec a slijedom toga i na izmjenu PPU Općine Pribislavec koji definira granice građevnog područja. 3.0 ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Prije nastanka Općine Pribislavec, planski razvoj i izgradnja provodila se temeljem odredbi Plana uređenja manjeg naselja Pribislavec / PUMN / u V sastavu Grada Čakovca. Dotadašnji razvoj naselja bio je određen njegovom funkcijom prigradskog naselja s r izraženom dnevnom migracijom i prevladavajućom stambenom funkcijom individualne izgradnje. Stranica 1046 "SLUŽBENI Višegodišnjom primjenom tog plana, razvoj i prostorno uređenje naselja Pribislavec uglavnom se zasnivalo na tradicionalnoj gradnji objekata stambeno - individualne izgradnje i gospodarskih objekata u tom sklopu, s tendencijom širenja stambenih zona u zadnjih desetak godina na do tada neizgrađena područja. Ipak je još uvijek velik dio područja ostao neizgrađen.
Članak 64.
PUMN je omogućio izgradnju gospodarskoposlovne zone kao i mješovite stambeno-poslovne zone uz već ranije formirane ulice (A. Starčevića) gdje je ta izgradnja uglavno definirana. Infrastrukturne građevine, posebno ceste i održavanje javnih objekata je bilo u velikoj mjeri izvan prioriteta Grada Čakovca pa se u tom dijelu uređenja prostora osjećala stagnacija. Važeći PPU Općine Pribislavec usvojen je tek nedavno pa stoga nije u znatnijoj mjeri utjecao na promjenu stanja u prostoru. Zbog same prirode toga plana koji ne razrađuje detaljnije namjenu i uređenje unutar građevinskog područja, a i stoga jer se nije odmah prišlo izradi UPU za čitavo naselje (što je bila bitna obveza prema PPU!) pojavljuju se administrativne prepreke kod rješavanja pojedinih složenijih zahvata u prostoru na neizgrađenim prostorima unutar građevinskog područja a na kojima nije izrađen Detaljni plan uređenja. Na to dodatno utječu odredbe u Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 100/04 od 20. 7. 2004.) prema kojima se obaveze i granice za izradu i donošenje UPU-a i DPU-a ne mogu propisivati Programom mjera već samo prostornim planom šireg područja odnosno višeg reda, i to za sljedeće četverogodišnje razdoblje. Relativno veliko neizgrađeno područje može služiti za daljnji razvoj naselja pa se očekuje donošenje obaveze izrade novih prostornih planova u slijedećem razdoblju u novom Programu mjera. 4.0 ANALIZA I OCJENA STANJA U • PROSTORU s osvrtom na potrebe, ograničenja i mogućnosti prostornog razvoj a i gospodarenje prostorom u proteklom razdoblju 4.1 Romsko naselje Unutar građevinskog područja naselja prema PPU Općine Pribislavec nalazi se "romsko naselje" s trenutno 109, u pravilu, bespravno sagrađenih stambenih objekata. Prostorno izdvojeno, uz županijsku cestu, nalaze se još 3 stambena objekta čija je lokacija i namjena protivna planiranoj na tom prostoru pa će se morati u skladu s DPU područja dislocirati.
Članak 64.
Do sada je izvršeno geodetsko snimanje postojećeg stanja Romskog naselja na osnovu odluke Općinskog vijeća kao priprema za legalizaciju istog u zahvatu građevinskog područja definiranog u PPU Općine Pribislavec. GLASNIK" Broj 8 Ukupna površina ovog naselja je cea 7,7 ha. Osnovni problem naselja je imovinsko-pravno uređenje odnosa nad vlasništvom zemljišta gdje su bespravno izgrađeni stambeni objekti. Zbog toga je potrebno poduzimati daljnje aktivnosti na legalizaciji naselja kao i izgradnji neophodne infrastrukture. Uočava se također potreba daje ovo izdvojeno naselje dopuni i s nužno potrebnim minimalnim centralnim sadržajima naselja. 4.2 Postojeća izgrađena područja S obzirom na linearno širenje i izgradnju građevina uz ulične građevne pravce, unutar postojećih građevinskih zona na izduženim katastarskim česticama velik je dio neizgrađenog područja koje se koristi kao poljoprivredno (vrtovi i voćnjaci). Zbog toga je gustoća stanovanja unutar građevinskog područja nezadovoljavajuća a ne postoji planska mogućnost formiranja novih građevinskih čestica i njihovog opremanja komunalnom i prometnom infrastrukturom u okviru postojećih važećih planova. S obzirom na iskazani interes, evidentna je potreba za daljnjom izgradnjom individualnih stambenih objekata kako u novim naseljima i ulicama tako interpolacijom u postojećim izgrađenim područjima. 4.3 Povijesna civilna građevina - Dvorac Feštetić - kompleks osnovne škole U smislu učinkovite zaštite ovog vrijednog spomenika 1. kategorije, u skladu sa PPU, potrebno je isti upisati u registar zaštićenih objekata te dislocirati Osnovnu školu iz ovog prostora to više što su uvjeti za daljnje funkcioniranje škole neodgovarajući. Ovakvo stanje u prostoru traži hitno rješavanje.
Članak 64.
Za lokaciju nove osnovne škole sa sportskom dvoranom predviđa se prostor na dijelu bivšeg vojnog poligona u vlasništvu MORH-a, južno od postojećeg sportskog parka do zaštitnog pojasa uz istočnu zaobilaznicu grada Čakovca. U proteklom razdoblju izvršene su početne aktivnosti na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i prijenosu vlasništva stoje još uvijek u tijeku. 4.4 Zračna luka Pribislavec Po sporazumu o razdruživanju s Gradom Čakovcem, Zračna luka pripada Općini Pribislavec. Do sada je prihvaćena Studija utjecaja na okoliš zahvata rekonstrukcije Zračne luke, koju je provelo i financiralo Ministarstvo prometa i veza, ista je pozitivna i postoji mogućnost njenog proširenja i rekonstrukcije u skladu s PPU Općine Pribislavec. Broj 8 "SLUŽBENI 5.0 PRIKAZ PROVEDENIH MJERA NA UREĐENJU ZEMLJIŠTA I OPREMANJA KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM U PROTEKLOM RAZDOBLJU Od formiranja općine pa do danas izvršene su sljedeće mjere na uređenju i opremanju prometnom i komunalnom infrastrukturom: na osnovu projektne dokumentacije probijeni su i pošljunčani nastavci ulica A. Mihanovića i I. Meštrovića u ukupnoj dužini od 500 metara, izvršeno je asfaltiranje nastavka Ulice A. Mihanovića u dužini od 220 metara, izgrađen je nogostup u dužini od oko 2 km uz županijsku cestu Čakovec - Belica, postavljena je trafostanica s glavnim kablom u zahvatu prostora DPU "Poslovno-stambene zone C" postavljen je asfaltni sloj na županijskoj cesti Čakovec-Belica u dužini od 2,5 km, nasute su šljunkom glavne ulice u Romskom naselju, sanirani su poljski putovi na području naselja, izrađena je projektna dokumentacija kanalizacije i ishođenaje građevna dozvola, izvršena je sanacija terena na nekoliko mjesta za apsorbiranje naleta oborinskih voda, u sferi društvene infrastrukture izvršena je adaptacija Društvenog doma, DVD-a i sportske dvorane.
Članak 64.
6.0 OCJENA STANJA ZAŠTITE OKOLIŠA Zaštita okoliša prvenstveno se odnosi na zaštitu zraka, vode i tla. U proteklom razdoblju učinjeni su značajni pozitivni pomaci u zaštiti okoliša prvenstveno odlukom o izgradnji fekalne a kasnije i oborinske kanalizacije. Dosadašnji način odvodnje kućnih otpadnih voda u septičke taložnice, a oborinske u otvorene jarke, nije u tom pogledu zadovoljavajući u smislu zaštite okoliša. Pojave nekontroliranog odlaganja smeća događaju se povremeno na više lokacija, a češće u Romskom naselju. Postoji evidentan napor Općine da se kroz edukaciju mještana i represivnim mjerama od strane komunalnog redara ovaj problem postupno smanjuje. Tome će doprinijeti i daljnje uređenje novih sada neizgrađenih dijelova naselja. U području općine postoji stalni organizirani odvoz kućnog, glomaznog i građevinskog otpada. ZAVRŠNE ODREDBE Izvješće o stanju u prostoru Općine Pribislavec objavit će se u "Službenom glasniku Međimurske 55 županije ?? Stranica 1047 GLASNIK U roku od 15 dana od dana objave, dostavit će se: Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije, i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PRIBISLAVEC Klasa: 021-05/04-01/182 Ur. broj: 2109/26-04-01 Pribislavec, 6. 8. 2004. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Persic, v.r 24. Na temelju odredbe članka 11. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 100/04.) te članka 23. Statuta Općine Pribislavec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 1/04.), Općinsko vijeće Općine Pribislavec na 38.
Članak 64.
sjednici, održanoj 6. 8. 2004. godine, donijelo je PROGRAM MJERA za unapređenje stanja u prostoru 1. UVOD Općinsko vijeće Općine Pribislavec temeljem Izvješća o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvješće) donosi četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: Program mjera). Program mjera, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, određuje potrebu izrade novih prostornih planqva, izmjenu i dopunu postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja stručnih podloga i podataka za njihovu izradu, potreba uređenja zemljišta te druge mjere za izradu dokumenata prostornog uređenja. Napomena: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju od 20. 7. 2004 (NN 100/04.) znatno je promijenio način izrade i sadržaj Programa mjera, a najvažnije izmjene su: Stranica 1048 "SLUŽBENI donosi se za četverogodišnje razdoblje, a izmjena ili dopuna samo za dvogodišnje razdoblje, i to na temelju analize odgovarajućeg dijela Izvješća ili iznimno uz suglasnost Ministarstva, obavezno se utvrđuje potreba uređenja zemljišta (razina, izvori financiranja, rok), a ranije to nije bila obaveza već mogućnost, Program mjera više ne može određivati granice područja za koje se izrađuje UPU i obavezu izrade i obuhvat DPU, već se one određuju planovima šireg područja. Ovaj Program mjera izrađen je u skladu s navedenim izmjenama. 2. POSTOJEĆI PROSTORNI PLANOVI: 2.1 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE Do donošenja ovog PPU za područje općine važio je Plan uređenja manjeg naselja Pribislavec (PUMN)