Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 43
Članak 20.
Članak 20. i) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog GLASNIK " Stranica 1 02 1 Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml, M2 i M3/, Vosn=6,60 m, - za poslovne i proizvodne građevine na česticama gospodarske namjene /oznaka 11/, V=7,00 m, - za stambene građevine (obiteljske kuće), koje se mogu graditi na česticama gospodarske namjene /oznaka 11/ brojeva 8, 9 i 10, V=4,80m, - za izgradnju građevine infrastrukture - trafostanice /oznaka IS/ Vosn=4,00 m. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama gospodarske, namjenu /oznaka 11/, dijelovi proizvodnih i poslovnih građevina mogu imati i veću visinu vijenca od utvrđenih 7,00 m, ali ne više od 50 % površine građevina.
Članak 21.
Članak 21. i) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se rekonstruiraju, adaptiraju ili dograđuju na postojećoj čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ ne može biti viša od 4,80 m, osim za legalno izgrađene postojeće dijelove građevina koji već imaju veću visinu vijenca, a koji se mogu zadržati u postojećoj visini. 2) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M2 i M3/ može iznositi do 4,8 m. 3) Prateće građevine, koje se mogu graditi na građevnim česticama za gospodarsku, proizvodnu i/ili poslovnu namjenu /oznaka 11/, mogu imati visinu (vijenca) kao i građevine osnovne namjene, osim obiteljske kuće za nosioca obrta na česticama br. 8, 9 i 10, koje mogu imati najveću visinu vijenca 4,80 m. 4) Na čestici za izgradnju infrastrukturne građevine ne mogu se graditi prateće građevine.
Članak 22.
Članak 22. 1) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml, M2 i M3/, kao i pomoćne građevine koje služe stanovanju na česticama br. 8, 9 i 10 ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m. + 2) Visina vijenca pomoćnih građevina na građevnim česticama za gospodarsku, proizvodnu i/ili poslovnu namjenu /oznaka 11/, načelno se određuje Stranica 1022 "SLUŽBENI s 4,80, a može biti i viša ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost i nemogućnost pada na građevine susjednih čestica. 3) Na čestici za izgradnju infrastrukturne građevine ne mogu se graditi pomoćne građevine.
Članak 23.
Članak 23. i) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene iznosi: 2) Na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml, M2 i M3/ osnovne rađevine mogu imati najviše četiri (4) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, a prateće građevine mogu imati najviše tri (3) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE. 3) Na za gospodarsku građevnim česticama za gospodarsku, proizvodnu i/ili poslovnu namjenu /oznaka 11/, osnovne i prateće građevine mogu imati najviše tri (3) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. 4) Pomoćne građevine mogu imati jednu (1) etažu, i to PRIZEMLJE.
Članak 24.
Članak 24. i) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 25.
Članak 25. i) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. ; * 2 Detaljna namjena površina".
Članak 26. i) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih GLASNIK" Broj 8 djelatnosti na čestici, prema člancima 6 - 8 ovih odredbi. 2) Ukupna neto površina prateće građevine na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml, M2 i M3/ ne može za više od 50 % premašivati neto površinu osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne može biti veća od 400,0 m po čestici. 3) Površina pratećih građevina na građevnim česticama za gospodarsku, proizvodnu i/ili poslovnu namjenu /oznaka 11/ nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene.
Članak 27.
Članak 27. i) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6 - 8 ovih odredbi. 2 A SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 28. i) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određenje kartografskim prikazom br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 29.
Članak 29. i) Za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml, M2 i M3/, određen je pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina, odnosno linije koje određuju minimalnu udaljenost od pojasa izgradnje osnovnih građevina za: - bučne i potencijalno opasne prateće djelatnosti kod čestica oznake M3, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja sve građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1, M2 i M3. 2) Na građevnim česticama za gospodarsku, proizvodnu i/ili poslovnu namjenu /oznaka 11/ i to na česticama brojeva 8, 9 i 10 određena je površina unutar koje se može graditi samostojeća stambena građevina - obiteljska kuća za obitelj nosioca obrta, koji se na čestici obavlja. Broj 8 "SLUŽBENI 3) Udaljenost gospodarskih poslovnih građevina od obiteljske kuće i njoj pomoćnih građevina treba biti najmanje jednaka visini više građevine, a udaljenost gospodarskih proizvodnih građevina ili proizvodnih prostora unutar kompleksne poslovno-proizvodne građevine, od površine za razvoj obiteljske kuće treba biti najmanje 20,0 m.
Članak 30.
Članak 30. i) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određenje i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
Članak 31. i) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice. 2) Izuzetak su postojeće čestice oznake Ml, te građevna čestica pod brojem 1, na kojima je, radi oblika čestice moguća i drugačija postava građevina. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj životinja - staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine, u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m po čestici) od prostora za stanovanje na vlastitoj i susjednim građevnim česticama trebaju biti udaljene najmanje 12,0 m, a od linije regulacije najmanje 20,0 m. 4) Tenis igrališta i bazeni, koji se grade kao dio uređenja okućnice trebaju od od prostora za stanovanje na vlastitoj i susjednim građevnim česticama biti udaljene najmanje 12,0 m.
Članak 32.
Članak 32. i) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini GLASNIK " S t r a n i c a 1023 vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 33.
Članak 33. i) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 34. < . i) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. w
Članak 35.
Članak 35. i) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 36. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Stranica 1024 U SLUŽBENI
Članak 37.
Članak 37. i) Sukladno planiranoj kategorizaciji županijske ceste ZC 2034, pročelja građevina orijentirana na tu cestu treba oblikovati primjereno značaju navedene prometnice. 2) Primjereno značaju županijske prometnice treba predvidjeti i vanjsko uređenje građevnih čestica orijentiranih na nju. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 38. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 39.
Članak 39. i) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.
Članak 40.
Članak 40. i) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu NAMJENA GRAĐEVINE 1. industrija i skladišta 2. uredski prostori 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 4. stambene građevine 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. GLASNIK " Broj 8 telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina".
Članak 41.
Članak 41. i) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) Za građevne čestice brojeva 7 - 1 4 osnovna orijentacija i prilaz određuje se s planirane ulice UK1, a ulica UK3 formira se radi osiguranja sekundarnog izlaza s čestice. 4) Za gradnju na planiranim česticama brojeva 7 - 14, u prvoj fazi dovoljno je formirati koridor UK1 i s njega osigurati prilaz i infrastrukturno opremanje građevina na pojedinoj navedenoj čestici. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.
Članak 42.
Članak 42. i) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste.
Članak 43. i) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: i BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 1 zaposleni 0,45 PGM 100 m* korisnog prostora 2 PGM 100 m korisnog prostora 4 PGM 1 stan 1 PGM
Članak 44. i) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Građevne čestice gospodarske namjene mogu se, osima na način naveden u stavku 1. ovog članka, s ulične strane ograđivati i žičanom prozračnom ogradom visine do 1,80 m. Broj 8 "SLUŽBENI 3) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 5) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.
Članak 45.
Članak 45. i) Svaka građevna čestica gospodarske namjene /oznaka 11/ treba imati minimalno 20 % površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 46.
Članak 46. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa.
Članak 47. i) Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 do maksimalno 6,00 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. GLASNIK" Stranica 1025
Članak 48.
Članak 48. i) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko-biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. v 2) Širina pješačkih staza određuje se s najmanje 1,60 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.
Članak 49. i) U postupku projektiranja uličnih koridora UK1 i UK3, potrebno je, radi oblikovanja priključka V uličnog koridora na županijsku cestu ZC 2034, zatražiti posebne uvjete od nadležne institucije - održavatelja navedene ceste. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAC IN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 50.
Članak 50. i) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 5.2.7 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 51. i) Planirane trase mreža voodopskrbe plinoopskrbe odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom u prikazu br. 4 Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata. Stranica 1026 "SLUŽBENI
Članak 52.
Članak 52. i) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Draškovec i Hemuševec. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.
Članak 53.
Članak 53. i) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog srednjetlačnog plinovoda po sjevernoj strani UK1, te niskotlačnog plinovoda po južnoj strani UK1, te njihovim spajanjem na postojeću mrežu opskrbe plinom naselja Draškovec i Hemuševec. 2) Izgradnja srednjetlačnog plinovoda predviđa se kao alternativni način opskrbe za potrebe proizvodnih i poslovnih djelatnosti, u kojem slučaju se gradnja redukcijske stanice predviđa na pojedinačnoj čestici. 3) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 4) Unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih redukcijskih plinskih stanica, a ukoliko ih bude potrebno predvidjeti, mogu se locirati unutar zelenih površina u uličnom koridoru, uz uvjet da ne smetaju prometu
Članak 54.
Članak 54. i) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
Članak 55. i) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda i prethodno pročišćenih tehnoloških voda s područja obuhvata potrebno je izvesti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Draškovec i Hemuševec. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu javne GLASNIK" Broj 8 odvodnje treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.
Članak 56.
Članak 56. i) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Draškovec i Hemuševec, sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti sistemom trodjelnih zatvorenih septičkih taložnica, kojima će se sanitarno - fekalne vode pročišćavati metodom autopurifikacije. 2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razvoju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima. 3) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne stambene građevine i - 1,0 m od vlastite stambene građevine. 4) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.
Članak 57.
Članak 57. i) Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti spojem na mješoviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a do izvedbe sustava, moguće ih je voditi unutar zelenog pojasa uličnog koridora, otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom kanala oborinske odvodnje. 2) Ukoliko se odvodnja oborinskih voda predvidi sustavom otvorenih kanala, dimenzioniranje i pozicioniranje kanala, unutar koridora ulice, potrebno je definirati na način da se uz regulacijsku liniju ostavi prostora za izvedbu pješačke, odnosno pješačko-biciklističke staze širine najmanje 1,60 m.
Članak 58.
Članak 58. i) Oborinske vode s površina građevinskih čestica ne mogu se ispuštati u ulični sustav odvodnje oborinskih voda ukoliko kvaliteta vode ne odgovara posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda. 2) Oborinske vode s površina građevinskih čestica, moguće je spojiti na mješoviti sustav javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko su dimenzionirani za prihvat oborinskih voda s čestica, što se utvrđuje posebnim uvjetima održavatelja sustava. Broj 8 "SLUŽBENI 3) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta i servisa vozila, uključujući poljoprivredne strojeve, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje, odnosno oborinske odvodnje uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim uvjetima održavatelja sustava. 3.2.2 Elektroopskrba ijavna rasvjeta
Članak 59.
Članak 59. i) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 60. i) Izgradnja transformatorske stanice na građevnoj čestici br. 17. predviđa se u slučaju većih potreba za el. snagom za obavljanje gospodarskih djelatnosti, odnosno nemogućnosti opskrbe područja iz postojeće trafostanice locirane jugozapadno od gospodarske zone. 2) Planirana transformatorska stanica treba se dimenzionirati sa snagom lx 630(1000) kVA. 3) Planiranu transformatorsku stanicu potrebno je povezati podzemnim srednjenaponskim kabelskim vodom s postojećom transformatorskom stanicom lociranom jugozapadno od područja obuhvata.
Članak 61.
Članak 61. i) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu građevina planirana je kao podzemna, vođena jednostrano unutar koridora UK1. 2) Niskonaponska mreža javne rasvjete planirana je kao podzemna, vođena jednostrano unutar koridora UK1 i neovisno od nn energetskog voda. 3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 4) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cea 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 5) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 6) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. GLASNIK" Stranica 1027
Članak 62.
Članak 62. i) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža V